Naslovnica Blog Stranica 507

ŠEBOJ – Lako održavanje, a prelijepi cvjetovi

Agrosavjet
-
0
ŠEBOJ – Lako održavanje, a prelijepi cvjetovi

Šeboj ili romanija kako se u narodu zove, u vrt unosi šarenilo i miris ljubičica. Gaji se u vrtovima kao baštenska biljka, niže sorte u kamenjaru, žardinjeri ili na vrtnoj gredici u kombinaciji sa jednogodišnjim i dvogodišnjim cvijećem, a više sorte su prikladne za sađenje u grupama i kao rezano cvijeće.

Njega šeboja je veoma laka

Najviše se gaje dvije sorte šeboja, u obliku grma, jako razgranati i velikocvjetni koji cvijeta na samo jednoj cvjetnoj stabljici. Velikocvjetnom šeboju odgovara sunčano mjesto i najbolje vrtno zemljište, dok grmolik nije zahtjevan i odgovara mu svako vrtno zemljište i sunčan položaj.

Kada je zemljište plodno i glinovito, šeboj može da bude na istom mjestu do četiri godine.

Šeboj podnosi kraće suše, a tokom ljeta se zaliva umjereno.

Kako bi se podstakao rast šeboja prihranjuje se u proljeće, prije cvjetanja.

Da bi se podstakao rast bočnih izdanaka i bogatije cvjetanje, mladim biljkama se otkidaju vrhovi.

Šeboj se razmnožava sjemenom i uspješno se i sam zasijava. Sjeme zadržava klijavost tri do četiri godine, a sije od maja do jula. Pikiranje se obavlja poslije tri nedjelje direktno u saksije veličine 10 cm, a na stalno mjesto se sadi u oktobru, 20 kom/m2 u naizmjeničnom rasporedu. Ako se sije početkom juna može da cvjeta u septembru, a kada se sije u avgustu od marta. Razmnožava se i zelenim reznicama, dugim oko 10 cm, koje se uzimaju ljeti.

Proljećni šeboj je dvogodišnja biljka, koja se jedne godine sije, niče, rasađuje, a cvjeta naredne godine. Ljetni šeboj kada se posije cvjeta iste godine, cijelo ljeto do kasno u jesen.

Izvor: artnit.net
PROČITAJTE:

Đubrenje bijelog luka

Agrosavjet
-
0
Đubrenje bijelog luka

Đubrenje bijelog luka – Bijeli luk ima povećane zahtjeve prema plodnosti zemljišta, a to znači i potrebe za obilnijim đubrenjem. Do skora se smatralo da bijjeli luk (kao i ostale lukove) ne treba đubriti organskim đubrivima, koja utiču na formiranje krupnih ali sočnih lukovica, sa povećanim sadržajem vode pa nisu pogodne za duže čuvanje, jer brzo prorastaju i češće se kvare.

Međutim novija istraživanja su pokazala da primjena zgorelog stajnjaka povoljno utiče na povećanje prinosa i kvaliteta bijelog luka. Zato se i u našim proizvodnim područjima preporučuje đubrenje zgorelim stajnjakom koji treba unijeti u jesen, pred osnovnu obradu u količini od 20-25t/ha.

Bijeli luk sa prinosom od 10t usvaja 80kg azota, 20kg fosfora i 40kg kalijuma. Najčešće se đubri sa 80-100kg azota,60-80kg fosfora, 40-80kg kalijuma. Ukoliko se ne koristi stajnjak količinu mineralnih đubriva treba povećati za 30-40%.

Pod osnovnu obradu unosi se polovina NPK đubriva a na proljeće u vidu prihranjivanja (kod ozimih) odnosno startno (kod jarih) sa trećinom đubriva i u fazi najintenzivnijeg rasta kod jesenjeg u aprilu, a kod proljećnog u maju. Samo kod izrazito slabog porasta listova ( u aprilu) đubri se sa oko 50kg azota.

Autor: dpl.ing .Božović Nebojša

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Proljetni bijeli luk – Kada i kako se sadi

Bijelim i crnim lukom protiv PEPELNICE na povrću

Uzgojite savršen PRAZILUK na potpuno prirodan način

Suzbijanje korova u strnim žitima

Agrosavjet
-
0
Suzbijanje korova u strnim žitima

S porastom temperature dolazi i do porasta korova pa sve proizvođače uskoro očekuju prva tretiranja strnih žita protiv korova.

Korovi onemogućavaju normalan rast i razvoj strnih žita jer im oduzimaju prostor, mineralne materije i vodu i na taj način direktno utiču na visinu prinosa. Važno je znati da korovi, ako se ne suzbiju na vrijeme, mogu umanjiti prinose na pšenici i ječmu i do 15%, a  usjevi su najosjetljiviji u periodu bokorenja,  kad bi trebalo obratiti posebnu pažnju.

Iz tog razloga, u proizvodnji strnih žita, najveći problem su svakako korovi, a na proizvođačima je da se odluče o vremenu i načinu suzbijanja istih uz konsultaciju sa svojim savjetodavcem. Prilikom izvođenja ove operacije trebalo bi voditi računa o vremenskim uslovima, naročito temperaturi, fazi porasta žita kao i korova i izboru odgovarajućek preparata.

PROČITAJTE: Osnovno đubrenje i prihranjivanje pšenice

Najveći broj dostupnih herbicida se primjenjuje na temperaturi od 5 do 25 stepeni tokom dana, odnosno kad je noćna temperatura iznad 5 stepeni.

U zavisnosti od vremena sjetve, žita se nalaze u različitim fazama razvoja. Pravi trenutak za suzbijanje korova u usjevima pšenice i ječma bi bio onda kad korovi počnu da ugrožavaju normalan rast i razvoj usjeva, a to se poklapa sa periodom bokorenja do pojave prvog koljenceta (određenim herbicidima i do drugog koljenceta).

Prije nego sto se odlučite za odabir i primjenu herbicida treba pregledati usjev i utvrditi fazu razvoja biljaka, korove koji su dominantno zastupljeni, intenzitet zakorovljenosti, osjetljivost sorte, efikasnost i selektivnost herbicida i na osnovu svega toga opredijeliti se za odgovarajuće sredstvo uz preporuku savjetodavca ili stručnog lica koje se bavi prometom sredstava za zaštitu bilja.

SAVJET:  

Dobro je izabrati kombinaciju sredstava za usko i širokolisne korove i po mogućnosti one koji se mogu miješati zajedno sa fungicidima i insekticidima. Prilikom primjene herbicida zajedno sa fungicidima treba voditi računa o kompatibilnosti ove dvije grupe pesticida. Može se javiti fitotoksičnost na pšenici ako se miješaju fungicisi na bazi triazola i herbicidi na bazi fluoksipira.

Takođe se ne smiju miješati herbicidi na bazi aktivne materije metasulfuron-metil sa insekticidima na bazi aktivne materije hlorpirifos.

Prilikom izbora herbicida za tretiranje ječma protiv korova treba paziti da to budu selektivni i manje zahtjevni herbicidi jer je ječam osjetljiv na primjenu herbicida u određenim fenofazama kao i ako temperatura nije prilagođena primjeni herbicida

Svakako treba misliti i na usjev koji će doći na istu parcelu nakon završetka vegetacije biljke koja se tretira (posebno povrće, uljana repica, lucerka). Za sjetvu šećerne repe i povrća obavezno je duboko oranje za narednu godinu.

Među dosad registrovanim sredstvima ima sasvim dovoljno kvalitetnih sredstava za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih i višegodišnjih širokolisnih  korova čije korišćenje je dozvoljeno za određene fenofaze gajene biljke.

Tu su i herbicidi čija primjena nije ograničena fenofazom razvoja usjeva strnih žita, a oni su na bazi aktivnih materija metasulfuron-metil (npr. mezzo, meteor, metmark, tezis….), ali oni ne djeluju na priljepaču, poponac i vijušac pa se zato preporučuje da se kombinuju sa herbicidima na bazi aktivne materije fluroksipir. Za bolje djelovanje se može dodati i okvašivač.

Količina vode koja je potrebna za rastvor se kreće od 200 do 400 l/ha.

Još jednom treba napomenuti da, prilikom upotrebe herbicida, neophodno je pridržavati se uputstva proizvođača koje mora biti uz svaki preparat kao i primjena svih  mjere zaštite tokom rada. Nakon završetka primjene herbicida ambalažu odložiti na propisan način.

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Najznačajniji ratarski usjev: Pšenica ima 10 fenofaza

UREA – Osobine i način primjene

Stajsko đubrivo – Vrste, kvalitet i vrijeme primjene!

Tehnika zaštite voćnjaka od mraza pomoću vatri

Agrosavjet
-
0
Tehnika zaštite voćnjaka od mraza pomoću vatri

Primjena vatri zasniva se dvojnom efektu: prvi je direktno izračivanje toplote na okolna stabla, a drugi efekat nastaje miješanjem vazduha unutar konvekcionog sloja.

Efekat miješanja vazduha nastaje kada se topao vazduh od vatre diže uvis – sa podizanjem toplog vazduha on se hladi i postepeno dostiže visinu kada je njegova temperatura jednaka temperaturi okolnog vazduha. Ova visina se naziva “tavanica” i često se vidi tokom panjenja vatri kao sloj dima iznad voćnjaka a obično je na visini od nekoliko metara do nekoliko desetina metara.

Tada dolazi do bočnog raslinjavanja ovog vazduha i, eventualno, njegovog spuštanja. Spuštanje ovog vazduha podstiče kretanje prizemnog vazduha čime se uspostavlja kružno kretanje.

HEATERS - GRIJAČI

Zašto je ovo važno? Prvo, da bi došlo do kružne cirkulacije, mora da postoji izvor toplote. Znači, samo dimljenje ima slab efekat. Drugo, bolje je više malih vatri nego manje velikih. Velike vatre proizvode puno toplote koja probija tavanicu i gubi se u visinama.

PROČITAJTE:

  1. Metode za zaštititu voćaka od kasnog mraza
  2. Zaštita oraha od mraza
  3. Uticaj prvog jesenjeg MRAZA na POVRĆE I CVIJEĆE!

Za uspješnu zaštitu mogu se koristiti bale slame, hrpe piljevine, grane i sl. Najbolje je napraviti improvizovane protiv-mrazne svijeće nabijanjem piljevine ili slame u kante i zalivanjem sa pregorjelim uljem. Kante se popale i u toku noći se obilaze i pomoću kante sa ružom dolijeva pregorjelo ulje.

SLAMA ZA VATRU

Za uspješnu zaštitu ključno je obezbijediti dovoljan broj vatri a iz iskustva on iznosi najmanje 300 po hektaru. Ako se nema dovoljno vatri za cijeli voćnjak, bolje je skoncentrisati je na jedan ili dva dunuma ali uraditi sve kako je propisano. Rastojanje izveđu vatri treba da bude najviše 6 metara u cik cak rasporedu. Paljenje vatri se započinje kada temperatura padne ispod nule vodeći računa da se ima dovoljno materijala za najhladniji dio noći, a to je obično između 5 i 7 sati ujutro.

Vatre se mogu rasporediti tako da svaki drugi red bude prazan i da se kroz njega u toku noći vozi prazan atomizer samo sa uključenim ventilatorom kojim se toplota raspiruje lijevo i desno. Odredi se površina od 1 hektara i kroz njega se u toku mraza vozi u krug.

Temperatura ispod 0°C -2°C -3°C -4°C -5 do -6°C -6 do -7°C
Broj protivmraznih svijeća po ha 200 250 do 300 300 do 350 350 do 400 400 do 500

Osim pravilnog rasporeda vatri po parceli, ako se zna pravac odakle dolazi hladan vazduh, sa te strane se može dodati veći broj vatri kako bi se nadolazeći hladan vazduh zagrijao prije ulaska u voćnjak.

Osnovne greške u primjeni vatri su upravo neobezbjeđivanje izvora toplote. Ljudi iz neznanja natapaju gorivi materijal sa vodom da bi dobili dim, koji zapravo ima neznatan efekat. Često se ne obezbjedi dovoljan broj vatri niti dovoljno materijala koji može da posluži za 4-5 sata zaštite.

S obzirom na meteorološku prognozu, mraz se očekuje u noći sa utorka na srijedu i sa srijede na četvrtak. Jači mraz se očekuje u noći sa srijede na četvrtak. Ako se ne može obezbijediti dovoljno materijala za jednu noć, onda se treba skoncentrisati na drugu noć i na površinu koja se može pravilno zaštiti.

Izvor: pssrs.net

STIŽU JAGODE – Evo koje zdravstvene prednosi nam donose

Agrosavjet
-
0
STIŽU JAGODE – Evo koje zdravstvene prednosi nam donose

Sladak ukus i primamljiv izgled dvije su osnovne karakteristike ovog mnogima omiljenog voća. No, jagode konzumiranjem nose i brojne zdravstvene prednosti.

Bogate su vlaknima

Vlakna su veoma važna kada je probava u pitanju, a jagoda obiluje ovim ugljenim hidratima. Pomažu u radu crijeva i probavljanju hrane, ali i pravi su lijek za zatvor.

Obiluju antioksidansima

Jagode sadrže antocijanin koji štiti od štetnog djelovanja okoline, a posebno jakog sunca. Pozitivno je što njegova antioksidativna moć traje čak 24 sata nakon konzumacije.

Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti

Ublažavaju upalne reakcije u tijelu, ali i rizik od hipertenzije te snižavaju loš holesterol. Osobe koje dnevno jedu tri ili više porcija jagoda, imaju 32% manje šanse od srčanog udara.

Izvor su folata

Jagode obiluju folnom kiselinom (folatima) čiji nedostatak može izazvati aterosklerozu, vaskularne bolesti te pad kognitivnih funkcija.

Bogat izvor vitamina C

Jedna šolja jagoda sadrži više od 100% dnevne potrebe za vitaminom C. Tako smanjuju krvni pristisak. Vitamin C prisutan u jagodama pojačava imuni sistem i pomaže u liječenju kašlja i prehlade.

Oči su zdravije

Konzumacija jagoda može spriječiti očna stanja kao što su suve oči, degeneracija optičkih živaca, makularna degeneracija, oštećenja vida i povećana osjetljivost na infekcije. Antioksidansi u jagodama, kao što su flavonoidi, fenolne fitokemikalije i elagična kiselina, mogu pomoći da izbjegnete gotovo sve ove probleme jer štite od djelovanja slobodnih radikala. Jagode također mogu pomoći kod poremećaja očnog pritiska.

Povećavaju funkciju mozga

Jagode su bogate jodom, vitaminom C i fitokemikalijama, koje pomažu u održavanju pravilnog funkcioniranja nervnog sistema. Kalijum u jagodama, takođe je povezan s boljim pamćenjem.

Za zdraviju i sjajniju kosu

Jagode pomažu u borbi protiv opadanja kose, one vraćaju kosi sjaj i sprečavaju perut. Za sjajnu kosu možete pomiješati 5-6 zdrobljenih jagoda s jednom kašikom jogurta. Umasirajte smjesu u vlažnu kosu i isperite nakon 10-15 minuta.

Izvor: zivim.gloria.hr, rtl.hr

PROČITAJTE:

Šumske jagode kao lijek

Jagode: Ljekovite od korijena do ploda

VRIJEME JE ZA RUŽE – Savjeti za uzgoj bez greške!

Agrosavjet
-
0
VRIJEME JE ZA RUŽE – Savjeti za uzgoj bez greške!

Ruže vole mjesto sa dosta svjetlosti, minimum 3- 4 sata dnevno, prozračno i bez vlage koja se zadržava i pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja. One su prilagodljive i otporne na osrednje kvalitetno zemljište. Ipak, da biste imali lijepo odgajenu ružu koja će cvjetati tokom cijele sezone, prije sadnje pripremite zemljište.

Mozaik biljka – Ljepotica kojoj morate obezbijediti samo jednu stvar

Agrosavjet
-
0
Mozaik biljka – Ljepotica kojoj morate obezbijediti samo jednu stvar

Fitonija, zbog svog izgleda poznata i kao mozaik biljka, u vašem će biljnom carstvu sigurno dobiti nadimak kraljica drame, ali biće najslađa kraljica drame koju posjedujete. A čemu drama? Ako zanemarite zalijevanje fitonija će vrlo brzo uvenuti.

Srećom, radi se o biljci koja je samo željna pažnju i čim dobije vodu živnut će pred vašim očima.

Porijeklom iz Perua, ova ljepotica nadimak je dobila po crvenim, zelenim ili ružičastima venama koje prolaze kroz njezine listove.

U divljini, fitonije se šire kao pekrasan zemljin pokrivač, a u zatvorenom prostoru su ukrasne puzavice koje itekako znaju privući pažnju na sebe.

I stručnjaci za hortikulturu fitonije smatraju jednima od naljepših biljaka.

Uz malo pažnje, dakle, u domu možete imati prekrasan ukras. Zapravo, ako pripazite na redovito zalijevanje, slobodno ju se može svrstati u skupinu sobnih biljaka koje ne možete ubiti.

Zato ćemo još jednom naglasiti važnost vode za fitoniju. Ako vam je stalo do nje, morate je zalijevati. Bez vode ona će se „onesvijestiti“ zato nemojte da vam zaboravljivost prijeđe u naviku. Fitnija ne voli suvo tlo, ali ne smije biti ni previše mokro. Vlažna atmosfera bit će idealna za obostranu sreću.

Kada je u pitanju svjetlost, nikad je ne stavljajte na direktno sunce. Voli indirektno svjetlo koje do nje dopire korz prozore okrenute na sjever ili istok ili kroz zavjese.

U stanu za fitoniju pronađite mjesto na kojem neće biti promaje, a temperatura na kojoj voli obitavati je ona od oko 20ºC. Hladni vjetar može joj nanijeti trajnu štetu, a bude li izložena preniskim temperaturama oporavak neće biti lak kao kad je ostavite žednu.

Kako je već spomenuto, fitonija voli vlažno okruženje. Kupatilo ili kuhinjski prozor su sjajno mjesta za njezin rast – ili terarij.

Da joj nedostaje vode ili vlažnosti znat ćete ako primijetite da su joj vrhovi „hrskavi“.

Izvor: zadovoljna.dnevnik.hr

PROČITAJTE:

AZALEJA – Savjeti za njegu i uzgoj

Ukrasna kopriva – Biljka koju krase listovi, a ne cvijet

Astilbe ciklama – Prelijepo cvijeće uz minimum truda, treba mu samo malo vode!

GAJENJE POVRĆA NA BALKONU – Koje povrće izabrati, kako izbjeći zagađenje, kada zalivati?

Agrosavjet
-
0
GAJENJE POVRĆA NA BALKONU – Koje povrće izabrati, kako izbjeći zagađenje, kada zalivati?

GAJENJE POVRĆA NA BALKONU – Urbano baštovanstvo više nije trend, to je pravi pokret koji se kao požar širi svjetskim metropolama, oplemenjujući, gdje god je to moguće, sumorno okruženje okovano betonom, staklom i čelikom. Na krovovima, balkonima, terasama i između zgrada, niču pravi mali parkovi prepuni drveća, žbunja i cvijeća, ako je prostor iole veći, tu su čak i mini-travnjaci. Sve više stambenih zgrada projektuje se tako da, osim zajedničkog bazena, teretane ili teniskog terena ima i nešto što se zove “agrihood”, površinu na kojoj će komšije udruženim snagama uzgajati omiljene biljke i, što je jednako važno, zbližavati se i razvijati osjećaj pripadnosti.

Umjesto petunija vriježe krastavca

Posljednjih godina, urbani baštovani sve više se okreću sadnji voća – jagoda, kupina, malina, ribizli, čak i vinove loze, ali još veći hit su povrtnjaci koji su prosto preplavili krovove i terase visokih betonskih solitera, iza čijih ograda, umjesto petunija i muškatli, proviruju peruške mladog luka i vreže krastavaca, graška i pasulja.

Mini-prostor – maksi prinos

A da ovo nije samo pomodarstvo, dokazuju egzaktne činjenice: dobro njegovana mala bašta od 11 kvadrata godišnje može da proizvede čak 200 plodova paradajza, dok se za dva mjeseca ubira nevjerovatnih 36 glavica zelene salate i 100 glavica luka, oko tri kilograma graška, bar pet kila krastavaca, a tu su i tikvice, blitva, spanać, šargarepa…

Višestruka dobit

Glavna prednost mini-bašte na terasi jeste to što se cijele sezone konzumira svježe povrće iz sopstvene bašte, koje, naravno, nije tretirano herbicidima i pesticidima. Uz to, većina ovih biljaka vrlo je dekorativna (krastavci i tikvice, na primjer, imaju veoma lijepe cvjetove, o atraktivnim listovima zelene salate da ne govorimo), pa se ne gubi ni na estetici, naprotiv. Zadovoljstvo zbog uspješnog uzgajanja i berbe posebna je priča, a ne treba zanemariti ni finansijski efekat jer organski plodovi nisu nimalo jeftini.

Uradi sam

Proizvođači vrtlarske opreme i vlasnici rasadnika u razvijenim zemljama shvatili su da je urbano baštovanstvo vrlo profitabilna djelatnost i tržište je prosto preplavljeno alatkama, posudama, sistemima za navodnjavanje i hibridima pogodnim za sadnju u takvim uslovima. “Ful” oprema nije jeftina, ali većina urbanih baštovana opredeljuje se za varijantu “sam svoj majstor”, pa su ulaganja minimalna.

Ako želite da se oprobate…

Odlučili ste, dakle, da se upustite u uzgajanje mini-povrtnjaka. Za početak, morate povesti računa o tome koliko sunca možete obezbjediti biljkama i dobro proučiti potrebe za svjetlošću za svaku vrstu koju želite da posadite. Imajte na umu da balkon koji je veći dio dana u sjenci nije pogodan za gajenje većine povrtarskih kultura i u tom slučaju ćete morati da se opredelite za začinske trave i zelenolisno povrće – rukolu, salatu, blitvu ili spanać. Potom napravite grubu skicu prema kojoj ćete rasporediti saksije, i to ne samo po podlozi, već i po zidovima i ogradi.

Kakve posude odabrati?

Opterećenje je vrlo važna stavka pa nije naodmet konsultovati se sa stručnjakom. U svakom slučaju, bolji izbor su plastične saksije, ne samo zato što su lakše od onih od terakote, već i stoga što zadržavaju vlagu. Kao “leje” mogu poslužiti i posude od stiropora, palete, dublje drvene gajbe, kante, vangle, veći lonci, sanduci… Bitno je samo da su odgovarajuće dubine (35-40 cm) i da im na dnu izbušite rupe za drenažu. Na zidove se mogu okačiti plastične cijevi ili polipropilenske vrećice sa zemljom na kojima su izbušene rupe za biljke – takve vertikalne baštice naročito su popularne u Skandinaviji i Holandiji.

Koji supstrat je najbolji?

Preporučuje se univerzalna baštenska zemlja, plodna, bogata hranljivim materijama, koja se sipa na sloj šljunka ili usitnjene terakote, radi bolje drenaže. Vodite računa o tome da će se zalihe nutrijenata brzo iscrpiti i da biljke treba redovno prihranjivati kompostom ili peletiranim organskim đubrivom.

Šta posaditi?

U mini-bašti nema nikakvih ograničenja: mogu se uzgajati praktično sve vrste povrća, osim lubenica i bundeva, čiji plodovi zauzimaju previše prostora. Na tržištu se može pronaći širok izbor sjemena i rasada patuljastih vrsta povrća, namjenjenih upravo uzgajanju na malim površinama. To, naravno, ne znači da ne treba saditi “obične” sorte, koje vrlo lijepo uspjevaju i u saksijama.

Kada zalivati?

Održavanje vlažnosti supstrata glavna je stavka u njezi mini-povrtnjaka, a obaveza je veća ukoliko je terasa natkrivena. Biljke se moraju svakodnevno snabdijevati vodom, pa nije zgoreg razmisliti o sistemu za navodnjavanje, koji se može napraviti i u kućnoj radinosti.

Kako se izboriti sa zagađenjem?

Sasvim je jasno da zagađen gradski vazduh, što prije svega podrazumijeva izduvne gasove, može kontaminirati zemlju u saksijama s povrćem, ali za ovaj problem postoji rješenje u vidu posipanja površine supstrata malčom koji će u velikoj mjeri sprečiti prodiranje štetnih materija u dubinu.

Urbana bašta može biti i na krovu

Mnogi soliteri imaju ravan krov, idealan za podizanje bašte, ali u tom slučaju potrebna vam je dozvola starnara zgrade, koje, naravno, možete pozvati da vam se pridruže. Postupak je isti kao i kada sadite povrće na balkonu, s tim što morate voditi računa o naletima vjetra koji je na toj visini mnogo jači nego na terasi. Trebalo bi da znate da je vjetrobran mnogo efikasniji kada skreće nego kada zaustavlja vazdušno strujanje, pa ćete biljke najbolje zaštititi postavljanjem improvizovane rešetke. Podrazumijeva se da ćete povrću s visokim stabljikama obezbjediti potporu.

Autor: Angelina Čakširan

Izvor: agromedia.rs

PROČITAJTE:

Ovo voće i povrće možete gajiti na balkonu – Nećete imati potrebe da idete na pijacu!

ČERI PARADAJZ: Uzgoj u saksiji na balkonu

Povrće u vreći – Uzgoj koji obećava dobru berbu

Razmnožavanje MUŠKATLI iz reznica

Agrosavjet
-
0
Razmnožavanje MUŠKATLI iz reznica

Razmnožavanje muškatli može biti generativno i vegetativno.

Generativno razmnožavanje podrazumijeva razmnožavanje putem sjemena dok vegetativno podrazumijeva razmnožavanje putem reznica.

RAZMNOŽAVANJE MUŠKATLI IZ REZNICA

Ovaj način proizvodnje je veoma čest i dugo je bio jedini način proizvodnje. Reznice sa matičnih biljaka skidaju se zalamanjem. Kvalitezna reznica ima 2-3 kratke internodije sa 4-6 listova. Kratko prosušene reznice zabadaju se na dubinu ok 2 cm direktno u tresetne saksije, glinene saksije prečnika 7-8 cm, u pikir sanduke ili direktno na parapete (1m²/200-220 reznica) u supstrat sačinjen od treseta i perlita u odnosu na 1:1.

Ožiljavanje traje 20-25 dana pri temperaturi supstrata od 22 ºC i pri temperaturi vazduha od 20 ºC . Proizvodnja reznica obavlja se u periodu od juna do septembra i od januara do aprila. Tokom februara počinje prelončavanje u saksije prečnika 11-12 cm, u kojima će se vršiti realizacija rasada. Kvalitetan supstrat za ulončavanje sastoji se od 2 dijela komposta, 1 dijela toplolejske zemlje i 3 dijela treseta. Za vrijeme proizvodnog ciklusa potrebno je svake dvije nedjelje prihranjivanje hranjljivim đubrivom u koncentraciji od 0,2 % do 0,5 %.

Posljednjih godina ova cvjetna vrsta proizvodi se pomiću kulture tkiva, sa ciljem da se dobije zdrav bezvirusni materijal Super Elita. Gajenjem biljaka bezvirusnog porijekla postižu se velike uštede.

Najčešće bolesti tokom proizvodnog ciklusa muškatle su: trulež reznica, bakterijska pjegavost, rđa lista i stabla, siva plijesan, izbojka, cvijeta i virus muškatle.

Najopasnije bolesti MUŠKATLI

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Proljeće je, vrijeme je za MUŠKATLE

Razmnožavanje muškatli iz sjemena i reznica

Pepelnica jabuke osjetno smanjuje rodnost – Zaštita

Agrosavjet
-
0
Pepelnica jabuke osjetno smanjuje rodnost – Zaštita

Pepelnica jabuke je bolest koju izaziva gljivica Pedosphaera leucotricha. Ovaj parazit napda lišće, mladare, cvijet i plodove jabuke.

Razvija se na svim zelenim dijelovima stvarajući karakterističnu brašnastvi bijelo-sivu navlaku. Prema simptomima oboljenje se manifestuje u dva različita tipa, bijeli mladari, razvijeni iz zaraženih pupoljaka potpuno pokriveni bijelom navlakom konidija i površinskom micelijom, proizvod primarnih infekcija i pojedinačno zaraženo lišće u vrijeme vegetacije, proizvod sekundarnih infekcija.

Na naličju ovakvih listova, najprije duž glavnog nerva, pojavljuje se brašnasta bijela navlaka konidija koja se sve više širi zahvatajući čitav list. Na licu lišća pojavljuju se hlorotične zone, list gubi zelenu boju, uvrće se i kod jačeg napada sasuši. Zaraženi cvijet se deformiše, zadeblja i na njemu se formira karakteristično bijelo-sivkasta navlaka. Na plodu zaraza je manje vidljiva. Na pokožici ploda stvara se jedna tanka rđasta mrežica, karakteristična po tome što je utisnuta u epidermis i nije hrapava, kao navlaka nastala od fitotoksičnih pesticida ili drugih abiotičkih faktora.

Zaštita jabuke u fazi crvenih pupoljka

Ovo oboljenje prisutno je u svim voćarskim regionima bivše Jugoslavije. Najrasprostranjenije je tamo, gdje su dominantne osjetljive sorte na pepelnicu, kao što su: Jonatan i njegovi hibridi i mutanti. U slučaju neodekvatne zaštite jabuke i jakog napada parazita voćke osjetno smanjuju rodnost.

Da bi se ostvarili infekcije kod ovog parazita nije potrebna voda. Dovoljna je relativna vlaga vazduha, viša od 60% da konidije proklijaju i izvrše infekciju.

Suzbijanje

U suzbijanju pepelnice glavnu pažnju posvetićemo u kritičnoj fazi intenzivnog porasta vegetacije. Međutim, to ne znači da nju poslije toga ne treba suzbijati. Sa suzbijanjem treba nastaviti i to u dužim vremenskim razmacima, što se uklapa u suzbijanje štetnih insekata.

Pepelnicu možemo suzbijati preparatima na bazi aktivnih materija: sumpor, tebukonazol + fluopiram, tebukonazol, kresoksim-metil, fenbukonazol.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Zaštita voćaka od virusa

Šljivna osa – Najznačajnija štetočina šljive

Šarka šljive – Metode zaštite najznačajnijeg virusa u voćarstvu!

1...506507508...1.011Stranica 507 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia