Blog | Страница 225 од 1016

PARADAJZ NE SMIJE DA BUDE ŽEDAN – Vodni stres umanjuje prinose

Povrtarstvo

Agrosavjet

-

15/08/2022

PARADAJZ NE SMIJE DA BUDE ŽEDAN – Vodni stres umanjuje prinose

Kada pripeku ljetne vrućine, paradajz vapi za vodom i bez nje rod, a i život biljaka je ugrožen. Ne kaže se zabadava da je voda uslov života i njena dostupnost gajenim biljkama najviše utiče na kvalitet i na rodnost.

Paradajz, koji se, čini nam se, gaji na velikim površinama, i u svakoj bašti, pa i u saksijama na terasama i balkonima, i pored dubokog korijena, traži česta zalivanja. Kako, kada i kojim količinama mu valja utoljavati žeđ pitali smo diplpmiranu inženjerku Snježanu Vujinović, savjetodavca za melioracije zemljišta u PSSS u Kruševcu.

Pročitajte: Kada i kako se vrši skidanje lišća paradajza?

Od rasađivanja do berbe

Kako ukazuje inž. Vujinović, paradajz ima dobro razvijen korijenov sistem koji u plodnim zemljištima može prodrijeti na dubinu i do 150 cm, a maksimalnu dubinu dostiže oko 60 dana poslije rasađivanja. Prvi cvjetovi, pa i plodovi paradajza, formiraju se na etažama najbližim zemlji pa se „penju“ do vrha. Vegetacioni period mu traje 90 do 150 dana.

Najveće količine vode paradajz troši iz dubine od 50 do 70 cm. Ipak, iako razvijen, korijen mu je relativno slabe usisne moći, i zato zahtijeva povišenu vlažnost zemljišta. Ona treba da je u kontinuitetu, jer vodni stres vlažno-sušno u fazama ukorijenjavanja rasada, cvjetanja i intenzivnog porasta plodova, najviše umanjuje prinose.

Ovo povrće se prvi put zaliva zajedno s rasađivanjem, drugi poslije tri do pet dana, kada se popunjavaju prazna mjesta. Poslije rasađivanja ne bi ga trebalo zalivati 10 do 15 dana kako bi se biljke podstakle da brže stvraju robustan korijen koji bi bio sposoban da usvaja što više vode.

Pročitajte: 3 razloga zašto je SRŽ PARADAJZA BIJELA, TVRDA I NEUKUSNA!

Vegetaciona zalivanja bi trebalo da budu po turnusima. Do pojave prvih plodova zaliva se svakih 8 do 12, a kasnije, razmak je 5 do 10 dana. Sorte s višekratnom berbom, u koje spadaju sve koje se gaje na okućnici i malom posjedu, koje traže pritke ili poležu po zemlji, dok traje berba zalivaju se po potrebi, obično poslije svake berbe.

Poslije rasađivanja, u fazi formiranja cvjetnih zametaka pa do pojave prvih plodova poželjna je niža vlažnost, da bi se obrazovao što veći broj cvjetova i plodova. Zatim se vlažnost zemljišta povećava.

Važno je da se, kada plodovi paradajza budu u fazi tehnološkog dozrijevanja, što je kod većine sorti i hibrida od sredine jula do pred kraj ljeta, izbjegava obilno i nepravilno navodnjavanje, kao i smjenjivanje suvih s vlažnim periodima. Poremećeni tok vlažnosti uzorkuje pucanje plodova, a takvim su smanjeni kvalitet i tržišna vrijednost.

Vremensku prognozu čitaju iz svinjske slezine

Zanimljivosti

Agrosavjet

-

15/08/2022

0

Vremensku prognozu čitaju iz svinjske slezine

U prošlosti, narod je pratio pojave u prirodi i vremenske prilike na pojedine crkvene praznike, a januar ih je pun, i na osnovu njih donosio svoju vremensku prognozu. Mada je u međuvremenu meteorologija uznapredovala, u pojedinim krajevima ne odriču se lako starih navika.

U svinjskoj slezini je, kažu, zapisana preciznija vremenska prognoza nego u izvještajima meteorologa. Zbog toga se ovdje u jesen svinjske daće iščekuju s puno većim nestrpljenjem nego emisije o vremenskim prilikama na televizijskim stanicama. Uz zalogaj svježeg mesa tek ispečenog na žaru, čvarke i čašicu domaće rakije, tumače se oblik i izgled slezine i na osnovu toga se planiraju prvi poljski radovi u narednoj godini.

Pročitajte: Ovo drveće prate prilično zatrašujuči mitovi: Da li ih imate u svom dvorištu?

Prognoza bez omaške

– Godinama se bavim mesarskim poslom i do sada nije bilo omaške u vremenskoj prognozi koju „saopšti“ svinjska slezina – kategoričan je Mićo Marjanović iz Seništa na padinama Murtenice.

„Pročitati“ zapisano na svinjskoj slezini nije, međutim, ni malo lako, mada tako izgleda. Zbog toga su oni koji to umiju „na dobrom glasu“ i rado viđeni gosti na seoskim svetkovinama. A jesenas je bilo puno posla i za kasapine i za seoske meteorologe.

– Svinjska slezina mijenja oblik svake godine, u zavisnosti od vremenskih prilika koje najavljuje. Da bi se pravilno protumačili znaci, potrebno je da se slezina vizuelno podijeli na šest jednakih dužnih dijelova, jer zima kod nas na planini traje šest mjeseci, sve do maja. Tamo gdje je deblja nego obično znači da će u tom mjesecu biti mrazeva, a kada je šira, da će biti dosta padavina. Kada je na istom mjestu i debela i široka znači da će biti hladno, uz obilje snijega – objašnjava kasapin Goran Dulanović iz Draževića kod Nove Varoši.

LIJENI DŽEM SA KRUPNIM KOMADIMA VOĆA – Nema stajanja pored šporeta, poređajte u pleh i ispecite

Zdravlje i ishrana

Agrosavjet

-

15/08/2022

0

LIJENI DŽEM SA KRUPNIM KOMADIMA VOĆA – Nema stajanja pored šporeta, poređajte u pleh i ispecite

Preukusna domaći džem od jabuka i kruški koji se jednostavno pravi.

Možete ga praviti od gotovo svakog voća, a odličan je namaz i za palačinke. Sada vam predlažemo da isprobate i drugačiju verziju džema koji se pravi u rerni. Toliko je jednostavan i ne oduzima puno vremena, pa se zato zove lijeni. Podsjeća i na slatko, a pravi se od jabuka i kruški.

Sastojci za džem:

1,5 kg jabuka
1,5 kg kruški
sok od 1 limuna
200 g šećera

Pročitajte: Slatko od kore lubenice /RECEPT/

Priprema:

Jabuke i kruške isijecite na četvrtine, pa im isijecite sredinu gdje su koštice. Poređajte voće na pleh i lijepo rasporedite. Prelijte limunovim sokom i pospite šećerom. Pecite na 200°C oko 30 minuta, a zatim izvadite i promiješajte, a onda vratitie da se peče još 30-40 minuta. Vruće voće sipajte u sterilisane tegle. Voće možete da izblendirate i da ubacite u teglu, ako tako više volite.

Detelje pripreme pogledajte u videu:

TIKVE SUDOVNJAČE – Nepravedno zaboravljene, a veoma korisne i ukusne

Povrtarstvo

Agrosavjet

-

13/08/2022

0

TIKVE SUDOVNJAČE – Nepravedno zaboravljene, a veoma korisne i ukusne

Tikve sudovnjače, a najpoznatije su natega i vrg, danas rijetko ko gaji mada su nekada imala široku upotrebu u domaćinstvu. Domaćini su uz pomoć njihovih osušenih plodova izvlačili rakiju iz buradi, ili su u njima nosili vodu kada krenu u polje na rad. Strastveni ljubitelji duvana od ovih tikava su pravili lule, a jednu takvu, neobičnog oblika, koristio je i filmski Šerlok Holms.

Danas se tikve sudovnjače uglavnom mogu vidjeti u baštama hobista i ljubitelja starih zaboravljenih sorti. I to ne više od par biljaka, posađenih u gomilicu stajnjaka ili uz ogradu, jer ovim biljkama prilikom rasta treba oslonac, kako bi plodovi bili pravilnog oblika. Drugi narodi ih puno više cijene, pa se u pojedinim dijelovima Azije, Amerike, Afrike i zapadne Evrope od njih spremaju ukusna slana jela i slatkiši, a zbog ljekovitih svojstava se koriste i u narodnoj medicini.

Pročitajte: Posadite DEKORATIVNE TIKVE – Tokom ljeta uživajte u cvijetu i vriježi, a na jesen stižu ove mini ljepotice

Ukusnije od tikvica, otporne na mraz i bolesti

Tikve sudovnjače (Lagenaria siceraria) ili suve tikve, srodnici su krastavaca i ostalih tikava i bundeva, a zbog otpornosti na niske temperature i razne bolesti često se koriste i kao podloga za kalemljenje lubenice i dinje. Mada su njihovi mladi plodovi ukusniji od plodova tikvice, kod nas se rijetko koriste u ishrani, već se beru tek kada su potpuno zreli, radi izrade predmeta za svakodnevnu upotrebu.

Veoma često ih koriste i likovni umjetnici koji se bave dekupaž tehnikom, jer se plodovi mogu oslikavati i ukrašavati. Čak i neoslikane, ove tikve imaju zanimljivu i dekorativnu formu, pa se ponekad gaje i kao ukrasno bilje u dvorištima.

Pročitajte: HOKAIDO TIKVA – Uzgoj i upotreba ove popularne tikve

Natega i vrg su dvije forme ove tikve koje se i danas koriste u domaćinstvima na selu, ali sve rjeđe. Natega ima donji prošireni dio i gornji koji je izdužen i tanak i koji može biti dug i preko dva metra. Vrg je manji, ima dva proširenja koja su povezana u cjelinu.

Vrg se koristio za zahvat i prenos vode, ali i kao muzički istrument, jer osušene sjemenke prave karakterističan zvuk unutar ploda. Natega se koristi za izvlačenje rakije iz bureta, ili se sjekla tako da dobije formu kutlače za supu i razne čorbe, kao i za vino, rakiju i vodu – objašnjava dr Ivana Petrović, biolog po struci, koordinatorka lokalne banke sjemena pri Ekološkom pokretu „Okvir života“ u Mionici.

Da li SVINJSKA MAST ima rok trajanja i kako je najbolje čuvati mast?

Zdravlje i ishrana

Agrosavjet

-

13/08/2022

0

Da li SVINJSKA MAST ima rok trajanja i kako je najbolje čuvati mast?

Oduvjek se vodi polemika šta je zdravije svinjska mast ili ulje? Smatra se da je mast daleko bolja varijanta za prženje i pripremu hrane, a mnogi tvrde kako su jela mnogo ukusnija ako se prave na njoj. Ipak, mnoge interesuje još jedna stvar – da li mast ima rok trajanja i kako da znamo da se pokvarila?

Kao i kod većine masnoća koja se koriste u kulinarstvu i mast može da se pokvari i užegne. Iako svinjska mast sigurno može da se drži na sobnoj temperaturi, u ostavi ili na nekom tamnom mjestu, mogućnost da se pokvari se znatno povećava kada se temperatura ne održava konstantnom.

Ukoliko je čuvate van rashladnog uređaja može da vam traje od četiri do šest mjeseci, a rok trajanja se produžava ukoliko je skladištite u frižideru, na čak godinu dana.

Pročitajte: SVINJSKA MAST U 9 VODA: Ovako se pravi neprevaziđen narodni lijek za bolesna pluća! (RECEPT)

Kako je najbolje čuvati mast?

Najvažnija stvar koju treba da znate prilikom čuvanja masti je da je držite u posudi koja ima hermetički poklopac. Na taj način ćete spriječiti pretjeranu izloženost vazduhu i samim tim produžiti njenu svježinu. Obavezno je držite što dalje od direktne sunčeve svjetlosti ili toplote.

Kako da znate da mast više nije za upotrebu?

Najbolji pokazatelj svježine je svakako miris. Ako mast ima neprijatan, kiselkast ili onaj specifičan miris na užeglo, vjerovatno se pokvarila i ne treba je koristiti.

Pročitajte: Svinjska mast ili ulje, šta je zdravije

Da li mast može da se čuva u zamrzivaču?

Kao i sve namirnice i mast možete da zamrznete, ali to ne znači da će joj rok trajanja biti neograničen. Ukoliko riješite da je sačuvate na ovaj način, najbolje je da je prvo zamotate u papir za pečenje, a potom u providnu foliju. Vodite računa da istisnete eventualni višak vazduha koji se stvorio. Ovako skladištena mast može da stoji i do godinu i po dana.

Slatko od kore lubenice /RECEPT/

Zdravlje i ishrana

Agrosavjet

-

13/08/2022

0

Lubenice su simbol ljeta. I iako u njihovom ukusu uživamo kratko, postoji način da ih sačuvamo za zimu tako što ćemo napraviti slatko od kore lubenice. Pored kore potrebna su vam još samo 2 sastojka i manje od sat vremena.

Nakon ovog recepta koru od lubenice više nećete bacati.

Sastojci:

600 g kore lubenice
200 g šećera
sok od 1 limete + kora

Pročitajte: Zimnica od lubenice – Slatko povrće jedite cijele godine

Priprema:

Uzmite koru i uz pomoć ljuštilice uklonite zeleni dio. Ostatak isjeckajte na sitne kockice i stavite u veću šerpu. Pospite šećerom, dodajte sok i koricu limete i stavite da se kuva na laganoj vatri 45 minuta. Nakon toga sipajte u čiste tegle i ostavite da se ohladi.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Kako osušiti i čuvati origano?

Ukrasno i ljekovito bilje

Agrosavjet

-

13/08/2022

0

Sušenje origana nije zahtjevan postupak, ali je potrebno držati se određenih pravila sušenja.

Origano je mediteranski začin intenzivnog mirisa i ukusa koji se, osim kao dodatak jelima, koristi i u aromaterapiji. Ova začinska biljka najčešće se konzumira u svježim i sušenim listićima.

Sušeni origano mnogo je aromatičniji od svježeg, zbog čega je bolji kao začinsko bilje. Postupak sušenja origana nije zahtjevan, a mi vam donosimo jednostavne i brze savjete za sušenje.

Pročitajte: Kako gajiti ORIGANO u saksiji?

Kako osušiti i čuvati origano?

Prlikom berbe origana, skupljaju se listovi i cvjetovi koji se nalaze pri samom vrhu. Sušenje origana najučinkovitije je na zraku. Najprije je potrebno ubrati začin te ga poslužiti u manje svežnjeve. Možete ih povezati gumicom ili nekom drugom uzicom. Najbolje ih je sve zajedno staviti u papirnatu vrećicu te objesiti na balkon ili neko drugo dovoljno prozračno mjesto.

Osim na zraku, origano možete sušiti i u pećnici.

Ako se obavlja u pećnici, temperatura treba biti do 50ºC prije stavljanja biljaka. Vrata pećnice se ostavljaju otvorena kako bi izašla suvišna vlaga. Grančice stavljamo na rešetku, a listove rasporedimo u tankom sloju preko papira za pečenje na plehu. Poslije 15 minuta grančice i listovi se okrenu i suše još 15 minuta. Po potrebi postupak se ponavlja dok se ne osuši, a zatim ga ostaviti da se ohladi.

Osušeni origano pakujemo u staklene tegle koje se mogu dobro zatvoriti poklopcem. Ovako zatvoren može da se čuva do godinu dana.

Kako se njeguje karanfil?

Ukrasno i ljekovito bilje

Agrosavjet

-

12/08/2022

0

Karanfil je jedan od najstarijih uzgajanih cvjetova, a njegovo ime u prevodu znači „cvijet ljubavi“ ili „cvijet bogova“.

Istorija karanfila datira još od starog grčkog i rimskog doba. Hrišćani vjeruju da je prvi karanfil procvjetao na zemlji kada je Marija plakala za Isusom dok je nosio krst na leđima.

U XX vijeku, karanfil je postao glavni simbol Dana žena, a u zavisnosti od boja, karanfil ima razmičita značenja.

Bijeli karanfil simbolizuje čistu ljubav i sreću, svijetlo crveni karanfil je oličenje divljenja, a tamno crveni karanfil nosi simbol ljubavi i naklonosti, dok je ružičasti simbol zahvalnosti, a ljubičasti upornosti.

Pročitajte: Šta znači kada vam neko pokloni CRVENI KARANFIL – Ovaj cvijet ima posebnu simboliku, a evo koju poruku nosi!

Kako se njeguje karanfil?

Karanfil je cvijet koji ne zahtijeva pretjeranu njegu, i jednostavan je za gajenje.

Idealan je za terase pod suncem, jer voli jaku svjetlost. Najbolje uspijeva u plodnom i rastresitom zemljištu,i ne zahtjeva veliku vlažnost, osim u sušnom periodu, kada ga je potrebno zalivati više nego inače.

Ukoliko preterate sa zalivanjem, listovi karanfila će postati žuti.

Za prihranu je najbolje koristiti standardne hranljive supstrate, ili pak treset. S druge strane, tlo koje je bogato stajskim đubrivom ili azotom nije najpogodnije za razvoj karanfila, jer može dovesti do smanjenog cvjetanja.

Karanfil je takođe jako otporna biljka i na bolesti. Ipak, ako primjetite neke promjene na biljci, potrebno je liječiti ih odmah.

Uslovi za bezbijedno čuvanje krompira

Povrtarstvo

Agrosavjet

-

12/08/2022

0

Kako se krtole krompira usljed visokog sadržaja vode lako povređuju, izložene su napadu bolesti i osetljive su prema izmrzavanju, njihovo bezbijedno skladištenje vezano je za mnoge poteškoće. S druge strane, neke sorte poslije mirovanja klijaju već na temperaturi preko šest stepeni. Zato u skladištima, u kojima nisu obezbijeđeni povoljni uslovi, nastaju veliki gubici krtola namenjenih za jelo, seme ili industrijsku preradu.

Krtole za jelo u dužem periodu čuvanja najbolje se održavaju na temperaturi od tri do pet stepeni i relativnoj vlažnosti vazduha od 87-95 %. Na temperaturi ispod tri stepena skrob se pretvara u šećer, pa krtole imaju sladak ukus. Sladak ukus izostaje na temperaturi od 10 do 12 stepeni, jer se šećer povećanim procesom disanja krtola razlaže ili pretvara ponovo u skrob.

Kvalitetan stoni krompir su krtole svježeg izgleda, dobrog zdravstvenog stanja i jestive vrijednosti. Prisustvo svjetlosti za vrijeme čuvanja smanjuje kvalitet krtola za jelo.

Optimalna temperatura za čuvanje sjemenskih krtola je tri do četiri stepena za većinu sorti. Povoljna relativna vlažnost je oko 90%. Svjetlost poboljšava otpornost krtola prema povredama i pospiješuje obrazovanje kratkih klica.

Kako da spriječite krompir da klija u skladištu pročitajte OVDE

Krtole krompira namenjenog industrijskoj preradi čuvaju se na temperaturi od tri do pet stepeni .Visok sadržaj šećera, kao i pojava smeđih pjega na krtolama, smanjuju njihovu vrijednost kao sirovine za industrijsku preradu, piše dipl. inž. Snežana Stojković-Jevtić, PSSS Valjevo

Šta može da se sije i sadi u avgustu u povrtnjaku?

Povrtarstvo

Agrosavjet

-

12/08/2022

0

Šta može da se sije i sadi u avgustu u povrtnjaku?

Za uživanje u ukusima svježeg povrća u ranu jesen i rano proljeće naredne godine, avgust je idealno vrijeme za sjetvu. Evo i šta se može posijati i posaditi.

Za većinu povrtarskih kultura koje se siju u avgustu preporuka je da se to uradi u kontejnerima, kako bi se osiguralo nicanje i razvoj rasada do trenutka presađivanja na stalno mjesto u bašti ili povrtnjaku.

Važno je obratiti pažnju na porijeklo i starost sjemena, odnosno, najbolje je nabaviti sjeme sorti povrća koje su prilagođene uslovima podneblja (područja) i tlu gde se sade.

Rasad se zaliva ujutro i uveče redovno i vrlo brzo će razviti korijen, a kad dobije par stalnih listova biće spreman za rasađivanje. Ako su izrazito vrući dani, rasad treba zaštititi, odnosno napraviti im blagu sjenku sa mrežom ili par grana na kojima je lišće.

Naravno, sjeme se može sijati i direktno u baštu ili povrtnjak. Svakako, prije sjetve ili rasađivanja sadnica treba pripremiti zemlju površinskim prekopavanjem i đubrenjem organskim đubrivom.

U prvoj polovini avgusta mogu se sijejati blitva, mrkva, peršun, luk srebnjak, kineski kupus, endivija, poriluk… Može se sijati i niska boranija sa kratkim periodom vegetacije.

U drugoj polovini avgusta može se sijati ili saditi lisnato povrća kao što su radič, salata, spanać i blitva. Takođe, mogu peršun, mrkva, luk, matovilac. Pored toga, može se rasaditi kupus, kelj, brokoli, kao i karfiol.