Naslovnica Blog Stranica 268

Voda od korijandera – Kako se pravi i za šta je sve dobra?

Korijander je odličan za čišćenje tijela od toksina i teških metala. Prepun je antioksidansa, pomaže ojačati imunitet, olakšava tegobe kod nadutosti i zadržavanja tečnosti u tijelu.

Korijander je ljekovita biljka, koja se često nađe u supama, salatama i drugim jelima. Njegova dobrobit za ljudski organizam poznata je hiljadama godina kod mnogih naroda pa tako i u tradicionalnoj indijskoj medicini.

Tu posebno do izražaja dolazi voda od korijandera – tradicionalni tonik koji se proizvodi kuvanjem ili namakanjem sjemenki u vodi.

Korijander je odličan za čišćenje tijela od toksina i teških metala. Prepun je antioksidansa, uključujući vitamine C, A i K, koji imaju protivupalna svojstva, pomažu u jačanju imuniteta, održavaju mikrobiom u crijevima na optimalnoj razini… Osim toga, pomaže u mršavljenju i izbacivanju viška tečnosti iz tijela.

Navodno je dobar i kao afrodizijak. Koristiti se može svjež u jelima, sušen, a posebno su dobre njegove sjemenke.

Pročitajte: Korijander moćan saveznik u borbi protiv povišenog krvnog pritiska!

Recept za vodu od korijandera

  • 1 kašiku sjemenki korijandera stavite staklenu bocu.
  • Napunite je do vrha vodom.
  • Ostavite je u frižideru preko noći kako bi se sjemenke dobro natopile.
  • Voda od korijandera je spremna za piće kad dobije smećkastu boju.
  • Procijedite je od sjemenki i uživajte.

Ovaj napitak je posebno dobro piti u jutarnjim satima, odličan je za probavu, prenosi mbg.com.

Čaj od sjemenki

Stavite kašiku usitnjenih sjemenki u 3 litre vruće vode, ostavite pola sata, procijedite i popijte.

Ovaj čaj odličan je za podsticanje rada crijeva pa ga je dobro popiti ujutro. Osim toga, pomaže i kod nadutosti te pretjeranog nakupljanja tečnosti u tijelu.

Napitak od usitnjenih sjemenki

Prelijte kašičicu usitnjenih sjemenki (usitniti ih možete u avanu) sa 200 ml vruće vode i ostavite neka stoji preko noći. Procijedite pa popijte kroz dan tako da ga podijelite na tri dijela i pijete u razmacima.

Ovaj napitak pomaže kod problema sa želucem, loše probave, kod proliva, grčeva, nadutosti pa čak i hemeroida.

Pročitajte: Kako uz pomoć korijandera možete prečistiti vodu koju pijete?

Čaj od listova

Usitnite listove tako da dobijete dvije kašike pa to prelijte sa 250 ml vruće vode, ostavite da malo stoji, procijedite pa pijuckajte tokom dana. Ovaj čaj posebno je dobar za ublažavanje simptoma alergije.

Čaj za mršavljenje

Zakuvajte pet šolja vode pa dodajte pola kašičice komorača, pola kašičice kumina, pola kašičice korijandera, komad (od 1,5 cm) svježeg đumbira. Kuvajte poklopljeno na laganoj vatri oko pet minuta. Procijedite i stavite u termosicu.

Pijuckajte tokom dana u malim gutljajima, počevši od jutra. Pomoći će vam u mršavljenju.

Prirodno đubrivo – Stvari koje inače bacate vaše biljke obožavaju

Pravljenje đubriva u kućnoj radinosti ima višestruke benefite, jer ćete na taj način iskoristiti i stvari koje biste inače bacili.

Za kvalitetno, bujno i zdravo cveće neophodna je posebna njega. To ne znači da bi trebalo da svakodnevno trošite sate oko vaših cvjetnica, ali kvalitetno zemljište, prigodno đubrivo, zalivanje se podrazumijeva.

Iako se na tržištu mogu pronaći razna đubriva i preparati za prihranu cvijeća, možete ih u potpunosti izbjeći i napraviti kod kuće, neće vas koštati ni dinara.

Ljuske kikirikija

Ljuske kikirikija držite u vodi nekoliko dana, da omekšaju. One se razgrađuju sporo, ali su veoma korisne i sadrže mnogo hranljivih materija i poboljšavaju rastresitost zemlje.

Omekšale ljuske izmiješajte sa zemljom za cvijeće i tu posadite vaše cvjetnice.

Pročitajte: Sačuvajte talog od kafe i napravite tečno đubrivo za cvijeće

Kora citrusa

Kore pomoradže, grejpfruta, limuna, madarina, klementina su bogate vitaminima i mineralima. Za ovaj dio citrusa se kaže da je prava riznica kalijuma, klacijuma, fosfora, gvožđa i natrijuma.

Kore potopite u hladnu vodu i ostavite da odstoje minimum 24 sata, kako bi izgubile veći dio prirodne kiselosti, te se lakše razgradile pomoću mikroorgaizama iz tla.

Pospite kore oko biljke i zatrpajte zemljom.

Pročitajte: Đubrivo od kvasca – Kako se priprema i upotrebljava?

Kora šargarepe

Dio kore na šargarepi koji ljuštimo je njen najbolji i najkvalitetniji dio, jer su tu koncentrisane hranljive materije.

Ukoliko ipak nemate namjeru da je konzumirate, isijecite je na krupne komade i rasporedite po žardinjerama na terasi, u podnožju sobnih biljaka ili u vrtu.

Kora ovog zdravog korijena bogata je vlaknima koja omekšavaju zemlju, kao i dragocjenim mineralima kao što su kalijum, bakar, mangan, veoma korisnim za zdravlje biljaka.

 

Skrivene moći celera – Da li znate kako se pravi celerova so?

Celerova so – Za celer je poznato da sadrži barem osam vrsta antikancerogenih sastojaka, takođe je poznato kako se priprema i koliko je ljekovit sok od celera, a mi vam ovdje pišemo recept kako se priprema celerova so.

Celer je zdrav od korijena do sjemena i vrlo je lako probavljiv, ali to je tek okvirna moć ovog sjajnog povrća. Samo 100 grama korijena ove biljke sadrži tek 40 kalorija, što je dvostruko manje od iste količine krompira.

Sjajan je za snižavanje krvnog pritiska i zbog svoje niskokaloričnosti izvrstan je saveznik u dijetama. Uglavnom se sastoji od vode i upravo je zbog toga glavni sastojak dobrih dijeta.

Listovi celera bogati su vitaminom A. Dok su peteljke izvrstan izvor vitamina B1, B2, B6 i C, puni su kalijuma, folne kiseline, kalcijuma, magnezijuma, gvožđa, fosfora, natrijuma i esencijalnih aminokiselina.

Pročitajte: Evo zašto je dobro konzumirati čaj od celera

Celerova so recept

Ipak, od celera možete napraviti još jednu sjajnu ljekovitu stvar – celerovu so! Riječ je o začinu koji je sjajna zamjena za običnu so. Celer je sam po sebi slankast pa je samim tim odličan temelj za ovaj pripravak. Obična so diže pritisak, opterećuje bubrege i želudac, dok celerova so snižava pritisak i odličan je diuretik.

Celerovom soli možete soliti što god poželite, a sjajnu će aromu dati na primejr krompiru, ribi, riži, supama i sl. Nakon upotrebe celera u hrani vaš će dah takođe djelovati svježije. Zanimljivo je da celerova so odlično odgovara i u receptu za koktel Bloody Mary.

Odaberite čvrsto i zdravo korijenje celera, očistite ga i naribate. Naribani celer pomiješate sa morskom solju u omjeru 1:3. Dobro izmiješate i staviti u posudu s poklopcem kako bi odstajalo 20 sati. Mješavinu nakon toga istresite na pleh te stavite u rernu sušiti na temperaturi od 80 stepeni, dok ne očvrsne.

Osušenu mješavinu izvadite, prohladite i što sitnije sameljite te spremite u dobro zatvorenu teglu i konzumirajte po potrebi i želji.

Kada i kako da beremo koprivu

Još početkom proljeća kopriva pušta svoje listove. Možete je naći svuda – po parkovima, dvorištu, planini, tamo gdje ništa drugo ne može da raste. Ona nema pretencije za teren, samostalna je i izdržljiva. Nekada je bila prva hrana u proljeće.

Kopriva u sebi sadrži takozvano oragansko gvožđe, koje je osnovno kod crvenih krvnih zrnaca. Anemija, nedostatak snage i malaksalost su zbog nedostatka ogranskog gvožda.

Ishrana sa koprivom je u stanju da pročisti krv ili da ojača slanje kiseonika. Njenim branje u proljeće, mi ulivamo prvu sunčevu energiju koja je ogrejala njene listove. Svima kome je potrebna energija nakon zimskog perioda, treba da se osloni na nju.

Pročitajte: Savjet travara – Ovako se pravilno koristi kopriva

Kopriva može da raste i napolju, i u saksiji, i da se upotrebljava stalno, kao ljekoviti čaj ili poparena – čak i u sirovom stanju kao salata, sa masnoćom. Preporučuje se svima ko ima vrijeme da je nabere.

Kopriva se može konzumirati cijele godine. U proljeće pomaže kod proljećnog umora, zimi će pomoći kada smo pretjerali za prazničnom hranom, a ako smo opterećeni tokom dana, možemo probati da zamijenimo kafu čajem od koprive.

Branje koprive

Sakupljanje i piće koprive izgleda jednostavno, međutim, to nije baš tako. Treba da se prati nekoliko preporuka kada odlučimo da je beremo i koristimo. Jedan od njih je povezan sa procesom branja. Ako želimo da pročistimo krvi ili da izbacimo proljećni umor, treba da beremo koprivu kada mjesec opada.

Za ostalo ljekovito bilje je baš obrnuto. Čaj od koprive se pije kada se mjesec smanjuje i to između 15-19 za bolji efekar. Najbolja je mlada, proljećna kopriva.

Dobro je da odaberete čisto mjesto za branje korpive. Najbolje ako kod tog mjesta ima voda blizu. Ni u kom slučaju ne treba da se bere u naseljenim mjestima i oko puta.

Pročitajte: Za ove tri namirnice kažu da su najzdravije na planeti

Zapamtite, beru se samo vrhovi koprive, a ne cijela biljak. Koristite rukavice, pošto, iako je zdravo, kada kopriva ožari to mnogo boli.

Možete koristiti makaze, a sakupljeno stavite u kesu. Kada je donesete kući, rasporedite je na nekoliko dana u šareni hlad da se osuši.

Osim za liječenje i jačanje imuniteta, kopriva se koristi i za pravljenje mnogih kilinarskih izazova, koji su tipični za bugarsku kuhinju.

Austrocylindropuntia subulata – Kako se gaji kaktus minimalnih zahtjeva

Ako ste ljubitelj kaktusa, vrlo je vjerovatno da poznajete vrstu Austrocylindropuntia subulata jedne od najotpornijih koje postoje na svijetu, idealne za sve početnike ili za one koji zaboravljaju na svoje biljke.

Karakteristike Austrocylindropuntia subulata

La Austrocylindropuntia subulata, poznat jednostavno kao opuntia subulata biljka je koja može imati 2-3 metra ako je posađena u zemlju, ali ne više od jednog metra ako je u saksiji.

Jedna od karakteristika koja najviše privlači pažnju ove biljke je činjenica da se radi o „neuništivoj“ biljci. A šta god da uradite sa njim, on će preživiti, čak i kada ga nađete u veoma lošem stanju.

Ima listove koji su vrlo mali, samo 1-2 centimetra. A ono najljepše u vezi s ovim kaktusom je cvijeće. U sezoni cvatnje obično proizvodi cvjetove duge 6 cm crvene boje. Ako se oprašuju, onda će izrasti u plod od oko 10 cm. Ali budite oprezni, jer će biti puno trnja.

Pročitajte: Kikiriki kaktus – Uzgoj, održavanje, razmnožavanje

Njega Austrocylindropuntia subulata

Lokacija i rasvjeta

Preporučujemo da ga smjestite na mjesto gdje ima dosta sunčeve svjetlosti. Ali to morate uraditi postepeno.

Kada kupite primjerak ovog kaktusa, normalno je da dugo nije bio na suncu. Dakle, ako ga stavite direktno na sunce, listovi i stabljike će izgorjeti. Najbolje što možete učiniti je naviknuti biljku malo po malo, dok ne vidite da ga možete ostaviti na suncu.

Nije preporučljivo imati ga u zatvorenom prostoru jer kaktusima nije dovoljno osvjetljenje u domovima. U stvari, ako primijetite da ima slabije stabljike nego inače, da ga napadaju štetočine i bolesti ili da ne cvjeta, razlog može biti sljedeći: nedostatak sunčeve svjetlosti.

Temperatura

Najnormalnije je da mislite da će, pošto je kaktus, sam izdržati tople temperature i da će na mrazevima na kraju oboljeti i umrijeti. Ali istina je da neće.

El opuntia subulata je biljka porijeklom iz Južne Amerike, prisutna uglavnom u Peruu i Ekvadoru, a u svom prirodnom staništu poznaje i vrlo visoke i vrlo niske temperature. Tako da ne biste trebali imati problema s tim.

Generalno, može izdržati povremene mrazeve i temperaturu od -4ºC. Ali ako je uobičajeno da padne više od toga, najbolje ga je zaštititi.

Pročitajte: 6 koraka za uspješno presađivanje kaktusa

Zemlja

Kada sadite ili presađujete svoj kaktus, važno je da znate gdje ćete to učiniti i koji će vam supstrat biti potreban.

Ako se odlučite da ga posadite u baštu, u zemlju, uvek izaberite dobro drenirano tlo. Međutim, u slučaju saksije, preporučljivo je da pripremite supstrat sastavljen od univerzalne mješavinei perlita, riječnog pijeska ili nečeg sličnog kako biste imali dobru drenažu.

Drugi preporučuju supstrat za kaktuse, koji je obično usmjeren na izbjegavanje nakupljanja vode kako ne bi uticao na njihovo korijenje.

Odaberite jedno ili drugo, oba će vam pružiti dobru njegu ove biljke.

Zalivanje

Nema sumnje da je zalivanje jedna od mjera njega Austrocylindropuntia subulata ali ne zato što ga morate puno zalivati, već naprotiv.

Ljeti, na primjer, dovoljno je 1-2 zalivanja sedmično. Zimi možete zalivati jednom do dvaput mjesečno, ništa više. Zapravo, sve dok je zemlja vlažna, ne morate ih zalivati i tek kada se „sjetite“ treba to učiniti, jer imaju tendenciju da se dobro drže.

A kako znate da li je zemlja suva?

Vidite naborane stabljike. Ako to primijetite na biljci, možete ga oporaviti ako cijelu saksiju stavite u posudu s vodom na 30 minuta (zalivanje potapanjem). Ili, ako ste ga posadili u zemlju, obilno ga zalijte.

Naravno, zgodno je ne ići u te krajnosti, ali, ako se to dogodi, vidjećete da ga je lako oporaviti.

Pročitajte: Decembar ili božićni kaktus: Ako uradite ovo, cvjetaće bujnim cvijetom cijele zime!

Đubrenje

Osim zalivanja, važno je i đubrenje, posebno u pogledu cvjetanja, đubrite ga od proljeća do rane jeseni. Nije obavezno, ali ako želite da cvjeta onda je potrebno đubriti.

Koristite đubrivoza kaktuse i pridržavajte se uputstva proizvođača.

Sadnja i razmnožavanje bagrema

Postoje četiri osnovne vrste bagrema: Robinia pseudoacacia, Robinia hispida, Robinia neomexicana i Robinia viscosa. Osim tih osnovnih vrsta, postoji i veliki broj varijeteta:

  • medonosni bagrem
  • ukrasni bagrem
  • patuljasti bagrem

Neke od poznatijih ukrasnih formi bagrema su:

  • Decaisneana (ima blijedoružičaste cvjetove i manje je otporna na mraz),
  • Pendula (ima povijene i obješene grame, a lišće mu je u početku smeđecrveno),
  • Pyramidalis (formira valjkastu ili usko piramidalnu krošnju),
  • Stricta (ima široko piramidalnu krošnju),
  • Umbraculifera (ima okruglastu i gustu krošnju te grane bez trnja),
  • Tortuosa (ima potpuno savijene grane).

Bagrem ima jaku izbojnu snagu iz panja, a budući da nema posebne zahtjeve, rašće na različitim vrstama tla. Ono na što je ipak dosta osjetljiv jeste mraz.

Sadnja i razmnožavanje bagrema

Bagrem se može razmnožavati sjemenom i korijenskim izdancima. Sjeme je prije sadnje potrebno stratificirati i ima nešto slabiju klijavost, ali nakon što proklija vrlo brzo raste pa tako u prvoj godini može doseći visinu od 1 m. Do cvjetanja dolazi četiri do šest godina nakon sjetve sjemena.

Bagrem najbolje raste u područjima s umjerenom klimom te na laganom i suvom tlu. Za uzgoj je idealno suvo pjeskovito tlo, ali uspijevaće i na tlima drugačijeg sastava, osim na onima koja su teška, ljepljiva i vlažna. Čim korijenje bagrema dođe do vlažnih slojeva tla, drvo počne oboljevati. Zato je vlažna zemljišta bolje iskoristiti za sadnju jasena, hrasta ili topole.

Razmnožavati se može sjemenom, reznicama ili proizvedenim presadnicama. Sjeme se može skupljati kroz cijelu zimu, a otrgnute mahune bagrema suše se na suncu ili uz pomoć nekog drugog izvora topline. Nakon sušenja se odvaja sjeme, a ako ga pohranimo na suvo i prozračno mjesto, možemo ga sačuvati duže vrijeme. Ono pritom neće izgubiti na klijavosti.

Pročitajte: Novi delikates na trpezi – Slatko od bagrema i pohovani cvijet

Razmnožavanje sjemenom

Bez obzira na to hoćemo li bagrem uzgajati direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom presadnica, prije toga treba pripremiti tlo. Tlo na kojem će se saditi bagrem treba biti rahlo, a osim zemljišta, treba pripremiti i sjeme. Kako bi se postiglo jednoličnije klijanje, sjeme se kratko prelije vrućom vodom i odmah se procijedi, ali vodu treba zadržati. Kada se voda nakon desetak minuta malo prohladi, sjeme se potapa u nju i ostavlja se sve dok se voda potpuno ne ohladi. Nakon toga ga treba posušiti i odmah slijedi sadnja. Ovako pripremljeno sjeme sadi se u vlažno tlo. Sjeme se može posijati i bez prethodne pripreme, ali tada će klijati sedmicu ili dvije kasnije i klijanje će biti nejednolično.

U slučaju da se želi izvršiti pošumljavanje neke površine bagremom, ili da se žele proizvesti presadnice, sjeme se sije u redove među kojima treba ostaviti 1 do 2 m razmaka. Sve dok mlade biljke ne ojačaju, potrebno je uklanjati korove i okopavati tlo.

Razmnožavanje reznicama

Reznice se s matičnog stabla uzimaju tokom kasne jeseni ili rane zime, tako da se do proljeća stignu zakorijeniti. Reznice se stavljaju u posude s vlažnim pijeskom i treba ih držati u hladnoj prostoriji gdje se temperatura kreće od 4 do 10℃. U proljeće reznice treba presaditi u lonce ispunjene mješavinom perlita, krupnog pijeska i tresetne mahovine. Na stalno mjesto se sade nakon što dosegnu visinu od 60 do 90 cm.

Pročitajte: BAGREM KAO LIJEK – Kako da napravite sirup i čaj od bagrema

Uzgoj i održavanje bagrema

Bagrem nema nikakve posebne zahtjeve, otporan je na vjetar, nije ga potrebno đubriti i jednom kada se ukorijeni ne treba ga zalivati. Važno je jedino da je posađen na mjestu do kojeg dopire dovoljno sunčeve svjetlosti.

Ako ga duže vremena ostavite bez nadzora, bagrem će formirati gusto šipražje koje će biti teško raskrčiti. U tom slučaju može ugroziti bioraznolikost jer usljed njegovog širenja može doći do nestanka autohtone vegetacije. Iz tog razloga bagrem treba saditi na siromašnijim i lošijim zemljištima, umjesto na parcelama s poljoprivrednim usjevima ili autohtonim vrstama. Kako se ne bi nekontrolirano širio, za vrijeme vegetacije ga treba orezivati ili upotrebljavati određene herbicide.

Bolesti i štetnici

Ne postoje značajniji štetnici od kojih bi bagrem mogao stradati, ali mogu se pojaviti neki insekti koji početkom proljeća napadaju lišće. Krajem ljeta može doći do pojave insekata koji ulaze u stabla gdje se gnijezde i razmnožavaju. Napadnuta stabla poprimaju spaljen izgled i zaostaju u rastu. Manje štete mogu nanijeti i razni glodari i divljač koja zbog nedostatka hrane može glodati koru ili korijenje bagrema.

Zašto psi jedu travu?

Zašto psi jedu travu? – Mnoge pse zateći ćete kako jedu travu. Riječ je o nasljeđu koje su psi zadržali od svojih predaka poput vuka i lisice koji su jeli sve životinje koje bi uhvatili.

Kako su te životinje uglavnom bile biljojedi, tako su i oni, hraneći se njima, pojeli veću količinu biljaka koje su bile u njihovim crijevima. Dakle, psi jedući travu jedu ono što bi zapravo i u prirodnim uslovima jeli, ali u nešto drugačijem obliku.

Drugo je objašnjenje koje podsjeća na to da psi nerijetko povraćaju nakon konzumiranja trave. Naime, neki psi imaju probleme sa želucem pa jedući travu olakšavaju sebi tegobe. Možda im je želudac osjetljiv, a možda imaju parazite ili im nedostaje određenih probavnih enzima

Pročitajte: Zašto psi krive glavu na stranu kada im pričamo?

Neki psi, s druge strane, jednostavno vole da jedu travu.

Dobro je znati da jedenje trave nije neobična pojava i nije zabrinjavajuće ako je pas ne jede u velikim količinama. Ako osim trave jede niz drugih stvari koje nisu za jelo, posjetite veterinara jer se u tom slučaju može raditi o poremećaju u ponašanju.

Pojavila se čokolada sa čvarcima

Poslije prvoaprilske šale da će mini Plazma keks biti zelena i slatko-povrćnog ukusa, istog mjeseca uslijedila je najava hrvatske fabrike slatkiša Kraš da pravi čokoladu sa čvarcima – i to ozbiljno.

Ograničena serija ovih slatko-slanih proizvoda prodavaće se 30. aprila u njihovoj prodavnici u Zagrebu, najavili su na Twitteru.

„Tražili ste, dobili ste! Dorina Čvarak je stvarno tu!“

Kao i kada su se prije nekoliko godina pojavili čoko smoki, plazma slana i ledena krem bananica mnogi na Balkanu su negodovali, a Kraš je izazvao posebno veliku pažnju jer su uz njihove slatkiše tradicionalnih ukusa odrastale mnoge generacije u bivšoj Jugoslaviji.

Nekima su omiljene bile Domaćica i Bajadera, a drugima bombone 505 sa crtom, Životinjsko carstvo i Kiki bombone.

Kako idu kakao i mast?

Raznoliki ukusi čokolada i slatkiša u međuvremenu su postali uobičajeni, pa su prvoaprilsku najavu Plazma keksa sa ukusom čokolade i brokolija mnogi shvatili ozbiljno.

Istog dana u Hrvatskoj je predstavljena mesnata čokolada.

„Slasna ili masna? Dorina u saradnji s Mesnom industrijom Braća Pivac predstavlja limitiranu čokoladu s čvarcima! S kim ćeš je prelomiti?“, objavljeno je na društvenim mrežama hrvatskog proizvođača slatkiša na svjetski Dan šale.

Shvativši da im je fora bila „toliko dobra“ iz Kraša su otišli korak dalje – umjesto da kažu „aprilili“, nekoliko nedjelja kasnije poručuju: „Tražili ste i dobićete“.

„Ono što su započeli prvog aprila, u Krašu će dovršiti poslJednjeg aprila. Naime, u rekordnom roku napravljena je Dorina Čvarak od 100 grama, s minimalno 50 procenata udjela kakaa i pažljivo biranim hrskavim čvarcima“, navodi se u saopštenju Kraša dostavljenom BBC na srpskom.

Ova ručno rađena čokolada proizvodi se u ograničenoj seriji.

Najava prodaje izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, među kojima je bilo mnogo duhovitih.

Nisu svi pozitivno reagovali, nekima je ova kombinacija ukusa bila, kako je navela jedna korisnica Twittera, uznemirujuća.

Mnogi su tražili nove ukuse, prilagođene lokalnim tržištima.

To i ne čudi pošto je za gastronomske ljubitelje ukusa iz Srbije fabrika Čipsi napravila svojevremeno čips sarma i čips sa kiselim krastavčićima.

Zašto firme to rade?

Proizvođači pokušavaju da osvježe brendove i da naprave što više novih proizvoda koji će biti tržištu interesantni, ocjenjuje marketinški stručnjak Borislav Miljanović.

„Kupci hoće da probaju nove proizvode, hoće nešto novo i ovo je odgovor proizvođača na to. Da li je taj miks ukusa dobar ili nije, to će se pokazati vremenom, kad počnu masovno da prodaju taj proizvod“, kaže Miljanović za BBC na srpskom.

Odluci fabrike vjerovatno je prethodilo istraživanje koje je pokazalo da može da bude zanimljivo kupcima, dodaje.

„U svakom slučaju, to neće škoditi njihovom osnovnom brendu. Ja bih probao čokoladu s čvarcima, a sad da li bih je jeo i da li bi mi se svidela, ne znam“, kaže uz osmijeh.

Tradicija duža od Jugoslavije

Fabrika Kraš je nadživjela Jugoslaviju.

Osnovana je sedam godina prije te države, 1911. kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Evropi i jedno vrijeme je imala titulu dobavljača kraljevskog dvora u Beču i Budimu.

Poslije Drugog svjetskog rata, 1946. godine postaju prva robna marka na ovim prostorima.

Od 1950. ujedinjuju se sa preduzećem Bizjak i nekoliko manjih fabrika slatkiša pod zajedničkim imenom antifašističkog borca i narodnog heroja Josipa Kraša.

Izbor položaja za podizanje vinograda

Izbor položaja za podizanje vinograda – Ukoliko se vinograd podiže u rejonu, podrejonu ili vinogorju sa razvijenim vinogradarstvom, mogu se iskoristiti dugogodišnja praktična iskustva koja služe kao osnova za orjentaciju u pogledu izbora sorata, zemljišta i položaja za podizanje vinograda.

Međutim, ukoliko se osvajaju nove površine, gdje vinova loza nije gajena, onda se bez prethodne studije o agroekološkim uslovima ne preporučuje podizanje vinograda, s obzirom na to da je vinova loza veoma osjetljiva na nepovoljne klimatske i zemljišne uslove.

Pročitajte: Zašto vinova loza plače?

