Naslovnica Blog Stranica 388

Kada sklanjati bundeve sa njive i kako ih čuvati?

Agrosavjet
-
0
Kada sklanjati bundeve sa njive i kako ih čuvati?

Bez obzira kako ih zvali, bundeve, buče, tikve – one su kraljice jeseni. Svake jeseni one nas oduševljavaju svojim oblicima, bojama i veličinama.

To su jednogodišnje zeljaste biljke sa puzajućom, bodljikavom stabljikom. Listovi su srcasti, mogu biti perasto usječeni. Cvjetovi su žute boje i razlikuju se muški i ženski cvjetovi. Cvjeta tijekom srpnja i kolovoza, a sazrijeva od kraja kolovoza do sredine listopada. Oblik, boja, veličina i težina ploda ovisi o sorti. Unutar ploda nalaze se bijele sjemenke, a u sjemenki se nalazi bijela, zelenim omotačem presvučena, jezgra. Uzgajamo ih u vrtovima i kukuruzištima.

Plodovi se od davnina koriste u ishrani. Pokazala se kao izuzetna dijetetska namirnica koja je prava riznica mineralnih materija: kalcijum, kalijum, bakar, fosfor, željezo i cink. Bundeva je korisno povrće bogato vitaminima i karotenom. Preporučuje se za konzumaciju mnogim bolesnicima. Od sjemenki se proizvodi ulje koje se odlikuje izuzetnom ljekovitošću.

Pročitajte: Bundeva, kraljica jeseni u službi zdravlja

Berba bundeve

Bundeve je najbolje brati kada su potpuno zrele. Vrijeme berbe zavisi od sorte i uslova uzgoja. Bundeve je potrebno ubrati prije pojave mraza. Plodovi koji izmrznu nisu pogodni za daljnje čuvanje. Biološka zrelost plodova se utvrđuje na osnovu pregleda biljke i ploda. Listovi biljke bundeve trebaju biti žuti i sasušeni. Kora ploda treba biti tvrda i da se ne može zasjeći noktom. Boja zrelog ploda je sortna specifičnost.

Ukoliko plod udarimo prstom, kao lubenicu, čuje se šupalj zvuk. Drška ploda treba biti suva. Plodovi se mogu brati i ako nisu u potpunosti zreli i da dozrijevaju tokom skladištenja. Oštećene plodove i plodove koji nisu dozreli najbolje je odmah iskoristiti.

Na ubranom plodu treba ostaviti dršku. Plodove koji su bez drške treba odvojiti i koristiti. Mjesto na kojem je bila drška predstavlja ulazna vrata za mnoge uzročnike bolesti.

Ukoliko je jesen suva i topla, to će uticati na smanjenje vode u plodu i dugotrajnost plodova. Berbu treba obaviti po vedrom danu i ne brati mokre plodove. Da ne bi došlo do truljenja ploda tokom rasta i zrenja ispod ploda podmetnuti komad daske, crijepa ili nekog drugog materijala koji će osigurati da plod nema direktan kontakt sa tlom.

Pročitajte: Muskatna tikva – Vrijedna gajenja u vašoj bašti

Čišćenje bundeve

Plodove bundeve koji su ubrani treba pregledati i očistiti od nečistoća. Bundeve nije potrebno prati, već ih obrisati platnenom krpom. Prilikom manipulacije ne držati plodove za dršku, jer mogu otpasti. Ne bacati plodove da ne bi došlo do oštećenja. Manja oštećenja na plodu brzo zarastaju.

Čuvanje bundeve

Zavisno od sorte, plodovi bundeve mogu se čuvati od 20 do 200 dana. Na dužinu čuvanja, pored sortne pripadnosti, utiče način uzgoja, vremenski uslovi i vrijeme berbe. Drška bundeve može se skratiti na dužinu 3 do 4cm, ali ne smije se u potpunosti odstraniti. Tokom skladištenja plodovi će smanjiti težinu zbog gubitka vlage.

Nakon berbe i čišćenja plodove smjestiti u hladovinu tokom dvije do tri  nedjelje ili na osunčanom mjestu 9 do 10 dana. U toku ovog perioda plod dozrijeva, gubi vlagu, a povećava se sadržaj vitamina i aromatičnih materija. Temperatura treba biti oko 20°C. Najbolje je plodove bundeve smjestiti pod neki krov da ne pokisnu. Nakon tog perioda dozrijevanja i sušenja plod bundeve prebaciti na stalno mijesto, obično su to podrumi, šupe, skladišta, garaže, zatvoreni balkoni.

Pročitajte: DŽEM OD BUNDEVE – Morate isprobajti ovaj recept, prijatno ćete se iznenaditi

Temperatura prostora treba biti oko 10°C, a vlažnost od 60 do 80%. Plodovi se ne smiju međusobno dodirivati. Osigurati dobru ventilaciju prostora gdje se čuvaju plodovi. Redovno obavljati pregled i uklanjati plodove sa znakovima propadanja.

Ne dozvoliti da dođe do izmrzavanja plodova.

Kožne infekcija svinja, uzrok i posljedica

Agrosavjet
-
0
Kožne infekcija svinja, uzrok i posljedica

Kožne infekcija svinja, uzrok i posljedica – U modernom uzgoju svinja jedan od problema koji se javlja kod svih kategorija, nevezano za uzrast i zdravstveni status samih životinja.

Takođe karakteristika kožnih infekcija da nisu striktno vezane za doba godine, kao ni za određene farme u kojima se poštuju sve bio-sigurnosne procedure. Ako na ovo sve dodamo šarenolikost genetike na našim farmama i globalni problem sa klimatskim promjenama, gdje je uticaj na kvalitet sirovine koja se koristi za pravljenje hrane za životinje dosta upitan, dolazimo do zaključka da ne postoji jasna matrica nastanka kožnih infekcija kod svinja.

Pritisak mikotoksina u posljednjih nekoliko godina naročito je izražen jer se tretman biljaka protiv gljivica i plijesni, pred žetvu rijetko ili uopšte ne radi. U literaturi kao osnovni problem za pojavu kožnih infekcija kod svinja gotovo uvijek na prvo mjesto stavljaju se mikotoksikoze kao glavni uzrok.

Pročitajte: Stočni grašak, bob i uljana repica u ishrani svinja

Da li je to baš tako?

Ovim pitanjem ne želimo da smanjimo uticaj mikotoksina na pojavu kožnih infekcija kod svinja ali često se dešava da priča o kožnim infekcijama počinje i završava sa mikotoksinima. Mišljenja smo da je činjenično stanje malo drugačije i da je uticaj različitih etioloških faktora dovodi do pojave kožnih infekcija kod svinja.

Promjene kod praseta starosti 70 dana počinju po stomaku i prelaze na ostale dijelove tijela

Koji su faktori?

Možemo ih svrstati u nekoliko grupa koje su međusobno povezane i dovode do kožnih infekcija kod svinja.

Prvu grupu svakako čine mikroorganizmi i to prije svega bakterije i virusi čije je djelovanje nerijetko povezano sa djelovanjem mikotoxina u hrani, tako i sa različitim stresogenim faktorima. Dio koji ne smijemo da zanemarimo je i genetika koja je na našim farmama dosta šarenolika i u posljednjih desetak godina nekontrolisano uvožena. Na sve ovo treba dodati i različite tehnopatije na našim farmama koje često nisu prilagođene genetici koja se nalazi na farmi.

Drugu grupu čine nutritivni faktori. Hrana kao poseban faktor često nije u korelaciji sa postojećom genetikom, uz opterećenje sa mikotoksikozama može da bude dodatni okidač za pojavu kožnih oboljenja.

Ako pričamo o drugim faktorima ne treba zanemariti uticaj mikroklimata, dostupnosti i kvaliteta vode za piće, kao i ostalih tehnoloških faktora na pojavu kožnih infekcija kod svinja, koji su dodatni stresogeni okidač.

Promjene na koži

Klinički ako posmatramo široka je slika različitih promjena po koži, gdje promjene mogu biti od lokalnog karaktera do opšteg, što može da dovede i do narušavanja opšteg zdravstvenog stanja.

Pročitajte: POKRETNI SVINJAC – Izum tehnologa iz Kanade mogao bi da osvoji svijet

Mlađe kategorije

Treba dodati da su ugroženije mlađe kategorije naročito prasad u fazi dojenja i odgoja, gdje nerijetko do prvih promjena dolazi u prvim danima ili nedjeljama nakon zalučenja.

Ovdje se promjene ogledaju u vidu nekrotičnih mjesta na perifernim dijelovima tijela, nerijetko je to vrh ušne školjke ili repa. Kod prasadi u prasilištu promjene mogu da se vide prvo na distalnim dijelovima ekstremiteta gdje su promjene grupisane na donjem dijelu papka u vidu zadebljanja ili otoka koji je često bolan.

Nijeretko ovdje se radi antibiotska terapija koja je indikovana uz upotrebu gluko-kortikoida jer je uzročnik povezan sa bakterijskom etiologijom. Promjene na koži mogu da budu različite, a nerijetko u fazi odgoja imamo da se kod prasadi javljaju promjene preko čitavog tijela i to promjene koje obično počinju po trbuhu pa se šire na ostale dijelove tijela.

Često ovakav nalaz ne prati poremećaj opšteg zdravstvenog stanja ali se dešava da kod ovakvih životinja imamo povratak kožnih promhena u različitom periodu života, pa čak i kada životinja dođe do završne faze tova.

Takođe treba dodati i uticaj prazita naročito ukoliko se ne radi tretman istih i ako se životinje drže u lošim zoo-higijenskim uslovima.

Tovljenici

U kasnijoj fazi kod tovljenika mogu da se jave promjene na različitim dijelovima tijela koji mogu dovesti do griže, koja može prouzrokovati niz dodatnih problema. Posljedice mogu biti veliki ekonomski gubici kao i produžetak tova kod ovih životinja. Ovdje je potrebno najhitnije izdvojiti i početi terapiju ugroženih životinja kako bi se izbjegla moguća uginuća.

Pročitajte: Ishrana tovnih svinja i sastavljanje smjesa

Krmače

Kod krmača možemo imati probleme u predjelu vimena i ako je ova kategorija mnogo otpornija na dijelovanje mikotoksina prije svega, ali ove promjene mogu da dovedu do zasušivanja mamarnih kompleksa i smanjeno lučenje mlijeka, naročito u narednim prašenjima. Nerijetko kod ovakvih krmača je češća pojava upalnih procesa i problemi nakon prašenja.

Klinička slika

Kao što vidimo klinička slika je dosta šarenolika i može da bude povezana sa nizom faktora od nutritivnih, patogenih i tehnopatskih ali dio koji je zajednički je stres kao okidač i genetika koja nije prilagođena uslovima držanja, ishrani i biosigurnosnim protokolima na farmi.

Čest patološki nalaz su uvećane jetre i slezine kako kod prasadi tako i kod tovljenika gdje je vidljiv uticaj različitih faktora na ove organe od mikotoksina do virusa i bakterija. Patološka slika ovih organa može da bude izražena i kod kategorija za koje nije karakteristična prase na sisi ili u ranoj fazi odgoja.

Pročitajte: Spriječite problem griženja repova kod svinja

Definitivno je zaključak da gomilanje štetnih materija u jetri počinje od najranijeg doba života, gdje je uticaj svih navedenih faktora prisutan i ako često iz analize hrane ne možemo da uočimo visoke vrijednosti mikotoksina koje se po našim pravilnicima smatraju kao optimalne.

Ovdje treba dodati da mikotoksini i u malim dozama izazivaju štetu naročito kod mlađih kategorija i ako njihove vrijednosti su značajno manje od granice koja se smatra za „toksičnu“. Treba dodati da je hrana jedan od faktora kao što smo rekli i da bez uticaja ostalih faktora vrlo rijetko može da bude jedini okidač za pojavu kožnih infekcija kod svinja.

 

Kako da uskladištimo vlastiti sjemenski krompir i koje biljke možemo da skladištimo pored krompira?

Agrosavjet
-
0
Kako da uskladištimo vlastiti sjemenski krompir i koje biljke možemo da skladištimo pored krompira?

Čuvanje krompira do proljeća nije jednostavno, a čuvanje sjemenskog krompira je zahtjevnije od čuvanja merkantilnog krompira (krompira za jelo).

Veliki dio baštovana kupuje sjemenski krompir neposredno prije sjetve, ali jedan dio ostavlja svoj krompir za sjeme. Na taj način su sačuvane mnoge stare sorte krompira. Čuvanje vlastitog sjemenskog krompira je jeftinije od kupovine skupog sjemenskog krompira.

Kada ostavljamo krompir iz bašte za sjeme prvi korak je odabir krtola koji započinje još prije vađenja krtola iz zemlje. Za sjeme se odabiru grmovi  koji su zdravi, bez simptoma oboljenja. Najvažnije je da su odabrane krtole srednje veličine i zdrave. Na krtolama ne smije biti simptoma oboljenja, oštećenja od štetočina.

Izvađenje krtole se suše, ali se sušenje sjemenskih krtola razlikuje od sušenja merkantilnog krompira. Dok se krtole koje ostavljamo za jelo suše u haldovini, sjemenske krtole poslije vađenja iz zemlje sušimo na Suncu i svjetlosti. Sjemenski krompir treba da pozeleni prije skladištenja. Na taj način se povećava količina solanina i drugih materija u krtolama koje nisu za jelo, ali postaju otpornije na bolesti.

Pročitajte: Sjemenski krompir – Pokazatelji kvaliteta

Krompir se najčešće čuva u podrumima koje je prije unošenja krompira potrebno očistiti, oprati i dezinfikovati površine, okrečiti zidove. To se radi najmanje tri sedmice prije vađenja krompira iz zemlje.

Sjemenske krtole se najbolje čuvaju u drvenim ili plastičnim šupljikavim gajbicama. Najbolje je kada su krtole u jednom sloju, a najviše u dva sloja. Gajbice se postavljaju na police ili se slažu jedna na drugu. Razmak treba da osigura nesmetanu cirkulaciju vazduha sa svih strana oko krtola krompira.

Optimalna temperatura čuvanja sjemenskih krtola je od 2 do 5°C. Ukoliko je temperatura iznad 5°C krompir počinje da klija, a na temperaturama ispod 2°C krtole izmrzavaju.

Osim optimalne temperature potrebno je osigurati i optimalnu vlažnost u podrumu. Ukoliko je vlažnost iznad 70% javlja se trulenje krtola, a kada je vlaga niža dolazi do isušivanja.

Tokom čuvanja sjemenske krtole je potrebno pregledati kako bi uklonili krtole koje su počele propadati, tuliti ili pokazivati neke druge siptome oboljenja.

Kako druge biljke djeluju na uskladištene krtole?

Krtole se odično skladište kada su posute piljevinom od čistog dveta ili listovima jarebike, jer sprečavaju pojavu trulenja. Piljevina upija višak vlage, a listovi jarebike ispuštaju fitoncide – materije koje uništavaju štetne mikroorganizme. Osim listova jarebike možemo koristiti i duge vrste biljaka koje će zaštiti krtole od propadanja. Grančice bora i smrče, suvi omotač crvenog i bijelog luka imaće istu ulogu kao i listovi jarebike. Ukoliko suvu nanu pospemo po krtolama krompira ona će usporiti klijanje krompira.

Pročitajte: Kako se vrši naklijavanje sjemenskih krtola

Jabuke ne treba skladištiti pored krompira, jer će poprimiti miris krompira i okus će im biti lošiji. Sa duge strane jabuka ispušta etilen koji pospješuje klijanje krompira. Osim toga etilen će ubrzati trulenje i propadanje krtola koje skladištimo.

Međutim, nekoliko jabuka se može uskladištiti  sa krtolama mladog krompira, jer će ubrzati dozrijevanje i dozrijevanje kore krompira.

Kilogram krompira 2,5 KM – Cijene povrća u Srpskoj drstično skočile

Agrosavjet
-
0
Kilogram krompira 2,5 KM – Cijene povrća u Srpskoj drstično skočile

U Srpskoj je poskupila gotovo sva hrana, a u odnosu na prošlu godinu cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle su čak nekoliko puta.

Tako je u ovo doba lani kilogram krompira koštao 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM.

Kako potvrđuju povrtari, vrećica kupusa od desetak kilograma trenutno košta od 12 do 16 maraka, a lani se mogla kupiti za četiri KM.

I zvanična statistika pokazuje da je ovo povrće drastično poskupilo, a prema podacima Zavoda za statistiku RS, kilogram kupusa je u avgustu 2020. u prosjeku koštao 0,48, a u istom mjesecu ove godine čak 1,38 KM.

U Udruženju povrtara RS objašnjavaju da su ove godine najskuplje kulture koje povrtari prošle godine, zbog daleko veće ponude od potražnje, nisu uspjeli da prodaju.

Pročitajte: Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi

– To su krompir i kupus kojih smo ove godine zasadili manje, pa je trenutno ponuda manja od potražnje. Proizvođači ovih kultura su prošle godine poslovali negativno – objašnjava za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Brane Mastalo.

Dodaje da su procjene da će, zbog smanjenja proizvodnje i suše, domaćeg krompira na tržištu biti samo do kraja ove godine.

– Veleprodavci glamočki krompir sada otkupljuju po 1,2-1,5 KM, a njegova cijena u maloprodaji je oko dvije KM. S druge strane, vreća od 10-12 kilograma kupusa lani je koštala oko četiri, a sada između 12 i 16 KM. Dakle, i krompir i kupus su, u odnosu na lani, poskupili za najmanje tri puta. Zbog smanjene proizvodnje i suše, cijene povrća su astronomske, a i dalje će rasti – poručuje Mastalo.

ZAVRŠILO NA DEPONIJAMA

Lani je u Srpskoj, kako kažu povrtari, 5.000 tona krompira završilo na deponijama.

– Proljetos nismo uspjeli da zasadimo veće količine, jer smo bili opterećeni dugovima iz prošle godine. Takođe, lani je zasađeno i više kupusa, koji nismo uspjeli da prodamo, jer smo se rukovodili informacijom da će države iz kojih uvozimo zbog pandemije zabraniti izvoz. To je, uz lošu godinu, uticalo na manju proizvodnju i, lančano, skok cijena – objašnjava Mastalo.

UKISELITE KUPUS NA NAJLAKŠI NAČIN, BEZ PRETAKANJA – Dodajte mu jedan sastojak i neće se pokvariti – ovaj trik domaćice kriju

Agrosavjet
-
0
UKISELITE KUPUS NA NAJLAKŠI NAČIN, BEZ PRETAKANJA – Dodajte mu jedan sastojak i neće se pokvariti – ovaj trik domaćice kriju

Napravite kiseli kupus na jednostavan način, brz pretakanja i puno muke.

Jesen i zima se prepoznaju po ajvaru, pečenim paprikama i kiselom kupusu. Pisali smo vam kako možete da napravite zimnicu od raznog voća i povrća. A sada, ukiselite kupus na najjednostavniji način. Sa ovim receptom nema pretakanja i neće se kvariti, a obavezno dodajte i kukuruz.

Pročitajte: Kiseli kupus u tegli – kako ga pripremiti i čuvati

Kako biste uspješno i kvalitetno ukiselili kupus bitne su sljedeće komponente: zapremina bureta, količina kupusa, voda i so. Za 60 kg kupusa potrebno vam je oko 2,5 kg soli.

Sastojci:

glavice kupusa
biber u zrnu
so
lovorov list
zrna kukuruza i kleke

Priprema:

Očišćeni kupus izdubite. Bure poparite toplom vodom, ostavite par minuta zatvoreno. U svaki izdubljeni kupus (otvor) sipajte so. Prospite vodu iz bureta i slažite kupus (otvor da bude prema gore). Kada poređate kupus u bure dodajte biber i lovor. Stavite pritiskivač. Zatvorite bure i ostavite dan, dva da kupus sazri. Nakon toga dodajte zrna kukuruza i kleke. Preko bijelih pritiskivača stavite 2 balone vode koji će služiti kao dodatni pritiskivač. Sipajte vode i dodajte još soli. Vodu sipajte toliko da sav kupus bude u vodi, kako ne bi pocrnio. Na kraju zatvorite kupus.

Pročitajte: Kad god možete jedite kiseli kupus! Pročitajte zašto..

Detalje pripreme pogledajte u videu:

MED OD PAULOVNIJE – Kod nas gotovo nepoznat, u Kini se proizvodi više od 2000. godina

Agrosavjet
-
0
MED OD PAULOVNIJE – Kod nas gotovo nepoznat, u Kini se proizvodi više od 2000. godina

MED OD PAULOVNIJE – Drvo paulovnije je na našim prostorima poznato kao drvo za ogrijev ili građu. Manje je pak poznato da se od cvjetova ove biljne vrste može proizvoditi kvalitetan i zdrav med.

Paulovnija, ili brzorastuće drvo, porijeklom je iz Kine i sve je prisutnije na našim prostorima. Izuzetno je pogodno za ogrijev jer ima visoku kalorijsku vrijednost i smatra se visokokvalitetnim materijalom za izradu muzičkih instrumenata i u oblasti građevinarstva. Lišće ove vrste drveta se koristi za ishranu stoke, a manje je poznato da je cvijet paulovnije vrlo medonosan i moguća je proizvodnja izuzetno kvalitetnog meda. Na ovaj način je omogućeno potpuno iskorišćavanje ove biljne vrste.

Pročitajte: Proizvodnja rezanog meda u saću

Kod nas nepoznat, u Kini se med od paulovnije proizvodi više od 2000 godina i čini 90% njihove ukupne proizvodnje ovog eliksira. Istraživanjem se došlo do zaključka da 1 ha odrasle paulovnije daje nešto malo iznad 1000 kg meda. Ovi podaci nisu potpuno precizni jer i dalje nema potpuno tačnih informacija kada je proizvodnja meda kod nas u pitanju.

Paulovnija cvijeta pre bagrema pa se na taj način produžava sezona paše. Njeni cvjetovi su lijepi i mirisni, bogati nektarom i bioaktivnim antioksidansima. Korisno je znati da je sasvim opravdano koristiti sadnice dobijene iz sjemena i reznica ako se paulovnija gaji samo radi proizvodnje meda.

Pročitajte: Med od kestena – Ljekovitost ovog meda će vas iznenaditi

Med od paulovnije je kvalitetan, svijetao, aromatičan, po boji se može uporediti sa bagremovim medom. Ljekovit je i može da pomogne u liječenju bronhitisa i drugih respiratornih bolesti, a takođe i da poboljša rad žuči i jetre i probave uopšte.

Sok od dunja – Recepti i dobrobiti

Agrosavjet
-
0
Sok od dunja – Recepti i dobrobiti

Sok od dunja – Dunja je voće koje izgledom podsjeća na krušku. Potiče iz drevne Perzije, a stablo dunje se često uzgajalo zbog ljepote. Sok od dunja odličan je način upotrebe ovih plodova, a njene dobrobiti i recepte za pripremu njena soka pročitajte u nastavku.

Većina ljudi više voli kuvane ili pečene nego sirove dunje. A ako se pitate šta napraviti od dunja osim soka, pročitajte naše ostale članke o ovom zdravom voću:

kompot od dunja,
slatko od dunja.

Kada kupujete dunje, obratite pažnju na to da su tvrde na dodir. Meke dunje su gnjile, a dobra dunja bi trebala biti žuta i teška.

Sok od dunja

Dunje su dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina B i C te minerala kao što su kalijum i magnezijum.

U 100 grama dunje se nalazi:

56 kalorija,
15 grama ugljenih hidrata,
1.9 grama dijetalnih vlakana,
11 miligrama kalcijuma,
15 miligrama vitamina C,
197 miligrama kalijuma,
8 miligrama magnezijuma,
4 miligrama natrijuma.

“Plod dunje, s korom, sadrži antioksidante poput kvercetina, kempferola, derivata kafene kiseline i rutin. Zbog toga ima protivupalno, antimikrobno, antifungalno, hepatoprotektivno i diuretsko djelovanje”, objašnjavaju autori rada objavljenog 2016. godine u naučnom časopisu Frontiers in Pharmacology.

Zbog velike količine antioksidansa dunja doprinosi:

održavanju zdrave kože,
jačanju imuniteta.
Mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola, a preporučuje se njihova konzumacija kod respiratornih problema te problema povezanih s probavnim traktom.

Podstiče cirkulaciju jer sadrži minerale željezo, bakar i cink. Ovi minerali nužni su za produkciju crvenih krvnih stanica. Veća količina crvenih krvnih stanica poboljšava cirkulaciju.

Pročitajte: TRIK uz koji ćete DUNJE oljuštiti BEZ MUKE ( Plus – Kako se pravi slatko od dunja)

Sok od dunja – priprema

Ovaj jednostavan sok od dunja može se pripremiti za otprilike sat vremena.

Sastojci koje ćete trebati su:

1 kg dunja,
500 g šećera (po želji može i zamjena za šećer poput agavinog sirupa, kokosov šećera i sl.)
2 limuna (sok i kora),
1 L vode.

Priprema:

Dobro istrljajte dunje tkaninom, a zatim ih operite vodom. Izrežite dunje na četvrtine i očistite od koštica. Četvrtine izrežite na manje komadiće. Pomiješajte komadiće dunje sa 100 g šećera, sokom i korom limuna. Prelijte vodom i pustite da proključa. Kada zakuva smanjite vatru i pustite da kuva oko 45 minuta uz povremeno miješanje.

Kada se ohladi procijedite u drugu zdjelu kroz sito s gazom. U procesu cijeđenja stišćite gazu.

U tekućinu koju ste dobili umiješajte ostatak šećera i prokuvajte na jakoj vatri još 5 minuta.

Sok prelijte u sterilne boce i stavite na hladno i tamno mjesto.

Pročitajte: Evo šta sve liječi dunja – Sve što niste znali o mirisnoj dunji

Sok od dunja i mrkve – recept

U nastavku se nalazi recept za gusti sok od dunja i mrkve.

Sastojci:

2 kg dunja,
1 kg mrkve,
5 kg šećera,
3 vrećice limunske kiseline,
15 L vode.

Priprema:

Očistite dunje i skuvajte ih u 2 L vode.
Očistite mrkve i skuvajte ih zasebno u 1 L vode.
Izblendajte skuvane dunje i mrkve istovremeno dolijevajući 12 L vode.
Smjesi dodajte šećer i limunsku kiselinu.
Kuvajte 20 minuta pa prelijte u čiste boce.

Sok od dunja u sokovniku

Možete napraviti i čisti sok od dunja u sokovniku. Koru nije potrebno guliti za ovaj osvježavajući napitak. Soku zbog ukusa i dodatnih zdravstvenih prednosti možete dodati i druge sastojke poput jabuka, mrkve, narandže itd.

Za samozapošljavanje inženjera poljoprivrede izdvojeno 940.000 KM

Agrosavjet
-
0
Za samozapošljavanje inženjera poljoprivrede izdvojeno 940.000 KM
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u protekle četiri godine izdvojilo je 940.000 KM za podsticaje za samozapošljavanje inženjera poljoprivrede koji nakon završetka studija odluče ostati na seoskom imanju i znanje uložiti u razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Direktor Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske Predrag Sladojević rekao je Srni da je pravo na ove podsticaje ostvarilo 30 diplomiranih inženjera poljoprivrede i inženjera prehrambene tehnologije.

– Podsticajna sredstva isplaćuju se na osnovu rješenja direktora Agencije, u skladu sa rang-listom, u iznosu do 40.000 KM po korisniku u tekućoj godini, a do obima sredstava utvrđenog Planom korišćenja sredstava u tekućoj godini – rekao je Sladojević.

Pročitajte: U FBiH proizvedeno pšenice više za osam odsto

On je naveo da je za ovu godinu do sada ove podsticaje dobilo šest korisnika, te da pravo na sredstva za samozapošljavanje imaju nezaposleni diplomirani inženjeri poljoprivrede i inženjeri prehrambene tehnologije koji imaju do 40 godina.

– Oni treba da su nosioci nekomercijalnog poljoprivrednog gazdinstva, da se bave poljoprivrednom proizvodnjom ili preradom poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom gazdinstvu, sa prebivalištem u seoskom području, a koji nisu ostvarili pravo za ovu namjenu i nisu imali status komercijalnog gazdinstva u prethodnih deset godina – rekao je Sladojević.

On je napomenuo i da je korisnik sredstava dužan da dostavi izvještaj o namjenskom utrošku sredstava, dokumentovan računima, ugovorima, dokazima o izvršenim uplatama, u roku od 90 dana od dana uplate sredstava na račun korisnika.

Resorni ministar Boris Pašalić istakao je značaj ovog podsticaja da bi studenti, naročito oni koji dođu sa sela, nakon stečenog znanja ostali na svojim imanjima i uložili u razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Pročitajte: Pašalić: “Povećanje izdvajanja za poljoprivrednike u ovom trenutku nužno”

– Cilj nam je da sve ili bar većinu mladih koji se školuju u oblasti poljoprivrede, zaposlimo na selu, a ne da traže posao u kancelarijama ministarstava, agencija i drugim ustanovama – rekao je ranije Pašalić novinarima.

On smatra da je novac koji Ministarstvo obezbjeđuje u kombinaciji posjedom koji svršeni studenti poljoprivrede već imaju, te znanjem koje su stekli na fakultetu, dobra startna osnova za uspješno bavljenje poljoprivredom.

Pašalić je naveo da postoji interesovanje za ove podsticaje, ali da je riječ o malom broju zainteresovanih, kojih godišnje ne bude više od 10, tako da za sve koji se prijave za podsticaje Ministarstvo obezbijedi novac.

On je rekao i da je Ministarstvo spremno da svima izađe u susret, te da je nastojanje Ministarstva da zainteresovanost za ove podsticaje bude i veća.

– Nažalost, više stotina inžinjera poljoprivrede je na birou, čekaju posao u institucijama, a nama je cilj da oni izađu na teren i primijene znanje na njivi jer poljoprivredna proizvodnja se razvija isključivo primjenom novih znanja i tehnologija – rekao je Pašalić.

JESENJA SADNJA VOĆAKA – Razmak sadnje za svaku voćnu kulturu

Agrosavjet
-
0
JESENJA SADNJA VOĆAKA – Razmak sadnje za svaku voćnu kulturu

Jesenja sadnja voćaka i podizanje zasada je prema mišljenju stručnjaka bolja opcija nego sadnja u proljeće.

Prije nego što voćne sadnice ubacite u zemlju ključno je da znate koliki razmak treba da bude između njih u redu, ali i koliko je rastojanje između redova. U nastavku vam prenosimo preporučene razmake sadnje za svaku drvenastu voćnu kulturu.

Pročitajte: Vrijeme sadnje je uskoro, pazite na kvalitet sadnice

Tablica sa međurednim razmakom i razmakom u redu za svaku drvenastu voćnu kulturu:

Voćna kultura Međuredni razmak (m) Razmak u redu (m)
Breskva Vaza ili nepravilna palmeta 4-5; Vretenasti žbun 4-4,5 Vaza ili nepravilna palmeta 2-4; Vretenasti žbun 1,5-2,5
Višnja 5 4
Dunja 4-6 4-5
Jabuka 3,5-4 1
Kajsija 5,5-7 4,5-5,5
Kesten (pitomi) 9-10 8-9
Kruška 3-3,2 1,2-1,5
Lešnik 4-4,5; sadnja u obliku grma 6 3-4,5; sadnja u obliku grma 4
Mušmula 4 3-4
Orah 10; slabo bujne sorte 5 9-10; slabo bujne sorte 5
Smokva 6 4-5
Trešnja 6 5
Šljiva 4-5 4

Sorte vinove loze sa većom otpornošću na bolesti – Sadite ih ove jeseni

Agrosavjet
-
0
Sorte vinove loze sa većom otpornošću na bolesti – Sadite ih ove jeseni

Sorte vinove loze sa većom otpornošću na bolesti – sadite ih ove jeseni. Naši selekcionari su uspjeli da uzgoje novu sortu vinove loze koja je razvila otpornost ili veliku toleranciju na bolesti u vinogradu. Da bi se na okućnici proizvelo zdravo i kvalitetno stono grožđe, veliku pažnju treba posvetiti prije svega izboru sortimenta. Za ovu namjenu su mnogo pogodnije interspecijes stone sorte.

Vinske i stone sorte se značajno razlikuju po morfološkim i proizvodnim karakteristikama. Kod vinskih sorti prioritet se daje proizvodnim karakteristikama, a estetski izgled je manje važan, dok je kod stonih na prvom mjestu spoljašnji izgled grozda i bobice. Poželjno je da stone sorte imaju srednje krupne rastresite grozdove, krupne, ovalne ili izdužene bobice, ujednačene krupnoće i boje. Takođe se veoma cijeni muskatna aroma grožđa. Da bi se na okućnici proizvelo zdravo i kvalitetno stono grožđe, veliku pažnju treba posvetiti prije svega izboru sortimenta.

Pročitajte: Uklanjanje listova oko grozdova – Kako i zašto se obavlja?

Sorte vinove loze razvile koje su razvile otpornost na bolesti

U okviru vrste vitis vinifera, postoji veliki broj stonih sorti koje se odlikuju visokim kvalitetom grožđa, ali su osjetljive na peronosporu i oidijum. Kod nas se najviše i najradije gaje sljedeće stone sorte: čabski biser, kraljica vinograda, beogradska rana, gročanka, demir kapija, kardinal, muskat hamburg, afuzali i italija.

Ove sorte su manje pogodne za okućnice i prostore blizu ljudskih prebivališta, jer zahtjevaju kompletnu zaštitu tokom vegetacije, to jest od šest do deset prskanja. Za ovu namjenu su mnogo pogodnije interspecijes stone sorte, koje su otporne ili bar tolerantne prema važnijim gljivičnim bolestima.

U posljednjih nekoliko decenija u svijetu je stvoren veliki broj ovakvih sorti različitog vremena sazrijevanja i agrobioloških osobina. Neke od njih introdukovane su kod nas i ispituju se u kolekcionim i oglednim zasadima.

Pojedine pokazuju odlične proizvodne rezultate i mogle bi uspješno da se gaje uz smanjenu upotrebu pesticida ili primjenom bioloških preparata u zaštiti. Takve su, na primjer, sorte lasta, ljana, moldova, strašenski, muskat de st. Vallier

Pročitajte: Kako spriječiti ožegotine na grozdovima vinove loze

Vrste koje su razvile otpornost na bolesti

Lasta

Prva domaća stona sorta otporna na plamenjaču. Stvorena je u Sremskim Karlovcima, a priznata 1991. godine. Sazrijeva približno u isto vrijeme kad i muskat hamburg (II epoha). Dobre je rodnosti, otporna na peronosporu i sivu trulež grožđa, ali osjetljiva na oidium.

Grozd je srednje krupan, lijepe strukture, rastresit, bobice su krupne, ujednačene po veličini, izdužene, bijelo-žute boje, hrskave konzistencije. Ukus je prijatan, blago muskatan. Zrelo grožđe može da se čuva na čokotu do prvih mrazeva pri čemu zadržava svježinu, a lijep je ukras na pergoli ili čardakliji.

Ljana

Novostvorena moldavska stona sorta ranog sazrevanja (početak septembra), srednje rodnosti. Otporna je na peronosporu, odium i sivu trulež grožđa. Ima srednje krupne, rastresite grozdove, krupne, izdužene, bijelo-žute bobice finog ukusa. Takođe može dugo da se čuva na čokotu bez promjene kvaliteta grožđa.

Moldova

Vrlo uspješna moldavska selekcija. Ovo je vrlo bujna sorta velike i redovne rodnosti. Otporna je na najvažnije gljivične bolesti. Ima krupne grozdove i krupne, izdužene, tamnoplave bobice, debelu pokožicu bogatu antocijanima i neutralan ukus. Grožđe se dobro transportuje i dugo čuva. Veoma je pogodna za razvijenije uzgojne oblike tipa pergola ili čardaklija. Može da se gaji bez hemijske zaštite protiv peronospore, oidijuma i sive plijesni grožđa, ili s nekoliko tretiranja u vlažnim godinama.

Pročitajte: Gijov jednogubi način rezidbe vinove loze

Strašenski

Moldovska sorta velike bujnosti i velike rodnosti. Interesantna je zbog vrlo krupnih, atraktivnih grozdova i veoma krupnih crnih bobica. Pogodna je za čardaklije i pergole. Sazrijeva rano (početak septembra). Otporna je na peronosporu, a osjetljiva na pepelnicu, sivu plijesan i niske temperature.

Muskat

Jedan od najpoznatijih hibrida stonog tipa stvoren u Francuskoj. Ima srednje krupne, rastresite grozdove, žute ovalne bobice srednje veličine, muskatnog ukusa. Na Fruškoj gori sazrijeva sredinom septembra. Velike je rodnosti, ali bobice neravnomerno sazrijevaju, a zrele lako otpadaju. Otporna je na peronosporu, a srednje otporna na oidijum i sivu plijesan.

Ove sorte mogu uspješno da se gaje sa jednim do dva tretiranja hemijskim sredstvima, a u suvim i toplim godinama i bez tretiranja. Primjena bioloških preparata u gajenju ovih sorti našla bi svoje pravo opravdanje.

1...387388389...1.016Stranica 388 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia