Naslovnica Blog Stranica 343

6 najčešćih početničkih grešaka u uzgoju svinja i kako da ih izbjegnete

Agrosavjet
-
0
6 najčešćih početničkih grešaka u uzgoju svinja i kako da ih izbjegnete

Osnivanje farme svinja može da donese zadovoljstvo i zaradu, samo ako se radi kako treba. Osnovna greška je shvatiti uzgoj životinja kao hobi.

Uzgoj svinja je ozbiljan posao

Da, biti uzgajivač svinja jeste ozbiljan posao, a niko ne započinje posao da bi ga loše radio i bio u minusu. Od samog početka projekta treba imati dobru računicu koliko ulažete i koliko će vam se vratiti. U ovom poslu količina je bitna, ako želite da vidite povraćaj svoje investicije.

Dakle, ako želite da vidite zaradu treba započeti sa 20-50 krmača, kako biste za godinu dana mogli da povećate veličinu na 500 jedinki. Ukoliko želite da sklopite ugovor o isporuci na 6 mjeseci, tada morate da znate ukupan broj svinja koje su vam potrebne za taj period.

Neuhranjenost (loše stanje) svinja

Neuhranjenost je jedan od čestih problema, gdje životinje pokazuju slab rast. Jedine kosti na koje biste trebali da obratite pažnju kod životinje su lopatice, koje bi trebalo da budu prekrivene slojem mesa, tako da ih zapravo ne možete osjetiti.

Može biti više razloga za neuhranjenost, a ovo su neki od njih:

  • nedovoljna količina hrane;
  • hrana je lošeg kvaliteta;
  • životinje imaju mnogo parazita;
  • svinje koja rastu traže kvalitetniju hranu i veće količine od odrasle svinje;
  • krmača koja doji prasiće traži dodatnu hranu ili će da počne da gubi na težini kako bi mogla da proizvodi mlijeko za svoje potomstvo, a kasnije je teško da povrati ovaj gubitak težine;
  • svinje veoma brzo rastu. Ako između 2. i 4. mjeseca nema velike razlike u veličini prasića – postoji problem.

Pročitajte: Kako zagrijati objekte za svinje

Dokumentacija

Većina uzgajivača svinja ne vodi odgovarajuće evidencije, što ih dovodi u problem da ne znaju tačno da li stvaraju profit ili imaju gubitke i šta im tačno proizvodi gubitke. Zato je važno voditi evidenciju i znati koliko ste tačno mjesečno potrošli na svaku životinju. Ako se evidencija vodi od početka, ona će vam reći kako treba i da prodate.

Glavne troškove koje treba bilježiti su: hrana, voda, lijekovi, oplodnja, transport i gorivo, vaša plata i plate ostalih radnika na farmi, porezi, komunalije.

Dakle, na kraju svakog mjeseca treba imati uvid u ove troškove i podijeliti ih sa brojem životinja na farmi, na osnovu čega ćete znati koliki su troškovi po jednoj svinji.

Odgovorno postupanje sa životinjama

Ako želite ozbiljno da se bavite uzgojem svinja, morate znati čitav proces, kao i moguće glavne opasnosti u svakom segmentu njihovog uzgoja. Mnogi farmeri izgube oko trećinu životinja usljed situacija koje su mogle da se spriječe: krmača je pojela pola legla, ležala je na nekim prasićima itd. Tokom prve godine, može da se desi da zbog loše pripremljenosti, neznanja i neodgovornosti uzgajivač izgubi i polovinu prasadi, što će direktno poremetiti plan širenja projekta.

Pročitajte: Ako smjesu za svinje pravite sami – Pazite na omjere!

Alternativni izvori hrane

Hrana predstavlja gotovo 70% troškova uzgoja svinja do njihove zrelosti. Da biste ostvarili bilo kakav smisleni profit, važno je da pronađete dodatne, alternativne izvore hrane koji su kvalitetni, a jeftini.

Treba potražiti jeftinije izvore ugljenih hidrata i naučiti da sami pravite smješe hrane. Na primjer, kao sočna hraniva možete dodati krompir, stočnu repu, mrkvu, cveklu, bundevu, silažu, omogućiti da imaju pašu ili svježu košenu detelinu, lucerku i druga zelena hraniva.