Izbor i ocjena pogodnosti jednog zemljišta ili zemljišnog kompleksa ili parcele u području gdje vinova loza ranije nije gajena mora se bazirati na provjeri agrobioloških i privredno-tehnoloških osobenosti sorti vinove loze koje se žele gajiti u datim agroekološkim uslovima, ekološkim uslovima, uslova predjela, zemljišnog kompleksa ili parcela namijenjenih podizanju vinograda, mogućnosti primjene agrotehničkih i meliorativnih mjera radi ublažavanja štetnog djelovanja nepovoljnih činilaca sredine (ukoliko je to neophodno), mogućnosti primjene savremenih agrotehničkih mjera koje će omogućiti poboljšanje kvaliteta grožđa i vina i prerađevina od grožđa i vina, mogućnosti visoko rentabilne proizvodnje grožđa i vina.

Izbor položaja za podizanje vinograda u potpunosti zavisi od činilaca kao što su ekspozicija, inklinacija i konfiguracija zemljišta. Za najbolji položaji za vinograd smatraju se blage kose okrenute jugu ili jugozapadu, gde vinova loza najbolje uspjeva, grožđe sadrži više šećera i aromatičnih materija, bogatije je bojenim materijama, vino ima veću količinu alkohola, harmoničniji odnos između alkohola i ukupnih kiselina, a bolji su i kvalitet grožđa i vina.

Pročitajte: Vinova loza – Rezidba za rod

Osim toga, prinos grožđa je stabilniji, loza bolje sazrijeva, bolje podnosi niske temperature zimi i dugovječnija je. U povoljnim klimatskim uslovima mogu se iskoristiti i položaji okrenuti jugoistoku, strogo vodeći računa o izboru sorte, toplotnoj sumi osvjetljenosti i drugim faktorima koji direktno ili indirektno utiču na prinose i kvalitet grožđa i vina.

 

Biljka čarobnog izgleda, privlači novac i sreću ukoliko procvjeta

Biljke u prostor donose posebnu energiju, što zna svako ko ih njeguje, ali neke se izdvajaju i po svojim feng šui svojstvima. Jedna od njih je klivija – sobna biljka sa mesnatim i velikim zelenim listovima i čarobnim cvijetom, najčešće narandžaste boje.

Cvjeta jednom godišnje, najčešće u proljeće, a njen cvijet je u obliku trubice, biljci daje posebnu egzotičnu ljepotu. Kada procvjeta, to simbolično znači da u vašu kuću uskoro stižu dobre vijesti.

Međutim, da bi klivija uopšte procvjetala, potrebna je adekvatna njega. Prija joj sjeverna strana u kući, a nikako je ne treba izlagati jakim sunčevim zracima. Prija joj sobna temperatura, a ne treba je zimi držati na temperaturi nižoj od 10 stepeni.

Pročitajte: Vjerovanja vezana za VERBENU, a evo i kako se gaji ova nezahtjevna biljka

Biljka se zaliva po potrebni, uopšte nije zahtijevna. Zimi se zaliva na oko 20 dana, dok tokom ljeta i proljeća treba zalivati češće. Prihranjuje se tečnim đubrivom od marta do septembra, kao i u februaru kada se formiraju cvjetni pupoljci. Mlade klivije se presađuju svake godine na proljeće kad stane cvjetanje u veću saksiju. Klivija se može razmnožavati dijeljenjem velikih biljaka, odnosno, odvajanjem mladica nakon cvjetanja, a može se razmnožiti i sjemenom.

Klivija zauzima svoje mjesto u istočnoj filozofiji feng šuija. Smatra se da je njena aura dragocijena i posebna i da zrači nevjerovatnom energijom. Postoje određena feng šui pravila za ovu srećnu biljku.

Pročitajte: Tajna uspješnog rasta FREZIJA, treba im dodati samo jedan sastojak koji ne košta ništa

Kliviju ne treba stavljati u spavaću sobu, jaka energija cvijeta može uticati na snove i uzrokovati nesanicu. Biljka jeste idealna opcija za uređenje dnevnog boravka i kancelarije. U ovim prostorijama imaće blagotvoran uticaj na okolinu i eliminisati negativnosti. A ako stavite nekoliko novčića u njenu saksiju, to može privući prosperitet u kuću i poboljšati porodično blagostanje.

Ako je cvijet prestao da cvjeta ili se iznenada osušio, prema feng šuiju, to može ukazivati na troškove, negativne promjene i gubitke.