Voćke se ubrzano spremaju za zimski san. Tepih od zlatnog lišća prekriva međuredni prostor, na granama je ostao još po neki žuti list koji tvrdoglavo prkosi vjetru i zimi. Voćari s iskuistvom su već obavili jesenje plavo prskanje, a oni čiji su voćnjaci mali ili su voćke na okućnici pripremaju se da ih okreče. Neki još razmišljaju, jer su u nedoumici da li je ova mjera neophodna i korisna. Otkrivamo vam sve o tome.
Da li je voćke neophodno krečiti ili je to uzaludan posao, vječita je dilema. Mlađi voćari misle da je to samo gubljenje vremena, jer, u velikim plantažama voćke se nikada ne kreče pa opet redovno i obilno rađaju. Stariji pak tvrde da je to i te kako korisna mjera iz više razloga. Potrudićemo se da vam pojasnimo stav starijih voćara koji tvrde da je krečenje i te kako korisno i to iz više razloga.
Poznato je da bijela boja odbija sunčeve zrake i usporava zagrijavanje. Shodno tome, na voćkama će umanjiti posljedice nagle promjene temperature i izmrzavanja. Preciznije, cilj krečenja voćaka jeste da se stvori bijela površina na stablu kako bi se na taj način omogućila refleksija svjetlosti. Bijela boja na stablu i ramenim granama odbija sunčeve zrake, spriječava zagrijavanje stabla i odlaže kretanje vegetacije, što može pomoći u izbjegavanju ranih proljetnih mrazeva.
Pročitajte: Krečenje stabla voća – Test termalnom kamerom!
Kada i šta treba krečiti da bi efekat bio maksimalan?
Praksa je pokazala da se voćke najbolje štite od izmrzavanja ako se okreče deblo i ramene grane. I to ne da se okreče, kao što se kreči zid, već da se natope pripremljenim rastvorom. Debla se kreče u kasnu jesen, a prije ozbiljnijih mrazeva, tokom novembra i decembra. Kreči se oko podne, kada su temperature iznad nule, a vrijeme tiho, bez vjetra i padavina. Takvih dana krečno mlijeko se brzo suši i nema spiranja.
Druga funkcija krečenja stabala jeste fungicidna i repelentna za pojedine štetočine koje su ispod ispucale kore pronašle prijatan zimovnik. Bijela boja ujedno odbija i manje glodare koji bi mogli da oštete koru voćaka. Prilikom krečenja voćaka važno je nanijeti deblji sloj kreča kako bi rastvor kroz pukotine dopro do debla i svih prezimljujućih stadijuma štetnih insekata koji se skrivaju ispod kore. Kako smo već napomenuli, važno je da se ne kreči samo deblo i trupac, već i gornji dijelovi, odnosno račve, dvadesetak centimetara od prvog grananja grana.
Za koje voćke je posebno korisno krečenje?
Ova mjera je naročito korisna kod koštičavih voćnih vrsta koje imaju kratko i nestabilno zimsko mirovanje pa rastvor štiti koru od pucanja i rana koje nastaju usled velikih razlika između dnevnih i noćnih temperatura. Nastale pukotine su „otvorena vrata“ mnogim parazitima koji tada lako prodiru u voćke. Takođe, krečenjem se uništavaju lišajevi i mahovine koji se ne ubrajaju u parazite, ali su idealna skrovišta mnogobrojnim štetnim insektima pa i nekim parazitima. Pravilno napravnjen i dobro nanešen sloj kreča bi trebalo da ostane na voćkama do kraja zime ali bi na proljeće valjalo ponoviti ceo postupak kako proljetne kiše ne bi sprale kreč.
Pročitajte: Jesenje krečenje stabla voća
Kako se pravi rastvor za krečenje voća?
Kako i ime kaže, rastvor za krečenje se priprema prvenstveno od kreča. Potrebno je pet kilograma kreča ali zbog efikasnosti mu se dodaje i 500 g kuhinjske soli koja stvara kvalitetniju kristalizaciju, zatim 200 g sumpora u prahu, koji je odličan fungicid ali i akaricid i plavi kamen kao baktericid. Sve to se rastvori u 20 l vode. Prvo se u malo vode rastvori plavi kamen dodaju kreč i ostali sastojci i napravi pasta koja se postepeno razređuje preostalom vodom. Ovako pripremljena smješa treba da se ostavi da odstoji 24 sata uz povremeno miješanje. Smjesu treba nanositi debljom četkom, ili valjkom za krečenje, a sloj pravilno nanijeti i popuniti sve pore i pukotine na kori. U toku krečenja boja na stablu izgleda prozračno, jer je vlažna, ali se brzo suši i dobija jarku bijelu boju.