Naslovnica Blog Stranica 455

Ljetna sjetva povrća koje ima kratku vegetaciju

U periodu kasne jeseni i zime svježe povrće na trpezi je prava blagodet. Da bismo tada uživali u zdravom povrću moramo ga posejati u drugoj polovini kalendarske godine. To je ljetna sjetva povrća.

Ograničavajući faktor ove proizvodnje je voda, te je neophodno obezbjediti redovno navodnjavanje usjeva.

Biljke koje možemo sijati za jesenju berbu su one koje imaju kratku vegetaciju: kupusnjače, salate, šargarepa, rotkvice, rotkve, repe, niski pasulj, krastavci, tikvice, cvekla, praziluk, spanać, keleraba, rukola, endivija, navodi savjetodavac PSSS Jagodina Dragan Mijušković.

Ljetna sjetva povrća

U prodaji ima i gotovog rasada, dok jedan dio povrtara proizvode rasad za svoje potrebe.

Mrkva

Kod nas sjetvu mrkve obavljamo direktnom sjetvom u rastresita zemljišta. Nakon skidanja prethodnog usjeva dovoljna je plitka obrada, ali površina mora biti dobro pripremljena i na gredice. Dubina sjetve je od 1,5 cm na težem zemljištu, dok na lakšem do 2,5 cm.

Klijavost sjemena kod mrkve u poljskim uslovima je 60% i dugo niče. U periodu klijanja, nicanja i dok su biljke mlade, mrkva je veoma osjetljiva na nedostatak vode. U ovom periodu značajno je da zemljište ima stalnu i umjerenu vlažnost.

Međuredni razmak treba da bude oko 15 cm, a razmak u redu 8-10 cm. Ovakav razmak je idealan, jer obezbjeđuje dovoljno vegetativnog prostora za rast biljke (korijena).

Zalivne norme zavise od vremenskih prilika i osobina zemljišta.

Pročitajte: Proizvodnja mrkve – Traži puno svjetlosti i umjereno vlažno zemljište

U prvom periodu rasta, mrkva slabije usvaja hraniva. Dva mjeseca nakon sjetve, usvajanje postaje intenzivno i tada treba pažnju posvetiti đubrenju. Vršiti redovno plijvljenje i zaštitu po potrebi.

Mrkva koju smo posijali tokom ljetnih mjeseci pristiže za vađenje krajem oktobra i početkom novembra. Ljetnom sjetvom obezbjeđujemo kontinuirano snabdijevanje tržišta svježom mrkvom.

Spanać

Spanać može uspješno da se gaji u ovom periodu ali je veoma osjetljiv na nedostatak vode i treba ga gajati samo ako možete osigurati redovno zalivanje.

Sjetva se obavlja krajem jula i tokom avgusta, a zimska sjetva spanaća se obavlja u septembru.

Zemljište treba da je dobro pripremljeno. Sjeme sijemo na dubinu 2,5-4 cm. Međuredni razmak je 15-30 cm, a razmak u redu 3-7 cm. Međuredni razmak zavisi od sortimenta, kvaliteta zemljišta i agrotehničkih mjera.

U baštama, na manjim površinama, berba spanaća obavlja se sukcesivno, beru se pojedinačni listovi. Cijele biljke se beru kada imaju pet do šest krupnijih listova.

Kupusnjače

Na našim terenima najčešće se u ovom periodu gaje kupusnjače i to: kasni kupus, kelj pupčar, kelj, raštan.

U ovom periodu se sadi rasad i potrebno je obezbjediti dobro navodnjavanje, koje će osigurati prijem rasada i dobar razvoj biljaka. Rasad kasnog kupusa treba da je dobro razvijen sa četiri do šest listova.

Sadnju kupusa obaviti na međuredni razmak 50-70 cm, a razmak u redu 40-60 cm.

Sadnice raštana trebaju da imaju četiri do šest listova, a sade se na razmak 60 cm x 40cm.

Za sve kupusnjače treba obezbjediti dobro navodnjavanje i zaštitu od štetočina, posebno od buvača.

Ljetna sjetva cvekle i rotkvi

Cvekla, repa, rotkva i rotkvice su biljke kratke vegetacije i mogu se uzgajati i kao postrni usjevi.

Dubina sjetve sjemena je 2-3 cm. Međuredni razmak za cveklu, repu i rotkvu je 30-40 cm, a razmak u redu oko 10 cm. Za rotkvice je potrebno manje međuredno i redno rastojanje. Sjetva može da se obavlja u više navrata, kako bi se obezbjedila dugotrajna berba.

Praziluk

Rasad praziluka u vreme sadnje treba da ima četiri do šest dobro razvijenih listova. Međuredni razmak je od 25-50 cm, a razmak u redu 10-15 cm. U baštama razmak između biljaka može biti i manji 25×10 cm.

Praziluk ima izražene potrebe za vodom, posebno neposredno nakon sadnje. Usjev je potrebno redovno okopavati i prihranjivati. Za upotrebu stiže već tokom jeseni, ali može ostati na gredici tokom zime ili se izvadi i skladišti u pijesku i plastenicima.

Pročitajte: Kakve uslove treba obezbjediti praziluku da bi dobro uspijevao

Salata

Zelena salata je biljka kratke vegetacije. Treba birati sorte koje su namijenjene za kasnu proizvodnju.

Za svoj rast i razvoj salata zahtjeva dovoljno vlage. Na visokim temperaturama, iznad 20 ºC, formira se manja glavica i brže dolazi do procvjetavanja. Može da se sije direktno na otvorenom ili se mogu proizvesti sadnice salate.

Osim zelene salate mogu se sijati rukola, keleraba i endivija.

Grašak iz Bijeljine mogao bi i na tržište EU

Poljoprivredno dobro „Semberija“ proizvelo je u ovoj godini grašak na površini od 36,3 hektara, a direktor ovog dobra Branimir Andrić izjavio je za portal InfoBijeljina da će dio količina otkupiti preduzeće „Sava Semberija“, dok će dio vjerovatno završiti u zemljama Evropske unije koja posljednje tri godine bilježi nestašicu ove mahunarke.

– Sjetvu smo obavili sa pet sorti, u tri roka, da bi rod ove kulture i njeno skidanje bili adekvatni, odnosno da bismo dobili najbolji kvalitet. Određene količine graška obuhvaćene su toplom preradom u „Savi“, a veći dio smo usmjerili u hladnjaču Mljekare „Dule“ iz Dragaljevca, gdje grašak ide na takozvano „šok zamrzavanje“ pri temperaturi od minus dvadeset i šest stepeni Celzijusovih. Prema mojim informacijama, Evropskoj uniji, odnosno skandinavskim zemljama koje podmiruju njene potrebe, nedostaje graška, pa se nadamo da ćemo im prodati određene količine – rekao je Andrić za InfoBijeljina.
On je naveo da PD „Semberija“ očekuje ukupni rod graška od 330 do 350 tona, ali da će konačni prinos ipak odrediti visoke temperature koje su ove sedmice pogodile cijelu BiH.
– Temperatura iznad 35 stepeni Celzijusovih dovodi do prekida vegetacije kod graška, prestanka života, ili naglog zrenja. Naglo zrenje daje kvalitet koji nije adekvatan za zamrzavanje, a možda ni za toplu preradu. Zbog toga trenutno pokušavamo da sačuvamo grašak, navodnjavamo ga svakodnevno, i ako uspijemo da prevaziđemo taj problem, imaćemo očekivani prinos – istakao je Andrić.
Kada je riječ o otkupnoj cijeni graška, on naglašava da je sa preduzećem „Sava Semberija“ dogovorena cijena od 0,65 feninga po kilogramu, a da je cijena na tržištu EU 0,75 euro centi.
– Cijena postignuta sa „Savom“ je relativno dobra, jer je prošle godine u Srbiji dostizala 0,55 feninga. Zamrznuti grašak je probran, obrađen, očišćen, upakovan, pa je njegova cijena veća – dodao je Andrić.
On kaže da na pakovanju graška trenutno rade po četiri radnika u dvije smjene, a da će nakon potpunog skidanja ove kulture sa njiva uslijediti poslovi na žetvi pšenice i uljane repice.

Domaći melem za sve kožne tegobe

Donosimo vam recept za biljni melem sa dodatkom pčelinjeg voska koji  je univerzalno sredstvo široke primjene za mnoge kožne bolesti. Pčelinji vosak je nezamjenljiv sastojak svake prirodne kreme i ima izuzetno dejstvo na kožu.

Sastojci za melem:

  • 25 g usitnjenih suvih cvjetova nevena
  • 25 g usitnjenih suvih cvjetova hajdučice
  • 25 g usitnjenog suvog korijena gaveza
  • 25 g usitnjenih suvih listova bokvice
  • 25 g usitnjenih suvih listova ruzmarina
  • 5 dl maslinovog ulja
  • 1/4 šolje kokosovog ulja
  • 5 kašika narendanog pčelinjeg voska

Pročitajte: Napravite svoju KREMU ZA LICE – Donosimo vam 5 veličanstvenih i dugo skrivanih recepata

Priprema:

  1. Sipati u veću staklenu teglu usitnjene biljke i preliti ih maslinovim uljem, promiješati i zatvoriti. Držati na sunčanom mjestu četiri nedjelje. Zatim procijediti kroz gazu.
  2. Sipati procijeđeno ulje u šerpu i dodati vosak. Zagrijavati na pari dok se sastojci ne sjedine.
  3. Skloniti šerpu sa šporeta, dodati kokosovo ulje i promiješati.
  4. Presuti melem u staklene teglice i čuvati ih na tamnom i hladnom mjestu.

Pročitajte: Napravite prirodnu kremu koja uklanja zanoktice /RECEPT/

Štetočine koje prijete voćnjacima u julu – Kako zaštiti voće?

Bliži se jul koji donosi nove opasnosti u voćnjaku. Diplomirani inženjer zaštite bilja Marija Kolundžija nam otkriva kakvih prijetnji treba da se čuvaju voćari narednog mjeseca i na koji način.

Protiv jabukinog smotavca borimo se na osnovu feromonskih klopki

Kako kaže naša sagovornica, kada je o jabuci riječ, jul je mjesec borbe i zaštite ove voćne kulture od druge generacije jabukinog smotavca. Ono što je važno, ističe ona, je da se na osnovu feromonskih klopki prati ulov leptira i na osnovu toga i na osnovu sume temperatura odredi momenat polaganja jaja, piljenje i ubušivanje larvi u plod.

Pročitajte: Jabukin smotavac najznačajnija štetočina jabuke

„Cilj je naravno da nemamo plodove sa larvama od jabukinog smotavca, to jest crvljive plodove tako da je u ovom periodu vrlo važno da primenimo insekticide koji upravo imaju mehanizam djelovanja i djeluju na fenofazu smotavca jabuke.

Prema tome, ako je došlo do polaganja jaja, to je nešto što je prvo, tu se primjenjuju insekticidi koju djeluju kao ovicidi na ta tek položena jaja ili jaja pred piljanje. Ako su u pitanju larve na početku piljenja, primjenjuju se dvije aktivne materije novijeg datuma hlorantraniliprol i emamektin benzoat“, rekla je Kolundžija.

Toplo vrijeme pogoduje voćnim grinjama

Prema njenim rečima u julu mjesecu ćemo imati dva vezana tretmana protiv jabukinog smotavca na nekih 10 do 12 dana upravo zbog toga što sama štetočina ne polaže jaja i ne pili se sve odjednom, te je to borba koja traje dvadesetak dana u julu mjesecu.

Ona dodaje da lijepo i toplo vrijeme pogoduje voćnim grinjama koje mogu da naprave velike štete na listovima jabuke. Faktički one sišu sokove iz listova što dovodi do njihove defolijacije, a kasnije to djeluje i na sam prinos i plodove. U julu mjesecu treba primeniti tretman regristrovanim akaricidima.

Pročitajte: Kako spriječiti opadanje plodova u voćnjacima?

„Zbog same biologije voćnih grinja, preporuka je pošto imamo takođe miješanje generacija sa različitim stadijumima, da se na 7 do 10 dana ponovi drugi tretman od voćnih grinja. Naravno potrebno je nastaviti preventivne tretmane od čađave pjegavosti lista i krastavosti plodova jabuke – Venturia inaequalis preventivnim fugicidima na bazi aktivne materije ditianon i fluazinam”, rekla je naša sagovornica.

Kruškina buva može imati više generacija tokom ljeta

Kada je u pitanju kruška, ona ističe da je najveći problem u julu mjesecu svakako kruškina buva koja u ljetnim mjesecima formira ljetne generacije i može imati više generacija u toku ovog godišnjeg doba.

„Što je toplije vrijeme veći su problemi sa kruškinom buvom. Prema tome nužno je pratiti larvene stadijume kruškine buve i na osnovu toga primjenjivati preparate kojih kod krušine buve nemamo puno. Tu spada abamektin kao stari molekul i Movento i Delegate kao novi molekuli. Svaki od njih pojedinačno djeluje na različite larvene stadijume kruškine buve i upravo zbog treba pratiti cijelu biologiju kruškine buve i na osnovu toga primjenjivati određeni insekticid“, istakla je ona.

Braon mramorasta stjenica nakon tretmana djeluje da je uginula ali se povrati

Ako je riječ o breskvi i nektarini i drugom koštičavom voću, stjenice to jest smrdibube su problem koji nam se javlja nekoliko godina unazad, a ove godine je već u najavi da će praviti ogromne probleme, rekla je Kolundžija.

Braon mramorasta stjenica (Halyomorpha halys) je tu štetočina koja pravi najveće štete u voćarstvu. Ona je polifagna vrsta, napada veliki broj voćarskih ali i ratarskih i povrtarskih kultura.

Pročitajte: Greške koje mnogi prave u voćnjacima – Kako se vrši pravilna obrada zemljišta?

„Njeno suzbijanje je dosta teško jer imago insekta ima period hibernacije kada odradite tretman, to jest on padne, djeluje da je uginuo ali se poslije određenog vremena povrati. Prema tome u drugom dijelu vegetacije, uključujući i jul i avgust mjesec, će vezano za sve voćne kulture veliki akcenat biti na praćenju toga da li imamo u voćnjacima imaga smrdibuba i jajna legla. Larvice iz tih jajnih legla, pre imaga to jest odrasle jedinke, prave neravnine na plodovima i vrlo ozbiljne štete na skoro svim voćnim vrsta“, istakla je ova inženjerka zaštite bilja.

Monilija godinama unazad pravi problem prilikom izvoza

Braon mramorasta stenica je karantinska štetočina, tako da sam izvoz i dalja prodaja voćnih kultura mogu biti dovedeni u pitanje, tvrdi ona.

„U julu je u jeku berba breskvi i nektarina i tu treba voditi računa prvenstveno na moniliju koja nam je nekoliko godina unazad pravila problem za izvoz u Rusiju, ali i na druga tržišta. Prema tome proizvođači trebaju vršiti ozbiljne tretmane sa registrovanim fungicidima za Monilinia fructicola i Monilinia fructigena i naravno voditi računa o breskvinom smotavcu“, naglasila je sagovornica našeg portala.

Dodala je da je takođe važna kod breskve i nektarine druga generacija tripsa. U pitanju je takođe karantinska štetočina za skoro sve zemlje u okruženju i za sva tržišta gdje mi izvozimo voćne kulture.

Pročitajte: Radovi u voćnjaku po mjesecima – Kalendar voća

Berba krastavaca – Odredite pravi trenutak!

Za razvoj plodova krastavaca od precvjetavanja do tehnološke zrelosti potrebno je od 5 do 15 dana, što zavisi od sorte i uslova uspijevanja.

Na otvorenom polju plodonošenje traje 30 do 50 dana. Poseban uticaj na plodonošenje i visinu prinosa ima blagovremena berba. Plod koji se razvija zaustavlja zametanje novih. Prilikom berebe treba uklanjati sve prerasle, deformisane i bolesne plodove. Krastavac treba brati samo ujutru, pažljivo, pazeći da se biljke ne povređuju.

Salatni krastavci se beru svaka tri do četiri dana, a kornišoni svki ili svaki drugi dan. Prinos je različit a zavisi od sorte, uslova i načina gajenja. Na otvorenom polju salatne sorte i hibridi daju prinos 40 do 50 t/ha. Kornišoni, bez oslonca daju prinos 20-60 t/ha ili 50-70 t/ha na špaliru.

Klasiranje krastavaca se vrši prema postojećim nacionalnim i međunarodnim standardima, ili prema potrebi kupca.

Kornišoni za preradu klasiraju se po krupnoći u sljedeće klase:

I- Dužina ploda 3-6 cm, prečnik oko 2 cm, masa 10-12 g

II- Dužina ploda 3-9 cm, prečnik oko 3 cm, masa 40 g

III- Dužina ploda 9-12 cm, prečnik oko 4 cm, masa 80-100 g

IV- Dužina ploda 12-15 cm, prečnik oko 4,5 cm, masa 140-150 g

Prema krupnoći ploda salatne forme za svežu potrošnju se svrstavaju u dvije kategorije i to:

A- Dužina ploda 15-20 cm, masa 200-300 g

B- Dužina ploda 20-25 cm, masa 400-500 g

Kako su plodovi krastavca veoma osjetljivi, pakuju se pažljivo u čvrstu ambalažu. U jedinici pakovanja plodovi moraju biti iste sorete i krupnoće.

Pročitajte još: Kada i koliko je potrebno zalivati KRASTAVAC?

Da li ste čuli za ulje od šipka? Ovo su njegove prednosti

Šipak je ljekovita biljka koja može da se koristi za čaj , koji je izuzetno ukusan, a ulje od šipka je pravi eliksir mladosti

Ulje šipka bogato je vitaminom A i esencijalnim masnim kiselinama, a koristi se za liječenje vidljivih znakova starenja, ožiljaka od akni i upala. Koži daje mekoću, hrani je i hidrira.

Ulje šipka dobija se od ploda. Reputacija ulja datira iz antičkih vremena kada su ga Egipćani, Maje i Indijanci koristili zbog njegovih ljekovitih svojstava.

Ulje šipurka puno je antioksidansa, vitamina A, C i E, fenolnih jedinjenja, kao i masnih kiselina koje pomažu u obnavljanju i pomlađivanju kože.

1. Hidrira kožu

2. Zamijenjuje hidrantnu kremu

3. Ujednačava tonus kože

4. Pomaže u zaštiti od sunca

5. Usporava starenje kože

6. Smanjuje upale

7. Dobro djeluje protiv akni

8. Ublažava izgled ožiljaka

9. Ublažava strije

10. Savršeno djeluje kao bazno ulje

Pročitajte još: Kako uzgajati šipak na lak i jednostavan način

Uslovi uspijevanja cvekle i potrebe za vlagom

Cvekla ima veće zahtjeve za toplotom od drugog korijenastog povrća, naročito u prvim fazama razvića. I njene potrebe prema vlazi su od ostalog korijenastog povća.

Sjeme cvekle niče na 8 ºC. Na temperaturi od 4 ºC sjeme može duže da ostane u zemljištu bez gubitka klijavosti. Tek iznikle biljke podnose kratkotrajne mrazeve od -3 ºC. Biljke koje su bile izložene takvim mrazevima jarovizuju i do 100 %. Zadebljali korijen podnosi mrazeve do -2 ºC bez većih oštećenja.

Cvekla dobro podnosi visoke temperature. U toplijim podučjima, uz navodnjavanje, dobijaju se veći prinosi nego u hladnijim. Optimalna temperatura za rast i razvoj cvekle je između 20 i 25 ºC.

U prvim fazama cvekla ima velike zahtjeve za vlagom, a kasnije umjerene. Bolje podnosi oskudicu vlage od ostalog korijenastog povrća. Prekomjernu vlagu ne podnosi.

Najbolje uspijeva na plodnom, strukturnom i dobro ocjeditom zemljištu. Na teškom izbijenom zemljištu korijen se deformiše i dobija nepravilan oblik. Najbolje uspijeva na neutralnim i slabo alkalnim zemljištima. Obavezno se gaji u plodoredu.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Pročitajte još: CVEKLA – Vrijeme sjetve i njega usjeva

Zabranjen uvoz 22 tone krompira iz Italije

Republička fitosanitarna inspekcija zabranila je uvoz 22 tone merkantilnog krompira porijeklom iz Italije jer je u njemu utvrđeno prisustvo štetnog organizma.

Iz Inspektorata Srpske je saopšteno da je prilikom pregleda pošiljke izvršeno uzorkovanje za laboratorijsku analizu kojom je potvrđeno prisustvo karantinskog organizma glabodera palida /Globodera pallida/.

U saopštenju se dodaje da je pošiljkama od kojih se uzimaju uzorci za analizu, zabranjeno stavljanje u promet, distribucija ili prerada do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijske analize, te ne postoji rizik da je proizvod bio dostupan na tržištu.

Iz Inspektorata podsjećaju da je nadležna inspekcija i protekle sedmice zabranila uvoz 22 tone merkantilnog krompira porijeklom iz Italije zbog utvrđenog prisustva karantinskog organizma zlatne krompir nematode /Globodera rostochiensis/.

Nematode predstavljaju valjkaste crve koje pruzrokuju oboljenja i štetu na usjevima mnogih kultura, uključujući i krompir.

Zlatna krompir nematoda – visoko specijalizovana vrsta nematoda koja parazitira na korjenima krompira i paradajza, a utiče na ostale biljke iz porodice noćurka.

Savjeti uz koje će cvijeće u vazi duže trajati

Cvijeće u vazi će neizbježno da se osuši, ali trajanje svježine može da se produži i nekoliko nedjelja ukoliko preduzmete ovih nekoliko jednostavnih koraka.

Produžavanje svježine cvijeća ili buketa u vazi ili oživljavanje cvjetnog aranžmana koji je počeo da vene je moguće, pogotovo ako je riječ o sezonskom cvijeću koje odgovara vašem podneblju. Po pravilu, ovo cvijeće je samo po sebi izdržljivije.

Prvo, vazu sa cvijećem uopšte nije potrebno da držite na osunčanom mjestu.

Mnogi ljudi žive u zabludi da se rezano cvijeće ponaša kao živa biljka. Naime, kada se odreže, cvijeće više ne vrši fonosintezu. Držite ga dalje od prozora i direktne sunčeve svjetlosti. Ljeti blizu klima uređaja, a zimi dalje od radijatora.

A, šta možete da uradite ako cvijeće u vazi pokazuje znake propadanja?

Kako biste zaustavili proces propadanja, treba paziti da bakterije koje mogu da uđu u vodu ne zaraze stabljike. Ako se to dogodi, voda će dobiti određenu smeđu nijansu.

Voda treba stalno da bude svježa, odnosno svakodnevno da se mijenja. Takođe, operite stabljike i ako su negde trule – odsijecite taj dio.

Pročitajte: Zbog čega su buketi cvijeća toliko skupi?

Takođe, bitno je nahraniti rezano cvijeće, jer promjena vode u nekom trenutku neće više biti dovoljna. Dodavanjem malo šećera daće hranu stabljikama. Možete da napravite sami prihranu, tako što ćete u čašu vode dodati vrlo malo bilo kog bistrog bezalkoholnog pića od limuna i limete. Šećer iz soka će da osigura hranu za cvijeće, a limunska kisela će da smanji pH vrijednost vode.

Ako postoje bakterije u vodi, šećer neće moći da pomogne, ali dodavanje vrlo male količine izbjeljivača (na vrh kašičice) može da dezinfikuje sadržaj u vazi.

Naime, bakterije uzrokuju začepljenje stabljika na mjestu gdje su posječene, te ih sprečava da uzimaju vodu, odnosno da voda putuje biljkom. Na ovaj način cvijeće u vazi štiti se od infekcija. Budući da je dobro razrijeđen, izbjeljivač neće naštetiti cvjetovima.

Na kraju, obavezno uklonite trule stabljike.

Pročitajte: Odlična ideja – Jednostavan trik da cvijeće u vazi izgleda lijepo i raskošno

Cvijeće će vremenom početi da se suši, čak i u najboljim uslovima. Kako njihova ljepota počne da blijedi, ono što je ostalo od aranžmana, preberite. Trule stabljike su već pune bakterija i ne želite da se  prenesu na ostatak aranžmana.

Na ovaj način svoj predivni buket cvijeća možete da držite u valjanom stanju nekoliko nedjelja.

Prihranjivanje i navodnjavanje MRKVE

Mrkva je kultura koja se gaji na otvorenom polju. Tek u novije vrijeme širi se proizvodnja mrkve u zatvorenom prostoru.

PRIHRANJIVANJE MRKVE

U zavisnosti od plodnosti zemljišta, predkulture, osnovnog đubrenja u stanja usjeva mrkve, teba planirati prihranjivanje sa 200 do 300 kg KAN-a, ili 150 kg ureje po hekraru, koja se unosi plitko u zemljište. Prihranjivanje se može obaviti širokim rasturanjem po cijeloj površini ili između redova. Izvodi se ručno ili mašinski – rasturačima ili kultivatorima sa depozitorima, što je bolji način jer se đubrivo unosi 5 do 10 dm u zemljište.

NAVODNJAVANJE MRKVE

Navodnjavanje je obavezna mjera njege poslije sjetve kada se ne očekuju padavine radi poboljšanja klijanja i nicanja.

U toku vegetacije navodnjava se po potrebi orošavanjem ili natapanjem, 2-4 puta. Količina vode po navodnjavanju iznosi 25-30 l/m².

Pročitajte još: Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja