Prskanje paradajza sodom bikarbonom – U toku rasta i razvića paradajza svaka faza (nicanje, obrazovanje prvog pravog lista, obrazovanje prve cvjetne grane, početak cvjetanja, masovno cvjetanje, početak obrazovanja plodova, početak sazrijevanja, masovno zrenje) i njeno odvijanje zavisi od spoljnih uslova, prvenstevno od toplote, svjetlosti i vlage.
Tokom gajenja paradajz mogu napasti brojne bolesti, a kako biste ga zaštitili na prirodan način pokušajte sa upotrebom sode bikarbone.
Plamenjača (Phythophtora infestans) je klasična ljetna bolest koja može uništiti sav vaš trud i ako ste ikada uzgajali paradajz, sigurno ste se susreli s tim problemom. Znakovi da je plamenjača napala vaš paradajz, prvo se pojavljuju na donjim listovima i izgledaće kao da su se osušili i požutitli. Ako uočite taj znak, odmah biljku pošpricajte sa smjesom sode bikarbone.
Pripravak od sode bikarbone
Kao što već znate, soda bikarbona se često koristi u kulinarske svrhe i sastojak je praška za pecivo pa ne šteti kao zaštitno sredstvo u borbi protiv plamenjače. Pripremite je tako da u prskalicu od dvije litre stavite dvije kašičice sode bikarbone i par kapi biljnog ulja te jednako toliko kapi ekološkog deterdženta. Alkalna reakcija koja se stvori nakon prskanja, uništava gljivice jer više ne mogu živjeti te uginu.
Postupak
Prije nanošenja spreja uklonite što je više moguće zahvaćenog lišća s biljke. Pošpricajte svoje biljke samo vodom kako biste otvorili pore. Sada nanesite smejsu od sode bikarbone po cijeloj biljci. Nemojte zaboraviti donje strane lišća. Ponavljajte postupak svaki dan, sedam do osam dana, dok ne dovedete bolest pod kontrolu. Ovaj način možete koristiti i za prskanje paradajza u plasteniku.
Krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) je najraširenija štetočina krompira koja napada nadzemne dijelove biljaka.
Odrasli insekti prezimljuju u zemljištu. Na proljeće, pri višim temperaturama, imago izlazi iz tla i odmah napada iznikle biljke.
Imago krompirove zlatice
Posebno velike štete čine larve krompirove zlatice, pa stoga njihovom pojavom počinje i suzbijanje.
Larva krompirove zlatice
Krompirova zlatica tokom godine daje 1-2 generacije, od kojih je prva najopasnija.
U proljeće se pojavljuje imago krompirove zlatice (odrasli insekt). Izlazi iz prošlogodišnjih krompirišta, gdje su na dubini od 20-30 cm prezimile.
Iz zemljišta izlaze pri vanjskoj temperaturi od 15 ºC i odmah napadaju tek iznikle biljke krompira, naročito mlade biljke.
Ženka zlatice na donjoj strani lista nosi jaja -20-50- u grupice. Ukupno snese oko 300 do 1100 komada.
Za 20 dana iz jaja se izlegu larve. Hraneći se lišćem biljke krompira, ove larve, za nekoliko dana mogu do te mjere obrstiti biljku da se nasad nikakvom mjerom ne može spasiti.
MJERE ZAŠTITE
Suzbijanje se sastoji u jednom ili najviše dva tretiranja jednim od preparata insekticidnog djelovanja.
Budući da zlatica vrlo brzo postaje rezistentna na hemijske supstance za tretiranje, treba upotrebljavati insekticidide novije generacije.
Jedan od insekticida novije generacije jeste LASER 240 SC
Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O
Kompanija Agrimatco preporučuje korišćenje preprata “Laser” koji ima veoma povoljna ekotoksikološka svojstva. Zbog izuzetno malog ili nikakvog uticaja na korisne organizme preporučuje se za integralni način proizvodnje, kao i za organsko biološku proizvodnju.
Aktivna materija je spinosad koji je proizvod fermentacije bakterije Saccharopolyspora spinosa, čije je prirodno stanište zemljište. Spinosad je registrovan za primjenu u više od 100 različitih gajenih kultura.
U usjevu krompira za suzbijanje krompirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) koristi se u dozi od 0,10-0,15 lit/ha (10-15 ml. na 1000 m²).
Prije primjene preparata obavezno pročitati uputstvo za upotrebu!
Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O
POGLEDAJTE VIDEO KOJI POKAZUJE LARVE KROMPIROVE ZLATICE TOKOM ISHRANE NA KROMPIRU:
BANjALUKA – Vremenski uslovi posljednjih godina negativno utiču na proizvodnju meda, što je dovelo u nepovoljan položaj pčelare u Srpskoj koji ne mogu podmiriti ni potrebe domaćeg tržišta, zbog čega o izvozu ovog proizvoda ni ne razmišljaju.
To potvrđuju i podaci Zavoda za statistiku RS, prema kojima je u prošloj godini u Srpskoj proizvedeno svega 937,6 tona meda ili 5,6 kilograma po košnici.
– Lani je izvezeno 616 kilograma meda, dok je iz inostranstva stiglo 15,5 tona ovog proizvoda – izračunali su statističari.
Komentarišući ove podatke, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin kazao je da domaći pčelari ne mogu da pokriju potrebe domaćeg tržišta jer je prinos meda posljednjih godina smanjen.
– Klimatske promjene utiču na medenje biljaka, a posljednje tri godine u maju i junu, koji su veoma bitni za proizvodnju meda, palo je dosta kiše. Zbog smanjenja proizvodnje meda pčelari nisu mogli da pokriju potrebe domaćeg tržišta te je zato prisutan veliki uvoz meda od kojeg je većina sumnjivog kvaliteta – tvrdi Barašin.
Dodaje da je razlog smanjenog izvoza i neisplativost zbog relativno niske cijene u inostranstvu, iako je naš med vrhunskog kvaliteta.
– Med koji se izvozi iz BiH većinom je proizveden u FBiH a riječ je o malim luksuznim pakovanjima koji su namijenjeni za tržište Bliskog istoka – rekao je Barašin.
Prema njegovim riječima, cijena meda na domaćem tržištu se proteklih godina uglavnom nije mijenjala i kreće se od 15 od 20 KM po kilogramu.
– U banjalučkoj regiji košta oko 15 do 17 maraka, a u Hercegovini od 18 do 20 KM – rekao je Barašin dodajući da hercegovački pčelari imaju manje prinose meda što utiče na njegovu cijenu.
Prognoze ni za ovu godinu, ističe Barašin, nisu optimistične. Kako kaže prije kišovitog proljeća, bio je mraz koji je naškodio medonosnim biljkama te je izvjesno da je pred pčelarima RS loša sezona.
Da je pčelarstvo skup posao kad nema medenja i prinosa, tvrdi i banjalučki pčelar Nedo Bubotić čiji med iz 150 košnica prehranjuje njegovu porodicu.
– Cijeli život se bavim pčelarstvom i nikada se pčele nisu prihranjivale u ovom periodu kao što je slučaj posljednjih godina. Situacija u kojoj se nalazimo je katastrofalna. Za prehranu pčela u jednoj košnici treba izdvojiti i do 20 maraka – kazao je Bubotić dodajući da će ga na kraju prehrana za pčele koštati oko 3.000 KM.
Kako je kazao, Vlada RS im je pomogla koliko je mogla, ali proizvodnja najviše zavisi od vremena na koje niko ne može uticati.
Neiskorišćen potencijal
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj trenutno ima 5.800 pčelara koji raspolažu sa 167.000 košnica.
– Pčelarstvo u RS ima veoma značajnu ulogu u sveukupnom obimu poljoprivredne proizvodnje, dok prirodni uslovi, umjerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog svijeta pružaju idealne uslove za gajenje pčela. Ipak uzgoj pčela i proizvodnja meda u Srpskoj još su neiskorišćen potencijal.
Gar luka (Lat. Urocystis cepulae) je veoma rašireno oboljenje crnog luka. Zaražene mlade biljke u većini slučajeva propadaju, uslijed čega gubici prinosa mogu biti veoma značajni.
Pored crnog luka ovaj parazir napada još praziluk, bijeli luk kao i neke vrste roda Allium.
Simptomi
Luk biva zaražen isključivo na početku svog razvića iz barut sjemena, tokom nicanja, odnosno prve dvije do tri nedjelje nakom nicanja, poslije kojeg vremena struk postaje imun. Na lišću se odmah po izbijanju iz zemlje pojavljuju uzdužne, nešto ispupčene, prvo srebrnasto-sive, a zatim crne linije ili uske trake, duž kojih tkivo puca i oslobađa se crna prašna masa, teleuto spore parazitne gljive.
Zaraženo lišće se deformiše, krivi, nekrotira i mnoge oboljele biljke u toku prvih nekoliko nedjelja uginu. Ukoliko zaražena biljka preživi, ona obrazuje sitnu glavicu na kojoj se nalaze crna ispupčenja sa sporama. Zaraženi arpadžik se vrlo loše čuva i obično preko zime istune pod uticajem raznih saprofitnih mikroorganizama.
Proizvodnju arpadžika kao i merkantilnog luka iz barut sjemena treba obavljati na zemljištu u kome nema teleutospora (reproduktivni organ parazita). Ukoliko se bolest na nekoj parceli pojavi, onda se takva parcela ne može koristiti za gajenje luka iz sjemena najmanje 10-15 godina. Tretiranje sjemena ili brazda pri sjetvi fungicidima efikasnim prema prouzrokovaču gari luka, obezbjeđuju dosta dobre rezultate u zaštiti usjeva.
Za tretiranje sjemena mogu se koristiti pesticidi na bazi tirama i karboksina, odnosna nnjihova mješavina.
Biljne vaši su mali insekti veličine do 4 milimetra, koji mogu i ne moraju imati krila. Odrasli oblici imaju antene na glavi tubule na zatku. Često su im tijela prekrivena voskom ili dlačicama. Hrane se biljnim sokovima iz listova ili cvjetnih pupova. Često se nalaze na listovima i po tome su dobile ime.
Javljaju se kad je toplo i suvo vrijeme ili nakon obilnih kiša. Optimalna temperatura za rast biljnih vaši je 20 – 28ºC, a vlažnost zraka oko 60%. Na biljkama mogu uzrokovati:
zastoj u rastu,
kovrčanje listova,
žuto, crno i smeđe lišće,
lučenje medne rose koja privlači gljivice i mrave koji se njom hrane,
nepravilnost u rastu plodova,
ispuštanje toksina u biljku,
pojavu gljiva čađavica,
unos biljnih virusa u biljku – preko usnog aparata ili direktno iz sline biljnih vaši.
Lisne vaši se jako brzo razmnožavaju i u kratko vrijeme mogu napasti velike površine biljaka. Svaka lisna vaš dnevno može proizvesti 3 – 10 novih jedinki, a to može trajati i do 4 sedmice. Godišnje se pojavljuju više puta.
SUZBIJANJE BILJNIH VAŠI
Naša preporuka za suzbijanje biljnih vaši je upotreba preprata TEPPEKI 500 WG (Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O)
Teppeki 500 wg / Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco doo
To je selektivan kontaktno-sistemični aficid za suzbijanje lisnih vaši u voćarstvu, ratarstvu i povrtarstvu.
Aktivna materija: flonikamid …… 500g/kg
Formulacija: vododisperzibilne granule (WG)
PREDNOSTI UPOTREBE OVOG PREPRATA SU SLJEDEĆE:
– Vrlo niska toksičnost – Nema rizika od zagađenja podzemnih voda – Ne predstavlja rizik za vodene organizme, ribe, ptice, pčele – Nema negativnog učinka na predatorske organizme – Nema međusobne otpornosti sa bilo kojim drugim insekticidom – Odlično se uklapa u programe integralne zaštite – Suzbija izuzetno širok spektar lisnih vaši – Visoka efikasnost u svim vremenskim uslovima – Dugoročno održiv – Ekonomično rješenje u zaštiti od insekata.
PRIMJENA I DOZA
JABUKA
Primijeniti u koncentraciji od 0,012-0,014% (12-14g/100l vode). Tretirati kod pojave infekcije, početkom proljeća, s pojavom prvih izdanaka. Najprikladnije vrijeme tretiranja je prije cvjetanja, pogotovo za suzbijanje jabučne pepeljaste vaši kad je populacija vaši mala, a lisna masa još nije oštećena. Zdrava lisna masa značajno utiče na efikasno sistemično i translaminarno kretanje unutar biljke kao i dugotrajno djelovanje koje omogućuje zaštitu od lisnih vaši tokom cijelog perioda cvjetanja. Predatorski insekti normalno se razvijaju i doprinose boljoj kontroli lisnih vašiju.
Primjena prije cvjetanja osigurava zaštitu tokom cijelog perioda cvjetanja, tako da dolazi do vrlo sporog množenja lisnih vaši nakon cvjetanja čime je olakšana zaštita protiv vašiju tokom cijele vegetacije. Teppeki se može uspješno koristiti i nakon cvjetanja.
Primijeniti 200-1000 l vode po hektaru, zavisno o fenofazi rasta. Maksimalno tretirati dva puta za redom i najviše tri puta u sezoni u razmaku od 14-21 dan.
Uspješno suzbija jabukinu pepeljastu vaš (Dysaphis plantaginea), kruškinu pepeljastu vaš (Dysaphis pyri), jabukinu zelenu vaš (Aphis pomi), bitno smanjuje populaciju jabukine krvave vaši (Eriosoma lanigerum) i nadopunjuje se u programu sa drugim aficidima.
KRUŠKA
Primijeniti u koncentraciji od 0,012-0,014% (12-14g/100l vode) uz utrošak 200-1000l vode po hektaru. Teppeki u zemljama EU pokazuje vrlo dobro djelovanje na kruškinu buvu (Psylla pyri).
Optimalna primjena je za vrijeme faze žutih jaja kruškine buve, te u isto vrijeme odlično suzbija i vaši Dysaphis spp.
BRESKVA
Protiv zelene breskvine vaši (Myzus persicae) u koncentraciji 0,012-0,014% (12-14g/100l vode). Maksimalno tretirati dva puta godišnje. U zemljama EU Teppeki je nepogrešiv u suzbijanju lisnih vaši u breskvi. Glavni cilj je suzbijanje zelene breskvine vaši za koju je posljednjih godina ustanovljena otpornost na neonikotinoide u skoro svim ispitanim regijama. Najbolje je upotrijebiti ga prije cvjetanja (prvi tretman), iako vaši nisu još ni prisutne.
ŠLJIVA
Suzbija šljivinu zelenu vaš (Hyalopterus pruni) i šljivinu vaš uvijalicu (Brachycaudus helichrysi syn. Anuraphis helichrysi) u koncentraciji 0,012-0,014% (12-14g/100l vode).
Maksimalno tretirati dva puta godišnje u razmaku od 12-14 dana.
PARADAJZ (na otvorenom i u zaštićenom prostoru)
Suzbija zelenu breskvinu vaš (Myzus persicae) i pamukovu lisnu vaš (Aphis gossypii). Tretirati kod pojave infekcije (posebno u zaštićenom prostoru kada je više od 5% listova inficirano jednim ili sa više štetočina) u količini od 0,10-0,12kg/ha zavisno od jačine infekcije.
Na početku infekcije primijeniti manju količinu. Utrošiti 400-1000l vode po hektaru, zavisno od fenofaze razvoja. Ponoviti tretiranje (do najviše 3 puta godišnje) u razmaku 7 do 14 dana. Teppeki se u dozi 200g/ha preko zemljišta upotrebljava nakon rasađivanja (od kada se biljke ukorijene, do najkasnije 2 do 3 sedmice nakon rasađivanja). Prema potrebi ponoviti tretiranje nakon 1-2 sedmice.
U slučaju dvije aplikacije preko sistema za navodnjavanje moguća je i treća upotreba folijarno, ali pod uslovom da je toj primjeni prethodio insekticid za suzbijanje bijele leptiraste vaši sa drugim mehanizmom djelovanja (kao što je CLOSER 120 SC).
KROMPIR
Uspješno suzbija lisne vaši u količini 0,16kg/ha uz utrošak 200-500l vode/ha. Može se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini u razmaku 14 do 21 dan. Za suzbijanje lisnih vaši kao vektora virusa može se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini u razmaku od 7 dana.
KRASTAVCI, KORNIŠONI, TIKVICE, TIKVE, DINJE I LUBENICE
Protiv pamukove lisne vaši (Aphis gossypii). Tretirati kod pojave infekcije (posebno u zaštićenom prostoru kada je više od 5% listova inficirano jednim ili sa više štetočina) u količini od 0,10kg/ha.
Primijeniti 400-1000l vode po hektaru, zavisno od fenofaze razvoja. Ponoviti tretiranje (do najviše 3 puta godišnje) u razmaku 7 do 14 dana.
TEPPEKI NE ŠTETI KORISNIM INSEKTIMA
Teppeki ima najpovoljniji profil za korisne insekte među aficidima. Gotovo je bezopasan za korisne insekte, predatore lisnih vaši te za pčele. Teppeki omogućava stalnu prisutnost predatora, što bitno smanjuje dinamiku razvoja populacije lisnih vaši. Zbog toga je Teppeki nepogrešiv u programima integralne zaštite.
NAČIN DJELOVANJA
FLONIKAMID: JEDINSTVENI MEHANIZAM DJELOVANJA
Kod mnogih značajnih aficida (npr. neonikotinoidi) uočeno je znatno skraćeno djelovanje na lisne vaši, a i smanjenje efikasnosti. Flonikamid je jedinstven aficid, koji ne pokazuje međusobnu otpornost sa bilo kojom grupom insekticida, zbog čega je značajan “partner” za anti-rezistentne programe zaštite. Flonikamid djeluje kontaktno i digestivno.
Lisne vaši prestaju s hranjenjem najkasnije 1 sat nakon prskanja. Zbog dehidratacije i izgladnjelosti ugibaju nakon 2-5 dana. U biljkama se flonikamid premiješta sistemično, prema gore, ali i translaminarno. Biljke intenzivno usvajaju flonikamid preko lista i preko korijena. Velikom broju insekticida naglo opada efikasnost zbog uticaja svjetlosti i visokih temperatura.
Teppeki je u potpunosti funkcionalan u svim vremenskim uslovima. Teppeki štiti kulture od lisnih vaši najmanje 21 dan i u izuzetno teškim uslovima. Usled većih populacija lisnih vaši u vrijeme tretiranja štiti najmanje 14 dana.
KARENCA: 21 dan za jabuku, krušku, breskvu, šljivu; 14 dana za krompir; 3 dana za paradajz, krastavac, kornišon, tikvice, tikve, dinje i lubenice.
Prihranjivanje paprike je vrlo važna agrotehnička mjera. Potrebe za hranljivim elementima su naročito izražene u vrijeme intenzivnog rasta i razvoja biljaka.
Za papriku neophodna su dva prihranjivanja, a za prinose veće od 30 t/ha potrebno je i treće.
Prvo prihranjivanje obično se obavlja 25-30 dana nakon sadnje. Koristiti neko od azotnih đubriva, najčešće je to KAN u količini od 300 kg/ha.
Drugo prihranjivanje treba obaviti 20-25 dana poslije prvog, u vrijeme intenzivnog rasta plodova. Za drugo prihranjivanje najbolje je upotrebiti kombinaciju azotnog i NPK đubriva. To praktično znači da treba uzeti 200 kg KAN i 200 kg NPK đubriva (10:30:20 ili 15:15:15), izmješati ih i tom mješavinom prihraniti biljke ručno ili primjenom mašina.
U slučaju da je potrebno i treće prihranjivanje, koje se vrši neposredno poslije prve berbe tehnološki zrelih plodova, preporučuje se ista mješavina, ali u količini od 300 kg/ha.
Čuvarkuća ima brojna ljekovita svojstva, a neke od zdravstvenih problema možete rješiti i ako samo napravite mast od čuvarkuće.
Mast od čuvarkuće je osim za fleke, djelotvorna i za ubode od insekata i rane koje teško zarastaju, obnavlja oštećenu i nadraženu kožu te pomaže kod grčeva, hemoroida, kurjeg oka i drugih kožnih oboljenja.Čuvarkuća se smatra za jedan od vrlo sigurnih lijekova bez kontraindikacija, ali nije na odmet da budete pažljivi. Naša preporuka je da se i prije upotrebe prirodnih lijekova posavjetujte sa ljekarom.
Da bi svinjska mast bila spremna za upotrebu, potrebno je da je operete u devet voda. Ovo je jedan od najkorišćenijih preparata za lice od davnina.
Kada ste sigurni da je sva so izašla iz masti, možete da pomiješate sastojke. Na laganoj temperaturi otopite mast i listove čuvarkuće, ali vodite računa da ne proključa. Kada su se sastojci sjedinili, sklonite sa šporeta i kada se malo prohladi, sipajte u neku staru kutiju od kreme. Ostavite kutiju u frižider da odstoji bar dvanaest sati.
Mast od čuvarkuće je preporučljivo da čuvate u frižideru kako se ne bi užegla na sobnoj temperaturi. Čuvarkuća ne mijenja svoj sastav, pa ako je izložite niskim temperaturama, neće izgubiti na kvalitetu.
Možete na lice nanositi i cijele (rasječene uzdužno) listove čuvarkuće.
Jedna od najnovijih sorti petunija nosi ime ‘Royal Velvet’, sorta koja opravdava svoje kraljevsko ime proizvodeći bogatstvo ljubičasto-plavih cvjetova tokom cijele sezone.
U izboru za najatraktivniju cvjetnicu, posebno na balkonu, teško je pobijediti petunije zbog snažnog rasta, šarenih cvjetova i nezahtjevnosti. Ali postoje obične petunije i supertunije, koje svojim raskošnim cvjetovima dominiraju na svakom balkonu. Jedna od najnovijih sorti petunija nosi ime ‘Royal Velvet’. Osim raskošnim cvjetovima, ova vrsta impresioniraće vas svojom nevjerovatnom otpornošću na vrućine pa je izvrstan odabir ako vam je balkon stalno na suncu.
Ova sorta petunije takođe je odličan izbor i za vrtne gredice. Gdje god posadite ‘Royal Velvet’, pobrinite se da tamo gdje ih želite uzgajati prima najmanje šest sati sunčeve svjetlosti dnevno.
U vrtnim gredicama biljke razmaknite na 25 do 50 centimetara u dobro dreniranom tlu. Na balkonu ih sadite u tegle promjera najmanje 14 centimetara. Zalivajte petunije dosljedno i prihranjujte redovito tokom cijele vegetacije kako biste podstaklii cvjetanje.
U svijetu se gaji veliki broj sorti, a u novije vrijeme i F1 hibrida lubenice i dinje.
Naročito mnogo ih ima u SAD i u Rusiji gdje se oplemenjivanju ovih vrsta posvećuje velika pažnja. Od posebnog interesa su hibridi lubenice u čijim plodovima nema sjemena – triploidne, bezsjemene lubenice.
Prema broju dana, od nicanja do sazrijevanja prvih plodova, sorte lubenice se dijele na: vrlo rane (do 80 dana), rane (80-90 dana) i kasne (preko 90 dana).
Mada je, zahvaljujući genetičkoj i ekološkoj plastičnosti dinje, u svijetu, nastao i gaji se ogroman broj sorti, kod nas je sortiment siromašan. Uglavnom se gaje tzv. dinje cerovače, karakteristične po mrežasto ispucaloj površini ploda, nalik na cerovu koru.
Po izgledu i porijeklu imamo raznorodne populacije čije osobine znatno variraju. Plodovi ovih dinja su krupni ili srednje krupni, izduženi, režnjeviti, lako se odvajaju od drške i često pucaju, uglavnom brašnaste strukture, specifičnog mirisa i ukusa. Slabo podnose transport u fazi pune zrelosti.
Osim ovih populacija gaje se: ananas, medna rosa (sorta pogodna za čuvanje u toku zime) i persijska, a u novije vrijeme sporadično se mogu naći neki američki i mađarski hibridi.
Sezona jagoda je uveliko u jeku, pravo je vrijeme da isporobate jednostavan i brz recept za veoma ukusan džem od jagoda.
Domaći proizvodi nemaju cijenu i pored zdrave poslastice uživaćete i u samoj pripremi jer ovaj džem ima neodoljiv miris koji se širi po cijeloj kući dok ga kuvate.
Potrebne su vam samo jagode, šećer i limun. Količinu šećera prilagodite prema sebi, možete malo smanjiti, ali na kilogram jagoda ide otprilike 400 g šećera. Šećer možete zamijeniti agavom, medom ili nerafiniranim šećerom. Takođe, ovdje vam ne trebaju nikakva sredstva za želiranje, džem će biti nešto rjeđi, ali to neće smetati ukusu i upotrebi.
Sastojci za džem od jagoda:
2 kg jagoda
800 gr šećera
1 limun (isječen na kriške)
Količinu povećavajte ili smanjujte prema svojim potrebama.
Jagode prvo operite i očistite, a zatim ih narežite na četvrtine. U dubokoj šerpi pomiješajte jagode sa šećerom i ostavite da odstoji kako bi jagode pustile vodu. Najbolje je da odstoje preko noći, nekih 8h, ali ako žurite dovoljno da ostoje i 1h.
Nakon što su jagode odstajle stavite ih na šporet, na najjaču temperaturu, a čim proključaju smanjite temperaturu, znači na neku srednju jačinu, da jagode blago ključaju. Pa dodajte kriške lumuna. Na oko 15 minuta pred kraj izvadite kriške limuna. Kuvajte dok ne postignete željenu gustinu, nama je trebalo oko 1,5h. Gustinu provjerite tako što ćete malo džema staviti na tanjirić i pustiti da se ohladi.
Ono što je najvažnije jeste da tokom kuvanja redovno skidate pjenu koja izbija na površinu. Kada pjena prestane da se pojavljuje to je znak da je džem gotov.
Dodatni savjet: Ukoliko džem ostavljate za zimu onda je potrebno da sterilišete tegle. Stavite ih u rernu na 100ºC na nekih 15 min, dok ne budu vrele, pa u njih sipajte vreo džem, zatim tegle okrenite naopako na 15 min. Ukoliko ćete džem jesti odmah onda ovaj korak nije neophodan.
Čuvajte na hladnom i tamnom mjestu, a kada otvorite teglu čuvajte je u frižideru.