Ova hraniva se odlikuju velikim sadržajem vode, zadovoljavajućom količinom ugljenih hidrata, malim sadržajem bjelenčevina, masti i mineralnih materija, lako su svarljiva i bogata vitaminima A, B i C.

Pročitajte: Kako da napravite najbolju domaću slaninu

Zdravlje životinja

Čisti i uredni svinjci, redovna kontrola životinja i bio-sigurnost su jako bitan dio uzgoja. Mnogi farmeri ne obraćaju dovoljno pažnje na preventivnu higijenu sve dok glavna bolest ne zahvati veći broj jedinki i tek tada počnu da razmišljaju kako je bolest nastala.

Ono što se najčešće zaboravlja prilikom planiranja izgradnje objekta za držanje svinja, to je mala prostorija ispred u kojoj radnici mogu da se preobuku i dezinfikuju, a prije nego što uđu kod životinja.

 

Sve što niste znali o feta siru

Agrosavjet
-
0
Sve što niste znali o feta siru

Feta je poznati grčki sir od ovčijeg i kozjeg mlijeka, prepoznatljivog i neodoljivog ukusa, koji je i nezaobilazni dio mnogih jela, prije svega grčke salate. Saznajte nešto više o njegovom porijeklu.

Istorija sira stara je gotovo koliko i samo čovječanstvo i povezana sa pripitomljavanjem domaćih životinja 10.000 godina prije nove ere. Korijeni proizvodnje sira nisu sa sigurnošću poznati. Međutim, vjeruje se da je sir prvi put proizveden prije otprilike 8.000 godina. Vrlo je vjerovatno da je njegovo otkriće bilo potpuno slučajno, tokom transporta mlijeka u kožnim kesama od stomaka mladih životinja.

Za savremenog potrošača, riječ „feta“ znači slani sir, proizveden u Grčkoj po specifičnoj tehnologiji od ovčijeg i kozjeg mlijeka.

Prema grčkoj mitologiji, bogovi su poslali Aristeja, Apolonovog sina, da nauči Grke vještini pravljenja sira.

Pročitajte: Zašto je kozji sir drugačiji od ostalih

Postoji mnogo zapisa o proizvodnji i potrošnji sira u staroj Grčkoj, od Aristotela, Pitagore i mnogih antičkih komediografa. Poznato je barem od Homerovog vremena. Sir koji je pripremao kiklop Polifem i koji je opisan u 8. vijeku p.n.e. u Homerovoj Odiseji smatra se rodonačelnikom fete:

„Ušli smo u pećinu, ali njega nije bilo, samo su njegove debele ovce pasle na livadi. Pletene korpe bile su pune sira, torovi su bili puni ovaca i koza, a svi njegovi lonci, kace i posude u koje je muzao mlijeko, bili su puni surutke. Kada bi se polovina snežnobelog mlijeka usirila, sakupio bi ga, stavljao u pletene korpe, a drugu polovinu držao bi u kaci da pije. Zašto, moj dobri ovnu, ti posljednji napuštaš obor? Nikada ranije niste bili ostavljeni od stada. Uvijek si prvi išao napred da se napasaš nježnih listova trave.“

Prema mitu, kiklop Polifem je prvi pripremio sir. Prevozeći mlijeko koje je sakupljao od svojih ovaca u kožnim kesama napravljenim od životinjskih trbuha, jednog dana je na svoje veliko iznenađenje shvatio da se mlijeko zgrudvalo i da je poprimilo čvrst, ukusan i konzervisan oblik.

U muzeju u Delfima, može se naći statua iz šestog vijeka p.n.e. koja prikazuje Odiseja koji nosi kiklopovog ovna na ramenima.

Pročitajte: DOMAĆI SIR I SURUTKA OD 3 SASTOJKA: Brzo i jednostavno u kućnim uslovima napravite omiljeni mliječni proizvod

8.000 godina kasnije način proizvodnje fete ostao je isti, samo se razlikuje u nekim segmentima, kao što su automatizacija i pakovanje.

Stari Grci su proizvod koji nastaje koagulacijom mlijeka nazivali „sir“. Ime „feta“, koje doslovno znači „kriška“, nastalo je u 17. vijeku i vjerovatno se odnosi na praksu sječenja sira koji se stavlja u burad – tradicija koja se i danas praktikuje.
Naziv feta je preovladao u 19. vijeku i od tada karakteriše sir koji se vjekovima pripremao na isti način, a čije se poreklo izgubilo u vremenu.

