U našoj zemlji nalazimo šljive na veoma različitom zemljištu i geološkom supstratu. Klima je presudna za uspješnu kulturu šljiva. Gdje postoje povoljni klimatski uslovi za šljivu, nalazimo dobra i rodna stabla šljiva na zemljištima različitog granulometričkog sastava.
Jesenja sadnja i podizanje zasada šljive ali i drugih voćki je prema mišljenju stručnjaka bolja opcija nego sadnja u proljeće. Jesenja, ali i zimska sadnja su bolje od proljetne jer što su sadnice ranije posađene, imaju snažniji vegetativni rast podzemnih i nadzemnih organa, kako na početku vegetacije tako i tokom cijele godine.
Prije sadnje bitno je pripremiti teren – pokrčiti prethodnu vegetaciju, poravnati teren ako je potrebno, obaviti duboko oranje ili rigolanje te poravnavanje površine i obilježavanje sadnih mjesta.
Prije nego što voćne sadnice šljive ubacite u zemlju ključno je da znate koliki razmak treba da bude između njih u redu, ali i koliko je rastojanje između redova.
- Međuredni razmak: 4-5 m
- Razmak u redu: 4 m
Nakon razmjeravanja i markiranja sadnog mjesta potrebno je da se do svakog sadnog mjesta donese predviđena količina stajskog i mineralnog đubriva.
Osim ovog za sadnju je potrebno pripremiti alat, burad ili kofe za pripremanje kaše za kvašenje korijena, a često je potrebno obezbediti i vodu za navodnjavanje nakon sadnje. Na nerigolovanim površinama kopaju se veće rupe prečnika 1 do 1,5 m, a dubine 0,6 do 0,7 m. Najbolje je rupe kopati mjesec ili dva prije sadnje. Na rigolovanim površinama kopaju se rupe dubine i širine 40 do 50 cm. Rupe se kopaju uvijek u pravcu reda i uvijek sa iste strane markera (kočića). Na samoj parceli vrši se pregled sadnica, rezidba korijena i tretiranje korijena sa kašom od gline i goveđe balege razblažene sa vodom. Slomljeni i oštećeni korijeni se uklanjaju do zdravog mjesta, a zatim se svi skraćuju na oko 30 cm od korijenovog vrata. Ovako pripremljena sadnica se nosi do sadnog mjesta i sadi.
Đubrenje prije sadnje
Pri sadnji se obavezno daje određena količina organskih (stajnjah, humus i sl.) i mineralnih đubriva (NPK). Ova đubriva data u rupe u toku sadnje pozitivno utiču na razvoj mladih stabala. Davanje đubriva u rupe preporučuje se bez obzira na količinu đubriva datu u toku pripreme.
Kao orijentacija može poslužiti podatak da za jednu rupu treba obezbijediti:
- 10kg dobro zrelog stajnjaka ili 3-5 litara humusa ili glistenjaka
- 150-200g složenog mineralnog đubriva sa većim sadržajem fosfora i kalijuma (npr. NPK 8:16:24)
Potrebno je predviđene količine organskog i mineralnog đubriva dobro izmješati sa zemljom rahlog površinskog sloja i sa njom popuniti 2/3 rupe. Ostatak rupe se popuni slojem čiste zemlje.
Na ovako napravljenu humku postavlja se korijen sadnice, koji se prekriva ostatkom čistog zemljišta, a zatim se laganim potresanjem sadnice i pritiskom noge uspostavlja dobar kontakt korijena sadnice sa zemljom.
Zalivanje
Poželjno je da se zasađena sadnica dobro zalije vodom, posebno ako se sadnja obavlja u proljeće.