Petak, 3 Maja, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 957

Bezbjedni usjevi uz klik na telefonu – Republika Srpska

Zaštita usjeva i voćnjaka u Republici Srpskoj od iduće godine biće znatno olakšana zahvaljujući novoj aplikaciji uz pomoć koje će domaći proizvođači uz samo jedan klik na telefonu imati sve informacije o vremenskim uslovima i pojavi bolesti i štetočina, koje će im omogućiti da blagovremeno djeluju.

Novu aplikaciju razvili su stručnjaci iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Stručni saradnik za voćarstvo u ovom resoru Mirko Jokić kaže da će aplikacija proizvođačima omogućiti da u svakom momentu imaju uvid u izmjerene i prognozirane meteorološke podatke sa 50 mjernih stanica širom Srpske.

Poljoprivrednici će putem veb i mobilne aplikacije moći naći mjernu stanicu koja je najbliža njihovoj parceli i odabirom jednog od 20 ponuđenih parametara vidjeti kakvo je vrijeme i kakvo se očekuje u narednih sedam dana – rekao je Jokić. Istakao je da će, osim vremenskih prilika, aplikacija prognozirati i nivo rizika od najznačajnijih bolesti štetočina koje napadaju voće i povrće.

“Implementirali smo pet modela, tako da softver prognozira čađavu krastavost i bakterioznu plemenjaču kod jabuke i kruške, zatim jabučni savijač, te sivu trulež maline, jagode i vinove loze. Aplikacija detektuje i plemenjaču krompira i paradajza”, naveo je Jokić.

Prema njegovim riječima, radnici Resora za pružanje stručnih usluga će tokom decembra i januara organizovati niz prezentacija ove aplikacije za proizvođače širom RS.

Maksimalna dozvoljena količina ostataka pesticida na biljkama (TOLERANTNA DOZA)

]Maksimalna dozvoljena količina ostataka pesticida na biljkama – Poslije prskanja voćaka ali i drugih kultivisanih biljaka, pesticid se pod uticajem kiše, rose, vlage, vjetra, toplote, svjetlosti, pa i samih biljaka na koje je nanijet brže ili sporije razgradjuje.

Sprovodjenjem programa hemijske zaštite voćaka moguće je očekivati da će i pored doslednog pridržavanja posljednjih rokova primjene, izvjesna količina upotrebljenih pesticida ostati na plodovima. To su tzv. dozvoljene količine ili tolerantne količine koje unete u organizam u uslovima normalne ishrane ne predstavljaju za potrošače opasnost od trovanja, niti korisnika pesticida dovodi u položaj da zbog stavljanja u promet takvih proizvoda (voća, povrća..) odgovara.

Valja istaći da je u uslovima zaštite biljaka hemijskim sredstvima, teško očekivati apsolutno hemijski čiste biljne proizvode.

Tolerantne doze pojedinih pesticida predstavljaju prihvaćen kompromis izmedju njihovih toksikoloških svojstava i uslova njihove primjene u zaštiti voćaka.

ZAKLJUČAK :
Da bi tretirane biljke bile potpuno bezbjedne za potrošače, mora da prodje odredjen broj dana od primjene prparata do žetve ili berbe. To najkraće vremensko razdoblje (broj dana) koje mora proteći označava se kao KARENCA.- uvijek se nalazi na upustvu za primjenu preparata.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

11 savjeta za uspiješno tretiranje pesticidima

Ovo je najotrovnije voće i povrće: Toliko se prska pesticidima da možete dobiti i najgore bolesti – izbjegavajte ovo obavezno

Soda ili sirće za provjeru kvaliteta zemljišta?

Za uspješno gajenje biljaka veoma je važno poznavati pH vrijednost zemljišta. Ima mnogo priručnih metoda koje vam mogu pomoći da uradite analizu.

Kiselost zemljišta se izražava pH reakcijom i može da ima vrednost 0-14:

veoma kiselo zemljište – pH < 4,5
kiselo – 4,6 do 5
blago kiselo – 5,1 do 5,5
skoro neutralno – 5,6 do 6,4
neutralno – 6,5 do 7,3
blago bazno (alkalno) – 7,4 do 8
bazno – 8,1 do 8,5
veoma bazno – > 8,5.

Većina biljaka raste na zemljištu slabo kisele i neutralne reakcije. Međutim, sve biljne vrste nisu iste u pogledu zahtjeva prema reakciji zemljišta.
-Na neutralnom zemljištu rastu: bijeli i crveni luk, djetelina, kupus, ladolež, repa, cvekla.
-Na slabo kiselom zemljištu dobro rastu: krastavac, ruže, krompir, patlidžan, tikvice, grašak, kamilica.
-Na kiselom rastu: paradajz, kiselica, peršun, bosiljak.

RECEPT

1.Postupak sa sodom:
Kašiku zemlje treba preliti sodom rastvorenom u vodi. Neutralno i bazno zemljište neće reagovati, dok će kiselo zemljište reagovati i doći će do penušanja. Što je penušanje intenzivnije to je i kiselost zemlje veća.

2.Postupak sa 9% sirćetom:
Potrebno je uzeti kašiku zemlje i preliti je malom količinom sirćeta. Ukoliko je zemlja neutralna doći će do vrlo slabog penušanja. Kod kiselog zemljišta neće biti promena. Međutim, ako je zemljište bazno javiće se reakcija, burnog penušanja, a to je najbolji pokazatelj da sirće reaguje sa bazama iz zemlje. Po intenzitetu stvaranja mehurića, penušanju, možemo da utvrdimo i da li je reč o slabije baznom ili baznom zemljištu. Što je više penušanja zemljište je baznije.

PROČITAJTE:

Riješite se štetočina u vašem vrtu pomoću DIJATOMEJSKE ZEMLJE

Pomoću korova odredite tip zemljišta

Najvažniji faktori koji utiču na plodnost zemljišta

Uzorkovanje zemljišta za hemijsku analizu

Ašovom se izvadi grumen zemlje

Zatim se uz ivicu rupe ponovo zabode ašov pod uglom od 90 stepeni – od površine do dubine od 30 cm.

Pažljivo se izvadi ašov sa zemljom, tako da ona ostane na ašovu kada se položi na tlo. Potom se po zemlji koja je na ašovu nožem napravi “kaiš” , širnine 3 – 4 cm po sredini ašova do njegovog vrha, tj. dubine od 30 cm. Zemlja na ašovu lijevo i desno od “kaiša” se odbaci, a “kaiš” zemlje se ubaci u čistu kofu ( slika od 3 do 6 ).

Ovaj postupak se ponovi sa 20 do 25 ravnomjerno rasporedjenih mjesta po cjeloj površini parcele, pri čemu se pojedinačni uzorci sa iste dubine ubacuju u istu kofu. Nakon uzimanja poslednjeg uzorka, zemlja u kofi se dobro izmješa, usitne se veće grudve i ostrane se biljni dijelovi i kamenje.

Nakon ponovnog miješanja zemlje u kofi u plastičnu kesu se stavi oko 0,5 do 1 kg zemlje i taj uzorak šaljemo na hemijsku analizu.

BOŽIĆNA ZVIJEZDA pravi je ukras za praznike – kako je sačuvati i za sljedeću godinu

Kako bi nam Božićna zvijezda uljepšala zimske praznike, kod kupovine odaberite dobro razvijenu biljku sa mladim cvjetovima, a uz par trikova osigurajte da i sljedeće godine uživate u njenoj ljepoti.

Božićna zvijezda ili PoinsettiaEuphorbia pulcherrima, je neobična i veoma lijepa ukrasna biljka. Otkrivena je na području Meksika i prvo je prenijeta u Sjevernu Ameriku, a zatim je osvojila Evropu i cijeli svijet. Zbog zanimljive boje listova, Božićna zvijezda je veoma popularna ukrasna biljka tokom zimskih praznika. Pripada porodici mlječika i kada joj slomite grančicu, iz nje izlazi mliječna tečnost. U svojoj postojbini formira grmoliku biljku koja dostiže visinu oko 3m. Kao kućna biljka ima mnogo manje dimenzije i zauzima mali prostor.

Vršni listovi biljke mogu biti različito obojeni i ne predstavljaju cvijet Poinsetije. Pravi cvjetovi su smješteni u centru lisne rozete, žuti su i veoma neupadljivi. Obojeni listovi formiraju zvijezdu i otuda naziv ove divne biljke. Listovi Poinsetije mogu biti sa ravnim ili isječenim rubom lista, a postoje različiti varijeteti što se tiče obojenosti vršnih listova koji mogu biti: crveni, bijeli, žuti, prošarani bijelim mrljicama koje mogu biti manje ili veće i druge boje. Danas je veoma veliki izbor Božićnih zvijezda što se tiče boje listova. Postoji preko 100 različito obojenih varijeteta.

Kupovina Božićne zvijezde

Prilikom kupovine ne uzimajte biljke koje su zamotane u celofan, jer takva biljka veoma brzo odbacuje listove. Listovi ne smiju da otpadaju. Cvjetovi treba da su žuto-zelenkasto ili crvenkasto obojeni bez polenovog praha. Ukoliko na cvjetovima ima polenovog praha to nam je znak da je biljka pri kraju cvjetanja i da će ubrzo ući u period mirovanja.

Dobro pregledajte listove da nema štetočina ili simptoma oboljenja. Najopasnija i najčešća štetočina koja se javlja na biljci je bijela mušica koja se zavlači u pazušce listova, iscrpljuje biljku sisanjem biljnih sokova. Možete ih odstaniti brisanjem komadićem vate ili nekim od prirodnih sredstava.

Grmić treba da je dobro razvijen, kompaktan i oko 2 puta veći od saksije. Loši uslovi skladištenja u prodavnicama i uslovi transporta mogu dovesti do opadanja listova. Transpot skratiti na što kraće vrijeme. Ukoliko je temperatura ispod 15°C prilikom transporta umotajte cijelu biljku papirom ili je stavite u dovoljno veliku kartonsku kutiju kako bi je što bolje zaštitili od niskih temperatura na koje je veoma osjetljiva i lako izmrzava.

Uslovi uzgajanja Božićne zvijezde

Ovo je tropska biljka koja za svoj rast i razvoj zahtijeva toplotu i vlagu. Troškovi proizvodnje su dosta skupi, jer se radi o veoma osjetljivoj biljci.

Kada kupite Božićnu zvijezdu ne trebate je držati na propuhu, blizu klima uređaja. Ne podnosi promjene temperature. Optimalna temperatura je između 18 i 20°C. Temperatura nikad ne smije biti niža od 15°C, jer će dovesti do propadanja biljke. Tokom cvjetanja potrebno je umjereno zalijevati. Ona ne voli suviše vlažnu zemlju.

Njegovanje poslije cvjetanja

Nakon što završi cvjetanje, biljka ulazi u period mirovanja, listovi otpadaju, a grančice Božićne zvijezde prikratite za 10cm. To će pospješiti granjanje. Zalijevanje smanjite, posebno u sljedeća 2 mjeseca. Na proljeće biljke presadite i osigurajte im dobru drenažu. Tokom ljeta trebaju dobro osvjetljenje, redovno zalijevanje, ali ne pretjerujte. Isušenost zemlje u saksiji provjerite prstom. Ukoliko je zemlja suva kada prst gurnete u površinski sloj zemlje dubine oko 3cm, možete je slobodno zaliti vodom koja sobne temperature.

Kako bi ponovo imala obojene listove i krasila vaš dom, potrebno joj je od početka novembra obezbjediti potpuni mrak u trajanju od 15h. Kako bi to postigli, pokrijte saksiju dovoljno velikom kartonskom kutijom.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

BOŽIĆNA ZVIJEZDA – NJEGA I ODRŽAVANJE

Ako želite cvjetno dvorište u proljeće, ovo morate uraditi u zimskom periodu

Hladno je i vegetacija prelazi u fazu mirovanja. Ipak, ukoliko želite da već u proljeće imate uredno i cvetno dvorište, ne zaboravite na radove koje treba obaviti u januaru.

Zaštita korijena od hladnoće

O zaštiti korijena u hladnim zimskim danima treba razmišljati još u proljeće, kada se biljke sade. Biljke treba saditi u što veće saksije, sa obaveznim drenažnim sistemom na dnu, i sa većom količinom zemlje koja će obezbediti dobru izolaciju zimi. Takođe, saksije treba da budu od materija koji ne mogu popucati od hladnoće: na primer, keramika ili neglazirana glina nisu dobar izbor. Najbolje je koristiti saksije od betona, metala ili plastike.
Ukoliko pak na proleće niste razmišljali o zaštiti korena od smrzavanja, u decembru još uvek možete nešto preduzeti kako biste zaštitili biljku.

Promenite mjesto biljkama

Obratite pažnju na položaj na kojem se nalaze vaše biljke. Biljkama koje se nalaze na istočnoj ili severnoj strani morate promeniti mesto, jer su te dve strane u hladovini. Na južnim delovima dvorišta tokom zime ima najviše sunčevih zraka. Biljke ćete najbolje zaštititi tako što ćete ih grupisati upravo na južnoj strani.
Prilikom grupisanja biljaka vodite računa da one najmanje izdržljive stavite u sredinu, jer će na taj način biti najbolje zaštićene od vjetra. Ovako grupisane biljke možete umotati termofolijom, asurama ili jutenim tkaninama i tako ih dodatno zaštititi. Neke biljke možete poređati i pored zidova, koji će ih donekle sačuvati od hladnog zimskog vjetra.

PROČITAJTE: Cvijeće koje cvjeta zimi

Koren svježe zasađenih perena i ukrasnog žbunja zaštitićete debelim slojem poluzrelog komposta ili lišća koji ćete postaviti u predelu korena. Sve ovo dodatno prekrijte nekim zimzelenim granama. Toplota koja će se na ovaj način stvoriti sprečiće mraz da prodre do korena koji je još uvek nježan.

Kako najbolje zaštititi saksije?

Zbog manje količine zemlje koja staje u njih, mraz mnogo brže zahvata zemlju u saksijama nego u većim žardinjerama ili lejama u bašti. Ipak, da li će se biljka u saksiji smrznuti tokom zime ne zavisi samo od veličine saksije, već i od vrste i starosti biljke koja se nalazi u njoj. Korenje mladih biljaka podložnije je smrzavanju, dok su starije biljke sa jačim korijenom nešto otpornije na niske temperature.

U zimskom periodu važno je da saksije odignete od poda, kako bi voda ispod njih mogla nesmetano da otiče i kako biste im obezbedili dobru cirkulaciju vazduha. Ukoliko ovo ne uradite, voda sakupljena ispod saksije će vrlo brzo smrznuti, što će samo dodatno ugroziti vašu biljku. Za odizanje saksija od poda mogu vam poslužiti lajsne, komadi drveta, a čak i komadi stiropora.

Svaku saksiju pojedinačno možete umotati nekim od zaštitnih materijala, folijom ili džakovima od jute.
Ukoliko imate više saksija manje veličine, za njihovu zaštitu biće vam potreban jedan veći drveni kontejner. Najpre na dno drvene žardinjere stavite sloj šljunka, a zatim unutra poređajte manje saksije. Prostor između njih napunite lišćem ili slamom. Za punjenje ovog međuprostora može vam poslužiti i malč, ali i komadi stiropora. Preko saksija poređajte grane. Ovako ušuškane vaše biljke u saksijama će lakše preživeti zimu.

Orezivanje i priprema žbunja, drveća i trava

Žbunje

Ukoliko je temperatura u toku dana iznad nule, još uvek možete orezati žbunje koje cvjeta u proljeće. Iako vam je sigurno bitno da prilikom orezivanja ne poremetite izgled žbuna, možete odstraniti samo trećinu izdanaka. Žbunje koje cvjeta u proljećene smije se orezivati više od ovoga.

Ruže

Ako još uvek niste orezali ruže, poslednji je trenutak za to. Takođe, neophodno je da ruže prije prvih jačih mrazeva zagrnete slamom i zemljom. Visoke ruže iz svog dvorišta možete zaštitit na dva načina: možete ih uspravne obmotati džakovima koje ćete prethodno napuniti slamom ili lišćem, ili ih saviti ka zemlji i prekriti granjem i zemljom.

Dekorativno drveće

Dekorativno baštensko drveće koje nije otporno na mraz takođe morate umota titako da grane budu u potpunosti zaštićene. Kao dodatnu meru čitavo drvo možete prekriti folijom, jer se tako lišće neće kvasiti.

Niske i visoke trave

Visoke trave u dvorištu najbolje ćete zaštititi ako ih privežete pri vrhu, tako da dobijete oblik kupe. Ovako uvezanu travu prekrijte nekim zimzelenim granama i dodatno obmotajte folijom.

Ukoliko u dvorištu imate niske ukrasne trave koje su manje otporne na hladnoću obavezno ih prekrijte lišćem ili zimzelenim grančicama.

Đubrenje travnjaka

Decembar je idealno vreme za kasno đubrenje travnjaka. Preporučuje se đubrivo iz kojeg se postepeno i u dužem vremenskom periodu oslobađaju hranljive materije, kao što su đubriva na bazi kalijuma i fosfora. Trudite se da što manje gazite travnjak. U ovom periodu on treba da miruje.

Zalivanje

Postoje biljke čiji listovi i tokom zime gube vodu, poput bambusa, šimšira ili bršljana,  i koje morate zalivati kada su temperature iznad nule. Ukoliko početkom decembra zemlja još uvek nije zamrzla, obavezno još jednom zalijte zimzelene biljke. Nikako nemojte zalivati kada su temperature u minusu.

Dodatni savjeti

Ako u bašti imate ljubičice obavezno ih zaštitite asurom koju možete skloniti čim dođe toplije vreme.
Lukovice koje ste izvadili iz bašte obavezno redovno proveravajte i odstranite istrulele, kako bi za proleće sačuvali što više njih.

Ako u decembru odrežete grančice šljive, kruške ili forzicije i stavite ih u vazu sa vodom i malo šećera na dnu, procvetaće vam oko Nove godine! Zaštitne materijale poput agrotekstila, asura, termofolija i džakova od jute možete pronaći u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama.

Izvor: agromedia

PROČITAJTE:

Pet najboljih načina sušenja cvijeća za dugotrajan kućni ukras!

 

5 Pravila njege sobnog cvijeća u zimskom periodu!

Donosimo vam nekoliko savjeta, šta da napravite kako bi vam sobno cvijeće ostalo zdravo sve do proljeća.

1. PREHRANA SOBNOG CVIJEĆA

Sobno i saksijsko cvijeće ne bi trebalo držati na suviše hladnom, ali ni na previše toplom mjestu. Idealna sobna temperatura trebala bi se kretati između 15°C i 20°C. Ukoliko ste sobnim biljkama obezbijedili ovu temperaturu, vrijeme je da prestanete prehranjivati većinu biljki. Ovo ne važi za sobno bilje koje tek treba procvjetati, poput ciklame, azaleje ili božićnog kaktusa. Saksijskom bilju sada obavezno i redovno sklanjajte suhe listove i uvele izdanke, kako bi biljka mogla nesmetano rasti i razvijati se.

2. NAGLE PROMJENE TEMPERATURA

Nagle promjene sobne temperature ne gode vašem saksijskom cvijeću. Zato, ukoliko stoje na mjestima gdje ima promaje, obavezno ga sklonite. Ovo važi čak i tada kada provjetravate sobe. Cvijeće traži svjetlost, te saksije trebate držati blizu prozora, ali nikako preblizu zbog radijatora.

3. PRESADJIVANJE SOBNOG CVIJEĆA

Biljke su sada u fazi mirovanja, te se ne preporučuje presađivanje. Međutim, ako baš neku biljku želite presaditi u veću saksiju, obavezno nabavite novu zemlju, ali i saksiju veću od prethodne.

4. ZALIVANJE SOBNOG CVIJEĆA

Većinu sobnog cvijeća u jesen i zimu treba rijetko treba zalivati. Čak i kada se zaliva svakodnevno, treba staviti vode tek toliko da zemlja ne bude sasvim suva. Za one koji ne znaju, sobno bilje bolje podnosi suvu zemlju, nego natapanje vodom. S druge strane, sobno bilje koje cvjeta zimi trebalo bi zalivati na svaka dva do tri dana.

5. LIŠĆE

U stanovima gdje se grije centralnim grijanjem zrak je suv, pa bi bilo dobro da stavite posude sa vodom na radijatore, ali i da saksijsko bilje odmaknete metar do dva od radijatora. Redovno orošavajte listove bilja. Ovo posebno godi drvetu života, raznim vrstama paprati, benjaminu. S druge strane ne prija biljkama sa dlačicama kao što su afričke ljubičice.

PROČITAJTE:

Zbog ove greške sobno cvijeće vam brzo vene iako ga redovno zalivate!

5 sobnih biljaka koje ne zahtjevaju puno svjetla

Mikotoksini u hrani za životinje – Tihi ubica farme i opasnost za zdravlje ljudi

Otkrivamo šta su mikotoksini, koliko su opasni, i šta sve možemo preduzeti, kako bi neutralisali njihovo štetno dejsto.
Pljesnivost hrane nam je otprilike svima poznata, pogotovo kada su promjene na namirnicama vidljive golim okom. Prilikom proizvodnje i skladištenja komponenti za proizvodnju stočne hrane dolazi do kontaminacije određenim rodovima plijesni, koje su sposobne da produkuju specifične metabolite, pod nazivom mikotoksini.

Tihi ubica farme

Često nismo ni svjesni da se mikotoksini nalaze u hranivima, zbog toga što su nevidljivi za ljudsko oko. Za naše uslove značajni rodovi plijesni koji se javljaju kao kontaminenti hraniva su Aspergillus i Fusarium sa svojim vrstama. Ove plijesni su sposobne da proizvedu nekoliko stotina vrsta mikotoksina, a najznačajniji od njih su: Aflatoksin, Trihoteceni, Zearalenon, Fumonizin, Ohratoksin. Ove hemijske materije ispoljavaju štetno dejstvo na ogranizam životinja, u vidu kancerogenosti, teratogenosti, dovode do oštećenja jetre i bubrega, takođe, ispoljavaju estrogene efekte na reproduktivne organe, koji su ogledaju u vidu steriliteta, pobačaja, mrtvorođenih plodova.

Značajno je napomenuti da mikotoksini ispoljavaju svoje dejstvo postepeno i kroz duži vremenski period, mnogi mikotoksine nazivaju “tihim ubicama farme”, upravo zbog toga što simptomi na životinjama ne moraju uvijek biti jasno ispoljeni. Međutim ekonomski i proizvodni parametri farme će svakako biti narušeni. U situaciji kada su simptomi na životinjama jasno izraženi, radi se o ozbiljnoj mikotoksikozi, koja zahtijeva neodložan tretman. Poljoprivrednici najčešće uoče promjene na spolnim organima u vidu vulvo-vaginitisa, pogotovo kod tek oprašene prasadi, takođe, izostank estrusa, probleme sa plodnošću, promjene na koži.

Najugroženije žitarice

U našim uslovima proizvodnje najveći problem predstavlja kukuruz, žitarica koja je procentualno najzastupljenija u ishrani domaćih životinja, takođe značajni su ječam, tritikale, pšenica. Žitarice mogu biti inficirane sa više vrsta plijesni, koje proizvode više vrsta mikotoksina, a oni jedan drugom pojačavaju dejstvo. Treba dodati  činjenicu da žitarice mogu biti kontaminirane na samoj njivi, u toku vegetacije, ali i u samom procesu skladištenja i čuvanja. Razvoju plijesni svakako pogoduju uslovi sa povišenom vlagom, i  u sezonama sa takvim klimatskim uslovima možemo očektivati otežanu situaciju. U ne malom broju slučajeva, dešava se da same životinje odbijaju da jedu hranu u kojoj su prisutni mikotoksini, a svinje su tu pravi majstori, da otkriju kontaminiranu hranu.

Ugroženo zdravlje ljudi

Put mikotoksina od žitarica do čovjeka vodi preko namirnica animalnog porijekla. Ako životinje jedu hranu koja sadrži mikotoksine, možemo očekivati da i njihovi proizvodi sadrže iste. Svi se sjećamo kolika se prašina digla oko prisutnosti mikotoksina u mlijeku i utvrđivanju normativa i dozvoljenih količina, ništa manje su ugroženi meso i jaja. Što se tiče štetnog uticaja mikotoksina na organizam čovjeka, dokazani su kancerogeni i heptotoksični efekti. Veliki problem, kao i kod životinja, predstavlja dugotrajna izloženost.

Prema nekim podacima FAO, više od 25% hrane na svjetskom nivou je kontaminirano ovim štetnim materijama.

Vidovi borbe

Što se tiče same borbe protiv mikotoksina, ona treba da bude detaljna i strategijska. U vremenu moderne poljoprivrede veliki je luksuz prepustiti situaciju samoj sebi. Borbu započinjemo još na njivi pravilnim i blagovremenim tretmanom i zaštitom usjeva, najčešće se radi o fuzariozi zrna. Prilikom transporta i skladištenja voditi računa o higijeni. Žitarice treba smjestiti u očišćena i dezinfikovana skladišta , skladištiti zrno sa vlagom ispod 13%.

U samom procesu proizvodnje smjesa za ishranu životinja, obratiti pažnju na higijenu mješaona i opreme za manipulaciju stočnom hranom. Preporuka je  prilikom proizvodnje silaže, kao i izrade gotovih smjesa, koristiti preparate koji djeluju kao vezivači i inaktivatori, oni će svojim dejstvom uništiti i neutralistati mikotoksine. Uglavnom se radi o preparatima na bazi minerala , najčešće zeolita, miješaju se sa hranivima prilikom proizvodnje stočne hrane.

Kontrola i merenje nivoa mikotoksina u namirnicama koje učestviju u ishrani ljudi, takođe je jedan od veoma važnih vidova borbe.

Generalno, “priča” oko mikotksina nije ni malo bezazlena i naivna. Gledano sa stanovišta samog poljoprivrednika zahtijeva ozbiljan pristup i preduzimanje svih preporučenih mjera i postupaka, kako bi se štetne posljedice po zdravlje svele na minimum.

PROČITAJTE:

Moć SUNCOKRETA da pročišćava ZAGAĐENO zemljište!

Heljda – Savjeti za uspiješnu proizvodnju i dobar prinos

Najznačajnije bolesti kukuruza

BH mljekari dobit će veliku priliku za izvoz u EU

Provođenjem standarda EU na terenu i realizacijom planskih aktivnosti u saradnji sa nadležnim ministarstvima, stekli su se uslovi da Evropska unija krajem avgugusta ove godine uvrsti BiH na listu trećih zemalja kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU.

Dvadeset proizvođača mlijeka iz Bosne i Hercegovine završilo je dvodnevnu studijsku posjetu Sloveniji radi sticanja potrebnih znanja o načinima ispunjavanja standarda EU kod proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Posjeta je organizirana u okviru Projekta unapređenja poslovne klime i pristupa tržištu – ICAM, Međunarodne finansijske korporacije – IFC, članice Grupacije Svjetske banke, a finansirala je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, stoji u saopćenju FMPVŠ.

Naime, u proteklih nekoliko godina kroz Projekt ICAM proveden je niz edukacija za bh. proizvođače mlijeka. Edukacije su organizirane u saradnji s nadležnim ministarstvima, gdje je poseban naglasak stavljen na standarde čuvanja zdravlja životinja, te higijenskih principa EU kod proizvodnje i prerade mlijeka u cijelom lancu.

Provođenjem standarda EU na terenu i realizacijom planskih aktivnosti u saradnji sa nadležnim ministarstvima, stekli su se uslovi da Evropska unija krajem augusta ove godine uvrsti BiH na listu trećih zemalja kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, čime je otvorena velika izvozna prilika za bh. mljekare. Ova studijska posjeta imala je za cilj podići svijest proizvođača mlijeka o prilikama koje pruža mogućnost plasmana njihovih proizvoda na tržište EU, te o neophodnosti primjene traženih standarda ukoliko se želi ostvariti pristup ovom tržištu.

Projekt ICAM pruža kontinuiranu tehničku podršku Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Srpske u realizaciji programa edukacija za proizvođače mlijeka i učesnike u lancu otkupa  i prerade mlijeka u cilju proširenja proizvodnog tj. izvoznog asortimana kao i uklanjanja izvoznih barijera za pristup bh. proizvođačima mlijeka tržištu EU.

Jesen i štetni glodari

0

Štet­ni polj­ski glo­da­ri pri­pa­da­ju gru­pi po­vre­me­no eko­nom­ski značaj­nih do vr­lo zna­čaj­nih štetoči­na. Po­slednjih ne­ko­li­ko go­di­na do­la­zi do nji­ho­vog pre­nam­noža­vanja i po­ja­ve šte­ta na ve­li­kim po­vr­ši­na­ma.

Polj­ski glo­da­ri pra­ve šte­te u pše­ni­ci i ozi­mim ži­ta­ri­ca­ma i od mo­men­ta se­tve (uno­še­nja sje­me­na u ze­mlju) do že­tve.

MJE­RE ZA­ŠTI­TE

U ci­lju sma­njenja gu­bi­ta­ka od štet­nih glo­da­ra mo­gu se pred­u­zi­ma­ti pre­ven­tiv­ne i di­rekt­ne me­re za­šti­te. Osno­vu pre­ven­tiv­ne za­šti­te či­ne in­ten­ziv­na agro­teh­ni­ka, bla­go­vre­me­na se­tva i že­tva, za­o­ra­vanje že­tve­nih osta­ta­ka, pre­o­rava­nje me­đa, utri­na, i dru­gih za­par­lo­že­nih po­vr­ši­na, za­tim pro­stor­na izo­la­ci­ja od po­sto­je­ćih ža­ri­šta (lu­ce­ri­šta i dr.), te stal­na bri­ga o pri­rod­nim ne­pri­ja­te­lji­ma ovih šte­to­či­na. Po­sled­njih go­di­na se na po­vr­ši­na­ma gdje se si­ju str­na ži­ta u ve­li­koj mje­ri pri­mje­nju­je re­du­ko­va­na ob­ra­da što vje­ro­vat­no ima uti­ca­ja na po­rast broj­no­sti po­pu­la­ci­je štet­nih glo­da­ra. Po­treb­no je oba­vi­ti du­bo­ko ora­nje ovih po­vr­ši­na. Ta­ko­đe, mo­ra­ju se bla­go­vre­me­no tre­ti­ra­ti utri­ne, par­lo­zi, pod­ručja po­red ka­na­la, po­red šum­skih sta­ni­šta i sva mje­sta oda­kle glo­da­ri mo­gu do­ći na usje­ve.

Di­rekt­ne mje­re pod­ra­zu­me­va­ju prije sve­ga he­mij­sko su­zbi­ja­nje glo­da­ra, me­đu­tim po­sled­njih go­di­na se to ne oba­vlja u po­treb­nom obi­mu.

He­mij­sko su­zbi­ja­nje polj­ske i pod­zem­ne vo­lu­ha­ri­ce na str­nim ži­ti­ma i ža­ri­šti­ma – lu­ce­ri­šti­ma oba­vlja se to­kom ra­nog pro­lje­ća i ka­sne je­se­ni, a vo­de­ne vo­lu­ha­ri­ce to­kom ce­le go­di­ne, jer nje­na broj­nost u zim­skom pe­ri­o­du ne opa­da u zna­čaj­noj me­ri. Su­zbi­ja­nje polj­skih mi­še­va se spro­vo­di od­mah po uoča­va­nju nji­ho­vog pri­su­stva, na­ro­či­to na par­ce­la­ma sa sje­men­skim use­vi­ma. Hrčka je naj­bo­lje su­zbi­ja­ti ka­da se cje­lo­kup­na po­pu­la­ci­ja pro­bu­di iz zim­skog sna, a to je naj­češće od po­čet­ka apri­la do po­čet­ka ma­ja.