U 20. vijeku Grci su se masovno doseljavali u razne zemlje: Australiju, Sjedinjene Države, Kanadu i Njemačku.

Kao rezultat toga, formirane su brojne grčke zajednice u inostranstvu, čiji su članovi u velikoj mjeri zadržali svoje prehrambene navike. Tako su stvorena nova tržišta za feta sir u različitim delovima svijeta, što je rezultiralo rastom međunarodne trgovine fetom.

Evropska komisija je uspostavila zaštitu geografskog porekla različitih proizvoda, kroz njihovu karakterizaciju kao proizvoda sa zaštićenom oznakom porijekla.

Pročitajte: Španski sir Olavidia proglašen za najbolji na svijetu

U današnjoj eri globalizacije, očuvanje imena, porijekla i prava na njihovo korišćenje, protiv proizvođača koji na tržište plasiraju razne imitacije, nije lak proces.
U mjeri u kojoj je konkretan proizvod u svjesti potrošača povezan sa određenim imenom i mjestom, tako da samo pominjanje naziva proizvoda odmah asocira na njegovo mjesto proizvodnje, pravedno je i u skladu sa međunarodnim ugovorima zaštititi njegovo porijeklo i ime.

U početku, feta je označena u skladu sa uredbama EU iz 1992. i 1996. kao proizvod sa zaštićenom oznakom porijekla. Međutim, neke zemlje članice su se žalile Evropskom sudu za poništavanje ove odluke. Njihov stav je bio da je ime „feta“ postalo uobičajeno. Evropski sud je tada poništio prethodnu odluku i uklonio ime „feta“ iz registra zaštićenih geografskih oznaka.
Međutim, nakon detaljne analize situacije u državama članicama, iz koje je otkriveno da je porijeklo fete zaista grčko, ime „feta“ je ponovo uvedeno u registar proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom u oktobru 2002. godine.

Proteini i minerali u hrani odlučuju o prirastu i nosivosti

Agrosavjet
-
0
Proteini i minerali u hrani odlučuju o prirastu i nosivosti

Kako uskladiti sadržaj hranljivih materija u obroku brojlera i koka nosilja da proteini i minerali povećaju produktivnost životinja? Pažljivo odabranim odnosom minerala možete uticati na profit koji ostvarujete u proizvodnji. 

Uticaj hranljivih materija na nivo konzumiranja hrane kod živine

U nizu različitih faktora koji utiču na apetit kod živine, najvažniji uticaj ima nekoliko metabolita u organizmu, od kojih je dominantna energija. Glavni faktori obima konzumiranja hrane su ambijentalna temperatura, nivo proizvodnje tjelesna masa jedinki i i koncentracija energije u suvoj materiji obroka.

Kada su u pitanju nosilje, obim konzumiranja suve materije opada u situacijama kada je temperatura ambijenta preko 30°C. Međutim, ako se nivo apetita posmatra na osnovu koncentracija energije obroka, bitne razlike se javljaju u zavisnosti od pravca proizvodnje. U slučaju nosilja konzumnih jaja, veza između apetita i koncentracije energije se manifestuje mnogo brže u poređenju sa roditeljskim jatom brojlera.

Pročitajte: Proizvodnja BROJLERA

Takođe, priroda koncentracije energije obroka ima veliki uticaj na apetit. Ukoliko je niža koncentracija energije hraniva određena prije svega vlaknima iz hraniva, neće biti adekvatno propraćena povećanim konzumacijom hrane. U poređenju sa koncentracijom energije, smanjenje sadržaja proteina u hrani za živinu ima manji uticaj na konzumiranje, ali to ne može da se kaže kada je u pitanju povećanje koncentracije proteina. Ukoliko je povećana koncentracija proteina u hrani to direktno utiče na smanjenje apetita, što se dovodi u vezu sa obimom resorpcije pojedinih aminokiselina.

Proteini i minerali utiču na profit

Sadržaj pojedinih mineralnih materija u obroku, takođe ima uticaj na apetit. I viškovi i nedostaci kalcijuma, natrijuma i hlora imaju za posljedicu smanjen obim konzumiranja hrane, a sličan je i efekat dugoročnog disbalansa mikroelemenata u ishrani živine. Pad apetita, kao posljedica deficita pojedinih vitamina, po pravilu je veći problem u ishrani podmlatka, u poređenju sa odraslim kategorijama živine.

Pročitajte: Savjeti za uspiješan početak gajenja plića – Temperatura, ishrana, osvijetljenost

Konzumiranje vode je takođe u vezi sa konzumiranjem suve materije. U uslovima nedovoljnog konzumiranja vode, smanjuje se konzumiranje suve materije. Nasuprot tome, ograničenje konzumiranja suve materije, uslovljava povećano uzimanje vode, koje se javlja već poslije nekoliko dana, što kao posljedicu ima povećano kvašenje prostirke i povećanje koncentracije vlage u objektima za živinu.

Autor: Dragoljub Krajnović, PSSS Mladenovac

Zimska rezidba voćaka za budući rod i rast

Agrosavjet
-
0
Zimska rezidba voćaka za budući rod i rast

Zimska rezidba voćaka se obavlja tokom mirovanja vegetacije. Rezidba jabučastog voća može da počne od decembra mjeseca pa traje do početka listanja, dok se početak rezidbe koštičavog voća pomjera prema početku proljeća. Razlog je velika osjetljivost kostičavog voća na izmrzavanje, koja se ranijom rezidbom povećava.    

 Osnovni tipovi rezidbe zavisno od starosti voćnih zasada postoji:

  • rezidba za formiranje uzgojnog oblika,
  • rezidba u rodu i
  • rezidba u cilju podmladjivanja voćnjaka.

Osnovni oblici krune

 U proizvodnji se najčešće sreću sljedeći oblici krune:       

  •  vaza
  •  vretenasti žbun
  •  piramida
  •  vitko vreteno
  •  poboljšana piramida
  •  žbun i dr.

Pročitajte: KAKI – Uzgoj i rezidba japanske jabuke

Osnovna pravila rezidbe

  • vertikalni položaj grane potencira jak prirast, ogoljavanje osnove ljetorasta i odlaganje rađanja,
  • horizontalni položaj grane potencira aktiviranje i jači porast grančica iz pupoljaka sa gornje strane i u osnovi grane,
  • najravnomjerniji porast grančica iz svih pupoljaka duž osnovne grane se javlja kada je grana povijena pod uglom od 45 stepeni prema horizontali,
  • pri prekraćivanju sadnice u prvoj godini po sadnji, potrebno je rez napraviti par milimetara iznad vršnog pupoljka, blago ukoso na suprotnu od pupoljka,
  • pri skraćivanju grana na bočnu grančicu treba voditi računa da se ne ostavlja patrlj, već da rez bude neposredno do grančice na koju se reže, s tim da grančica obavezno bude sa donje strane grane koja se reže kako bi imala što horizontalniji polozaj i širila krunu u stranu,

Pročitajte: Zimska rezidba krušaka – Preduslov za postizanje dobrih prinosa

  • u periodu formiranja krune treba ići na sto slabiju rezidbu, a na jače povijanje grana, čime se ubrzava početak radjanja voćke,
  • kržljavije voćke potrebno je jače rezati u cilju dobijanja jačeg vegetativnog prirasta,
  • povijanjem grane na dole smanjuje se porast, a na gore se porast potencira
  • pri rezidbi treba ići na jaču rezidbu, odnosno kraće grane pri vrhu krune, da se izbjegne zasjenjivanje donjih dijelova krune,
  • kod bujnijih stabala preporučuje se što poznija rezidba čime se smanjuje snaga rasta odstranjivanje većeg dijela rezervnih materija,
  • takodje i pri rezidbi bočnih grana na obrastajućoj grani treba voditi računa da uvijek budu duže grančice koje su pri osnovi grane, a sve kraće prema vrhu,
  • obzirom da su grane pri vrhu voćke dominantne u odnosu na bazalne, to je potrebno da ugao povijanja tih grana bude 60 -70 stepeni, a bazalnih oko 45 stepeni,   
  • sa starenjem voćaka intenzitet rezidbe jača sve više, radi potenciranja vegetativnog prirasta koji sa godinama opada.

Rezidba voćaka je samo jedna od neophodnih mjera, pored obrade, đubrenja, zaštite od bolesti i štetočina i navodnjavanja zasada, koja može omogućiti redovno rađanje, visoke prinose i dobar kvalitet plodova.

Autor: Snežana Janjić, dipl. ing.

Formiranje poboljšane piramidalne krune kod šljive

Agrosavjet
-
0
Formiranje poboljšane piramidalne krune kod šljive

FORMIRANJE POBOLJŠANE PIRAMIDALNE KRUNE KOD ŠLJIVE – Posađene sadnice šljive od početka vegetacije treba redovno njegovati kako bi tokom narednih godina pravilno formirali uzgojni oblik i sa početkom pune rodnosti dobili zasad  koji će ispoljiti pun rodni potencijal.

Ove agrotehničke i pomotehničke mjere obuhvataju đubrenje, obradu zemljišta, suzbijanje korova, navodnjavanje, redovnu zaštitu mladog zasada od bolesti i štetočina, zaštitu mladih voćki od divljači, mjere zelene rezidbe, povijanje mladara i zimsku rezidbu u cilju formiranja uzgojnog oblika.

Cilj uzgojne rezidbe je da se dobije snažna i simetrična kruna kako bi se rodna površina što pravilnije raspodelila i izbjeglo lomljenje grana, da se obezbijedi pravilan raspored grana u kruni i time omogući pristup svjetlosti u sve dijelove krune i da cijela kruna bude kompaktna sa odgovarajućim uglom grananja skeletnih grana što će omogućiti dobar rast, produktivnost i čvrstinu. Oblik krune treba da bude pogodan za izvođenje zaštite , rezidbe i mehanizacije u zasadu.

Pročitajte: Podmlađivanje šljive

Od uzgojnih oblika za šljivu se koristi poboljšana piramidalna kruna, kotlasta kruna sa raznim modifikacijama u broju skeletnih grana, vretenasti žbun u zasadima sa gustim sklopom. Poboljšana piramidalna kruna se najviše koristi i najlakše se formira jer je piramidalna kruna sa centralnom vođicom prirodan oblik krune kod šljive.

Formiranje poboljšane piramidalne krune

Sa formiranjem oblika se počinje u proljeće, pred sam početak vegetacije, kada se posađene sadnice skraćuju na 80 do 110 centimetara od zemlje. Visina zavisi od gustine sadnje, razvijenosti sadnica, mehanizacije koja će se primjenjivati za održavanje zasada. Kada odredimo visinu na kojoj ćemo obaviti  skraćivanje, odsiječemo prav štap te dužine koji će nam služiti kao mjera.

Pročitajte: Savjeti za pravilno orezivanje šljive

Štap postavljamo uz sadnicu i vršimo prekraćivanje iznad dobro razvijenog i neoštećenog pupoljka koji je najbliži vrhu štapa. Ukoliko je taj pupoljak oštećen biramo zdrav pupoljak ispod ili iznad njega. Iz ovog pupoljka će se razviti produžnica – vođica. Sadnice koje imaju prevremene grančice  orezujemo tako da one grančice koje sunižeg položaja na budućem deblu uklanjamo do osnove a one sa povoljnim položajem orezujemo na dva pupoljka.

U toku vegetacije kada mladari dostignu 10 – 15 cm odstranjuju se svi  koji izbijaju na deblu kao i mladari koji  su konkurencija vođici. U toku jula mjeseca izaberu se 2 – 3 mladara na međusobnom rastojanju od 15 – 25 cm. Suvišni mladari koji neće služiti za ramene grane ne izbacuju se već se povijaju radi obezbjeđenja veće asimilacione površine a njihovo uklanjanje se obavlja zimskom  rezidbom.

Pročitajte: Kada je pravo vrijeme za SADNJU ŠLJIVE i kako se ona obavlja?

Pored zelene rezidbe u cilju pravilnog formiranja uzgojnog oblika u toku vegetacije potrebno je obaviti povijanje i razvođenje onih mladara koji sa vođicom zahvataju oštar ugao. Ugao grananja je sortna osobina a kod pojedinih sorti šljive kao što je Čačanska ljepotica povijanje mladara od prve vegetacije je obavezna mjera.

Na početku druge vegetacije grane koje su ostavljene za skeletne se skraćuju za jednu trećinu i to na spoljni pupoljak. Vođicu skraćujemo 30 – 40 cm iznad nivoa ovih grana. U toku jula se na ostavljenoj vođici izaberu dva mladara koja su najbolje razvijena i ne poklapaju se sa donjim mladarima već se pružaju u međuprostoru donjih grana.

Pročitajte: Šljivin smotavac – Najznačajnija štetočina ŠLJIVE

Postupak u naredne dvije godine je je sličan kao u prve dvije (biramo mladare za primarne grane na ostavljenoj vođici, a na primarnim granama donjeg sprata biramo mladare koji su dobro razvijeni i sa povoljnim rasporedom za sekundarne grane ).

Na početku pete vegetacije vođica se skraćuje i prevodi na bočnu granu, čime na vrhu ove krune formiramo vazu što utiče na bolju osvjetljenost unutrašnjih dijelova krune.

Autor: Dipl.ing. Đorđe Sovilj

Vratite cvijeće u život pomoću kore od banane – 4 trika da vaše biljke budu kao iz botaničke bašte

Agrosavjet
-
0
Vratite cvijeće u život pomoću kore od banane – 4 trika da vaše biljke budu kao iz botaničke bašte

Hranljivost banane opšte je poznata u ljudskoj ishrani.

Međutim kada pojedete ovo voće puno minerala i vitamina, nemoje da bacate koru, jer je ona jedan od najboljih njegovatelja, ali i nezamjenjiva prihrana za vaše sobne biljke.

Ukoliko budete koristili ova četiri jednostavna trika za njegu vaših ljepotica, one će vam biti zahvalne, a vi ćete imati bujno, zdravo i lijepo cvijeće na kome će vam svi pozavidjeti.

Očistite listove biljaka

Jedan od najboljih načina da vaše sobne ljubimice zasijaju punim sjajem je da korom od banane prebrišite listove. Na ovaj način ćete ih očistiti od prašine, ali i nahraniti njihove zelene dijelove. Listovi će dobiti sjaj i punoću. Ovaj postupak možete da ponavljate dva puta mjesečno.

Pročitajte: Ne bacajte koru od banane – Naučite kako da je pametno iskoristite

Nahranite cvijeće

Kora od banane je organskog porijekla i lako se razlaže i pretvara u kompost, koji je najbolja prihrana za biljke. Koru banane isitnite na komade, pa je zakopajte u saksiju oko biljaka ili u zemlju oko ruža. Biljke će biti bujnije i ljepše, a ruže će cvjetati kao nikada prije.

Riješite se insekata

Još jedna prednost kore od banane je što ćete se pomoću nje lako riješiti insekata. Idealno za sve one koji imaju vrt, a ne žele da upotrebljavaju insekticide. Izblendajte koru od banane, pa je zakopajte nekoliko centimetara u dubinu oko biljaka i insekti će se razbježati.

Pročitajte: Za bujno cvijeće i povrće – Napravite tečno đubrivo od kore banane i ljuske od jajeta

Voda od banane

Ako koristite koru od banane nećete imati potrebu za dodatnim sredstvima za prihranu vaših sobnih biljaka.  Napravite jednostavan rastvor kojim ćete zalivati cvijeće. Za zalivanje biljaka najbolje je da koristite koru prezrelih, potamnilih banana, koje ćete staviti u vodu i dodati malo smeđeg šećera, pa ostaviti dan-dva da odstoji.

Kora banane prava je blagodet za njegu biljaka zahvaljujući mineralima koje sadrži – kalcijum, fosfor i kalijum. Ti minerali iz kore oslobodiće se u vodi nakon 24 do 48 sati i ukoliko jednom sedmično zalivate vaše biljke ovim rastvorom, vaša prostorija u kojoj držite cvijeće ličiće na botaničku baštu tokom cijele godine.

 

Namirnice koje je bolje kupovati smrznute

Agrosavjet
-
0
Namirnice koje je bolje kupovati smrznute

Ponekad smrznute namirnice imaju i više nutritivnih vrijednosti od svježih, a niske temperature će spriječiti njihovo kvarenje.

Takođe, moći ćete da ih konzumirate i van sezone, a ove namirnice su zbog toga, ali i drugih razloga, bolje smrznute nego svježe.

Bobičasto voće

Maline, jagode i borovnice slatko su ljetno voće, no nerijetko se dogodi da ga zahvati plijesan još i na policama trgovina.

S druge strane, smrznuto voće neće zahvatiti plijesan te će biti spremno za konzumaciju čak i kada ne traje sezona njegovog sazrijevanja.

Grašak

Smrznuti grašak sadrži više nutrijenata nego onaj svježi, i to jer svježi grašak gubi vitamine i minerale u nekoliko sati ili dana od ubiranja. Smrznuta verzija pak, ubrana je, pripremljena te smrznuta u trenucima kada je nutritivna vrijednost graška najveća.

Brokula

Nutritivne vrijednosti brokule ne mijenjaju se smrzavanjem, no svježa brokula ubrzo će postati blijeda i opuštena. Ona će smrznuta pak ostati svježa sedmicama.

Mljevena junetina

Mljevena junetina kvari se brže nego čitav komad mesa jer je takvo meso izloženije kiseoniku. U tom je obliku meso izloženije i bakterijama koje se ubrzano množe dok smrznuta verzija neće dopustiti nastanak bakterija.

Mango

Ključni problem odabira manga njegovo je kratko stanje savršene zrelosti. No, prehrambene kompanije znaju kada je najbolje vrijeme za ubrati voće i smrznuti ga, stoga je i smrznuta verzija puno bolji izbor nego ona svježa.

Ulje od šipka za glatku kožu

Agrosavjet
-
0
Ulje od šipka za glatku kožu

Želite da malo zategnete kožu, da se riješite borica, da revitalizujete lice? Onda razmislite o šipku. Napravite ulje i losion.

Već krajem septembra i u oktobru moći ćete ponegdje pronaći plodove šipka . A, ako ne možete čekati, pronađite ga u marketu i bacite se na pravljenje ulja i losiona, koji su bolji za vašu kožu od mnogih kremica koje možda koristite.

Ulje napravljeno od sjemenki šipka ili takozvano ulje divlje ruže je nevjerovatno dobro za podmlađivanje kože, ukljanjanje borica, ožiljaka, strija, … Dobija se ekstrakcijom sjemena biljke šipak.

Ovo ulje za koje vam donosimo recept nije jako kao ulje od semenki, ali je takođe vrlo djelotvorno.

Ulje od šipka

Pripremite 1 šolju svježih ili suvih plodova šipka i 2 šolje njegujućeg ulja (bademovo, maslinovo, …).

Šipak operite, uklonite “glavu i repove”, pa ga prepolovite ili učetvrtite ako nije mekan. (Ako je riječ o mekanijem šipku, sjeckanje nije potrebno). Stavite šipak i ulje u šerpu, pa na šporet na slabiju temperaturu. Neka krčka, poklopljeno, 4 sata (povremeno miješajte). Ukoliko je šipak tvrđi ostavite ga da kuva i 8 sati.

Poslije, mješavinu procijedite kroz cjediljku i gazu. Ulje prespite u tamne i tople staklenke (ulje od šipka “ne podnosi” dobro svjetlost, pa su smeđe staklenke najbolje).

Losion

Da biste napravili njegujući losion najjednostavnije je da pomiješate nekoliko ulja, recimo, jojobino i kokosovo (po 3 kašičice) i ulje od šipka (takođe, 3 kašičice). Sve to pomiješate sa komadićem pčelinjeg voska i otopite na pari. Poslije dodate i malo ružine vodice. Ovo je odličan losion za područje oko očiju. Nanosite samo par kapi svako jutro i veče.

Uvoz živih životinja u BiH 20 mnogo veći od izvoza

Agrosavjet
-
0
Uvoz živih životinja u BiH 20 mnogo veći od izvoza

Uvoz živih životinja u Bosnu i Hercegovinu tokom 10 mjeseci ove godine bio je veći 20 puta u odnosu na izvoz.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da su u zemlju tokom ove godine uvezene žive životinje u vrijednosti od 53,9 miliona KM, odnosno nešto više od 13 miliona kilograma. Sa druge strane, za isto vrijeme iz zemlje je izvezeno samo 645.310 kilograma žive stoke, u vrijednosti od oko 2,8 miliona KM.

Kada je riječ o pojedinačnim kategorijama, najveća vrijednost uvezenih živih životinja odnosi se na goveda i iznosila je 36,2 miliona KM za 8,3 miliona kilograma, a u BiH su stigla iz Srbije, Rumunije, Hrvatske, Mađarske i drugih zemalja.

Slijede ovce i koze, za čiji je uvoz je izdvojeno 8,8 miliona KM, a uvezene su iz Srbije, Rumunije, Hrvatske i Češke. Ukupno 4,7 miliona maraka izdvojeno je za mađarske, srpske i španske patke, guske, ćurke i biserke. Tačno milion manje izdvojeno je za svinje iz Hrvatske, Danske i Njemačke.

Prema podacima, najviše se izvozilo u Srbiju i Crnu Goru. Više od polovine mršavog izvoza, tačnije 1,5 miliona maraka, odnosi se na izvoz pataka, gusaka, ćurki i biserki, koje su iz BiH otišle u Srbiju i Crnu Goru. Zatim, slijedi izvoz goveda u vrijednosti od 647.249 KM te svinja u iznosu od 451.715 maraka.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da prekomjerni i nekontrolisani uvoz najviše doprinosi urušavanju farmerske proizvodnje. Kao direktnog krivca za to prozvao je Savjet ministara BiH.

„Oni su direktni i odgovorni krivci koji ne uvode zaštitne mjere u uslovima pandemije, u uslovima smanjene potrošnje, kada sve normalne države vode brigu o prehrambenoj sigurnosti svog stanovništva. Kod nas je to sve apsurd, nemanje političke volje da se to uradi“, ističe on.

Marinković navodi da u uslovima visokih cijena žitarica, uljarica i stočne hrane, nijedan farmer i stočar ne može raditi ni na ivici rentabilnosti, a kamoli da ima dobit.

I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ističe da se žive životinje uvoze nekontrolisano u BiH. To, kaže on, nije normalno.

„Mi tražimo da se država uključi u zaštitu domaće proizvodnje, domaćih poljoprivrednika“, kaže on.

Bićo ističe da izvoznici uvoze živu stoku u zemlju, drže je od jednog do dva mjeseca, obilježe je, a zatim izvoze kao domaći proizvod, a što, kako on kaže, nije ni blizu toga.

Darko Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, kaže da se poljoprivreda u BiH i RS uništava 20 godina te da će iduće godine stočni fond biti prepolovljen.

„Stočni fond se smanjuje iz dana u dan, a iduće godine će tek biti katastrofa, zato što nemamo ni kukuruza, niti žita, čiji rod je podbacio“, kaže on.

Prerađivački lobi pravi šeme koje njima odgovaraju, a političari ih slušaju, kaže Banjac, i dodaje da poljoprivrednike niko ništa ne pita.

On ističe da uvozne životinje nisu kvalitetnije od domaćih, jer su ovdje zdraviji i hrana, i zemlja, i vazduh.

Kiseli kupus za dva dana – postoji trik

Agrosavjet
-
0
Kiseli kupus za dva dana – postoji trik

Nemate uslova ni prostora da držite kacu kupusa u stanu ili podrumu? A sarmu biste ipak jeli, onu domaću? Rješenje postoji. Kupus možete da ukiselite za dva dana i to na sljedeći način koji je baš zanimljiv i brz.

Glavicu kupusa očistite od suvišni liski, i izdubite korijen. U udubljenje uspite sirće (otprilike mala kafena šoljica) pa kašiku soli i protresite glavicu kako bi se sastojci ravnomjerno rasporedili po cijeloj glavici.

Ovako pripremljen kupus stavite u kesu koju ćete potom odložiti u zamrzivač na 48 sati. Kada je izvadite i odmrznete dobićete kiseli kupus.

Postoji i jedan malo sporiji način da ukiselite kupus. Kada očistite glavicu, izdubite korijen i sipajte u šupljinu so, stavite kupus u dublji sud, a pored njega krišku hljeba.

Kupus potom prelijte ključalom posoljenom vodom (so po ukusu, ali ipak vodite računa da ga so čuva od kvarenja) i poklopite. Očekujte da se kupus ukiseli za najviše pet dana, ali uslov je da ga držite na toplom.

1...342343344...1.016Stranica 343 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia