Naslovnica Blog Stranica 263

ŽUTA TRAKA rješava VELIKI PROBLEM koji muči sve biljke – Vežite je u bašti i uživajte u rezultatima

Zvučaće čudno, ali ovo nije samo za ukras, već provjerena metoda za borbu protiv štetočina u vašoj bašti.

Plastična kesa je ubjedljivo najgora opcija – Ovo je najbolji način za čuvanje hljeba

Ako hljeb ostavljate na kuhinjskom pultu, u fioci ili kutiji za hljeb i još ga držite u plastičnoj kesi – odmah da vam kažemo, to nikako nije dobra ideja.

Čuvanje hljeba u kesi dovešće do sušenja, dok kada je kutiji postoji mogućnost da se razvije buđ.

Najbolje rješenje, koliko god vam možda blesavo zvučalo, jeste da ga stavite u zamrzivač.

Pročitajte: Zbog čega je ovseno brašno i hljeb od njega bolji za vaš organizam od bilo kojeg drugog?

Ovako ćete uvijek imati svježu veknu, a možete je odmrznuti na dva načina:

1. Ako vam treba odmah, izvadite zaleđeni hljeb, stavite ga u aluminijumsku foliju i zagrijte u rerni.

2. Ako želite svjež hljeb za ujutro, izvadite ga pred spavanje i stavite na čistu kuhinjsku krpu da se preko noći lagano otapa. Ujutro će ukus biti kao da ste ga tek kupili u pekari.

Smanjuju rizik od moždanog udara, sočne su i ukusne, ali imaju i jednu manu – i to veliku

Jagode nas podsjećaju na ukus proljeća i ranog ljeta. Poput bobičastog voća, bogate su vitaminima, mineralima, vlaknima i jedinjenjima sa antioksidativnim i protivupalnim dejstvima. Mogu da pomognu u prevenciji nekoliko zdravstvenih stanja, ali imaju jedan nedostatak.

Kad su dio hranljive ishrane, mogu da pomognu u prevenciji raznih stanja. Jedno od tih zdravstvenih stanja je dijabetes tipa 2. Istraživanja sugerišu da ovo voće smanjuje povećanje šećera u krvi nakon obroka kod nekih ljudi koji se bore sa gojaznošću ili prekomjernom tjelesnom težinom.

Osim toga, sastojci u jagodama takođe mogu da pomognu u zaštiti od srčanih bolesti, moždanog udara, raka, visokog krvnog pritiskai zatvora.

Koji začin je idealna zamjena za šećer?

Podrška tijelu i jačanje imunog sistema nikada nije bila važnija nego sada, ali možemo li sve to obezbijediti samo ishranom? U današnje vrijeme, sve veći broj ljudi oslanja se na takozvanu „superhranu“, ali da li je ona zaista toliko zdrava i djelotvorna kao što se priča? I zašto, za promjenu, umjesto nje ne bismo koristili začine?

Cimet je popularan začin koji izaziva osjećaj topline i udobnosti. Od rolnica do latea sa cimetom – postoji toliko načina da uživate u ovom toplom, drvenastom začinu. A ako vam kažemo da pomoću ovog aromatičnog začina možete da ublažite želju sa slatkišima ili čak potpuno izgubite želju za njima vjerujemo da ćete ga voljeti još više, piše Elle Si, a prenosi City Magazine.

Pročitajte: Da li ste pili ČAJ OD CIMETA? Ima brojne pozitivne efekte na organizam

Cimet je ukusan začin koji se dobija iz unutrašnje kore drveta cimeta. Obično se koristi kao aromatični začin i dodatak slatkim i slanim jelima, kao i toplim i hladnim napicima. No, pored divnog ukusa i nevjerovatne arome, ovaj svestrani začin može da nam ponudi još puno toga.

Naime, cimet sadrži mnogo antioksidativnih polifenola i antiinflamatornih svojstava. Antioksidansi mogu smanjiti rizik od bolesti štiteći ćelije od slobodnih radikala. Osim toga, cimet je idealan način da smanjite upotrebu šećera u ishrani.

Dostupan u obliku štapića ili praha, ovaj začin ima prirodno sladak ukus, što ga čini idealnom zamjenom. Pored toga, on daje poseban ukus voćnim, čokoladnim, kao i desertima sa kafom. Takođe se može dodati u slana jela kao što su sosovi, pa čak i salate, ili ga možete jednostavno posuti po kriškama narezanih jabuka.

Pročitajte: Zlatna trojka – Med, cimet i voda za očuvanje zdravlja cijelog organizma

Pored divnog ukusa, cimet ima brojne druge zdravstvene prednosti. Ne samo da sprečava osjećaj gladi, već i drastično snižava nivo holesterola i šećera u krvi. Jedno od ljekovitih svojstava cimeta je da može da spriječi zgrušavanje krvi jer inhibira oslobađanje zapaljenske masne kiseline zvane arahidonska kiselina.

Zbog ove osobine je prirodno antiinflamatorno sredstvo. Pored toga, cimet ima veoma efikasna antimikrobna svojstva koja mogu zaustaviti rast gljivica i bakterija, a poznato je i da cimet olakšava varenje.

Vlakna i kalcijum pomažu u uklanjanju žučnih soli iz tijela, tako da cimet pomaže u zaštiti debelog crijeva i digestivnog sistema. Osim toga, cimet je koristan čak i za funkciju mozga – njegov jak miris može stimulisati moždanu aktivnost i poboljšati kognitivne procese kao što su pažnja, memorija i još mnogo toga.

Dragoljub – Ukrasna biljka koja čuva zdravlje

Dragoljub (lat. Tropaeolum majus) samonikla začinska i aromatična biljka koja pripada malenoj porodici Tropaeolaceae. Ova porodica porijeklom je iz Južne Amerike, a vrsta Tropaeolum majus rasprostranjena je kod nas duž Jadranske obale. Budući da dragoljub voli najviše topla i sunčana mjesta, a ima je i po svjetlim bukovim šumama i gajevima.

Ako volite ukrašavati svoje balkone i okućnice biljem, jedna od ljepših i popularnijih je svakako dragoljub (Tropaeolum majus), koji osim što će ukrasiti vaš dom, i vašem će organizmu ponuditi zdravlje.

Pročitajte: Dragoljub je cvijet koji povećava prinos u bašti, evo koja je njegova tajna

Dragoljub ljekovita svojstva

Dragoljub je jednogodišnja biljka koja potiče iz zemalja Južne Amerike gdje se od davnina koristi kao ljekovita biljka, ponajprije za zarastanje rana i sprečavanje eventualnih infekcija. Smatra se jakim prirodnim antibiotikom, koristi se kao tinktura, a od njega se može pripremati i sok. Dragoljub je jestiva biljka, listovi imaju gorak ukus te su odlični kao dodatak salatama.

Raste u visinu do 15 cm, ima velike skoro okrugle listove, zelenkaste boje te lijepe narandžasto-žutocrvene cvjetove. Dragoljub ima i plod sa sjemenkom koja se može sušiti i jesti. Na našim se prostorima uzgaja kao ukrasna biljka, a voli topla i suncem obasjana mjesta.

Dragoljub je izvor i vitamina C, pektina, tanina, eričnih ulja, flavonoida, karotina, fosforne i aminokiseline, saharoze, fruktoze, željeza, magnezijuma, fosfora, sumpora pa ima široku primjenu u liječenju. Dragoljub je jedan od prirodnih antibiotika, a djeluje antigljivično, antiseptički, antibakterijski, kao diuretik i laksativ. Posljednjih godina je dokazano da svi dijelovi biljke djeluju antibiotski i povećavaju otpornost organizma.

Kako djeluje antibakterijski, upotrebljava se i za liječenje infekcija poput onih urinarnog trakta. Sumporno ulje u dragoljubu je ljekovito u slučaju bronhitisa, pospješuje izbacivanje sluzi, a koristi se kod astme te pojačava izlučivanje mokraće.

Salata, čaj i sok od dragoljuba

Ukoliko niste, obavezno isprobajte salatu od dragoljuba, a pripremiti je možete tako što ćete mlado lišće biljke isjeckati sitno, posoliti i dodati maslinovo ulje i balzamiko sirćeta ili limunovog soka. Možete ga pomiješati s listovima drugih salata.

Sok od dragoljuba se priprema tako da se listovi i stabiljka biljke melju i cijede, pripravak pomaže kod oboljenja bronhija.

Čaj od dragoljuba se priprema od osušenih cvijetova i listova biljke koji se preliju vrelom vodom (za jednu šolju čaja je dovoljno jednu kašiku osušenog dragoljuba preliti vodom. Odličan je za urinarne infekcije, ali u malim količinama.

Pročitajte: Cvijeće koje možete jesti – Neven, dragoljub, lavanda…

Dragoljub tinktura

Tinktura od dragoljuba se može pripremiti i kod kuće od cvjetova ili listova biljke. Za pripremu tinkture, prema navodima na portalu MedicalNewsToday potrebno je:

  • ubrati dragoljub i ukloniti neželjene dijelove (poput stabljike i listova)
  • oprati i grubo narezati dragoljub cvijeće
  • staviti u čistu teglu koja se može hermetički zatvoriti
  • preliti s alkoholom ili sirćetom i zatvoriti teglu
  • ostaviti zatvorenu teglu 6 sedmica uz povremeno lagano mućkanje kako bi se željeni spojevi ekstrahovali
  • nakon 6 sedmica, dobijenu tinkturu treba ocijediti od krutih dijelova cvijeća, označiti teglu i poklopljenu skladištiti.

Preporučen omjer alkohola i biljnih dijelova za pripremu tinkture od svježih dijelova biljke je 1:1. Dakle, količina alkohola treba biti jednaka količini cvjetova. Tinktura se koristi tako da se mala količina (nekoliko kapljica max do 25) stavi u vodu i potom proguta.

Za sada znamo da je dragoljub cvijet kao i ostali dijelovi biljke vrlo vrijedna, dok u isto vrijeme ne zahtijeva mnogo brige tokom uzgoja.

Pročitajte: Dragoljub – Borac protiv bakterija raste na vašoj terasi

Uzgoj dragoljuba

Sjeme dragoljuba je veoma veliko. Može se sijati direktno na gredicu u aprilu ili maju. Ako želite da vam dragoljub u vrtu ili na balkonu cvate već u rano ljeto sijte ga u martu u zaštićene plitice, pa ih presadite kad prestane opasnost od mraza. Mogu rasti u cvjetnjaku ili povrtnjaku, u loncima i u visećim košaricama.

Sijete li ga u vrtu, primjera kao graničnik ili uz staze, neka udaljenost među sjemenkama i od rubova bude po 15 do 20  cm. Mjesto na kojem će rasti nemojte prihranjivati, jer će to obilje hraniva potaknuti bujanje listova, pa neće biti puno cvjetova.

Raste dobro na vlažnim, sunčanim i polusjenovitim mjestima. Što je više sunca na gredici, cvate bogatije. Zbog brzog širenja posebno je dobar kao prekrivač  tla  na površinama koje su obrasle korovom.  Dragoljub je u svom rastu i širenju agresivniji od korova, pa će ga svojim lišćem „zagušiti“.

U povrtnjaku je dobar susjed brokuli i karfiolu, paradajzu, tikvicama i krastavcima. Ako ga sijete u loncu ili visećoj saksiji, pazite da ga dobro zalivate.

Pepelnica strnih žita

0

Pepelnica žita (Erysiphe graminis) ima kozmopolitski karakter, a napada sve kulturne žitarice kao i divlje Gramineae.

Bolest često poprima epidemičan karakter uništavajući prosječno prinos pšenice od 6 do 10 %, a na ječmu i do 30 %. Štete su utvrđene i na zobi dok je raž praktično otporna.

SIMPTOMI

Znaci bolesti uočavaju se već na jesenjem usjevu i u toku prvih proljetnih mjeseci na prizemnom dijelu stabljike i donjem lišću. U povoljnim uslovima za razvoj oboljeva i vršno lišće, a i sam klas. Na zaraženom dijelu stvara se svijetlo siva skrama najčešće pored glavne nervatrue lista. Skramu sačinjavaju splet hifa na kojem se razvija obilje spora koje prekrivaju cijelu lisnu masu.

Pročitajte: Bolesti pšenice i kukurza

Spore mogu ostvariti zaraze odmah po formiranju. Za klijanje spora potrebna je vlažna atmosfera za razliku od spora drugih parazitskih gljiva, koje mogu zaraziti biljku samo ako je vlažno tkivo (rđe, plamenjače, spetorioze).

Tako je utvrđeno da spore pepelnice žita mogu klijati i kod niže od 65% relativne vlage. Klijanje spora i proces infekcije ostvaruje se kroz nepovrijeđena tkiva ili puči. Spore klijaju u hife koje prodiru samo u epidermalni sloj u kome razvija haustorije, organi sisaljke za ishranu parazita.

Vlažna atmosfera od 95 % je optimum za klijanje spora. Pri ovoj vlazi inkubacija traje 5-6 dana. Spore klijaju već kod 0,5 ºC, ali je razvoj gljiva moguć od 3-25 ºC sa optimumom od 12 ºC, dok je maksimalna temperatura 30 ºC iznad koje se parazit slabo razvija. Za ostvarivanje infekcije povoljno djeluje smanjenje turgor biljnog tkiva i obilnije rose.

Od svih žitarica najosjetljiviji je prema pepelnici ječam, gdje bolest svake godine nanosi ogromne štete.

MJERE ZAŠTITE

Sijanje otpornih sorti, spaljivanje i zaoravanje strnjike iza žetve. Primjena kalijumovih i fosfornih đubriva, te izbjegavanje gustog sklopa. Prostorna izolacija proljetnog od ozimog usjeva, dvogodišnji plodored i izbjegavanje sjetve u monokulturi su mjere koje daju povoljne rezultate.

Hemijeska zaštita fungicidima daje vrlo dobre rezultate primjenom u doba vlatanja i iza klasanja.

Sprečavanje početka grabeži

Grabež je situacija u kojoj košnicu napadaju osvajači iz drugih košnica, ta situacija je ozbiljna iz više razloga:

pčelarska oprema

Pčelarsku opremu možete naručiti na OLX.BA 

  • Pčele u košnici koje se brane od invazije boriće se do smrti. Ta bitka može rezultirati gubitkom velikog broja pčela čak i uništiti cijelo društvo.
  • Ako košnica ne može da se odbrani prilikom grabeži pčele koje napadaju mogu da odnesu društvu svu hranu.
  • Nakon što je bila žrtva grabeži, košnica mijenja svoj karakter, pčele mogu postati nezgodne, agresivne i teške za rad.

Pročitajte: ŠEĆERNI SIRUP ZA PČELE /RECEPT/

Sprečavanje početka grabeži

Najbolje od svega je spriječiti da se grabež uopšte desi. Evo šta možete da uradite:

  • Nikada ne ostavljajte med na otvorenom gdje ga pčele mogu naći, naročito ne blizu košnice i tokom smanjenoh dotoka nektara. Lak plijen može pokrenuti grabež.
  • Kada cijedite med, pokrivajte medišne nastavke nakon što ih skinete sa košnice.
  • Budite veoma oprezni kada radite sa šećernim sirupom. Trudite se da prosipate ni kap kada hranite pčele. I najmanja količina sirupa bilo gdje osim u hranilici može pokrenuti napad.
  • Sve dok košnica ne bude dovoljno jaka da se odbrani, koristite češalj za leto kako biste ograničili veličinu otvora koji pčele moraju da brane. Pored toga, obavezno zatvorite otvor u poklopnoj dasci.
  • Nikada ne hranite pčele na otvorenom (npr., tako što ćete napuniti posudu sirupom ili medom i spustiti je blizu ulaza u košnicu).
  • Izbjegavajte Bordmanovu hranilicu za leto. Pošto su tako blizu ulaza te hranilice mogu pokrenuti grabež.

Uslovi koji su potrebni za postizanje visokih prinosa KRASTAVACA

Krastavac je biljka sa visokim zahtjevima prema uslovima sredine. Klimatski, zemljišni i drugi faktori jako utiču na vegetativni rast, cvjetanje i oplođenje, zametanje plodova, dužinu vegetacionog perioda i plodonošenje, a u krajnjoj liniji, na veličinu i kvalitet prinosa.

Toplota

U svim fazama razvoja krastavac je veoma osjetljiv prema toploti. Uspijeva na realitvno visokim temperaturama. Strada na slabijem mrazu, ali pošto brzo tehnološki dozrijeva može se gajiti i u krajevima s kratkim ljetom. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je 25-28ºC, a minimalna 12-13ºC.

U poljskim uslovima klija ako temperature nisu niže od 17-19ºC. Na temeraturi iznad 36ºC prestaje asimilacija, a iznad 42ºC prestaje rastenje. Temperatura ispod 14ºC zaustavlja obrazovanje organa, ispod 7ºC prekida rast, a na temperaturi ispod 0,5ºC biljke uginu.

Naročito su nepovoljne nagle promjene toplotnih prilika.

Pročitajte: Proizvodnja krastavaca u zaštićenim prostorima

Svejtlost

Za normalan rast i razviće neophodan je intenzitet svjetlosti od 8-9 hiljada luksa i dužina dana od 10-12 sati. Ako je osvjetljenost slaba, skraćena ili produžena, biljke reaguju znatnim sniženjem prinosa.

Vlažnost

Krastavcu je potrbna relativna vlažnost vazduha 70-90% i vlažnost zemljišta 65-75% punog vodnog kapaciteta. Otpornost prema vazdušnoj suši povećava se sa povećanjem vlažnosti zemljišta. Suša u vrijeme cvjetanja i plodonošenja prouzrokuje opadanje cvjetova, smanjenje prinosa i kvaliteta plodova (pojavljuju se šupljine i gorčina u plodovima). Toplo i vlažno vrijeme aktivira obrazovanje cvjetova i povećava procenat ženskih cvjetova. Dok niske temperature i nedostatak vlage ubrzavaju sazrijevanje plodova i starenje biljaka.

Pročitajte: Pepelnica krastavca znatno smanjuje prinose – Ovo je sigurno rješenje za njeno suzbijanje

Zemljište

Krasatavac gajite na plodnom zemljištu koje je dobro obezbijeđeno vodom i hranljivim materijama. Nepogodna u teška, zabarena i jako kisela zemljišta. Na teškom zemljištu, posebno ako je nivo podzemne vode viši od 70 cm, teško uspijeva.

Uz odgovarajuće đubrenje dobro uspijeva pri reakciji zemljišta pH 5,5 do pH 7,5, optimum pH 5,0. Za gajenje krastavca nisu pogodni tereni izloženi jakim vjetrovima koji pomjeraju vriježe i povređuju biljke. Štetno dejstvo vjetra može se umanjiti kulisama od biljaka koje rastu visoko, kao što su kukuruz, konoplja, suncokret itd.

O đubrenju krasavca pročitajte u tekstu: Đubrenje krastavca

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Koje balkonsko cvijeće voli hlad, a koje sunce – Kako da izaberete prave biljke za vašu terasu

Ako imate želju da vaša terasa izgleda rakošno od proljeća do jeseni, prilagodite biljke koje sadite položaju u kome se ona nalazi.

Kada birate cvijeće za balkon, trebalo bi obratiti pažnju na nekoliko važnih stvari, budući da nisu sve biljke prikladne za svaki prostor. Naime, neko cvijeće traži više sunca, dok drugo bolje uspijeva u hladu.

Ako imate želju da vaša terasa izgleda rakošno od proljeća do jeseni, prilagodite biljke koje sadite položaju u kom se ona nlazi.

Pročitajte: Infuzija za cvijeće od koje će rasti kao ludo, a pravi se od samo dva sastojka

Ukrasno, balkonsko cvijeće uglavnom voli sunce, ali bi trebalo razlikovati biljke koje dobro podnose sunce i one kojima je sunčeva svijetlost neophodna da bi živile i cvjetale. Ukoliko je vaša terasa osunčana tokom većeg dijela dana, onda su za nju idealne biljke poput petunije, muškatle, pustinjske ruže i verbene.

Petunije su jedno od najpopularnijih i najzastupljenih balkonskih cvjetnica. Najbolje uspijevaju na osunčanim mjestima koja su zaštićena od vjetra. Odgovaraju im i djelimično osjenčena mjesta. Zahtjevaju redovno zalivanje, a bolje će cvjetati ako im redovno uklanjate osušene latice.

Muškatle su takođe cvijeće popularno za terasu, a jednostavne su i prilagodljive za gajanje. Ako ih čuvate na adekvatan način u toku zime, mogu opstati godinama. Vole direktno sunce, toplotu i traže umjereno zalivanje.

Pustinjska ruža voli sunčana, topla mjesta, a ne prija joj hladniji vazduh, jer može da ugrozi njen opstanak. Ova biljka zahtjeva redovno zalivanje, ali tek kada zemlja u saksiji postane skroz suva.

Verbena je možda najzahvalnija za uzgajanje, jer je prilično otporna, dobro podnosi visoke temperature, čak i sušu, a ne smeta joj ni direktno sunce. Zalivanje joj je potrebno kada se zemlja potpuno osuši. Ako želite da duže cvjeta, krajem jula je obavezno orežite.

Pročitajte: Lako se uzgaja, uspijeva na terasama i baštama – Proljećno cvijeće najšarenijeg izgleda

Biljke kojima više prijaju hladovina i balkoni u sjenci

Ako je tokom većeg dijela dana na vašoj terasi hladovina, izaberite biljne vrste poput lijepog  jove, begonije, fuksije i raskošnog bršljana.

Lijepi jova spada u veoma popularne ljetnje biljke, jer cvijeta tokom cijele sezone. Lak je za uzgajanje, traži minimalnu njegu, a ne podnosi direktno sunce. Međutim, nemojte ga držati ni u dubokom hladu, jer će prestati da cvjeta. Njemu najviše odgovaraju balkoni koji su u sijenci. Ne bi trebalo svakodnevno da ga zalivate, već svaki drugi dan.

Begonija takođe najbolje uspijeva na sjenovitim mestima. Traži redovno zalivanje, ali je potrebno paziti da voda ne ide po listovima i cvjetovima, kako ne bi došlo do razvoja gljivičnih bolesti. Ova biljka ne voli promaju, a ni hladan vazduh.

Fuksija je nepravedno zapostavljeno balkonsko cvijeće koje voli hlad. Krase je zanimljivi i dekorativni cvjetovi, a njene stabljike dostižu dužinu od nekoliko metara i vrlo se brzo granaju i šire. Fuksija voli mjesta koja su osunčana samo rano ujutru, potrebno joj je malo svjetlosti  tokom dana. Veoma je važno da je redovno zalivate; zemlja u koju je zasađena ova biljka nikada ne bi trebalo da bude suva.

Bršljan je poznat kao šumska biljka, pa je prirodno da voli sijenku, kao i mnogo vlage, zbog čega ga je ljeti potrebno obilno zalivati.

Ishrana uljane repice

Ključni elementi prinosa uljane repice su: broj biljaka po jedinici površine, broj mahuna na biljci, broj sjemenki u mahuni, pojedinačna masa sjemenki. Iz ove konstatacije jasno se može zaključiti da poslije nicanja, osnovna komponenta za postizanje visokog i kvalitetnog prinosa ustvari je optimalna ishrana i njega usjeva. Usjev koji je dobro ishranjen lakše podnosi sve nepovoljne uslove gajenja.

Da bi se ostvario dobar rezultat u proizvodnji uljane repice, potrebno je osim prinosa, postići što bolji kvalitet zrna uljane repice koji se ogleda u uljnosti i sastavu tog ulja. Prinosi uljane repice i kvalitet variraju zavisno o mnogim faktorima.

Jedan od najbitnijih faktora koji najviše utiče na prinos ali i na kvalitet je svakako optimalna ishrana usjeva uljane repice. Odnos uljane repice prema maktoelementima je specifičan. Za prinos od 4t/ha potrebno je obezbijediti:

đubrenje uljane repice

Optimalna količina N/ha u jesen je do 50 kg/ha jer povećana količina N smanjuje se otpornost na mrazeve. Na proleće se prihranjuje u jednoj ili bolje dvije aplikacije, zavisno o sastavu i kvalitetu zemljišta.

Pročitajte: YaraMila BLUSTAR – ĐUBRIVO NOVE GENERACIJE ZA SIGURAN PRINOS I KVALITETAN ROD

Fosfor je važan odmah nakon nicanja za dobro ukorenjavanje i utiče na veći sadržaj ulja.
Uljanoj repici je potrebno uneti 50 do 100 kg/ha P2O5 u zavisnosti od obezbijeđenosti zemljišta. Topivost i pristupačnost fosfora iz YaraMila™ granulisanih đubriva omogućavaju optimalan rast i razvoj useva. Kalijum je važan za uljanu repicu i utiče na prinos, kvalitet, sadržaj ulja, nalivenost zrna, vodni režim. Za 3,5 mt/ha prinosa uneti u zemljište 100 kg/ha K2O. Savremeni hibridi pokazuju statistički znatno povećanje prinosa ako se unosi najmanje 100 kg/ha K2O.

Pored makroelemenata za visok prinos potrebno je obezbijediti dobru ishranu usjeva uljane repice sa mezo i mikroelemetima. Posebno treba istaći da je za dobar prinos potrebno obezbijediti minimum 40kg/ha SO3.

Bitni su i Mg i Ca. Od mikroelemenata izrazito su važni bor-B, mangan-Mn, cink-Zn, molibden-Mo te je težište Yara programa folijarne ishrane upravo na tim mikroelementima.

YaraMila Blustar

đubrenje uljane repice

Zastupnik i distributer za Yara đubriva u BIH: AGRIMATCO