Naslovnica Blog Stranica 450

Premija za pšenicu dva feninga po kilogramu

Agrosavjet
-
0
Premija za pšenicu dva feninga po kilogramu

BIJELJINA – Ovogodišnja premija za proizvedenu i prodatu pšenicu predviđena je u iznosu od dva feninga po kilogramu, odnosno maksimalno po korisniku do 1.200 KM, rečeno je iz Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina.

„Planirano je da to bude redovna godišnja mjera, za razliku od dosadašnje prakse, kada je ova mjera uvođena samo u izbornim godinama“, saopšteno je iz Gradske uprave.

Ovogodišnjim Pravilnikom o načinu i uslovima podsticaja u poljoprivrednoj proizvodnji predviđeno je da se podsticaji mogu ostvariti za podršku organizovanom otkupu povrća, voća i roda duvana za 2020. godinu, organizovan otkup pšenice roda 2021. godine, podršku stočarstvu, podizanju novih zasada voća, plasteničkoj proizvodnji i navodnjavanju, odnosno izgradnji infrastrukture.

„Finansijska sredstva su predviđena i za slučajeve vanrednih i nepredviđenih situacija, pomoć udruženjima, troškove kamata, edukaciju poljoprivrednih proizvođača, sertifikovanje poljoprivredne proizvodnje, sufinasiranje analize zemljišta, nabavku osnovnog stada i plastenika, kao i poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta“, saopšteno je iz Gradske uprave.

Pčelari će, kako se navodi, na osnovu ovog pravilnika dobiti sredstva putem svojih udruženja – 80 KM po korisniku do 30 pčelinjih društava, a više od 30 društava 120 KM po korisniku.

„Takođe, novo u odnosu na prethodne pravilnike je podrška za uzgoj kvalitetno priplodnih suprasnih nazimica. Podsticaj mogu očekivati poljoprivrednici koji u ovoj godini proizvedu najmanje pet nazimica. Podsticaj će iznositi 100 KM po nazimici, a maksimalno 1.000 KM po korisniku“, dodaje se u saopštenju.

Šta treba raditi u julu da biste imali bogatu baštu

Agrosavjet
-
0
Šta treba raditi u julu da biste imali bogatu baštu

U julu ima mnogo posla u povrtnjaku. Vegetacija je u punom jeku i treba neprekidno potrebe biljaka za vodom, hranom, zaštitom od bolesti, štetočina i korova, kako bi se dobili što veći i kvalitetniji prinosi. 

Na otvorenom polju, početkom jula, počinje berba paprike i paradajza. Paradajz namijenjem za dalja tržišta treba brati čim zarudi kako bi u vrijeme prodaje, za 2-3 dana, dobio dobru boju, a sačuvao čvrstinu ploda.

Pravovremenim, čestim berbama biljka se podstiče da više rađa i donosi ranije plodove. Ovo je naročito važno kod biljaka gdje se plodovi beru i koriste u takozvanoj tehnološkoj zrelosti kao što su, na primjer, paprika, boranija, krastavac i patlidžan.

Pročitajte: Njega usjeva kupusa – Prihranjivanje, okopavanje, zalivanje

U julu se siju postrni usjevi: boranija, krastavac, kornišoni, rotkva i rasađuju kupus, karfiol i kasni paradajz. Predusjevi za ove usjeve su strna žita i grašak. Dobri su jer rano oslobađaju parcelu i omogućuju blagovremenu pripremu zemljišta.

Za postrnu sadnju i sjetvu povrća neophodno je odabrati parcelu koju je moguće navodnjavati. Za sjetvu jednog hektara boranije potrebno je od 80-120 kg sjemena, što zavisi od gustine, načina sjetve, krupnoće sjemena i klijavosti.

Kasni kupus i karfiol rasađuju se u julu. Najbolje uspjevaju na plodnim, strukturnim, promajnim zemljištima, bogatim organskim i mineralnim materijama.

Pročitajte: Kada je pravo vrijeme da vadite bijeli luk

U julu se, u prvoj dekadi, obavlja sjetva boranije, kornišona, vadi se bijeli luk, a sadi se kupus, kelj, karfiol, vadi se krompir.

U drugoj dekadi, obavlja se sjetva jesenje rotkve, kineskog kupusa, a beru se krastavci, sadi se karfiol.

U trećoj dekadi, vadi se crni luk i bere paprika.

Siva trulež – Bolest koja uništava paradajz, papriku i plavi patlidžan

Agrosavjet
-
0
Siva trulež – Bolest koja uništava paradajz, papriku i plavi patlidžan

Siva trulež – Ova bolest je kod nas redovno prisutna, a ekonosmske štete od nje nastaju najčešće u toplim lejama i plastenicima bez grijanja u kojima se ne mogu regulisati toplota i vlažnost vazduha i zemljišta.

Botrytis cinerea je izraziti polifag, koji osim paprike, paradajza i plavog patlidžana parazitira veliki broj ratarskih i gotovo sve povrtarske biljke, te mnoge vrste ukrasnih biljaka, trava i leguminoza, kao i neke višegodišnje drvenaste biljke.

Siva trulež – Simptomi

Gljiva Botrytis cinerea je nespecijalizovana vrsta, koja se normalno razvija kao saprofit na biljnim ostacima. Na živom biljnom materijalu pojavljuje se kao parazit slabosti samo u nepovoljnim uslovima spoljne sredine.

Pročitajte: Spoljni uslovi potrebni za uspješan uzgoj paradajza!

Usljed nedovoljne toplote zemljišta i vazduha, smanjene osvjetljenosti i suvišne zemljišne i vazdušne vlage, otpornost biljaka slabi. U ovim okolnostima gljiva nesmetano prodire u biljku kroz najmanje zaštićena ili već oštećena mjesta kao što su: ožiljci opalog lišća na koljencu, spojno mjesto ploda s peteljkom, naprsline na plodu, ubodi insekata, mehaničke povrede i dr.

Simptomi na listovima se ispoljavaju u vidu većih crvenkastomrkih nekrotičnih pjega, nepravilnog oblika koje se obično pojavljuju na ivici ili vrhu lista.

Početni simptomi na cvjetovima se ispoljavaju u vidu sitnih vodenastih pjega koje se brzo povećavaju, usljed čega latice odumiru i otpadaju.

Pročitajte: SIVA TRULEŽ – Bolest koja može potpuno uništiti zasad JAGODE

Na prizemnom dijelu stabla mladih presadnica razvija se vodenasta nekroza, koja se postepeno širi zahvatajući stablo sa svih strana, usljed čega oboljele mlade biljke poliježu i trule.

Plodovi često bivaju napadnuti još dok su nedozreli. Pri jakom napadu patogena dolazi do truljenja čitavog ploda, kada on u potpunosti propada i nije za upotrebu.

Pri vlažnim uslovima, na oboljelom tkivu ploda ili stabljike dolazi do formiranja obilne sive micelijske prevlake, što je tipičan i lako prepoznatljiv simptom pojave ove bolesti.

Suzbijanje

Suzbijanje Botrytis cinerea obavezna je praksa u vansezonskoj proizvodnji paradajza, paprike i plavog patlidžana u zaštićenom prostoru. Regulisanje vegetacionih činilaca, posebno vlažnosti vazduha i zemljišta, predstavlja osnovnu mjeru borbe protiv ovog patogena.

Za preporuku je i održavanje dnevne i noćne temperature što je moguće bliže optimumu za odgovarajuću vrstu povrća. Takođe, preporučuje se i striktno sprovođenje mjera fitohigijene u zaštićenom prostoru s ciljem smanjenja izvora zaraze.

Pročitajte: Optimalne temperature za rast i razviće paradajza

U tu svrhu preporučuje se redovno odstranjivanje oboljelih plodova i drugih biljnih organa, te iznošenje svih otkinutih zaperaka nakon njihovog zakidanja, kao i nastojanje da se opali cvjetni listići ne zadržavaju na plodovima paprike i paradajza.

U slučaju nastupanja povoljnih uslova za razvoj bolesti, kao i obavezno neposredno nakon zakidanja zaperaka, biljke treba tretirati odgovarajućim botriticidom, vodeći pri tome računa o karenci.

Pročitajte: Siva pjegavost lista paradajza – Simptomi i suzbijanje

Jedna od najgorih pčelarskih sezona u Republici Srpskoj

Agrosavjet
-
0
Jedna od najgorih pčelarskih sezona u Republici Srpskoj

Pčelarska sezona ove godine u Republici Srpskoj je jedna od najlošijih, pa se očekuje da će prinosi meda biti veoma mali i nikakvi, izjavio je za Srnu predsednik Saveza udruženja pčelara Srpske Damir Barašin.

– Na našim prostorima maj je glavni mjesec paša, ali je bio kišan i jednostavno pčele nisu bile u mogućnosti da iskoriste taj potencijal koji imaju. Bagrem nam je propao, a nakon njega dolazi bagremac koji je izuzetno kasnio – rekao je Barašin.

On je dodao da preostaje još pokušaj da se iskoristi livadska paša, ali da ne očekuje da će se nešto bitnije promijeniti po pitanju prinosa meda u Republici Srpskoj.

Najmedonosnije biljke na ovim prostorima su bagrem, bagremac, lipa i kesten, ali su se pčelari, kako je rekao Barašin, suočili sa toplim ranim proljećima gdje su se u aprlu pčele dobro razvile i očekivala se dobra sezona kada je riječ o bagremovoj paši, koja je propala zbog kišnog maja.

Pročitajte: Kako se obavlja proširivanje pčelinjeg legla?

On je napomenuo da su posljednje tri do četiri pčelarske sezone katastrofalne i da se u razgovoru sa starijim pčelarima može čuti da se ne pamte ovakve loše godine.

– Evidentno je da su prisutne klimatske promjene koje zadaju velike probleme pčelama i nama pčelarima jer izostaje medenje biljaka. Ova sezona predstavlja jedan veliki izazov za sve pčelare u Republici Srpskoj po pitanju uzimljavanja – rekao je Barašin.

Kada je riječ o cijenama meda, Barašin je rekao da je došlo do blagog povećanja cijena u odnosu na prije dvije godine, gdje je bio 15 povećan je na 16, ili sa 16 na 17 KM, dok je u Hercegovini konstantna cijena meda od 18 do 20 KM po kilogramu.

Pročitajte: Evo kako spriječiti rojenje pčela

Barašin je napomenuo da je svake godine usljed bolesti – varoe i američke truleži evidentno uginuće pčelinjih zajednica zbog čega će Savez u narednom periodu više pažnje posvetiti edukaciji mladih pčelara u Republici Srpskoj.

Najbitnije zdravstvene prednosti breskve

Agrosavjet
-
0
Najbitnije zdravstvene prednosti breskve

Zbog vitamina C breskve su jako dobre za kožu. Ovaj hranljivi sastojak, koji je snažan antioksidans, štiti stanice kože od slobodnih radikala tako što neutralizuje štetne molekule.

Breskva je slatka, ukusna i vrlo zdrava voćka, popularna na svakom dijelu svijeta. Vrlo je teško ne voljeti breskve, a zasigurno ćete ih još više zavoljeti nakon što otkrijete brojne zdravstvene prednosti koje ovi sočni ljetni plodovi donose.

Ovo sočno voće odličan je izvor mnogih važnih nutrijenata. Najzastupljeniji vitamini u breskvi su A, C, E, K i B3. Zahvaljujući snažnim antioksidansima, vitaminima C i E, breskva može biti od velike koristi u održavanju zdravlja cijelog organizma.

1. Breskve pomažu u zdravlju očiju

Boja breskve jasan je znak da su pune vitaminom A, hranljivim materijama koje su važne za zdrave oči i super oštar vid. Vitamin A je zapravo antioksidans koji je sposoban zaštititi sloj stanica osjetljiv na svjetlost (mrežnicu) koji se nalazi na zadnjoj strani očiju od oštećenja. Beta-karoten je odgovoran za zdravlje očiju, a breskve sadrže veliku količinu tog antioksidansa.

Ovaj provitamin njeguje i štiti mrežnicu oka od slobodnih radikala te sprječava kataraktu i senilnu makularnu degeneraciju.

Pročitajte: Napravite osvježavajuće alkoholno piće od breskve

2. Konzumiranje ovih plodova izvrsno je za kožu

Zbog vitamina C breskve su jako dobre za kožu. Ovaj hranljivi sastojak, koji je snažan antioksidans, štiti stanice kože od slobodnih radikala tako što neutralizuje štetne molekule. Vitamin C vrlo je dobar u odgađanju pojave različitih znakova starenja na koži poput bora i sitnih linija. Vitamin E prisutan u ovom voću štiti i hidrira kožu te doprinosi njenom oporavku od oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala.

3. Jačaju vaš imuni sistem

Osim što kožu čini zdravom i mlađom, vitamin C jača i vaš imuni sistem. U današnje doba kad su svi izloženi stresu, lošem izboru ishrane, nezdravom načinu života i zagađivačima okoline, slab imuni sistem definitivno nije dobar izbor. Konzumirajući breskve redovno, vaš imunitet ne mora patiti.

4. Pomažu kod mršavljenja

Pažljivo razmišljanje o tome što stavljate u usta je od ključnog značaja ako želite ukloniti neželjene kilograme. Kad vam se pojavi želja za slatkim, posegnite za nekoliko breskvi umjesto za sladoledom ili čokoladom. Pojedete li jednu breskvu srednje veličine, unijećete u organizam svega 60 kalorija, a istovremeno ćete ga bogato opskrbiti vrijednim nutritivnim sadržajem.

Zamijenite li povremeno desert ili neki drugi kaloričan zalogaj ovom slatkom i ukusnim voćem, rezultati neće izostati.

Pročitajte: Razlika između breskve i nektarine

5. Pomoć za zdrav kardiovaskularni sistem

Budući da sadrže dobre količine vlakana, redovna konzumacija breskvi može pomoći u kontroli visokog holesterola, koji predstavlja rizični faktor za nastajanje krvožilnih i srčanih bolesti.

Breskve sadrže fenolne spojeve koji sprječavaju stvaranje LDL holesterola. Ovo sočno voće je takođe bogato antioksidansima koji pomažu u sprečavanju ulaska molekula masti u vaš krvotok. Budući da ne sadrže zasićene masti, možete ih dodati dijeti sa malo masti za optimalno srčanožilno zdravlje.

6. Poboljšavaju zdravlje probave

Zahvaljujući mnoštvu vode i vlakana prisutnih u ovom ukusnom voću, konzumiranje breskvi može pomoći u suzbijanju opstipacije. Uključivanjem u prehranu pomaže se isprazniti nečistoće koje se mogu sakupiti duž crijeva, uzrokujući svakojake probleme poput trbušnih grčeva i plinova. Vlakna u breskvama takođe pomažu smanjivanju rizika od razvoja raka debelog crijeva.

7. Konzumiranje njih pomaže u borbi protiv upale

Upala može dovesti do gomile problema, kako tvrde stručnjaci. Neki od njih uključuju rak, srčane bolesti, osteoporozu, artritis, pretilost i dijabetes. Uključivanje više antioksidanasa u ishranu pomaže zaustaviti upalu koja se već događa u vama. Neki od najboljih i najučinkovitijih izvora antioksidanasa su breskve.

Visoki udio kalijuma u plodu breskve zaslužan je za sprečavanje bubrežnih oboljenja kao i za prevenciju čira na želucu.

Pročitajte: Kako uspješno obaviti sadnju breskve iz koštice?

JEDITE LJETNU SALATU I ZIMI – Paradajz, paprika, krastavac RECEPT ZA ZIMNICU bez kuvanja

Agrosavjet
-
0
JEDITE LJETNU SALATU I ZIMI – Paradajz, paprika, krastavac RECEPT ZA ZIMNICU bez kuvanja

JEDITE LJETNU SALATU I ZIMI – Donosimo vam izvrstan recept za zimnicu od paradajza, paprike, krastavca, sa lukom, bijelim lukom i peršunom. Salata je pasterizovana i bez konzervansa.

Sastojci za ljetnu salatu:

  • 1 kg krastavaca – isjeći na kolutove
  • 4 veće paprike (2 crvene i 2 zelene) – isjeći na trakice
  • 4 srednja crna luka i 1 crveni – isjeći na šnite
  • 10 čenova bijelog luka – isjeći na listiće
  • 2,5 kg paradajza
  • 2 veze svježeg peršuna – sitno isjeckati
  • 150 ml ulja
  • 2 supene kašike soli

i još:

  • šećer i alkoholno sirće 9%

Pročitajte: Paprika u senfu – Salata koja će vam uljepšati zimske dane

Priprema:

Isjeckano povrće staviti u veću vanglu pa dodati ulje i so. Promješati i ostaviti da odstoji jedan sat kako bi povrće otpustilo svoje sokove. Zatim u čiste i sterilisane tegle slagati povrće uz blago pritiskanje kako bi povrće fino popunilo tegle, sok koji je povrće ispustilo u vanglu ravnomjerno rasporedite u sve tegle do vrha.

Staviti poklopce na tegle, ali bez zavrtanja.

Sada slijedi pasterizacija:

U šerpu stavite krpu da prekrije dno pa poslažite tegle i nalijte vodom (dva prsta od vrha tegli). Šerpu sa teglama stavite na šporet i pustite da ključa 35 minuta. Zatim u svaku teglu staviti po kašičicu šećera i kašiku sirćeta, tegle zatim zatvoriti i ostaviti da se ohlade pa čuvati na tamnom i hladnom mjestu do upotrebe.

Pročitajte: Šarena salata za zimu /RECEPT/

Detalje pripreme pogledajte u videu ispod:

Štetni insekti uskladištenih strnih žita i mjere suzbijanja

Agrosavjet
-
0
Štetni insekti uskladištenih strnih žita i mjere suzbijanja

Primarni i sekundarni štetni insekti umanjuju kvalitet zrna strnih žita.

Žito koje je u skladištu napada veći broj štetnih insekata. Štete koje prouzrukuju skladišni insekti mogu biti oko 15%  i ogledaju se u smanjenju uskladištene mase kao i kvaliteta žita.

Potrebno je u skladišta unositi samo zdrave žitarice koje imaju manji procenat vlage (ispod 12%).

Povoljna temperatura za razvoj insekata je 20-35 ºC, a vlažnost vazduha je 60-80 %, napominje Ljiljana Jeremić, savetodavac za zaštitu bilja. Van ovih granica se usporava razviće i razmnožavanje insekata.

Zbog toga u skladištu treba obezbjediti odgovarajuće uslove (temperatura,vlažnost vazduha i zrna) kako ne bi došlo do pojave i širenja skladišnih štetočina.

Primarni i sekundarni štetni insekti

Na osnovu šteta koje prave skladišni insekti se mogu podijeliti u dvije grupe:

  • primarne štetočine (koje oštećuju cijela zrna) i
  • sekundarne (koje se hrane zrnima koja su već oštećena).

Primarne štetočine

Primarne štetočine su ekonomski najznačajnije i to su žišci (Sitophilus granarium, S. oryzae, S. zeamais), Ryzopertha dominica i žitni moljac (Sitotroga crealella).

Žitni žižak je najčešći u skladištima poljoprivrednih proizvođača zbog toga što se više javlja u hladnijim  skladištima.

Larve žižaka se razvijaju u zrnu, a odrasli se nalaze u unutrašnjosti robe i teško se uočavaju (kada je toplo onda se mogu videti na površini žita).

U toku godine mogu imati 3-4 generacije, a u povoljnim uslovima i više.

Kada su prisutni ovi insekti u uskladištenim žitaricama žito se zagrijava, može doći do pojave vlage od kondenzacije i može doći do klojanja zrna kao i pojave mikroorganizama (grudva se, buđa).

Ovakvo žito ne može da se koristi za ishranu ljudi i životinja.

Ryzopertha dominica se uglavno nalazi u velikim silosima. Larve se hrane i razvijaju u zrnima, odrasli insekti se ubušuju u zrna.

Aktivnošću ovih štetočina ne dolazi do zagrijavanja žita.

Prisustvo se primjećuje po brašnastoj prašini koja je nastala od ishrane inekata.

Žitni moljac je značajna štetočina. Štete pričinjavaju samo larve koje se razvijaju u zrnima. Prezimljava kao larva a u proleće se razvijaju odrasli insekti. U toku godine mogu imati 1-3 generacije.

Sekundarni štetni insekti

Sekundarne štetočine oštećuju već oštećena zrna i najznačajniji su brašnari.

Larve se razvijaju izvan zrna. Štete prave larve i odrasli insekti.

Brašneni (Ephestia kuhniella) i bakreni moljac (Plodia interpunctella) su iz reda Lepidoptera.

Štete pričinjavaju samo larve (gusenice) koje ispredaju niti koje povezuju zrna ili brašno u grudve. Larve se nalaze samo u površinskom sloju.

Mjere suzbijanja štetnih insekata u skladištu

Da bi se žitarice u skladištu očuvale u zdravstveno ispravnom stanju najvažnija je primjena preventivnih mjera i stalno praćenje pojave štetočina tokom skladištenja, naglašava Jeremić i savjetuje kako ih suzbijati.

Skladište treba adekvatno pripremiti za skladištenje:

  • ukloniti zaostale zalihe,
  • skladište detaljno očistiti,
  • sve pukotine i udubljenja na zidovima, tavanici, podu zatvoriti jer u tim pukotinama mogu ostati štetočine i izvršiti zarazu novih proizvoda,
  • obaviti higijensko krečenje tavanice i zidova i
  • obaviti hemijski tretman praznog skladišta ako je u skladištu protekle godine bilo pojave štetočina primenom nekog od insekticida: Actellic 50 EC, Bevetelik (a.m.pirimifos-metil) -0,75-1,5 ml/m2 uz dodatak 25-150 ml vode; Etiol tečni -0,2-0,3%.

Skladište treba da ima dobro provjetravanje da bi se održala optimalna temperatura i vlaga u skladištu.

Ako dođe do pojave štetnih insekata u skladištu potrebno je obaviti hemijski tretman primjenom kontaktnih insekticida kao što je Actellic 50 EC (pirimifos -metil) koji se primjenuje u količini od 8 ml/t robe uz dodatak 0,5-1 l vode za suzbijanje žižaka, plamenca, brašnara, moljaca; Etiol specila, Dastacid special (a.m.malation) u količini od 100 g/100 kg zrna za suzbijanje žižaka, brašnara, moljaca; Ambarin (a.m. cipermetrin) u količini od 20 ml u l vode /t zrna za suzbijanje štetnih tvrdokrilaca i leptira, savjetuje Jeremić.

Patlidžan možete gajiti i u saksiji na balkonu

Agrosavjet
-
0
Patlidžan možete gajiti i u saksiji na balkonu

Patlidžan će uspjeti, osim u vrtu i u stakleniku, i na vašem balkonu, u saksiji ili drvenom sanduku.

Njegova popularnost je najveća u mediteranskim zemljama, budući da ovo povrće voli sunce, te je neizostavna namirnica na tanjuru.

Ono što je bitno znati jeste i da patlidžan ima malu kalorijsku vrijednost – samo 20 kcal na 100 g ploda.

Na šta morate pripaziti da biste dobili zdrave, velike i ukusne plodove?  Najvažniji uslovi za uzgoj su – sunce i toplina, a zatim zalivanje odnosno dovoljno vlage i po tome je vrlo sličan paprici.

Pročitajte: Pravilna prihrana plavog patlidžana – Spriječite opadanje cvjetova

Uzgajate ga iz pikiranih presadnica i to nakon što prestanu mrazevi. Zasadite presadnice u redove razmaka 70 cm, s tim da u redu jedna od druge budu udaljene oko 40 cm. Bilo bi najbolje da ste u jamice stavili i stajsko đubrivo kao prvi sloj, a kasnije možete dodavati mineralno gnojivo. Nakon što ih zasadite u jamice i zatrpate zemljom, zalijte ih s najmanje 1 l vode.

Nemojte žuriti s prvim okopavanjem – učinite to tek tri do četiri tjedna nakon sadnje i nemojte ga saditi stalno na istom mjestu jer će dati slabiji urod. Sadite ga na zemlji na kojoj su pretkulture bile rotkva, salata ili mladi luk, a izbjegavajte mjesta gdje ste uzgajali paradajz ili krompir. Tokom uzgoja bilo bi dobro orezivati i prikraćivati vrhove listova biljke. Vrhove kratite kada patlidžan razvije pet do šest plodova. Grane koje ne donose cvijet odstranite.

Pročitajte: Tehnika gajenja plavog patlidžana

Obavezno posadite kadifu između paradajza i krompira

Agrosavjet
-
0
Obavezno posadite kadifu između paradajza i krompira

Ako se bavite sadnjom povrća u bašti, čak i na malom prostoru, na gredice biste obavezno trebali zasaditi kadifu. Ova jednogodišnja biljka porijeklom je iz Meksika. Zovu je još i francuskom kadificom jer je u Evropi bila prvo uzgajana na jugu Francuske.

Listovi su joj aromatični i tamnozelene su boje. Kadifica je aromatična biljka, diuretik i poboljšava probavu. Uzgojeno je mnogo različitih kultivara koji se razlikuju visinom, izgledom (jednostavni i puni) i bojom cvjetnih glavica. Ocvale cvjetne glavice treba uklanjati kako bi se pospješila cvatnja i produžila sezona cvatnje.

Pročitajte: Da li ste znali da KADIFA ima ova ljekovita svojstva? /RECEPTI/

Osušeni se cvjetovi mogu koristiti kao zamjena za originalni šafranin koji se dobija od vrste Crocus sativus, a služi za bojenje hrane žutom bojom. Smrvljeni listovi su jakog mirisa. Mogu se koristiti za davanje arome hrani.

Zanimljivo je da se kadifica koristila u religijskim obredima u Meksiku. Na mjestu gdje je posađena, ova je biljka vrlo učinkovita u tjeranju vrtnih štetočina kao prirodni insekticid.

Treba obratiti pažnju na to da kod osjetljivih osoba diranje listova može prouzročiti kožne alergije.

Primjena: kao biljka pratilica na gredicama ili između posađenog paradajza i krompira.

Napomena: u hladnijim područjima mlade se biljke obvezno moraju uzgajati u stakleniku.

Pročitajte: Otjerajte bube iz bašte uz pomoć ovih pet cvjetova

7 namirnica koje vas štite od štetnih UV zračenja

Agrosavjet
-
0
7 namirnica koje vas štite od štetnih UV zračenja

Kroz ljetne mjesece bi ishranu trebalo prilagoditi toplijoj temperaturi kojoj ste izloženi, te ishranom pomoći tijelu da se štiti od štetnog sunčevog zračenja.

Sljedećih sedam namirnica biste trebalo imati što češće na svome stolu:

  • Ribe
  • Crveno voće i povrće
  • Lisnato zeleno povrće
  • Maslinovo ulje
  • Voće bogato vitaminom C
  • Zeleni čaj
  • Tamna čokolada

Pročitajte: Namirnice koje treba jesti ljeti, a koje čuvaju zdravlje

Naravno, ako i jedete sve ovo svakodnevno ipak se trebate dodatno zaštiti sredstvima za sunčanje, ako preferirate prirodno tada se odlučite za prirodna sredstva za sunčanje i brže tamnjenje kože, ali konzumiranje ovih namirnica pomaže tijelu da se štiti na prirodan način te bude zdravije u ljetnim mjesecima.

Pročitajte: Cvijeće koje možete jesti – Neven, dragoljub, lavanda…

1...449450451...1.010Stranica 450 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia