Petak, 29 Marta, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoIzbor terena za gajenje višnje

Izbor terena za gajenje višnje

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Višnja je voćka skromnih zahtjeva, odnosno zadovoljava se skromnijim uslovima gajenja. Pored toga, nju odlikuje rano stupanje u period rodnosti, redovna rodnost i relativno izražena otpornost na značajnije bolesti i štetočine. Ipak, njen privredni značaj je osjetno umanjen time što u troškovima proizvodnje (posebno u berbi plodova) učestvuje mnogo ljudskog rada.

Višnja je dugovečna voćna vrsta prilagođena uspjevanju na veoma širokom prostoru i različitim uslovima. Može se reći da se gaji na svim kontinentima u umjereno prohladnoj klimi. Vrlo je adaptivna, uspjeva i do 1.000 m nadmorske visine, ali joj najviše odgovaraju tereni od 400 do 800 m. Voli plodna, rastresita, duboka zemljišta, ali se zadovoljava i sa daleko oskudnijim uslovima, što najviše zavisi od podloge na kojoj je kalemljena. Tako, na primjer, višnja okalemljena na magrivi može da izdrži i preko 10% kreča u zemljištu.

Za svoje dugotrajnije uspjevanje ne podnosi zabarena, teška i glinovita zemljišta, kao i previše krečna zemljišta. Na onim terenima, gdje u rano proljeće leži voda po otapanju snijega, često dolazi do gušenja korijena, što uzrokuje sušenje i propadanje cijelog stabla.

Najpogodniji tipovi zemljišta za višnju su gajnjače, aluvijalna zemljišta, černozem, blago opodzoljena zemljišta, lake smonice i slično.

Pročitajte: Šljiva, višnja i trešnja – Nakon BAKRA slijedi zaštita na ovaj način!

Blagi nagibi od 5 do 10 stepeni jugoistočne ili južne ekspozicije pogoduju za gajenje višnje. Nešto više vlage traži u proleće, posebno u fazi porasta i zrenja ploda. Blizina većih vodenih površina veoma je povoljna za gajenje. Za dobro i kvalitetno uspjevanje, višnja zehtjeva duboko, rastresito zemljište umjerene vlažnosti. Jako je ugrožavaju zabarena zemljišta sa ležećom vodom u dužim vremenskim periodima, ali i zemljišta sa visokim sadržajem aktivnog kreča. Najbolje je da je odnos gline i pijeska oko 60:40, a pH vrijednost oko 6.

Prilikom pripreme zemljišta za sadnju važno je povećanje plodnosti zemljišta i to unošenjem određenih količina organskih i mineralnih đubriva, na osnovu rezultata prethodno urađene agrohemijske analize plodnosti zemljišta. U ovom slučaju povećanjem sadržaja organskog đubriva u zemljištu poboljšava se njegova struktura, fizičke i hemijske osobine, pH vrijednost i sadržaj azota. Redovnim đubrenjem mineralnim i povremeno stajskim đubrivom održaće se nivo plodnosti i nadomjestiti siromašenje zemljišta hranljivim elementima.

Pročitajte: JESENJA SADNJA VOĆAKA – Razmak sadnje za svaku voćnu kulturu

Konačan izbor parcela za podizanje višnjika trebalo bi da daju stručne ekipe na terenu, na osnovu analize zemljišta i orografskih uslova gajenja. Mora se imati u vidu da ni najbolja popravka karaktera parcele ne može nadoknaditi nedostatke nepogodnih zemljišta za gajenje višnje.

Cvjetanje višnje je srednje rano pa je često ugrožavaju pozni proljetni mrazevi. Temperature od -2,2 i -3 stepena nanose štete cvijetu, a -1,1°C tek zametnutim plodovima. Međutim, različite sorte različito podnose ove niske temperature. Tereni koji su podložni pojavi mrazeva nepogodni su za gajenje višnje, kao ni tereni gdje nije obezbijeđena dobra aeracija i vazdušna drenaža.

Pročitajte: Jesenji tretman koštičavog voća

Višnja dobro podnosi zimske mrazeve (do -30°C) i zime sa dosta snježnih padavina. Godišnje je neophodno 600-800 mm vodenog taloga, od čega je veoma značajno da oko 500 mm bude u vreme vegetacije. Najveće zahtjeve za vodom ima u maju i prvoj polovini juna u fazi porasta i zrenja plodova.

Ukoliko je moguće, parcele za zasade višnje trebalo bi birati na nadmorskoj visini do 800 m na južnoj ili jugoistočnoj ekspoziciji zbog oštrije planinske klime, i na nagibima ne većim od 8 stepeni. Takođe, mora se paziti o udaljenosti zasada od glavnih saobraćajnica, pristupnim putevima, obezbijeđenosti terena vodom, udaljenosti od hladnjače, kao i o raspoloživoj radnoj snazi za berbu. Veličinu zasada trebalo bi prilagoditi ekonomskoj snazi domaćinstva, sa prvenstvenim ciljem podizanja višnjika radi proizvodnje plodova uglavnom namijenjenih za industrijsku preradu.

Izvor: magistar Branko Tanasković, PSSS Čačak

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI