Naslovnica Blog Stranica 455

Četiri prelijepa cvijeta kojima ne smetaju velike vrućine i direktno sunce

Agrosavjet
-
0
Četiri prelijepa cvijeta kojima ne smetaju velike vrućine i direktno sunce

Pri sadnji cvijeća veoma je bitno imati u vidu klimatske uslove odnosno odabrati one vrste koje će uspjeti na onom mjestu koje smo za njih predvidjeli.

Velike vrućine, osim nama, stvaraju probleme i biljkama. Većina ih, naime, ne podnosi dobro ekstremno visoke temperature i jako ljetno sunce i treba ih zalivati i dva puta dnevno – ujutru i naveče i to obilno.

No, postoje biljke, prije svega cvjetnice, koje u ovakvom vremenu – uživaju. Kako sezona sadnje cvijeća i dalje traje pokušajte, zavisno od polažja vrta i balkona, odabrati one kojima će ti uslovi odgovarati. Pri sadnji cvijeća iznimno je bitno imati u vidu klimatske uslove odnosno odabrati one vrste koje će uspjeti na onom mjestu koje smo za njih predvidjeli.

Pročitajte: Vinka – Sadnja, njega, zalivanje, razmnožavanje

Ponovimo dakle: Nije isto je li balkon u sjeni, polusjeni ili na direktnom suncu. Takođe, vodite brigu i o vjetru. U slučaju da je pozicija na jakom udaru vjetra, svakako zasadite živicu.

Živica će biti učinkovitija od zida ili ograde jer kao propusna prepreka onemogućava zapuhe koji mogu uništiti biljke. Ako imate balkon ili vrt koji je pozicioniran na jugu ili zapadu pa time i jako osunčan, preporučujemo da sadite samo one vrste koje vole sunce i kojima neće štetiti velike vrućine.

Izbor za osunčane balkone

Gazanija

Sjajan izbor za takve položaje je gazinija, biljka koju ćete uočiti zbog njenih velikih cvjetova čije su latice kombinacija nekoliko boja. Ako ste u hladnijim kontinentalnim krajevima, gazanija neće preživjeti zimu. A ako se pak uspije sačuvati, sljedeće godine njene stabljike dobiće još jedan red latica.

Osim u teglama i žardinjerama, gazanije možete saditi i na gredicama – bitno je da imaju puno sunca i da temperatura po noći ne pada ispod 10 °C. Nemojte ih zalivati ako je površina zemlje vlažna jer će korijen trunuti. Prihranjujte ih svaka dvije sedmice i redovno čistite od ocvalih cvjetova.

Pročitajte: Gazanija – Idealna biljka za mjesta koja su stalno osunčana

Verbena

Druga biljka koja voli velike vrućine je verbena koji mnogi znaju pod imenom sporiš i koja plijeni ljepotom svojih cvjetova i omiljen je balkonski cvijet koji se ponekad sadi i na gredicama. Idealan je cvijet za one koji nemaju velikog vrtlarskog iskustva jer je prilično nezahtjevna biljka. Osim u grmovima, postoje vrste koje rastu kao puzavac ili u obliku grma. Izdržaće jako sunce, kao i sušu. Ne pretjerujte sa zalijevanjem i činite to samo kada primijetite da je zemlja suva.

Pročitajte: Verbena – Prihrana, zalivanje i oblikovanje

Dalija

Ako volite biljke raskošnih cvjetova odličan izbor su dalije. Ove prekrasne gomoljaste trajnice iz porodice Asteraceae (glavočika) porijeklom su iz Meksika, Srednje Amerike i Kolumbije. Postoji najmanje 36 vrsta i jako mnogo varijateta ove vrste (više od 20.000 kultivara), ima i niskih i visokih, jednostrukih, dvostrukih, kaktus… svaka je vrsta posebna na svoj način. Mogu biti niske od nekih 10-15 cm, pa sve do visokih koje narastu i više od 1,5 metara u visinu.

Pelargonije

Vjerovatno najpopularnije balkonsko cvijeće, pelargonije, prije svega zbog svojih predivnih baršunastih bujnih cvjetova koji će izdržati sve do kraja jeseni. Osim u grmu, mogu biti i puzavice. Pelargonije vole sunce, ali i dobro dreniranu zemlju, pa se preporučuje u zemlju staviti i pijesak ili perlit (omjer neka bude 1:7). Redovno ih zalivajte, ali nemojte pretjerivati s količinom, jer ne vole veliku vlagu. Bolje će vam cvjetati ako im redovno uklanjate ocvale cvjetove i nikada ih nemojte zalivati po lišću kako ne bi požutilo.

Pročitajte: Bujne pelargonije – Šest jednostavnih savjeta da cvjetaju sve do jeseni

Evo kako da se na prirodan način riješite ispucalih kapilara na nogama i licu

Agrosavjet
-
0
Evo kako da se na prirodan način riješite ispucalih kapilara na nogama i licu

Kapilari su male tanke krvne žilice koje u plavim, crvenim i ponekad ljubičastim bojama izbiju na površinu kože. To se zove pucanje kapilara. Donosimo vam mnoga prirodna riješena za ispucale kapilare.

Jabukovo sirće za kapilare

Jabukovo sirće može uticati na problem sa ispucalim kapilarima na nogama. Najjednostavniji način upotrebe jeste praviti obloge od jabukovog sirćeta i nanositi na kritične dijelove na tijelu.

Ponoviti nekoliko puta dnevno od po 2-3 minuta. Terapija sirćetom donosi dobre rezultate nakon nekoliko dana. Ova terapija je najpraktičnija i najjeftiniji princip liječenja kapilara na nogama kod kuće.

Pročitajte: Rješite se bolnih žuljeva na prirodan način

Čuvarkuća

Čuvarkuća je ljekovita i to je više nego dovoljan razlog da je imate kod kuće. I naučno je dokazano da čuvarkuća u sebi ima obilje ljekovitih spojeva, posebno ljekovite flavonoide i kiseline. Potrebno je list čuvarkuće presjeći na pola iz kojeg se cijedi ljekoviti sok, tim sokom masirati ispucale kapilare.

Maslinovo ulje za uklanjanje kapilara na nogama

U nedostatku nevena i samo maslinovo ulje biće dobar način da uklonite ispucale kapilare na nogama. Potrebno je da ga blago zagrijete, a onda ovako toplim uljem masirate problematičnu regiju kružnim pokretima. Na ovaj način poboljšavate cirkulaciju i smanjujete eventualne upale, a to je bitno kada je često pucanje kapilara vaš problem.

Zeleni paradajz

Potrebno je paradajz isjeći na tanke kolutove, te poredati te kolutove na ono mjesto gdje imate ispucale kapilare. Dobro obratite pažnju da koristite mladi, a ne zreli paradajz. Kolutove mladog paradajza potrebno je držati 2-3 minute, te nakon toga kožu premazati nekom hidratantnom kremom. Postupak je potrebno ponavljati narednih 10 dana te bi nakon toga ispucali kapilari trebali nestati.

Pročitajte: Zaustavite opadanje kose na prirodan način uz ova 3 sastojka

Kako liječiti popucale kapilare na licu

Hladne obloge
Hladna temperatura pomaže sužavanju krvnih žila ispod kože, što smanjuje količinu dodatne krvi koja teče u tim žilama, što će pomoći da izgledaju tanje i normalnije. Samim time se smanjuje crvenilo nastalo pucanjem kapilara ili zbog bilo kojeg drugog razloga.

Aloe vera
Aloe vera je još jedan dobar lijek koji se bavi liječenjem simptomima ispucanih kapilara na licu. Njegova protivupalna priroda može smanjiti crvenilo i otekline povezane s isprekidanim kapilarima. Masirate lice sa svježim aloe vera gelom. Pričekajte 30 minuta, a zatim isperite lice. Učinite to jednom dnevno.

Limun za kapilare na licu
Protiv kapilarnog pucanja, možete koristiti vitamin c. Najjednostavnija metoda jeste da isječete limun i direktno utrljate limunov sok u predjelu koji je zahvaćen pucanjem. Vitaminc c i limunska kiselina utiču na izbjeljivanje crvenih ožiljaka nastalih usljed pucanja kapilara. Što više puta utrljate limun to će rezultat biti brži i vidljiviji. Limunov sok čisti kožu i povoljno djeluje utiče na pH kože.

Pročitajte: Mješavina meda i kurkume moćan lijek iz prirode

Šta je tačno PERGA i kako se pravilno koristi?

Agrosavjet
-
0
Šta je tačno PERGA i kako se pravilno koristi?

Svi već znaju da je perga fermentisani cvjetni polen. Šta to tačno znači? To znači da pčela sakuplja polen, a potom ga vlaži svojim sokovima, izlučevinama i stavlja u saće. Zatim ga poklapa (konzervira) medom i voskom. Tada nastupa proces fermentacije, a perga dobija devet puta veću hranljivu vrijednost od polena. 

Treba sačekati najmanje tri nedjelje da bi se perga pokupila tj. izvukla iz saća. Sadrži preko 200 mikroorganizama obogaćenih raznim vitaminima, proteinima, enzimima, amino-kiselinama, prirodnim kvascima i ugljenim hidratima.

Pročitajte: Kako da koristite med i propolis protiv čira na želucu i gastritisa

Malo ko zna, a važno je pomenuti da do dvije trećine tog malog prostora u saću čini perga,a samo jednu trećinu med. Da bi se perga izbadila treba biti pažljiv, strpljiv i veoma koncentrisan. Ceo proces veoma je zahtjevan.

Izvlači se iz saća na početku glavne paše kada su njene zalihe najveće. Perga se vadi isključivo iz novih ramova tj. iz ramova u kojima nije bilo legla, a ceo proces vađenja obavlja se na različite načine.

Pročitajte: PERGA ILI PČELINJI HLJEB je sve što je potrebno za zdravlje organizma

Kako se uzima perga

Na tržištu najčešće možemo naći pergu u tri oblika: u onom sa saćem, što je nešto rjeđe, a zatim u granulama i u kombinaciji sa medom i ostalim pčelinjim proizvodima. Kako god da koristite pergu, dobra je.

Ipak, najbolje je da ujutru uzmete tri-četiri granule i polako ih otapate pod jezikom na prazan želudac. Takođe, ujutru možete uzeti kašičicu mješavine perge, mliječa, propolisa i polena. Pola sata nakon toga ništa ne treba stavljati u usta, čak ni vodu. Tako ona najbolje djeluje, tačnije, tako najbrže dolazi do krvotoka.

Zabluda je da treba uzimati duplu dozu kada je riječ o težim bolestima. Dupla doza nikome se ne preporučuje.

Pročitajte: Šta je matična mliječ i kako se sakuplja

 

Pepino mozaik virus oštećuje sve dijelove paradajza

Agrosavjet
-
0
Pepino mozaik virus oštećuje sve dijelove paradajza

Pepino mozaik virus uzročnik Pepino mosaic virus (PepMV) – Ovaj virus je prvi put otkriven 1974. godine u Peruu, gdje je prouzrokovao virus biljke peipno (Solanum muricatum). 

Jačina simptoma ne biljkama paradajza zavisi od uslova sredine i sorte, međutim, štete su uvijek velike zbog formiranja plodova bez tržišne vrijednosti. PepMV ima uzak krug domaćina, uglavnom u okviru fam. Solonaceae.

Pepino mozaik virus – Simptomi

Zaražene biljke su često zakržljale i imaju svijetložutu boju i šiljast izgled. Takođe, oboljele biljke često imaju kržljav vrh, zbog čega izgled vršnog dijela biljke podsjeća na izgled koprive ili na oštećenja od hormonskih pesticida.

Na plodovima se ispoljavaju simptomi u vidu „mramoravosti plodova“, pri čemu zaraženi plodovi imaju neravnomjerno sazrijevanje.

Pročitajte: Cvjetovi paradajza se ne otvaraju – Glavni krivac je STOLBUR

Na stablu se mogu pojaviti smeđe pruge, koje mogu da prstenasto obuhvate stablo, kao i dršku cvasti, zbog čega ova pojava ometa razvoj cvjetova prourokujući njihovo odbacivanje.

Ipak, najizrazitiji simptomi na paradajzu se ispoljavaju na lišću zaraženih biljaka, pri čemu se na gornjim listovima mogu pojaviti tamne pjege, a na donjim listovima smeđe, nekrotične pjege. Takođe, na listovima se mogu ispoljiti i žute pjege.

Pročitajte: Lisni miner paradajza ugrožava čak 60% svjetske proizvodnje tog povrća

Često je za zaražene biljke karakteristična vretenavost lišća (šiljasto lišće, suženo lišće), klobučanje (mjehuravost) lisne površine i blago žućenje između nerava. Listovi zaraženih biljaka ne moraju uvijek da pokazuju simptome.

Ovaj virus se lako mehanički prenosi kontaktom zdravih i oboljenil biljaka, kontaminiranim oruđem, odjećom ili rukama.

Kao mogući izvor zaraze navode se: zaražene biljke, zaostali zaraženi biljni materijal iz prethodne proizvodnje, biljni sok na rukama, opremi, oruđu i odjeći, plodovi zaraženih biljaka, odnosno meso ploda oko sjemena i sjeme kontaminirano biljnim ostacima.

Suzbijanje

Kontrola oboljenja koje PepMV prouzrokuje je izuzetno teška, prije svega zbog visoke infektivnosti virusa i dugog perioda od zaraue do pojave simptoma. Najvažnija mjera je spriječiti unošenje virusa u zaštićeni prostor, a to znači početi proizvodnju paradajza zdravim sjemenom i rasadom.

Da bi se unošenje i širenje virusa u zaštićenom prostoru svelo na minimum, treba se pridržavati strogih pravila higijene u toku svih faza razvoja biljke kao i izvršiti kompletnu dezinfekciju objekata između dva usjeva.

Pročitajte: Siva pjegavost lista paradajza – Simptomi i suzbijanje

 

Meteorolog objasnio fascinantnu pojavu na nebu BiH

Agrosavjet
-
0
Meteorolog objasnio fascinantnu pojavu na nebu BiH

U meteorologiji ima mnogo fascinantnih pojava. Jedna od njih je, svakako, i kumulonimbus – oblak koji je odgovoran za jake vjetrove, snažne pljuskove, grad, gromove i munje, napisao je danas na svom Facebook profilu meteorolog Bakir Krajinović.

Glavnu ulogu u formiranju bilo kakvog oblaka, pa i kumulonimbusa, imaju temperatura i vodena para. Pojedini dijelovi zemljine površine, zbog svog sastava, materijala, oblika i boje, absorbuju više Sunčeve svjetlosti i toplote od drugih. Polja pšenice se sporije zagrijavaju od tamne oranice, ali mnogo brže od jezera i drugih vodnih površina.
U zoru, najveći dio zemljine površine ima približno istu temperaturu. Kako Sunce počne da grije, neke oblasti se brže zagrijavaju i imaju višu temperaturu od drugih.

Pošto su toplije, više zagrijavaju okolni vazduh. Topliji vazduh se, kao lakši, brzo podiže naviše i širi se. Time atmosfera postaje nestabilna. Ovakvo vertikalno kretanje toplijeg zraka u meteorologiji se zove konvekcija.
Kako se vazduh podiže, on se hladi jer predaje dio svoje toplote okolnom, hladnijem zraku. Što se više podiže, više se i hladi.

Kada topliji vazduh počne da se podiže naviše, on sadrži određenu količinu vlage. Kada je lijep, vedar dan, voda je u obliku nevidljive vodene pare. Koliko će vodene pare vazduh sadržati zavisi od njegove temperature. Ista zapremina toplijeg vazduha ima više vodene pare od hladnijeg zraka.
Pri podizanju vazduha se, pored širenja zbog toga što pritisak opada sa visinom, sve više hladi i u nekom trenutku dostigne temperaturu na kojoj sadrži najveću moguću količinu vodene pare – postaje zasićen. Ako vazduh nastavi da se podiže i hladi, višak vodene pare će se kondenzovati, formirajući mikroskopske kapljice vode. Oblaci su uglavnom sastavljeni od takvih kapljica (izuzetak su oblaci na velikim visinama koji se sastoje od malih ledenih kristala).
Kada se vodena para kondenzuje, oslobađa se latentna toplota koja dodatno zagrijava vazduh i ubrzava konvekciju, pa se vazduh još više podiže i oblak raste u svim smjerovima. Kondenzacija je sve intenzivnija što oblak više raste i što mu je vrh na većoj visini.
Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; međunarodna skraćenica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara. Donji mu je dio tamne, olovnosive boje, a gornji sadrži vlaknaste strukture, ispod kojih se često pojavljuju tamni rastrgani oblaci. Prema obliku može biti ćelav (calvus) i kosmat (capillatus).

Debljina varira u zavisnosti od godišnjeg doba

Debljina mu varira po godišnjem dobu: zimi je debljine 3-5 km, ljeti 8-10 km, a ponekad i 15 km. Gornji dio oblaka često se razvlači vodoravno pa oblak poprima oblik nakovnja (incus).
Ako je podnica razvijenog kumulonimbusa na temperaturi iznad 0 °C, sastoji se od kapljica vode. Iznad podnice nalazi se sloj pothlađenih kapljica (kapljica vode na temperaturama nižim od 0 °C), u većim visinama nalazi se mješavina ledenih kristalića i pothlađenih kapljica vode, a u najgornjem dijelu kumulonimbusa nalaze se samo kristali leda. Pod podnicom kumulonimbusa, ima često niskih, čupavih oblaka koji su spojeni sa njom ili ne i katkad daju oborine u obliku virga. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih olujnim oblacima.
Ubraja se u konvekcione oblake, jer nastaje razvojem kumulusa u nestabilnoj atmosferi. Zbog burnih procesa u kumulonimbusu sa velikim okomitim brzinama (više od 20 m/s) te jakim silaznim strujama na dijelu područja ispod oblaka, katkad je uzrokom vremenskih nepogoda (grad, jakih udara vjetra, munje, kratkotrajnih ali vrlo snažnih pljuskova, a zimi gustih i krupnih snježnih pahulja), naveo je Krajinović na Facebooku.

Greške koje pravimo pa uništavamo korijen cvijeća – Ovi simptomi jasno govore da je biljka pred uginućem

Agrosavjet
-
0
Greške koje pravimo pa uništavamo korijen cvijeća – Ovi simptomi jasno govore da je biljka pred uginućem

Većina nas griješi prilikom zalivanja i njegovanja sobnog cvijeća, a princip je zapravo veoma jednostavan. Stručnjaci smatraju da najčešće griješimo kada je u pitanju zalivanje, pa dolazimo do toga da biljka vene iz korijena.

Pravilo broj jedan glasi: Ovako se zalivaju biljke!

Pretjerano zalivanje može da dovede do truljenja korijena same biljke, a u tom slučaju joj nema spasa. Veoma je važno obratiti pažnju na znakove upozorenja koje nam omiljeno cvijeće šalje.

Pročitajte: Vegetativno razmnožavanje sobnog cvijeća

Drugo važno pravilo glasi: Ne zalivati ako je zemlja mokra

Najvažnija stvar jeste da kada vidite da je zemlja mokra, ne zalivate biljku. Uvijek će vam se učiniti da je suva pri samoj površini, ali ukoliko stavite prst u zemlju primjetićete da je ona zapravo mokra i da u tom slučaju nikako ne trebada je zalivate. Višak vode bi mogao da ubije vašu biljku.

Treće pravilo glasi: Žuti listovi su alarm za uzbunu

Ukoliko primjetite da su listovi na sobnim biljkama žuti, to sasvim sigurno znači da biljka vene i da ima previše vode.

Šta raditi kada je stabljika mekana?

U tom slučaju odmah prestanite sa zalivanjem, jer je biljka na korak do umiranja. Mekana i gnjecava stabljika je znak da biljci nema spasa i da nikako ne nastavljate da joj dajete vodu.

Pročitajte: Goruća ljubav – Kako da njegujete ovaj divni cvijet?

Bubice oko biljke

Insekti često znaju da se skupljaju oko biljke kada ima previše vode, to treba da vam bude znak da prikočite sa zalivanjem ili da skroz prestanete.

Trešnje u rakiji – Recept za omiljeno žensko piće

Agrosavjet
-
0
Trešnje u rakiji – Recept za omiljeno žensko piće

Trešnje u rakiji – Sezona trešanja traje, a one osim što su ukusne i daju nam osvježavajući užitak, trešnja kao lijek može biti vaš najbolji saveznik u borbi protiv raznih bolesti i tegoba.

Po mišljenju brojnih stručnjaka trešnje su “prirodni lijek sa drveta”. U nastavku pročitajte kako da napravite piće od trešanja koje ćete obožavati.

Sastojci za trešnje u rakiji:

  • 1 l lozove rakije
  • 150 gr šećera
  • 0,1 l čaše vode
  • 1 kg trešanja
  • korica 1 limuna (samo žuti dio)

Pročitajte: TREŠNJE – Činjenice koje niste znali o ovom ukusnom voću

Priprema:

Operite trešnje, osušite ih na vazduhu, očistite od peteljki, provjerite jesu li sve suve, a ako nisu pomoću fena za kosu ih osušiti do kraja i poslagati u teglu.

Pripremite šećerni sirup  s koricom limuna pa prokuvajte 3 minuta i prelijte po trešnjama, a zatim dodajte rakiju. Zatvorite teglu, protresite i stavite na tamno mjesto da odstoji 3 mjeseca.

Pročitajte: Očistite višnje i trešnje od košpica na jednostavan način!

Ljetna sadnja jagoda – Na šta posebno treba obratiti pažnju?

Agrosavjet
-
0
Ljetna sadnja jagoda – Na šta posebno treba obratiti pažnju?

Ljetna sadnja jagode donosi niz prednosti u odnosu na sadnju u ostalim periodima godine:

– postižu se visoki prinosi,
– olakšana je borba protiv korova,
– manje je širenje virusnih oboljenja,
– može se koristiti zemljište sa kojeg je ubran neki predhodni usjev (grašak, boranija, ječam).
Ljetnja sadnja jagode se obavlja tokom svih ljetnih mjeseci. Preporučuje se period od prve dekade jula pa sve do kraja avgusta mjeseca.

Za sadnju jagode koristiti samo zdrave živiće

Prilikom sadnje jagode potrebno je odabrati zdrav, sortno pouzdan sadni materijal iz matičnog zasada.

Prije same sadnje potrebno je živiće pregledati bez obzira da li su vađeni neposredno prije sadnje ili čuvani u hladnjači.

Pregled i priprema živića

Prilikom pregleda živića obratiti pažnju da li su oštećeni centralni pupoljak, list ili korijenov sistem.

Lišće koje je osušeno ili oštećeno lišće treba odstraniti, suve žilice na korijenu skratiti do svježeg dijela, a ostale skratiti na 1/3 dužine. Ovako pripremljene živiće prije sadnje treba potopiti u rastvor nekog fungicida u trajanju do 15 minuta. Nako toga izvaditi ih i saditi u zemljište koje smo prethodno pripremili.

Potred potapanja u fungicid, živiće prije sadnje potopiti i u kašasti rastvor napravljen od svježe goveđe balege, sitne zemlje i vode u odnosu 1:1:1. Ovo potapanje ima za cilj bolji prijem živića.

Pročitajte: Zašto i kako je dobro saditi jagode ljeti?

Dan prije sadnje preporučljivo je navodnjavanje zemljišta predviđenog za sadnju.

Sadnju je najbolje obaviti po oblačnom i tihom vremenu  tako da sadnice ne budu previše izlagane suncu.

Jagoda se sadi na onoj dubini na kojoj su sadnice bile u matičnom zasadu ili neznatno dublje, tako da da centralni pupoljak bude iznad zemlje.

Sadnja se obavlja ručno ili mašinski u zavisnosti da li se sadi na malč foliji ili ne.

Na kraju sadnje vrši se zalivanje vodom u količini od 0,5 do 1 litara vode po sadnom mjestu.

Autor: dipl. inž. poljoprivrede Dalibor Cvetanović, Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Srbije

Uzgajanje pilića u ljetnim mjesecima – Kako ublažiti negativne efekte visokih temperatura?

Agrosavjet
-
0
Uzgajanje pilića u ljetnim mjesecima – Kako ublažiti negativne efekte visokih temperatura?

Uzgajanje pilića u ljetnim mjesecima praćeno je uz dosta muka i problema, prije svega zbog visokih temperatura. Farmeri znaju da je mnogo lakše zagrijati objekte u zimskim mjesecima, nego rashladiti ih u ljetnim. Kako najbolje da napravite atmosferu koja će biti prijatna za piliće, samim tim i da smanjite uginuća, pitali smo profesorku sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu dr Lidiju Perić.

U periodu visokih temperatura, pogotovo u posljednjim fazama proizvodnje, strah proizvođača živinskog mesa je opravdan, potvrđuje Perić. „Visoke temperature vrlo negativno utiču, ne samo na prirast i konverziju, nego mogu da dovedu do povećanog uginuća, čiji smo svjedoci bili prethodnih godina.“, kaže ona.

Proizvođačima živinskog mesa su date sljedeće preporuke, u zavisnosti od toga kakve objekte i opremu imaju. Oni koji su osposobili objekte tunelskom ventilacijom za borbu protiv žarkih dana treba da je koriste. Ujedno je to i najbolje rješenje za ovaj problem.

Pročitajte: Tov pilića – Osnovna pravila za uspješan uzgoj

„Tunelska ventilacija omogućava brzu izmjenu vazduha i visoko strujanje vazduha koje rashlađuje objekat“, kaže dr Perić, a kao dodatnu pogodnost izdvaja ukoliko postoji dodatno hlađenje na ulasku vazduha u objekat.

U slučaju da imate ovu ventilaciju, vjerovatno vam je poznato da je podešena da se uključi ukoliko temperatura pređe definisanu granicu.

Upotreba ventilatora, polijte krov vodom

Da bi i proizvođači koji nemaju ove rashladne sisteme uspjeli da obore visoke temperature dr Lidija Perić predlaže imrpovizovanje, što podrazumjeva da se maksimalno iskoriste ventilatori i da se krov polije hladnom vodom.

Pročitajte: Pravilan način gajenja i ishrane pilića – Uspjeh zagarantovan!

„Mogu da se otvore ulazna vrata od otvora i da se jednostavno stavi crijevo koje se izbuši na nekoliko mjesta i tu da se napravi zid od vode kroz koji će se uvući vazduh u objekat“, savjetuje ona.

U upotrebi su za bolju cirkulaciju vazduha i takozvani „mješači vazduha“, nalik ventilatorima.

Još jedna od preporuka je korekcija ishrane, što podrazumjeva smješe sa nižom energijom, uz to i upotrebu paketa kiselina i vitaminskih preparata koje je moguće dodati u vodu.

Dr Lidija Perić, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu

Mustafi Sefiću invaliditet nije prepreka da bude među najuspješnijim poljoprivrednicima

Agrosavjet
-
0
Mustafi Sefiću invaliditet nije prepreka da bude među najuspješnijim poljoprivrednicima

VELIKA KLADUŠA – Proizvodnja organske hrane danas je sve više na cijeni, a jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača te vrste na području Unsko-sanskog kantona je Mustafa Sefić iz sela Vrnogračka Slapnica, nadomak Velike Kladuše.

Zanimljivo je kako je Sefić devedesetpostotni invalid, jer je u proteklom ratu ostao bez ruke preživjevši teško ranjavanje, ali ga to nije obeshrabrilo da danas bude među uspješnijim poljoprivrednicima u ovome kantonu.

Od ostvarenih prihoda izdržava porodicu, a na površini većoj od deset dunuma uzgaja aroniju, maline, jagode i drugo voće i povrće te većinu onoga što uzgoji prerađuje i plasira na tržište.

Pročitajte: Asfalt zamijenio poljskim putem, uzgaja krave i ne pomišlja na povratak

„Prije desetak godina zasadio sam aroniju, a uporedo s njom i drugo voće koji podnosi naše klimatske uslove i može da se prerađuje. Iz prirode koristimo bazgu, glog, divlje jagode, borovnicu, ljekovito bilje i sve drugo što doprinosi zdravlju ljudi, a raste u našoj okolini“, kaže Sefić.

Dodaje kako sve uzgaja na potpuno prirodnoj i organskoj osnovi, bez upotrebe hemijskih sredstava i pesticida, što je glavni preduslov da hrana bude potpuno zdrava.

„Sve se to đubri prirodnim gnojivom, a hemijski preparati se koriste samo u krajnjoj nuždi, ako baš bude ugrožen opstanak kultura, pa nema drugog izlaza“, objašnjava ovaj vrijedni poljoprivrednik.

Ističe kako je godinama postao prepoznatljiv po svojim proizvodima, zbog čega danas uspijeva da veliki broj proizvoda proda već na kućnom pragu ili zahvaljujući svojim poslovnim kooperantima.

Iz njegove kućne manufakture na tržište dospijevaju sokovi, džemovi, kompoti, čajevi i drugi proizvodi, a nabavio je i proizvodnu liniju koju će uskoro instalirati i tako povećati obim proizvodnje.

Foto: N.N.

„Od ovoga posla se može pristojno živjeti ako mu se potpuno posvetite i ako taj posao radite s ljubavlju. Jedan od mojih omiljenih hobija jeste i kalemljenje voća, pa tako veliku pažnju posvećujem očuvanju naših autohtonih sorti jabuka, krušaka, trešanja i drugog voća. Radim od jutra do mraka, a u svemu mi pomaže moja porodica, tako da je ovo vremenom postao familijaran biznis“, kaže Sefić.

Kaže kako se u proteklom periodu okušao u raznim vidovima poljoprivredne proizvodnje, nekoliko godina proizvodio je mlijeko i stočnu hranu, zatim je uzgajao kornišone, da bi se potom potpuno preorijentisao na proizvodnju organske hrane.

„Poslije završetka rata nisam mogao pronaći zaposlenje koje bi odgovaralo stepenu moje invalidnosti, preostalo mi je da se posvetim poljoprivredi, s obzirom na to da posjedujem značajnu površinu obradive zemlje. Iako dobijam invalidninu, taj novac nije dovoljan za izdržavanje porodice“, kaže on.

Sem ekonomske dobiti, kako kaže, poljoprivreda mu je pomogla da se fizički potpuno rehabilituje i uklopi u normalne tokove života.

1...454455456...1.012Stranica 455 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia