Na plantažama širom Srbije u toku je berba lješnika. Na oko šest hiljada hektara proizvede se dvije i po hiljade tona što nije ni deseti dio godišnjih potreba zemlje. Zbog dobre cijene površine pod lješnikom se povećavaju, a najveći problem je što je prva berba tek poslije pete godine.
U čemu leži tajna dobrog ajvara
Na hljebu kao namaz, uz meso na roštilju ili kao dodatak jelima – njegovo veličanstvo ajvar ide uz sve. Zato vam otkrivamo što ga čini savršenim i svima omiljenim.
Da je dobar ajvar napraviti lako, znao bi to svako – složili bi se mnogi. Pravljenje ajvara zahtjeva dosta vremena i strpljenja pa ga mnogi od nas radije kupuju u trgovini. Čak i oni hrabriji koji su se okušali u njegovom kuvanju kod kuće, na kraju kupe jer nisu uspjeli dobiti savršen ukus kakav bi ajvar trebao imati. No, mi smo otkrili u čemu je štos! Za dobar ajvar, osim puno ljubavi, potrebno je još nekoliko sitnica.
Od brojnih recepata, koji je pravi?
Svaka baka, mama i teta ima svoj recept po kojem prave ajvar pa nije ni čudno što ih i na internetu ima bezbroj različitih. No, pravi ajvar radi se od svega nekoliko sastojaka, a to su:
- crvena rog paprika
- patlidžan
- bijeli luk
- ulje i sirće
- so
- šećer
Dodate li tome još povrća ili umjesto patlidžana stavite paradajz, više se ne radi o ajvaru već o pinđuru, a stavite li i ljute papričice dobićete ljuticu. Dakle, želite li baš pravi domaći ajvar držite se gore navedenih sastojaka, a koje ćete omjere koristiti zavisi od recepta i količini ajvara koju želite dobiti.
Pročitajte: Ova varijanta pravljenja AJVARA će vas ostaviti bez riječi
A sada, želite li napokon čuti u čemu je tajna savršenog ajvara? Trik je u sljedećem:
- vrsti paprike – za vrhunski ajvar potrebna je kvalitetna crvena rog paprika. Ona mora biti zrela, čvrsta, mesnata i suva. Takva paprika tokom pečenja neće pustiti puno vode već će zadržati sve sokove i ukus. Najbolje su one plosnatije koje se lako peku s dvije strane pa se i lakše ljušte. Koliko je za dobar ajvar važna kvaliteta paprike prepoznala je i Podravka koja jedina na hrvatskom tržištu uzgaja vlastite sorte crvene rog paprike, Podravku i Slavonku, namijenjene isključivo preradi u ajvar.
- miješanju – kremastost je jedna od odlika fantastičnog ajvara, a da biste postigli savršenu kremastu teksturu, potrebno je strpljivo, dugotrajno i ravnomjerno miješanje.
- soli – koliko ćete posoliti ajvar ovisi o vašim preferencijama, no trik je da ne posolite paprike i patlidžane na samom početku, već da ih postepeno solite tokom kuvanja. Kao i svako jelo, i ajvar povremeno treba probati kako biste procijenili treba li šta dodati ili ne, a u ovom slučaju to je so.
Sada kada znate tri najvažnija trika za savršen ajvar, donosimo vam i sam postupak:
- Oprati papriku i patlidžane te ih osušiti, a zatim ih cijele staviti u rernu na 220 stepeni. Iako ih mnogi radije kuvaju, pečenje ipak daje poseban ukus, a umjesto u pećnici, možete ih peći i na roštilju.
- Nakon toga pustite da se paprika i patlidžan malo, ali ne potpuno, ohlade. Zatim ih još tople ogulite i očistite papriku od koštica.
- Zatim slijedi mljevenje. Samljeti ih možete u mašini za mljevenje mesa ili štapnim mikserom, ali ako koristite štapni mikser pripazite da se sve ne pretvori u kašu. Najbolje je odmah samljeti i bijeli luk koji će tako biti finiji, a ujedno se neće osjetiti njegovi komadići.
- Nakon mljevenja papriku, patlidžan i bijeli luk stavite u lonac na malo ulja koje još dodajete po potrebi dok god ga smjesa upija. Po želji dodajete sirće, ali ne previše kako se ajvar ne bi pokvario.
- Kad zavrije, nastavite kuvati ajvar na slabijoj vatri između tri i pet sati uz konstantno miješanje. Pravilo je da što ga duže kuvate on će biti finiji, a i dugo kuvan ajvar se ne kvari.
- Kada je ajvar pri kraju, prethodno zagrijane teglice napunite vrućim ajvarom. Čiste teglice možete zagrijati u rerni na 20-ak minuta.
- Napunjene teglice stavite u rernu zagrijanu na 100 stepeni na sat vremena. Potom isključite rernu, a teglice s ajvarom ostavite u pećnici preko noći. Sljedeće jutro teglice zatvorite, a ajvar pospremite na hladno mjesto.
Pročitajte: Kako spremiti ajvar u stanu
Priprema ajvara zahtjeva puno vremena i strpljenja, stoga želite li savršen ajvar, naoružajte se time. Odličan ajvar ne prašta užurbanost i površnost, stoga dajte si truda i na kraju ćete biti oduševljeni rezultatom.
Preduzeće “Novi Žitopromet” počelo otkup ovogodišnjeg roda: Kapije otvorene i za kukuruz
Šef proizvodnje u ovom preduzeću Dušan Tomić kazao je za “Glas Srpske” da će sav zdrav rod biti otkupljen, te da niko neće biti vraćen sa kapije “Novog Žitoprometa” koja je juče ujutro otvorena za sve poljoprivrednike.
– Moramo sarađivati sa ratarima iako znamo da kvalitet nije na najvišem nivou, ali kada smo otkupili dobru pšenicu, sada možemo kupiti malo lošiji kukuruz, tako da ovi ljudi što dovezu rod budu koliko-toliko zadovoljni – kazao je Tomić.
Pročitajte: Paprena sarma i musaka ove zime
Naglašava da je sušara sa smještajnim kapacitetom do 110.000 tona uveliko spremna da osuši sav zdravi kukuruz koji im bude ponuđen.
– Mi ništa nećemo vratiti, ali moramo voditi računa o aflatoksinu, koji ove godine može da bude izražen. Ako nam dođe kukuruz sa gljivičnim oboljenjima, aflatoksinom, to ćemo morati da vratimo – kazao je Tomić.
Kako pojašnjava, ove godine se neće bazirati na zaradu, bitno im je da ratari budu koliko-toliko zadovoljni u ovoj za njih izuzetno lošoj godini.
– Cijenu još ne možemo formirati jer se dešavaju turbulencije na tržištu, ali ratare koji su ostali vjerni “Novom Žitoprometu” nećemo iznevjeriti, ponudićemo najbolju cijenu. Mi moramo da se naslonimo na tržište Srbije, uzmemo u obzir tamošnju cijenu plus prevoz, ne možemo da pravimo velike oscilacije u odnosu na njih. Ako bi kukuruz u susjednoj zemlji bio jeftiniji nego kod nas, ljudi bi se okrenuli uvozu – kaže Tomić.
Poljoprivredni proizvođač iz Vršana kod Bijeljine Vićo Simić kaže da, uprkos svom njihovom trudu, nemaju šta ponuditi na otkup.
Pročitajte: Rekordan prinos pšenice
– Ove godine se nema šta ni otkupiti, suša je sve uzela. Neće biti dovoljno ni za stoku za poljoprivredu, a kamoli nešto da se proda – kazao je Simić.
Nije optimističan ni poljoprivredni proizvođač iz Semberije Boško Radić.
– Ova godina je izuzetno loša, kukuruza jedva da ima – kaže on.
Žetva
Žetva kukuruza na semberskim poljima počela je sporadično, u zavisnosti od lokaliteta i stanja biljke, ali intenzivni poslovi se tek očekuju.
Kukuruz je i ove godine bio dominantna poljoprivredna kultura u Semberiji i proljetos je zasijan na površini od 26.365 hektara.
Berba kupusa i rena u jesen
Jesen je vrijeme kada se vrši berba kupusa i rena, povrća koje nam uljepšavaju trpezu tokom zime.
Rane sorte kupusa beru se u nekoliko navrata, a srednje rane i kasne najčešće jednom ili dva puta. Ne treba brati vlažne glavice, jer se tada lakše kvare. Berba se vrši ručno, jačim noževima. Po odsijecanju glavice se čiste od spoljnih listova i pakuju u ambalažu u kojoj će se prodavati ili skladištiti. Korišćenjem traktorskih platformi ručna berba se olakšava.
Kupus je tehnološki zreo kada glavica dostigne određenu krupnoću i čvrstinu. Tehnološka zrelost kraće traje ljeti, nego u jesen. Odlaganje berbe za nekoliko dana može dovesti do pucanja glavica i povećanja nastanka bolesti. Neobran kupus je izložen napadu alternarije, što dovodi do omekšavanja. Berba nedozrelih glavica svakako smanjuje prinos i glavice su suviše mekane i neotporne na povrede tokom rukovanja i imaju kraći životni vijek tokom čuvanja.
Berba kupusa i rena u jesen
Vrijeme trajanja tehnološke zrelosti zavisi i od spoljne temperature. Berači imaju veliki uticaj na kvalitet kupusa. Oni moraju imati pravilne instrukcije u odabiru zrelosti i pri rukovanju. Glavice se beru pregibom u jednu stranu i sječenjem ravno sa 2-4 rozetna lista. Požutili, povređeni i bolesni listovi se uklanjaju. Težina glavice zavisi od zbijenosti i čvrstine koja zavisi od odnosa NPK u zemljištu koga treba regulisati đubrenjem. Pretjerano đubrenje N bez P i K dovodi do formiranja velikih, rastresitih glavica male težine i lošeg kvaliteta.
Čvrstoća i zbijenost glavice povećava se đubrenjem kalijumom. Krupne zbijene glavice sa manjom težinom ovojnog lišća i malim kočanom, daju manji otpadak pri čišćenju, a on se u sorti i hibrida kreće 90-94%. Težina glavice kreće se od 1,5-3 kg a prinos kasnih sorti je 45-80 t/ha.
Berba rena
Ren odgojen iz kvalitetnih i jakih sadnica, stiže za berbu iste godine u jesen. Ako su sadnice bile kratke i tanke, onda ga treba brati tek poslije dvije godine. Ren zasadjen u redove može se vaditi mehanizovano – specijalnim nožem, podrivačem, koga vuče traktor. To treba uraditi prije nego što se zemlja smrzne.
Od zemlje, lišća i žila čisti se ručno, a onda pere. Korijen je obično dug 25 – 30 cm, i debeo 2,5 – 3,0 cm. Vezuje se u snopiće i pakuje u gajbice. Po jednom hektaru može da se ubere 12 – 13 tona. Konzumni ren se preko zime čuva kao i reznice – u trapovima, pijesku ili hladnjačama.
Marković Jelena, dipl.ing
PSSS Padinska Skela
Regeneracija vinove loze tokom perioda gajenja
Regeneracija vinove loze – Tokom perioda eksploatacije pojedina stabla i rodni čvorovi mogu biti oštećeni, pa se javlja potreba za rezidbom u cilju rekonstrukcije starih deformisanih i izduženih stabala. Tada se obično primjenjuje rezidba u cilju regeneracije starih dotrajalih stabala. Regeneracija se izvodi pažljivo i traje nekoliko godina zavisno od stepena oštećenja.
Ako se stablo čokota izduži, ili usljed povreda mehaničkim putem ošteti potrebno je izvršiti njegovu obnovu. Obnova traje 2-3 godine. Najprije se u osnovi oštećenog stabla makazama sa nekoliko uboda potencira razvoj spavajućih okaca. Tokom godine iz njih će se razviti jalovaci koje treba njegovati i povremeno privezati za oštećeno stablo.
U proljeće naredne godine jalovke (1-2) treba orezati na reznike (po 1 okce) kako bi se tokom godine dobila 1-2 jaka lastara koji će dostići potrebnu visinu i dužinu radi ponovnog formiranja osnovnog oblika čokota. U proljeće treće godine nastavlja se sa formiranjem horizontalnog dijela stabla i formiranjem rodnih čvorova. Staro stablo se uklanja do osnove. Na taj način čokot je potpuno obnovljen.
Obnova dijela čokota, horizontalnog kraka ili rodnog čvora je neophodna nakon povrede loze nastale nepovoljnim vremenskim uslovima (grad, mraz) ili povreda usljed udara nekog od sredstava mehanizacije, ili kada je došlo do izduživanja kraka usljed polariteta. I u ovom slučaju pri osnovi dijela izduženog kraka najprije se ostavi jedan jalovak u narednoj godini se on reže na reznik, a treće godine na kondir. Nakon ostavljanja kondira izduženi dio kraka se odsijeca-odbacuje, a lastari izbili iz kondira koriste za rezidbu u narednoj godini. Na isti način se rekonstruiše i rodni čvor ukoliko je oštećen.
Pročitajte: Zašto vinova loza plače?
Rekonstrukcija čitavih zasada se sprovodi, kada su u pitanju masovnija oštećenja ili kada se sa uskorednog želi preći na špalirski način gajenja. Rekonstrukcija traje 2-3 godine tako da se u tom periodu ne moze računati na rod na čokotima koji su u fazi rekonstrukcije.
Rekonstrukcija uskorednih zasada podrazumijeva vađenje svakog drugog reda čokota, zatim postavljanje naslona od stubova i žice. Niski čokoti formirani po principu župskog, krajinskog i dr. oblika se rekonstruišu tako što se sa čokota odstrani veći broj krakova, a ostavi samo jedan kondir iz koga će se tokom vegetacije razviti 2 lastara. Lastar koji je jači njeguje se i privezuje za pritku, a ako dostigne odgovarajuću dužinu povija se po redu noseće žice.
Ukoliko lastar ne dostigne potrebnu dužinu u proljeće druge godine se prekrati na visinu noseće žice i sa njega se olače nabubrela okca sa vertikalnog dijela stabla tako da se dva vršna ostave. Iz vršnih okaca kreću mladi lastari koji služe za formiranje kordunice ili kordunica. Formiranje rodnih čvorova teče kao pri formiranju istih kod uzgojnih oblika tipa kordunica.
Regeneracija vinove loze tokom perioda gajenja
Nakon nekoliko godina vinograd je rekonstruisan i sa klasičnog načina gajenja preveden na špalirski način gajenja. U toku i nakon rekonstrukcije stabla neophodno je pojačati ishranu čokota i zaštitu kako bi se željeni uzgojni oblik što prije formirao. Rezidba čokota oštećenih gradom, mrazom i olujom spada u specifične mjere rezidbe koje se sprovode u periodu redovne eksploatacije zasada.
Nakon elementarnih nepogoda prva značajna mjera koja treba da doprinese oporavku čokota je rezidba. Ona mora biti znalački sprovedena sa ciljem da očuva vegetativni i generativni potencijal čokota, da ublaži nastala štete i sačuva biljke za naredne vegetacije.
Pročitajte: Vinova loza – Rezidba za rod
Regeneracija vinove loze
Pri pristupanju rezidbi nakon nepogoda najprije treba utvrditi obim štete a zavisno od obima i faze u kojoj se loza nalazi pristupiti specifičnim mjerama rezidbe. U našim agroekološkim uslovima grad se može javiti u periodu intenzivnog porasta mladih zelenih lastara, u periodu cvjetanja i u fazi razvoja zelenih bobica. Zavisno od vremena pojave i intenziteta grada, oštećenja u zasadima mogu biti različita.
Ukoliko se grad javi u periodu intenzivnog porasta zelenih lastara može doći do djelimičnog ili potpunog gubitka zelene mase. Ukoliko su oštećenja manju rezidbom se uklanjaju samo oštećeni, polomljeni dijelovi lastara. U slučajevima većih oštećenja lastare treba orezati na 2-3 okca kako bi se potencirao razvoj zaperaka koji mogu povoljno uticati na obnovu potencijala čokota. Izvjestan broj sorti ima svojstvo da na zapercima da solidan rod, te se potenciranjem njihovog razvoja donekle može nadoknaditi gubitak u prinosu grožđa. Ukoliko se grad javi u periodu pred cvjetanje ili u periodu cvjetanja rezidbom se odbace oštećeni dijelovi lastara, oštećene cvasti.
Veće štete pojavom jačeg grada u ovom periodu se teško nadoknađuju Oštećene lastare takode treba u torn slučaju orezati kraće kako bi se potencirao razvoj manjeg broja lastara koji do kraja vegetacije mogu sazreti. U slučaju kad se grad javi u periodu porasta zelenih bobica lastari se ne mogu rezati kraće jer novoizbili zaperci i lastari nemaju vremena da do kraja vegetacije u potpunosti sazru. U tom slučaja rezidbom se uklanjaju polomljeni lastari, vrhovi lastara ili se rezidbom odbaci najugroženiji dio lisne mase.
Dakle, sprovodi se blaga korektivna rezidba pri kojoj ne treba uklanjati preveliku količinu lisne mase. U narednoj vegetaciji u takvom zasadu treba sprovesti kratku rezidbu uz ostavljanje većeg broja kondira i reznika a ostavljaju se duži kondiri i lukovi na onim lastarima koji su manje oštećeni gradom. Tokom naredne godine u takvim zasadima intenziviraju se mjere zelene rezidbe, zaštite, ishrane gradom oštećenog zasada. Nakon grada i obavljene rezidbe tokom iste vegetacije vinograd treba i intenzivnije štititi prije svega bakarnim preparatima.
Pročitajte: Kako spriječiti ožegotine na grozdovima vinove loze
Bakar pomaže zarašćivanju rana
Niske zimske temperature već ispod -15 °C do – 20 °C mogu zavisno od sorte i uslova gajenja, dovesti do izmrzavanja dijelova lastara, okaca, pojedinih tkiva itd. Temperature ispod ovih gotovo redovno dovode do djelimičnog izmrzavanja okaca.
Ukoliko niske zimske temperature oštete do 50 % okaca rezidba u proljeće naredne vegetacije mora biti takva da se opterećenje čokota poveća za procenat izmrzlih okaca. Rezidbom se po čokotu tada ostavlja veći broj kondira i lukova.
Ukoliko niske zimske temperature oštete preko 50 % zimskih okaca rezidbom se po čokotu ostavljaju samo kondiri i aktiviraju spavajući pupoljci kako bi se dobio dovoljan broj lastara za rezidbu u narednim godinama.
Ukoliko niske temperature dostignu takav nivo da oštete dijelove višegodišnjeg stabla oni se rezidbom uklanjaju do osnove, odnosno do prvog članka. Cilj je da se iz osnove čokota tokom naredne vegetacije dobije nekoliko lastara koji će imati bujan porast te tokom druge godine mogu dati rod, a istovremeno poslužiti za obnovu osnovnog oblika čokota. Poslije ovakvog izmrzavanja prinos grožđa izostaje tokom 2-3 godine koje se moraju iskoristiti za obnovu čokota. Jaki vjetrovi olujne jačine mogu tokom mirovanja loze, a naročito tokom vegetacije dovesti do znatnog oštećenja čokota.
Pročitajte: Obrada i priprema zemljišta za sađenje vinove loze
Ako se olujni vjetrovi jave tokom perioda mirovanja loze može doći do lomljenja zrelih lastara, lomljenja dijelova stabla ili u drastičnim slučajevima do čupanja čokota. Zavisno od stepena oštećenja pristupa se specifičnoj rezidbi. Rezidbom u tim slučajevima se uklanjaju polomljeni dijelovi. U proljeće naredne godine se izvodi kraća rezidba pri kojoj se ostavlja veći broj kratkih ili duzih kondira. Uklanjaju se polomljeni dijelovi višegodisnjeg stabla, a zamijena se obezbijeduje njegovanjem jalovaka izbilih iz spavajućih pupoljaka.
U slučaju čupanja čitavih stabala iste treba izvaditi i zamijeniti novim podsađivanjem. Olujni vjetrovi tokom vegetacije takođe nanose izvesne štete čija veličina zavisi od vremena pojave i faze u kojoj se loza nalazi.
Vladan Trandafilović, dipl.ing.
Uz ovaj stari narodni lijek ojačajte imunitet prije zime
Stari narodni lijek – Ovaj recept, vijekovima se koristi u jačanju fizičkih i mentalnih sposobnosti i liječenje mnogih bolesti.
Recept od samo dva sastojka, poboljšava varenje, pomaže pri gubitku kilograma i uklanja toksine iz organizma. Bogat je kalcijumom i kalijumom koji jačaju srce i krvne sudove. Izvrstan za poboljšanje strukture kože i kose.
Jača imunitet, ubrzava metabolizam.
Sastojci za ovaj narodni lijek:
- 20 komada suvih smokava
- maslinovo ulje.
Priprema:
Uzmite 20 komada suvih smokava, isjecite ih na pola i stavite u teglu. Zatim dodajte maslinovo ulje, tako da prekrijete sve smokve i da na vrhu ostane oko 1 cm ulja.
Ostavite teglu u frižider na 40 dana.
Pročitajte: Suve smokve i jabukovo sirće protiv masnoće
Primjena:
Jedite po 1 polovinu smokve i 1 kašiku ulja iz smokava. Preporuka je da se ovo jede 5 do 10 minuta prije doručka. Ovo jedite svaki dan dok ne potrošite sve smokve i ulje.
Odmah ćete osjetiti dobrobit ovog lijeka. Tretman možete ponavljati 2 do 3 puta godišnje.
Smokve su vrlo zdrave, i to ne samo svježe, već i kada se osuše. Smokve djeluju blagotvorno na naše zdravlje. One mogu da obnove cijelo naše tijelo. Smokve se smatraju najboljim po svojim korisnim svojstvima, a tokom sušenja količina proteina u smokvama povećava se na 3 do 6 %, a šećer na 50 do 70%, dok svježe smokve sadrže samo 1 % proteina, 15 do 20 % šećera.
Prirodni šećer iz voća naše tijelo lako apsorbuje. Osušene smokve su u stanju da povećaju energiju koju proizvodi naše tijelo, poboljšavaju raspoloženje i mentalnu aktivnost.
Osušene smokve sadrže ogromnu količinu vlakana i to nam omogućava da dugo održimo sitost, poboljšamo gastrointestinalni trakt. Osušene smokve su bogate hranljivim sastojcima kao što su kalijum, magnezijum, gvožđe, kalcijum i B vitamin.
Visok sadržaj pektina u smokvama čini ga efikasnim za zarastanje vezivnog tkiva, a posebno za povrede zglobova i kostiju.
Pročitajte: Evo zašto bi trebalo konzumirati suve smokve
Suve smokve mogu znatno da povećaju antioksidativno djelovanje krvne plazme, a pomažu i u jačanju zidova kapilara i podstiču aktivniju apsorpciju vitamina C.
Suve smokve koriste pri liječenju opstipacije i odličan su laksativ. Svakodnevna upotreba smokvi smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Znak da krompir nije više dobar za jelo i da je štetan po zdravlje
Krompir je namirnica koju često ostavljamo u ostavi duže nego što bi trebalo, pa nije neuobičajeno da ga bacamo nakon što primjetimo neprijatan miris. Ali ima i onih koji će pretpostaviti da je dovoljno samo oljuštiti koru, ukloniti crne tačkice, da bi on bio dobar za jelo.
Da li znate zašto je mačka dobra za vaše zdravlje
Mačka je prirodni lijek koji smanjuje anksioznost i stres, rizik od srčanih bolesti i šloga, kao i još mnogo toga. Da li ste znali da je mačka dobra za ljudsko zdravlje?
7 naučnih činjenica dokazuje da su mačke jedinstvene životinje!
Poznato je da posjedovanje mačke dobro za moral i niko to ne zna bolje od onih koji ih imaju kod kuće. Zvuk njihovog predenja, mekoća njihovog krzna smiruje, zbog čega se osećamo dobro.
Ali kako mačke doprinose vašem dobrom zdravlju?
1. Posjedovanje mačke je dobro za srce
Mačka umiruje nerve, smanjuje stres i anksioznost. To će smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Naučna studija kaže da ako imate mačku za kućnog ljubimca, za 30% ste smanjili rizik od srčanih bolesti, uključujući i moždani udar.
Pročitajte: Nevjerojatne dobrobiti predenja mačke na ljudski organizam
2. Mačje predenje pomaže pri zacjeljivanju kostiju, tetiva i mišića
Možda zvuči nevjerovatno, ali predenje se godinama koristi u terapeutske svrhe i to za ublažavanje bolova u kostima i mišićima. Predenje može da stvori vibraciju na frekvenciji između 20 i 140 Hz. Pored toga, istraživanja pokazuju da frekfencija između 18 i 35 Hz može poboljšati pokretljivost zglobova nakon povrede.
3. Vlasnici mačaka bolje spavaju
Ako vam nedostaje ljubav, uvek možete računati na mačku. Studije sprovedene u Velikoj Britaniji pokazuju da žene više vole da spavaju sa mačkom nego sa partnerom. U stvari, oni ljudi koji imaju mačku znaju da je ona emocionalno ekvivalentna romantičnom partneru. Istraživanja sprovedena na klinici Mejo je potvrdila da ljudi bolje spavaju ako pored sebe imaju mačku.
4. Muškarac je privlačniji ako ima mačku za kućnog ljubimca
Čak 95% žena je izjavilo da im se više sviđaju muškarci koji za kućnog ljubimca imaju mačku. One smatraju da su ti muškarci ljubazniji i obzirniji od svih drugih.
Pročitajte: Kako nam mačke produžavaju život – Objašnjenje naučnika
5. Mačka smanjuje stres i anksioznost
Maženje mačke će vam pomoći da se oslobodite negativnosti i stresa. Terapeut iz Čikaga je navao da “jednostavna činjenica da vas kod kuće neko čeka, je dovoljna da se nivo stresa smanji na normalan i podnošljiv nivo.”
6. Neke mačke štite svoje vlasnike od alergije
Djeca koja su ranije bila izložena prisustvu mačke imaju manje sklonosti ka alergijama. Maršal Plaut, šef odeljenja za alergijske bolesti na Nacionalnom institutu za alergije, rekao je: “Izgleda da velika izloženost naše djece životinjama štiti od više vrsta alergija i zaraznih bolesti.”
Pročitajte: Evo kako se mačke ponašaju ako osjete negativnu energiju i loše ljude
7. Gledanje videa sa mačkama povećava našu energiju
Jedna studija pokazuje da ljudi koji gledaju video u kojima je glavni akter mačka, imaju više energije i optimizma od onih koji ne gledaju takve videe.
Evo načina kako da osušite grožđe
Grožđe je voće koje se u najvećoj mjeri koristi u proizvodnji vina. Stoga je najveća proizvodnja grožđa bazirana na proizvodnji vinskih sorti i njihovom plasmanu.
Grožđe se bere probirnom berbom, kada je najljepše po izgledu i kada je najpovoljniji odnos između šećera i kiselina. Bere se probirnom berbom, ručno, u više navrata.
Beru se grozdovi najpovoljniji za svježu upotrebu. Prilikom berbe grozdovi se pridržavaju za peteljku da bi se sačuvao pepeljak. Ubrani grozdovi se odlažu u plitku ambalažu. Ona treba da je obložena lišćem ili hartijom da ne bi došlo do mehaničkog oštećenja. Prilikom berbe vrši se djelimično čišćenje grozdova. Ono se obavlja makazama tupih vrhova, a odstranjuju se oštećene, natrule, sitne i nedovoljno zrele bobice. Očišćeno stono grožđe klasira se prema našim standardima u extra, prvu i drugu klasu u zavisnosti od krupnoće grozda i krupnoće bobica.
Klasirano stono grožđe pakuje se u plitku ambalažu (holandezi), u kojoj se slaže u jednom redu bez slobodnog prostora. Ambalaža se oblaže sa polumasnom hartijom. Za bijele sorte upotrebljava se limun žuta, a za obojene bijela hartija.
Pročitajte: Suvo grožđe je puno kalijuma i magnezijuma
Čuvanje
Najpovoljniji uslovi za čuvanje u kontrolisanim uslovima su temperatura od 0 do – 1°C, relativna vlažnost vazduha od 85-90%, 2-3% ugljen-dioksida i 2% kiseonika. Pakovanja sa niskom dozom sumpor-dioksida.
Poseban momenat na koji treba obratiti pažnju je i čuvanje stonog grožđa. Pri ovoj temperaturi životni procesi u grožđu su svedeni na minimum, a visoka relativna vlažnost vazduha sprečava gubitak vode.
Sprečavanje razvoja bolesti (truleži) vrši se dezinfekcijom prostora najčešće primjenom sumpor-dioksida fumigacijom. U toku čuvanja može doći do sušenja peteljki već nakon gubitka 2-3% mase, dok se bobice vidno smežuravaju pri gubitku 4% mase. Pred uskladištenje preporučuje se prehlađivanje grožđa. Od bolesti, tokom čuvanja najčešće se pojavljuju gljivična obolenja kao što su siva plijesan (Botrytis cinerea Pers.) i mrka plijesan (Cladosporium sp.). Ostale plijesni se rjeđe javljaju (Penicilium sp., Alternaria sp., Aspergilus sp., Rhizopus sp., Fuzarium sp. i dr).
Pročitajte: Suvo grožđe je puno kalijuma i magnezijuma
Suvo voće je puno hranljivih materija
Sušenje voća je težnja čovjeka i njegovih predaka, da se svjež plod sačuva dugo sa svim korisnim sastojcima tako što će mu se izvući voda. Tako ostaje čist voćni šećer, zbog čega suvo voće ima mnogo kalorija i zato je suvo voće mnogo slađe.
Od svih hranljivih materija u grožđu je najviše zastupljen voćni i grožđani šećer, a osim toga, voće sadrži i vitamine, organske kiseline i mineralne materije. Od vitamina prisutni su vitamin C, vitamin B, vitamin A i vitamin E.
Odnos sadržaja šećera i ukupnih kiselina u grožđu označava se kao glikoacidometrijski indeks. On je značajan za ocjenu stepena zrelosti grožđa, ali za različite sorte i agroekološke uslove gajenja njegove vrijednosti su različite. Većina stonih sorti čije je grožđe namijenjeno čuvanju pri optimalnoj zrelosti imaju 17-20% šećera i 4-6 gr/l ukupnih kiselina u grožđanom soku.
Pročitajte: Slatko od bijelog grožđa – Najljepši ukus koji se pamti
Samo određene sorte grožđa se suše čime se dobijaju grožđice, koje su još koncentriranije u svom bogatstvu različitih hranjivih sastojaka. Grožđice su veoma zdrav i ukusan izvor prirodnog šećera, povezanog sa biljnim vlaknima, tako da ga možemo uvijek koristiti u zamjenu za šećer.
Bogate su mineralima posebno kalcijumom i gvožđem stoga mogu poslužiti kao idealne ukusne grickalice. Zbog izuzetne slatkoće, ukoliko su dodate u peciva, krem ili hljeb, zamjenjuju upotrebu šećera.
Kako i kada vaditi celer
Celer se kod nas gaji isključivo zbog korijena – korijenaš. Celer zahtijeva duboka, rastresita i humusna zemljišta, neutralne pH vrijednosti 6,5-7,5.
Obavezno se gaji u plodoredu, na istu parcelu se vraća nakon 4-5 godina. Đubri se stajnjakom u jesen i mineralnim đubrivima predsetveno i u toku vegetacije. Zbog duge vegetacije, stvara veliku lisnu masu i zadebljali korijen, pa troši i mnogo hraniva. To je kaliofilna biljka.
Zahtijeva i azotna đubriva u prvim fazama razvoja, ali se sa primjenom azotnih đubriva mora planski postupati, jer prevelike doze azota utiču na šupljikavost korijena. Kalijum se koristi u posljednjim fazama, za debljanje korijena. Celer je biljka koja zahtijeva navodnjavanje tokom cijele vegetacije i ne smije se dozvoliti da se zemljište presuši. U fazi zadebljavanja korijena može imati negativne posljedice jer povećava sadržaj celuloznih vlakana i smanjuje kvalitet korijena.
Pročitajte: Evo šta tačno treba da uradite da biste imali dobar CELER
Celer se vadi u oktobru i početkom novembra, kada korijen dostigne težinu od 400-700 grama. Poželjno ga je vaditi po suvom vremenu kako bi se što manje zemlje zadržalo na korijenu, što će omogućiti i lakše naknadno čišćenje od sitnih korjenčića.
Ako celer odmah ide na tržište, prvo se očisti od zemlje, odstranjuju se svi korjenčići, pere se i pakuje. Celer za skladištenje u hladnjačama se ne pere, samo se odstrane lisne drške i pakuje u perforirane vreće. Čuva se na temperaturi 0 stepeni C i na relativnoj vlažnosti 95-97%.
Pročitajte: Paštrnak – Sjetva, ljekovitost i berba
Sorte koje se gaje kod nas su: Monah, Mentor i Alabaster.