недеља, август 17, 2025
Naslovnica Blog Stranica 360

Uvoz piva u BiH 20 puta veći od izvoza

Agrosavjet
-
0
Uvoz piva u BiH 20 puta veći od izvoza

Izvoz pivarske industrije BiH u devet mjeseci ove godine iznosio je 4.151.452 KM, što je više za 41,9 odsto od istog perioda prošle godine, dok je uvoz bio 89.810.372 KM, što je više za 11,9 odsto u odnosu na prva tri kvartala lani, rečeno je u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci iznosila je 4,6 odsto, a lani je to bilo 3,6 odsto.

Iz Komore navode da je, kao i ranijih godina, najznačajni spoljnotrgovinski partner Srbija (45 odsto ukupnog uvoza i 55 odsto ukupnog izvoza), te ističu da su količine piva koje se uvozi iz Srbije enormno veće u odnosu na izvoz iz BiH.

U devet mjeseci ove, u odnosu na isti period prošle godine, uvoz piva iz Srbije povećan je za 75,39 odsto, iz Hrvatske za 21,74 odsto, dok je uvoz piva iz Slovenije povećan za 49,43 odsto.

Pročitajte: Evropa bilježi najgoru godinu u prinosu meda

– Samo u prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je skoro 678.000 hektolitara piva, dok je izvezeno u Srbiju nešto više od 39.000 hektolitara. Nakon Srbije, najviše piva smo uvezli iz Hrvatske, skoro 334.000 hektolitara, te Slovenije oko 120.000 hektolitara – ističu iz Spoljnotrgovinske komore.

Iz Komore navode da se na Hrvatsku odnosi 28 odsto ukupnog uvoza piva, a na Sloveniju 20 odsto, te naglašavaju da veliki problem u ovom sektoru, a koji traje već godinama, jeste postojanje nelojalne konkurencije na tržištu piva u BiH.

– Do ovakvog stanja je došlo usljed enormnog i nekontrolisanog uvoza piva po znatno niskim “transfernim cijenama” od velikih multinacionalnih pivarskih grupacija, preko susjednih tržišta, a prvenstveno iz Srbije, Hrvatske i Slovenije – upozoravaju iz Komore i dodaju da uvozna piva u zemljama EU zauzimaju uglavnom od 10 do 15 odsto ukupnog tržišta, dok u BiH uvozna piva čine i do 70 odsto tržišta.

Iz Komore ukazuju na činjenicu da kvalitet piva koje uvoze zemlje EU spada u kategoriju “premijum”, što kod piva koja se uvoze iz susjednih zemalja u BiH nije slučaj budući da su to, uglavnom, piva srednjeg ili niskog kvaliteta.

– Svakako da bi aktivnijoj ulozi u pomoći ovom industrijskom sektoru trebalo da doprinesu nadležne institucije u BiH, što je stav Grupacije proizvođača piva pri Spoljnotrgovinskoj komori – smatraju iz Komore.

Ona bi se u osnovi svodila na potpuno i dosljedno sprovođenje postojeće carinske regulative, kao i na insistiranje na povećanju kontrola prilikom uvoza takve robe.

Pročitajte: Ovo je najskuplje grožđe na svijetu, kilogram košta čak 10.000 dolara

– Još jedna od inicijativa Grupacije proizvođača piva u BiH, koja je u posljednjem periodu aktuelizovana, bila je u pravcu rasterećenja privrede u oblasti indirektnih poreza. Konkretnije, odnosi se na izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama BiH, u pogledu visine dopuštenog rashoda po osnovu kala, kvara, rastura i loma za pivo – gubitak od hladne sladovine, gdje su domaći proizvođači tražili da se zakonska regulativa prilagodi realnim vrijednostima, te evropskim i svjetskim standardima – navode iz Komore.

Oni upozoravaju da tradicija pivarstva, koja je stara stotinama godina u BiH, kao i vrhunski kvalitet proizvoda domaćih pivara, višestruko nagrađivanih brojnim međunarodnim priznanjima, sami po sebi nisu dovoljni za opstanak i održivi razvoj na tržištu.

– Ljudi u BiH bi trebali više da se usmjere na kupovinu i potrošnju domaćih proizvoda jer se samo tako može zaštititi domaća proizvodnja – naglašavaju iz Spoljnotrgovinske komore.

Da li ste pili ČAJ OD CIMETA? Ima brojne pozitivne efekte na organizam

Agrosavjet
-
0
Da li ste pili ČAJ OD CIMETA? Ima brojne pozitivne efekte na organizam

Smatra se da je čaj od cimeta izuzetno zdrav, često je dodatak pićima i kolačima, a da li ste nekad napravili ceo čaj samo od cimeta?

Krečenje stabala voća – Uzaludan posao ili dobra zaštita?

Agrosavjet
-
0
Krečenje stabala voća – Uzaludan posao ili dobra zaštita?

Voćke se ubrzano spremaju za zimski san. Tepih od zlatnog lišća prekriva međuredni prostor, na granama je ostao još po neki žuti list koji tvrdoglavo prkosi vjetru i zimi. Voćari s iskuistvom su već obavili jesenje plavo prskanje, a oni čiji su voćnjaci mali ili su voćke na okućnici pripremaju se da ih okreče. Neki još razmišljaju, jer su u nedoumici da li je ova mjera neophodna i korisna. Otkrivamo vam sve o tome.

Da li je voćke neophodno krečiti ili je to uzaludan posao, vječita je dilema. Mlađi voćari misle da je to samo gubljenje vremena, jer, u velikim plantažama voćke se nikada ne kreče pa opet redovno i obilno rađaju. Stariji pak tvrde da je to i te kako korisna mjera iz više razloga. Potrudićemo se da vam pojasnimo stav starijih voćara koji tvrde da je krečenje i te kako korisno i to iz više razloga.

Poznato je da bijela boja odbija sunčeve zrake i usporava zagrijavanje. Shodno tome, na voćkama će umanjiti posljedice nagle promjene temperature i izmrzavanja. Preciznije, cilj krečenja voćaka jeste da se stvori bijela površina na stablu kako bi se na taj način omogućila refleksija svjetlosti. Bijela boja na stablu i ramenim granama odbija sunčeve zrake, spriječava zagrijavanje stabla i odlaže kretanje vegetacije, što može pomoći u izbjegavanju ranih proljetnih mrazeva.

Pročitajte: Krečenje stabla voća – Test termalnom kamerom!

Kada i šta treba krečiti da bi efekat bio maksimalan?

Praksa je pokazala da se voćke najbolje štite od izmrzavanja ako se okreče deblo i ramene grane. I to ne da se okreče, kao što se kreči zid, već da se natope pripremljenim rastvorom. Debla se kreče u kasnu jesen, a prije ozbiljnijih mrazeva, tokom novembra i decembra. Kreči se oko podne, kada su temperature iznad nule, a vrijeme tiho, bez vjetra i padavina. Takvih dana krečno mlijeko se brzo suši i nema spiranja.

Druga funkcija krečenja stabala jeste fungicidna i repelentna za pojedine štetočine koje su ispod ispucale kore pronašle prijatan zimovnik.  Bijela boja ujedno odbija i manje glodare koji bi mogli da oštete koru voćaka. Prilikom krečenja voćaka važno je nanijeti deblji sloj kreča kako bi rastvor kroz pukotine dopro do debla i svih prezimljujućih stadijuma štetnih insekata koji se skrivaju ispod kore. Kako smo već napomenuli, važno je da se ne kreči samo deblo i trupac, već i gornji dijelovi, odnosno račve, dvadesetak centimetara od prvog grananja grana.

Za koje voćke je posebno korisno krečenje?

Ova mjera je naročito korisna kod koštičavih voćnih vrsta koje imaju kratko i nestabilno zimsko mirovanje pa rastvor  štiti koru od pucanja i rana koje nastaju usled velikih razlika između dnevnih i noćnih temperatura. Nastale pukotine su „otvorena vrata“ mnogim parazitima koji tada lako prodiru u voćke. Takođe, krečenjem se uništavaju lišajevi i mahovine koji se ne ubrajaju u parazite, ali su idealna skrovišta mnogobrojnim štetnim insektima pa i nekim parazitima. Pravilno napravnjen i dobro nanešen sloj kreča bi trebalo da ostane na voćkama do kraja zime ali bi na proljeće valjalo ponoviti ceo postupak kako proljetne kiše ne bi sprale kreč.

Pročitajte: Jesenje krečenje stabla voća

Kako se pravi rastvor za krečenje voća?

Kako i ime kaže, rastvor za krečenje se priprema prvenstveno od kreča. Potrebno je  pet kilograma kreča ali zbog efikasnosti mu se dodaje i 500 g kuhinjske soli koja stvara kvalitetniju kristalizaciju, zatim 200 g sumpora u prahu, koji je odličan fungicid ali i akaricid i plavi kamen kao baktericid. Sve to  se rastvori u 20 l vode. Prvo se u malo vode rastvori plavi kamen dodaju kreč i ostali sastojci i napravi pasta koja se postepeno razređuje preostalom vodom. Ovako pripremljena smješa treba da se ostavi da odstoji 24 sata uz povremeno miješanje. Smjesu treba nanositi debljom četkom, ili valjkom za krečenje, a sloj pravilno nanijeti i popuniti sve pore i pukotine na kori. U toku krečenja boja na stablu izgleda prozračno, jer je vlažna, ali se brzo suši i dobija jarku bijelu boju.

Vrijeme je za presađivanje – Evo kako da ZAŠTITITE BANANU od mraza

Agrosavjet
-
0
Vrijeme je za presađivanje – Evo kako da ZAŠTITITE BANANU od mraza

Banana je biljka koja zahtjeva topliju klimu, ali to ne znači da ne može da se gaji u našim uslovima. Mnogi je gaje vrlo uspješno, a sada je pravo vrijeme za njeno presađivanje u veću saksiju. Saznajte zašto bi trebalo gajiti bananu i kako pravilno i sugurno da je presadite.

Bananu možete vrlo uspješno da uzgajate u saksiji. Potrebno je da joj obezbijedite dovoljno sunca, dosta vlage i jako hranljivu zemlju. Dok je lijepo vrijeme može da vam stoji u bašti, dvorištu, na terasi… Kada nastupi hladniji period treba je unijeti u toplu prostoriju.

Pročitajte: Savjeti za gajenje banane u dvorištu ili bašti

Zašto bi trebalo da gajite bananu?

Vjerovali ili ne, dokazano je da ljudi dijele oko 50% DNK sa bananama. Ne samo da su zdrave, već imaju i ljekovita svojstva. Naravno, to imaju banane koje nisu tretirane raznim hemijskim sredstvima, a ako je sami gajite, osim što je lijepa dekoracija, imaćete sigurno zdravu biljku koja vam može mnogo pomoći.

Banane mogu poboljšati raspoloženje jer sadrže aminokiselinu, triptofan i vitamin B6 koji pomažu tijelu da proizvodi serotonin. One takođe mogu pomoći da smanjite krvni pritisak, a zaštitiće vaše srce zbog visokog sadržaja kalijuma i niskog sadržaja soli.

Od banana možete napraviti sjajan balzam koji pomaže obnavljanju suve i oštećene kose.

Zahvaljujući ulju, kora od banane ima široku primjenu u alternativnom liječenju. Ukoliko istrljate ubod komarca sa unutrašnjom stranom kore od banane ubod će prestati da vas svrbi i neće se upaliti. Takođe manje posjekotine i opekotine možete uspješno sanirati jer će smanjiti oticanje i sačuvati ranu da se ne zarazi. Pored toga, postoje tvrdnje da kora od banane može da vam izleči glavobolju ukoliko je trljate po čelu.

Ukoliko do sada niste gajili bananu, a želeli biste, toplo preporučujemo da pročitate članak – Kako da gajite bananu bez obzira gdje živite. Tu ćete saznati detaljno kakve uslove biljka traži i kako da joj to obezbijedite.

Kako pravilno presaditi bananu?

Banana dosta brzo raste, te je treba češće presađivati. Kada presađujete bananu koristite uvijek duplo veću saksiju od prethodne. Odmah da naglasimo da to nije po standardu za presađivanje koje glasi da saksija treba da bude 5 cm šira od prethodne, ali za bananu važe druga pravila jer ona ima veoma jak korjenov sistem.

Kao supstrat možete koristiti dobro zgoreli stajnjak izmiješan sa zemljom ili neko drugo organsko đubrivo.

U novoj saksiji obavezno postavite na dno drenažni sloj koji može biti od kamenčica ili stiropora jer banana zahtjeva obilno zalivanje ali ne voli da se voda zadržava. Kako bi višak vode oticao drenažni sistem na dnu saksije je neophodan.

Kada stavljate bananu u novu, veću saksiju, vodite računa da biljka bude zasađena na istom nivou, odnosno da je previše ne zatrpate sa zemljom. To ćete postići tako što ćete na dno saksije (nakon kamenčica) staviti sloj zemlje, pa tek onda biljku i zemlju oko nje. Tako ćete odići biljku u novoj saksiji i omogućiti korenu da se razvija i naniže, a ne samo sa strane.

Pročitajte: Ne bacajte koru od banane – Naučite kako da je pametno iskoristite

Preporuka stručnjaka je da se nakon presađivanja na površinu zemlje doda sitan kvarcni pijesak. On će tokom zalivanja prodrijeti u dublje slojeve i omogućiti bolju propusnost zemlje. To znači da se pri zalivanju voda sigurno neće zadržavati već će se napraviti vlažna sredina, baš onakva kakva je i potrebna banani.

U zatvoren prostor banana se unosi prije nego što nastupi mraz, a važno je da je smjestite u prostoriju koja je topla. U zimskim periodima banani su potrebni samo zalivanje 2 puta mjesečno i provjetravanje.

Četiri mjesta na kojima ne bi trebalo da držite zimnicu

Agrosavjet
-
0
Četiri mjesta na kojima ne bi trebalo da držite zimnicu

Da bi vam hrana koju ste ostavili za zimu duže trajala povedite računa gdje je skladištite.

Već je počelo vrijeme kada koristimo ono što je kao zimnica pripremljeno, ali je važno da znamo gdje i kako treba da je skladištimo kako se ne bi pokvarila.

Podmlađivanje šljive

Agrosavjet
-
0
Podmlađivanje šljive

Podmlađivanje šljive je agrotehnička mjera koja se često koristi u ekstenzivnom šljivarstvu, a čiji je osnovni cilj da se rezidbom odstrane stari i dotrajali dijelovi krune i da se podstakne redovan vegetativni porast.

Bez podmlađivanja nema obnove skeleta krune, nema formiranja novog rodnog drveta, a samim tim ni redovnih prinosa, odnosno roda. Stručnjaci preporučuju da je podmlađivanje šljiva najbolje obaviti tokom januara i februara.

Osnovni pokazatelji da je potrebno pristupiti podmlađivanju šljive su slab vršni prirast, početak sušenja produžnica ramenih grana, ogoljavanje donjih dijelova ramenih grana. Takođe, ovu mjeru potrebno je primjeniti i ako je kruna oštećena usljed lomljenja grana pod teretom roda, snijega, oluje i slično.

Pročitajte: Kada je pravo vrijeme za SADNJU ŠLJIVE i kako se ona obavlja?

Podmlađivanje je delikatna operacija i trebalo bi joj pristupiti sa mnogo pažnje, opreza i znanja. Podmlađivanje ne bi trebalo obaviti odjednom, već postepeno, tokom dvije-tri godine.

Podmlađivanjem, vodilicu i ramene grane potrebno je skratiti do neke pogodne grane koja će preuzeti ulogu vodilice, a ramenih grana do zauzimanja željenog položaja u prostoru. Presjeci koji se prave ne bi trebalo da budu veći od 10 cm u prečniku, dok presjeci do 5 cm u prečniku brže zarastaju. Veće rane potrebno je obavezno zagladiti oštrim nožem i zaštititi kalem voskom.

Pročitajte: Šljivin smotavac – Najznačajnija štetočina ŠLJIVE

Uspjeh podmlađivanja zavisi i od njege koju je neophodno sprovesti poslije ove operacije. Stablo šljive i ramene grane potrebno je zaštititi krečenjem od uticaja sunca i mraza. Ova mjera ima za cilj da se spriječi prekomjerno zagrijavanje stabla i ranije kretanje vegetacije, a ujedno je i dezinfekciono sredstvo sa kojim se štiti stablo i ramene grane od parazita.

Takođe, šljive je potrebno obilno đubriti, štititi od bolesti i štetočina i navodnjavati.

Izbor terena za gajenje višnje

Agrosavjet
-
0
Izbor terena za gajenje višnje

Višnja je voćka skromnih zahtjeva, odnosno zadovoljava se skromnijim uslovima gajenja. Pored toga, nju odlikuje rano stupanje u period rodnosti, redovna rodnost i relativno izražena otpornost na značajnije bolesti i štetočine. Ipak, njen privredni značaj je osjetno umanjen time što u troškovima proizvodnje (posebno u berbi plodova) učestvuje mnogo ljudskog rada.

Višnja je dugovečna voćna vrsta prilagođena uspjevanju na veoma širokom prostoru i različitim uslovima. Može se reći da se gaji na svim kontinentima u umjereno prohladnoj klimi. Vrlo je adaptivna, uspjeva i do 1.000 m nadmorske visine, ali joj najviše odgovaraju tereni od 400 do 800 m. Voli plodna, rastresita, duboka zemljišta, ali se zadovoljava i sa daleko oskudnijim uslovima, što najviše zavisi od podloge na kojoj je kalemljena. Tako, na primjer, višnja okalemljena na magrivi može da izdrži i preko 10% kreča u zemljištu.

Za svoje dugotrajnije uspjevanje ne podnosi zabarena, teška i glinovita zemljišta, kao i previše krečna zemljišta. Na onim terenima, gdje u rano proljeće leži voda po otapanju snijega, često dolazi do gušenja korijena, što uzrokuje sušenje i propadanje cijelog stabla.

Najpogodniji tipovi zemljišta za višnju su gajnjače, aluvijalna zemljišta, černozem, blago opodzoljena zemljišta, lake smonice i slično.

Pročitajte: Šljiva, višnja i trešnja – Nakon BAKRA slijedi zaštita na ovaj način!

Blagi nagibi od 5 do 10 stepeni jugoistočne ili južne ekspozicije pogoduju za gajenje višnje. Nešto više vlage traži u proleće, posebno u fazi porasta i zrenja ploda. Blizina većih vodenih površina veoma je povoljna za gajenje. Za dobro i kvalitetno uspjevanje, višnja zehtjeva duboko, rastresito zemljište umjerene vlažnosti. Jako je ugrožavaju zabarena zemljišta sa ležećom vodom u dužim vremenskim periodima, ali i zemljišta sa visokim sadržajem aktivnog kreča. Najbolje je da je odnos gline i pijeska oko 60:40, a pH vrijednost oko 6.

Prilikom pripreme zemljišta za sadnju važno je povećanje plodnosti zemljišta i to unošenjem određenih količina organskih i mineralnih đubriva, na osnovu rezultata prethodno urađene agrohemijske analize plodnosti zemljišta. U ovom slučaju povećanjem sadržaja organskog đubriva u zemljištu poboljšava se njegova struktura, fizičke i hemijske osobine, pH vrijednost i sadržaj azota. Redovnim đubrenjem mineralnim i povremeno stajskim đubrivom održaće se nivo plodnosti i nadomjestiti siromašenje zemljišta hranljivim elementima.

Pročitajte: JESENJA SADNJA VOĆAKA – Razmak sadnje za svaku voćnu kulturu

Konačan izbor parcela za podizanje višnjika trebalo bi da daju stručne ekipe na terenu, na osnovu analize zemljišta i orografskih uslova gajenja. Mora se imati u vidu da ni najbolja popravka karaktera parcele ne može nadoknaditi nedostatke nepogodnih zemljišta za gajenje višnje.

Cvjetanje višnje je srednje rano pa je često ugrožavaju pozni proljetni mrazevi. Temperature od -2,2 i -3 stepena nanose štete cvijetu, a -1,1°C tek zametnutim plodovima. Međutim, različite sorte različito podnose ove niske temperature. Tereni koji su podložni pojavi mrazeva nepogodni su za gajenje višnje, kao ni tereni gdje nije obezbijeđena dobra aeracija i vazdušna drenaža.

Pročitajte: Jesenji tretman koštičavog voća

Višnja dobro podnosi zimske mrazeve (do -30°C) i zime sa dosta snježnih padavina. Godišnje je neophodno 600-800 mm vodenog taloga, od čega je veoma značajno da oko 500 mm bude u vreme vegetacije. Najveće zahtjeve za vodom ima u maju i prvoj polovini juna u fazi porasta i zrenja plodova.

Ukoliko je moguće, parcele za zasade višnje trebalo bi birati na nadmorskoj visini do 800 m na južnoj ili jugoistočnoj ekspoziciji zbog oštrije planinske klime, i na nagibima ne većim od 8 stepeni. Takođe, mora se paziti o udaljenosti zasada od glavnih saobraćajnica, pristupnim putevima, obezbijeđenosti terena vodom, udaljenosti od hladnjače, kao i o raspoloživoj radnoj snazi za berbu. Veličinu zasada trebalo bi prilagoditi ekonomskoj snazi domaćinstva, sa prvenstvenim ciljem podizanja višnjika radi proizvodnje plodova uglavnom namijenjenih za industrijsku preradu.

Izvor: magistar Branko Tanasković, PSSS Čačak

Sjeme paradajza odlučuje o prinosu i kvalitetu

Agrosavjet
-
0
Sjeme paradajza odlučuje o prinosu i kvalitetu

Mnogi se odlučuju da gaje rani paradajz i tada posebno sjeme paradajza mora biti kvalitetno. Veoma je važno posijati kvalitetno sjeme jer će, uz pravilnu njegu, se ostvariti pozitivan finansijski efekat. Kako sada uradimo, to će umnogome odrediti naš rezultat na kraju uzgoja.

Priprema sjemena za sjetvu

Ujednačenost nicanja sjemena obezbjeđuje ujednačenost rasta mladih biljaka. Ujednačeno iznikao rasad u isto vrijeme prolazi kroz fenološke faze, u isto vrijeme se podudaraju potrebe biljaka prema određenim uslovima. Sjeme za sjetvu treba da bude ujednačeno po veličini i težini. Preporučljivo je da se sjeme prije sjetve dezinfikuje. Dezinfekcijom sjemena obezbjeđuje se u velikom procentu zaštita sjemena od virusnih i bakteriskih bolesti.

Pročitajte: Virus mozaika duvana na paradajzu – Kako se boriti protiv ove opasne bolesti?

Zasijavanje

Paradajz zavisno od reona sije se od 10. januara do 5. februara. Proces proizvodnje rasada traje oko 50 – 60 dana. Za sjetvu 1 m2 potrebno je 8 -10 grama sjemena, odnosno na 1 metar kvadratni se uzgaja oko 800 -1.000 biljaka. Sjeme se sije u drvenim sandučićima  45 x 35 sm, dubine 8-10 sm. Ili u plastilnim kontejnerima svaka sjemenka posebno. Kompost za zasijavanje predstavlja smješu supstrata treseta, pijeska i pregorelog stajnjaka. Sjeme se pokriva sa 1,5 – 2 cm. komposta.

Sandučići ili kontejneri se pokrivaju folijom sve dok sjeme ne počne da niče i poslije toga se skida. Sjeme paradajza niče za 5 – 6 dana.

Nicanje

Pojava biljaka je momenat nicanja paradajza i predstavlja kritičan moment kod proizvodnje rasada. Pojavom kotiledonih listova temperatura vazduha mora se sniziti na 15 – 16° C dnevna i 12-13 C noćna i smanjiti vlažnost zemljišta.

Paradajz sjeme – Poslije nedjelju dana temperatura treba da se poveća na 18 – 20°C dnevna kada je sunčano vreme i 16 – 18 C kada je oblačno vreme i noćna 14 – 16°C.

Pročitajte: Slijedite ovih osam savjeta za bolji rod paradajza

U ovom momentu može doći do padanja rasada i dobro bi bilo da se takav rasad zasuši naknadno zalije rastvorom cineba ili još bolje previkurom. Neophodno je intenzivno provjetravanje. Oko 20 dana od nicanja rasad se gaji u sandučićima ili u kontejnerima i onda mora da se pikira.

Autor: Dr. Mijodrag Đorđević, PSSS Leskovac

Dunja novi zasadi – Kako izabrati poziciju voćnjaka

Agrosavjet
-
0
Dunja novi zasadi – Kako izabrati poziciju voćnjaka

Voćarstvo je zahtjevna grana poljoprivrede, ali kada je u pitanju kraljica voća dunja, novi zasadi se stalno podižu. Dunja voli vodu, ali ne previše. Voli brdovite predjele sa tlom koja ima odnos gline i pijeska 50:50.

Dunja – zasnivanje zasada

Dunja se može uspješno gajiti na nadmorskim visinama od 300 do 800 m. Za podizanje zasada dunje najpovoljniji su tereni sa blagim nagibima od 3 do 50, dobro provjetreni. Ravnice su manje pogodne zbog češće pojave mrazeva. Treba izbjegavati zatvorene terene usljed slabe vazdušne drenaže, jer su voćke više izložene mrazevima i napadima bolesti i štetočina. Kako je dunja voćka pogodnija za toplija područja najbolje uspjeva u uslovima umjereno kontinentalne klime, sa srednjom godišnjom temperaturom između 10 i 15°C. Prema poznim proljetnim mrazevima dunja je praktično otporna, jer kasno cvjeta krajem aprila i početkom maja.

Voda je neophodna za odvijanje fizioloških i biohemijskih procesa u biljci dunje. Nedostatak ili višak vode u zemljištu i vazduhu, nepovoljno se odražava na sve životne funkcije i rodnost dunje.

Smatra se da su godišnje potrebe dunje za vodom od 750 do 1.000 l/m2. Padavine treba da su pravilno raspoređene jer su neophodne u periodu vegetacije, odnosno od maja do septembra u vreme porasta plodova. Nedostatak padavina tokom jula i avgusta odražava se i na stepen diferenciranja cvjetnih pupoljaka za narednu proizvodnu godinu.

Pročitajte: Zdrava voćka: Bolje dunja na tanjiru nego na ormaru

Dunja novi zasadi

Za uspješno gajenje dunje optimalna prosečna godišnja relativna vlažnost vazduha je od 75 do 80%, a u ljetnjim mjesecima 60 do 75%. U takvim uslovima, dolazi do prevremenog opadanja plodova, a proces diferenciranja cvjetnih pupoljaka slabi. Prekomjerne količine vode u zemljištu, kao i površinske – stajaće vode su nepovoljne. One otežavaju pristup vazduha do korijena i usporavaju njegovo disanje. Posljedica je slabiji razvoj korjenovog sitema, a time i biljke. Prekomjerna vlažnost izaziva gušenje korijena i uginjavanje cijele biljke.

Povoljna zemljišta za gajenje dunje treba da omoguće ravnomjerno razvijanje korijena kako u dubinu tako i bočno. Za proizvodne zasade dunje najpovoljnija su zemljišta u kojima je odnos gline i pijeska 50:50 ili 60:40. Dunji najviše odgovaraju neutralna zemljišta sa pH reakcijom od 6,0.

Pročitajte: Evo šta sve liječi dunja – Sve što niste znali o mirisnoj dunji

Ukoliko je na odabranoj parceli za gajenje dunje visok nivo podzemnih voda, neophodno je izvršiti dreniranje. Za to je potrebna izgradnja sistema otvorenih kanala, ukopavanje perforiranih (plastični, glineni) cijevi, ili izrada krtičnjaka. Ukoliko ne postoje potrebe da se zemljište odvodnjava, poslije krčenja i ravnanja terena pristupa se agromeliorativnim mjerama i rigolovanju. Najpovoljniji način pripreme zemljišta za dunju je kombinacija podrivanja i dubljeg oranja. Podrivanje zemljišta se obavlja na dubini od oko 60 cm.

Nakon meliorativnih mjera (rasturanja krečnjaka, stajnjaka i ostalih mineralnih đubriva), sprovodi se dublje oranje na 30 do 40 cm. Za jesenju sadnju rigolovanje ili podrivanje treba obaviti u proljeće, a za proljetnu rano u jesen. Cilj je da se do momenta sadnje, zemljište dobro usitni, slegne i poravna.

Autor: Mirjana Ostojić, dipl. inž.

Topljenje masti i priprema čvaraka

Agrosavjet
-
0
Topljenje masti i priprema čvaraka

Kod pripreme čvaraka i topljenja masti važno je prvo skinuti kožuricu sa svježe slanine, pa je narezati na kockice 2×2 cm (za mesnatiju), do 5×5 cm (za zreliju bezmesnu slaninu), i malo posoliti. Topiti u kazanu (oraniji) čije smo dno prekrili pitkom vodom, kako čvarci ne bi zagorili dok ne puste mast.

Posudu nikada ne puniti do vrha, već samo malo vieše od polovine. Na umjerenoj vatri, uz stalno miješanje velikom drvenom mješalicom, topiti mast dok ne postane bistra i prestane da pjeni, a čvarci porumene, isplivaju na površinu i „zazveče“ kao klikeri.

Tada posudu skiniti sa vatre i kroz cjediljku procijediti mast u drugu veću posudu, pa ostaviti da se staloži. Zatim je preručiti u specijalne kante za mast. One ne smiju biti zatvorene dok se mast ne „stisne“ (stegne) i postane bijela. Mast čuvati na hladnom i zračnom mjestu.

Ako volite jako masne čvarke morate ih strpljivo pritiskati varjačom uz zid oranije, ili ih odjednom blago ispresovati. Pri tome paziti da ne pretjerate jer ćete dobiti paučinastu masu. Ako držite do boje, čvarke po odlivanju masti preliti sa malo mlijeka, pa propržiti da porumene.

Pročitajte još o čvarcima: Priprema čvaraka – 3 najveće greške
1...359360361...1.016Stranica 360 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia