Ponedjeljak, 18 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaIstaknutoPrskanje paradajza sodom bikarbonom

Prskanje paradajza sodom bikarbonom

Prskanje paradajza sodom bikarbonom – U toku rasta i razvića paradajza svaka faza (nicanje, obrazovanje prvog pravog lista, obrazovanje prve cvjetne grane, početak cvjetanja, masovno cvjetanje, početak obrazovanja plodova, početak sazrijevanja, masovno zrenje) i njeno odvijanje zavisi od spoljnih uslova, prvenstevno od toplote, svjetlosti  i vlage.

Tokom gajenja paradajz mogu napasti brojne bolesti, a kako biste ga zaštitili na prirodan način pokušajte sa upotrebom sode bikarbone.

Plamenjača (Phythophtora infestans) je klasična ljetna bolest koja može uništiti sav vaš trud i ako ste ikada uzgajali paradajz, sigurno ste se susreli s tim problemom. Znakovi da je plamenjača napala vaš paradajz, prvo se pojavljuju na donjim listovima i izgledaće kao da su se osušili i požutitli. Ako uočite taj znak, odmah biljku pošpricajte sa  smjesom sode bikarbone.

Pripravak od sode bikarbone

Kao što već znate, soda bikarbona se često koristi u kulinarske svrhe i sastojak je praška za pecivo pa ne šteti kao zaštitno sredstvo u borbi protiv plamenjače. Pripremite je tako da u prskalicu od dvije litre stavite dvije kašičice sode bikarbone i par kapi biljnog ulja te jednako toliko kapi ekološkog deterdženta. Alkalna reakcija koja se stvori nakon prskanja, uništava gljivice jer više ne mogu živjeti te uginu.

Postupak

Prije nanošenja spreja uklonite što je više moguće zahvaćenog lišća s biljke. Pošpricajte svoje biljke samo vodom kako biste otvorili pore. Sada nanesite smejsu od sode bikarbone po cijeloj biljci. Nemojte zaboraviti donje strane lišća. Ponavljajte postupak svaki dan, sedam do osam dana, dok ne dovedete bolest pod kontrolu. Ovaj način možete koristiti i za prskanje paradajza u plasteniku.

 

 

Pročitajte: Fuzariozno uvenuće – Bolest koja napada paradajz, papriku i plavi patlidžan

 

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kukuruzovina

Žetveni ostaci kao organsko đubrivo

U svim granama biljne proizvodnje poslije žetve ostaju korijenovi i nadzemni žetveni ostaci. Na gazdinstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta...