Virus mozaika duvana (Tobacco mosaic virus) je jedan od najrsprostranjenijih virusa duvana i paradajza.
Naročito se javlja na osjetljivim visokim indeterminantnim sortama paradajza. Kod ovih sorti vrši se presađivanje, pinciranje, zakidanje vrha stabla i sukcesivna berba plodova. U toku ovih radova virusne čestice soka zaraženih biljaka, rukama i odjećom prenose se u povrijeđeno tkivo zdravih biljaka. Na taj način ostvaruju se nove masovne infekcije. nisu rijetki usjevi sa 100% zaraženim biljkama.
Virus mozaika duvana prenosi se sjemenom. Zaraze sjemna su površinske i nastaju prilikom izdvajanja sjemena iz pulpe paradajza, pri čemu se virusne čestice iz soka zaraženih plodova zadržavaju na njegovoj površini. Ove čestice su ifektivne u narednih 6-8 mjeseci. Međutim, kod 0,5 % sjemena postoji endogena zaraza. U ovom sjemenu virus je aktivan dok traje njegova klijavost.
Biljke iznikle iz zaraženog sjemena predstavljaju osnovni izvor zaraze za dalje širenje virusa, najčešćim mehaničkim povredama oboljelih i zdravih biljaka u toku njege usjeva.
Virus se održava i u ostacima zaraženih biljaka do njihovog potpunog razlaganja, potom 1-2 godine u zemljištu. Zaraze nastaju preko povreda korijena.
SIMPTOMI BOLESTI
Zavise od soja vrisusa, sorte paradajza, starosti biljke i klimatskih uslova. Na mladim biljkama nastaje mozaik, a listovi postaju duži i šiljati. Na starijim biljkama takođe se javlja mozaik, ali bez ovih deformacija liski.
Pojedini sojevi izazivaju nekrotične crtice i pjege na stablu, listu i plodovima, sami ili u zajednici sa drugim virusima, kao što su vrirus mozaika kormpira, virus crtičastog mozaika krompira i drugi. Opisane promjene nastaju u tzv. šok fazi poslije završenog perioda inkubacije.
Poslije toga biljka počne da se oprovalja. Na starijem lišću simptomi se maskiraju samo na mladom lišću i dalje se ispoljavaju simptomi mozaika, naročito jasno po vlažnom i nešto svježijem vremenu, posebno na biljkama jako đubrenim azotom.
Maskiranje simtpoma naročito je izraženo po sunčanom i suvom vremenu.
Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.
SUZBIJANJE VIRUSA
Osnovna mjera kontrole ovog virusa je striktno provođenje svih neophodnih higijenskih mjera prilikom piniciranja, zalamanja vrhova i vezivanja paprike i paradajza, s obzirom na to da se virus prenosi mehaničkim sokom zaraženih biljaka.
Za proizvodnju rasada treba koristiti isključivo dezinfikovano sjeme paprike i paradajza, koje treba sijati isključivo u dezinfikovan supstrat. Pojedinačne oboljele biljke treba odstraniti iz usjeva i spaliti, a ruke oprati temeljno sapunom.
U toku njege i presađivanja rasada ne pušiti, jer se virus može prenijeti dodirom iz zaraženog fermetisanog duvana cigarete.
Navodi se u knjizi “Smjernice za integralnu zaštitu paradajza, paprike i patlidžana na otvorenom polju” Sarajevo, 2016 – Autori: Prof.dr Nedžad Karć; Prof.dr Vojislav Trkulja; Dipl.ing. Enes Smajlović; Dipl.ing. Mladen Zovko; Dipl.ing. Radenko Radović; Prof.hab Czeslaw Slusarski; Dr Riccardo Bugiani