Nedjelja, 5 Maja, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 958

Mikotoksini u hrani za životinje – Tihi ubica farme i opasnost za zdravlje ljudi

Agrosavjet
-
0
Mikotoksini u hrani za životinje – Tihi ubica farme i opasnost za zdravlje ljudi

Otkrivamo šta su mikotoksini, koliko su opasni, i šta sve možemo preduzeti, kako bi neutralisali njihovo štetno dejsto.
Pljesnivost hrane nam je otprilike svima poznata, pogotovo kada su promjene na namirnicama vidljive golim okom. Prilikom proizvodnje i skladištenja komponenti za proizvodnju stočne hrane dolazi do kontaminacije određenim rodovima plijesni, koje su sposobne da produkuju specifične metabolite, pod nazivom mikotoksini.

Tihi ubica farme

Često nismo ni svjesni da se mikotoksini nalaze u hranivima, zbog toga što su nevidljivi za ljudsko oko. Za naše uslove značajni rodovi plijesni koji se javljaju kao kontaminenti hraniva su Aspergillus i Fusarium sa svojim vrstama. Ove plijesni su sposobne da proizvedu nekoliko stotina vrsta mikotoksina, a najznačajniji od njih su: Aflatoksin, Trihoteceni, Zearalenon, Fumonizin, Ohratoksin. Ove hemijske materije ispoljavaju štetno dejstvo na ogranizam životinja, u vidu kancerogenosti, teratogenosti, dovode do oštećenja jetre i bubrega, takođe, ispoljavaju estrogene efekte na reproduktivne organe, koji su ogledaju u vidu steriliteta, pobačaja, mrtvorođenih plodova.

Značajno je napomenuti da mikotoksini ispoljavaju svoje dejstvo postepeno i kroz duži vremenski period, mnogi mikotoksine nazivaju “tihim ubicama farme”, upravo zbog toga što simptomi na životinjama ne moraju uvijek biti jasno ispoljeni. Međutim ekonomski i proizvodni parametri farme će svakako biti narušeni. U situaciji kada su simptomi na životinjama jasno izraženi, radi se o ozbiljnoj mikotoksikozi, koja zahtijeva neodložan tretman. Poljoprivrednici najčešće uoče promjene na spolnim organima u vidu vulvo-vaginitisa, pogotovo kod tek oprašene prasadi, takođe, izostank estrusa, probleme sa plodnošću, promjene na koži.

Najugroženije žitarice

U našim uslovima proizvodnje najveći problem predstavlja kukuruz, žitarica koja je procentualno najzastupljenija u ishrani domaćih životinja, takođe značajni su ječam, tritikale, pšenica. Žitarice mogu biti inficirane sa više vrsta plijesni, koje proizvode više vrsta mikotoksina, a oni jedan drugom pojačavaju dejstvo. Treba dodati  činjenicu da žitarice mogu biti kontaminirane na samoj njivi, u toku vegetacije, ali i u samom procesu skladištenja i čuvanja. Razvoju plijesni svakako pogoduju uslovi sa povišenom vlagom, i  u sezonama sa takvim klimatskim uslovima možemo očektivati otežanu situaciju. U ne malom broju slučajeva, dešava se da same životinje odbijaju da jedu hranu u kojoj su prisutni mikotoksini, a svinje su tu pravi majstori, da otkriju kontaminiranu hranu.

Ugroženo zdravlje ljudi

Put mikotoksina od žitarica do čovjeka vodi preko namirnica animalnog porijekla. Ako životinje jedu hranu koja sadrži mikotoksine, možemo očekivati da i njihovi proizvodi sadrže iste. Svi se sjećamo kolika se prašina digla oko prisutnosti mikotoksina u mlijeku i utvrđivanju normativa i dozvoljenih količina, ništa manje su ugroženi meso i jaja. Što se tiče štetnog uticaja mikotoksina na organizam čovjeka, dokazani su kancerogeni i heptotoksični efekti. Veliki problem, kao i kod životinja, predstavlja dugotrajna izloženost.

Prema nekim podacima FAO, više od 25% hrane na svjetskom nivou je kontaminirano ovim štetnim materijama.

Vidovi borbe

Što se tiče same borbe protiv mikotoksina, ona treba da bude detaljna i strategijska. U vremenu moderne poljoprivrede veliki je luksuz prepustiti situaciju samoj sebi. Borbu započinjemo još na njivi pravilnim i blagovremenim tretmanom i zaštitom usjeva, najčešće se radi o fuzariozi zrna. Prilikom transporta i skladištenja voditi računa o higijeni. Žitarice treba smjestiti u očišćena i dezinfikovana skladišta , skladištiti zrno sa vlagom ispod 13%.

U samom procesu proizvodnje smjesa za ishranu životinja, obratiti pažnju na higijenu mješaona i opreme za manipulaciju stočnom hranom. Preporuka je  prilikom proizvodnje silaže, kao i izrade gotovih smjesa, koristiti preparate koji djeluju kao vezivači i inaktivatori, oni će svojim dejstvom uništiti i neutralistati mikotoksine. Uglavnom se radi o preparatima na bazi minerala , najčešće zeolita, miješaju se sa hranivima prilikom proizvodnje stočne hrane.

Kontrola i merenje nivoa mikotoksina u namirnicama koje učestviju u ishrani ljudi, takođe je jedan od veoma važnih vidova borbe.

Generalno, “priča” oko mikotksina nije ni malo bezazlena i naivna. Gledano sa stanovišta samog poljoprivrednika zahtijeva ozbiljan pristup i preduzimanje svih preporučenih mjera i postupaka, kako bi se štetne posljedice po zdravlje svele na minimum.

PROČITAJTE:

Moć SUNCOKRETA da pročišćava ZAGAĐENO zemljište!

Heljda – Savjeti za uspiješnu proizvodnju i dobar prinos

Najznačajnije bolesti kukuruza

BH mljekari dobit će veliku priliku za izvoz u EU

Agrosavjet
-
0
BH mljekari dobit će veliku priliku za izvoz u EU

Provođenjem standarda EU na terenu i realizacijom planskih aktivnosti u saradnji sa nadležnim ministarstvima, stekli su se uslovi da Evropska unija krajem avgugusta ove godine uvrsti BiH na listu trećih zemalja kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU.

Dvadeset proizvođača mlijeka iz Bosne i Hercegovine završilo je dvodnevnu studijsku posjetu Sloveniji radi sticanja potrebnih znanja o načinima ispunjavanja standarda EU kod proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Posjeta je organizirana u okviru Projekta unapređenja poslovne klime i pristupa tržištu – ICAM, Međunarodne finansijske korporacije – IFC, članice Grupacije Svjetske banke, a finansirala je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, stoji u saopćenju FMPVŠ.

Naime, u proteklih nekoliko godina kroz Projekt ICAM proveden je niz edukacija za bh. proizvođače mlijeka. Edukacije su organizirane u saradnji s nadležnim ministarstvima, gdje je poseban naglasak stavljen na standarde čuvanja zdravlja životinja, te higijenskih principa EU kod proizvodnje i prerade mlijeka u cijelom lancu.

Provođenjem standarda EU na terenu i realizacijom planskih aktivnosti u saradnji sa nadležnim ministarstvima, stekli su se uslovi da Evropska unija krajem augusta ove godine uvrsti BiH na listu trećih zemalja kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, čime je otvorena velika izvozna prilika za bh. mljekare. Ova studijska posjeta imala je za cilj podići svijest proizvođača mlijeka o prilikama koje pruža mogućnost plasmana njihovih proizvoda na tržište EU, te o neophodnosti primjene traženih standarda ukoliko se želi ostvariti pristup ovom tržištu.

Projekt ICAM pruža kontinuiranu tehničku podršku Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Srpske u realizaciji programa edukacija za proizvođače mlijeka i učesnike u lancu otkupa  i prerade mlijeka u cilju proširenja proizvodnog tj. izvoznog asortimana kao i uklanjanja izvoznih barijera za pristup bh. proizvođačima mlijeka tržištu EU.

Jesen i štetni glodari

Agrosavjet
-
0
Jesen i štetni glodari

Štet­ni polj­ski glo­da­ri pri­pa­da­ju gru­pi po­vre­me­no eko­nom­ski značaj­nih do vr­lo zna­čaj­nih štetoči­na. Po­slednjih ne­ko­li­ko go­di­na do­la­zi do nji­ho­vog pre­nam­noža­vanja i po­ja­ve šte­ta na ve­li­kim po­vr­ši­na­ma.

Polj­ski glo­da­ri pra­ve šte­te u pše­ni­ci i ozi­mim ži­ta­ri­ca­ma i od mo­men­ta se­tve (uno­še­nja sje­me­na u ze­mlju) do že­tve.

MJE­RE ZA­ŠTI­TE

U ci­lju sma­njenja gu­bi­ta­ka od štet­nih glo­da­ra mo­gu se pred­u­zi­ma­ti pre­ven­tiv­ne i di­rekt­ne me­re za­šti­te. Osno­vu pre­ven­tiv­ne za­šti­te či­ne in­ten­ziv­na agro­teh­ni­ka, bla­go­vre­me­na se­tva i že­tva, za­o­ra­vanje že­tve­nih osta­ta­ka, pre­o­rava­nje me­đa, utri­na, i dru­gih za­par­lo­že­nih po­vr­ši­na, za­tim pro­stor­na izo­la­ci­ja od po­sto­je­ćih ža­ri­šta (lu­ce­ri­šta i dr.), te stal­na bri­ga o pri­rod­nim ne­pri­ja­te­lji­ma ovih šte­to­či­na. Po­sled­njih go­di­na se na po­vr­ši­na­ma gdje se si­ju str­na ži­ta u ve­li­koj mje­ri pri­mje­nju­je re­du­ko­va­na ob­ra­da što vje­ro­vat­no ima uti­ca­ja na po­rast broj­no­sti po­pu­la­ci­je štet­nih glo­da­ra. Po­treb­no je oba­vi­ti du­bo­ko ora­nje ovih po­vr­ši­na. Ta­ko­đe, mo­ra­ju se bla­go­vre­me­no tre­ti­ra­ti utri­ne, par­lo­zi, pod­ručja po­red ka­na­la, po­red šum­skih sta­ni­šta i sva mje­sta oda­kle glo­da­ri mo­gu do­ći na usje­ve.

Di­rekt­ne mje­re pod­ra­zu­me­va­ju prije sve­ga he­mij­sko su­zbi­ja­nje glo­da­ra, me­đu­tim po­sled­njih go­di­na se to ne oba­vlja u po­treb­nom obi­mu.

He­mij­sko su­zbi­ja­nje polj­ske i pod­zem­ne vo­lu­ha­ri­ce na str­nim ži­ti­ma i ža­ri­šti­ma – lu­ce­ri­šti­ma oba­vlja se to­kom ra­nog pro­lje­ća i ka­sne je­se­ni, a vo­de­ne vo­lu­ha­ri­ce to­kom ce­le go­di­ne, jer nje­na broj­nost u zim­skom pe­ri­o­du ne opa­da u zna­čaj­noj me­ri. Su­zbi­ja­nje polj­skih mi­še­va se spro­vo­di od­mah po uoča­va­nju nji­ho­vog pri­su­stva, na­ro­či­to na par­ce­la­ma sa sje­men­skim use­vi­ma. Hrčka je naj­bo­lje su­zbi­ja­ti ka­da se cje­lo­kup­na po­pu­la­ci­ja pro­bu­di iz zim­skog sna, a to je naj­češće od po­čet­ka apri­la do po­čet­ka ma­ja.

Mjere njege usjeva tokom jesenjih i zimskih mjeseci

Agrosavjet
-
0
Mjere njege usjeva tokom jesenjih i zimskih mjeseci

Od jesenjih mjera njege usjeva najvažnija je valjanje usjeva lakim valjcima, ako je zemljište suvo poslije sjetve. Druga mjera njege je brananje lakim branama ukoliko se usled pljuskova obrazuje na površini pokorica koja bi mogla spriječiti ujednačeno nicanje.

U toku zimskog perioda biljke mogu stradati used suvišne vode, ledene kore ili debelog sniježnog pokrivača. Ukoliko takvo stanje potraje duže pšenica ili neke druge ozime ratarske kulture mogu se ugušiti usled nedostatka kiseonika neophodnog za proces disanja biljaka. Suvišnu vodu sa njiva neophodno je odvesti. Zbog toga se u humidnijim područjima i na zemljištima manje propusne moći pšenica sije na bankove ili se na određenom rastojanju prave kanalići za odvodnjavanje.

Na njivama sa usjevima početkom zime može na nesmrznuto zemljište napadati velika količina snijega koja će stvoriti visok sniježni pokrivač. Ovaj sloj nesmrznutog snijega sprečava nesmetanu razmjenu gasova sa spoljnom atomoferom i treba ga povaljati, na primjer, zvjezdastim valjcima ili preći preko parcele traktorima gusjeničarima. Na manjim površinama sniježni pokrivač možemo probiti i puštanjem preko njive stada ovaca.

Ledena kora, takodje, predstavlja opasnost za usjeve pogotovo ako se obrazovala takozvana viseća kora tako da se biljke nadju ispod nje kao u stakleniku. Uslijed zgrijevanja biljaka ispod kore, ove započinju pojačanu životnu aktivnost za koju ubrzano troše šećere i kiseonik, što je nepoželjno. Ukoliko na ledenu koru padne snijeg ona će se djelimično otopiti, pa će se sniziti temperatura,a životna aktivnost biljaka će se smanjiti. Ali ako se to ne desi kora se mora probiti valjcima.

Izvor: agrosavjet

PROČITAJTE:

Značaj jesenje osnovne obrade zemljišta

Đubrenje i vrijeme sjetve pšenice

Kako snijeg i minus utiču na poljoprivredne kulture

Agrosavjet
-
0
Kako snijeg i minus utiču na poljoprivredne kulture

Prema proceni agrostručnjaka i proizvođača, snijeg pogoduje svim poljoprivrednim kulturama. Čak i da se sniježni pokrivač zadrži do marta mjeseca, to neće negativno uticati na prinose i rod.

Snijeg koji je prekrio ili tek treba da prekrije zemljište posebno je značajan i spasiće poljoprivredne kulture koje nisu posijane u optimalnim agrotehničkim rokovima.

Snijeg je dobrodošao i za akumuliranje vlage u zemljištu, obzirom da je jesen bila suva i da su neki depoi ispražnjeni od vlage. Sada ćemo imati dovoljno vlage u zemljištu da se izborimo sa njenim deficitom koji po pravilu nastaje u letnjim mesecima i pri visokim temperaturama.

Takodje povoljno djeluje jer uništava štetočine i glodare koji nanose veliku štetu poljoprivredi, a posebno pšenici.
Sniježni pokrivač služi kao zimski izolator te štiti pšenicu i druge ozime usjeve od izuzetno niskih temperatura.

Kako izbjeći probleme u rasadničkoj proizvodnji

Agrosavjet
-
0
Kako izbjeći probleme u rasadničkoj proizvodnji

Česta greška u proizvodnji rasada je previsoka vlažnost i temperatura, koji kao i nedostatak svjetlosti, doprinose formiranju nježnih i izduženih biljaka, osjetljivih na bolesti. Zbog toga je svakodnevno provjetravanje zaštićenog prostora obavezno, a tokom jeseni i zime to se radi u najtoplijem dijelu dana.

Proizvodnja kvalitetnog rasada mnogo zavisi od pravilne njege mladih biljaka. Pored navodnjavanja, neophodne mjere su: provjetravanje objekta u kojem se rasad uzgaja, prihranjivanje, pikiranje, kaljenje, zaštita od bolesti i štetočina, kao i upotreba sterilnog alata. Da bismo spriječili polijeganje rasada vrlo je bitno da se sjetva i sve mjere u proizvodnji rasada obavljaju u sterilnim uslovima. Kontejneri i alati se mogu sterilisati u rastvoru varikine sa vodom u odnosu 1 : 4 ili 7%-nim alkoholom u trajanju od 10 sekundi.

Ukoliko u proizvodnji rasad polegne, prije preduzimanja bilo kakvih mjera, neophodno je sterilnim rukama odstraniti oboljele biljke jer njih ne možemo izliječiti. Sve te mjere trebaju spriječiti zarazu rasada fitopatogenim gljivama, i doprinjeti pravilnom nicanju i razvoju rasada.

Obavezno svakodnevno provjetravanje prostora za proizvodnju rasada

Česta greška u proizvodnji rasada je previsoka vlažnost i temperatura, koji kao i nedostatak svjetlosti, doprinose formiranju nježnih i izduženih biljaka, osjetljivih na bolesti. Zbog toga je svakodnevno provjetravanje zaštićenog prostora obavezno. Ukoliko su dani hladni i vjetroviti, provjetrava se kad je najtoplije, između 11 i 14 sati. Ta mjera se pojačava tokom proljeća. Tokom toplih dana prozore podižemo naizmjenično i uvijek na suprotnoj strani od pravca vjetra. Inače, neposredno poslije nicanja temperaturu treba smanjiti za 10-ak stepeni u odnosu na optimalnu. Čim se jave prvi listovi, temperatura se povećava i održava u optimumu sve do kaljenja, kada se opet smanjuje.

Pročitajte: Kako do dobrog rasada povrća

Mlade biljke zahtijevaju više hranjivih materija

Diplomirani inženjer poljoprivrede Dragan Mijušković objašnjava da mlade biljke imaju velike potrebe za hranjivim materijama. One se prihranjuju folijarno, različitim vrstama tekućih đubriva. Prvi put se to radi kad formiraju dva stalna lista. Može se upotrijebiti i rastvor NPK đubriva u količini 2-5 grama na 10 litara vode. U fazi 4-6 listova, odnosno u toku kaljenja, rasad se prihranjuje 0,5%-nim rastvorom kalijum-sulfata. To utiče na čvrstinu stabla, bolji razvoj korijena i povećanu otpornost biljaka, naročito prema niskim temperaturama.

Pikiranjem biljkama obezbijediti više prostora

U ranoj proizvodnji obično se sije gušće. Tako da se dobija mnogo biljaka na maloj površini. Pošto im je u takvim uslovima otežan rast, neophodno je obezbijediti odgovarajući životni prostor. To se postiže pikiranjem u pripremljene redove, hranjive kocke, razne vrste saksija, plastične vrećice i kontejnere. Prije toga plastenik se mota provjetriti, zemljište zaliti. Redovi se moraju obiljeležiti ili se moraju pripremiti odgovarajuće posude za pikiranje. Rasad se zaliva i pažljivo vadi lopaticom. Uzima se po jedna biljka sa što više zemlje. Glavni korijen se malo skraćuje, što olakšava rast bočnih korijenčića. Rasad se pikira pod prst ili malom sadiljkom, kojim se pravi udubljenje u zemlji. Kada se postavi korijen biljke, sadiljka se koso zabada i zatim ispravi. Tako se zemlja priljubi uz koren, a tako se radi i pikiranje pod prst.

Pročitajte: Bolesti korijena i prizemnog dijela stabla rasada

Rasad treba zaštititi od isparavanja

Pri rasađivanju biljke postepeno treba privikavati na nove uslove, a to se naziva kaljenje rasada. Dragan Mijušković napominje da je riječ o postepenom, a zatim sve jačem provjetravanju i smanjivanju temperature vazduha i zemljišta. Kaljenje najčešće počinje oko 10-ak dana pred sadnju. Nakon pikiranja, biljke 3-4 dana ne smijeju da budu izložene direktno suncu, pa se drže u hladu da bi se spriječilo suvišno isparavanje. U prostoriji, u kojoj se rasad nalazi, održava se visoka relativna vlažnost vazduha 85-90%, a temperatura treba da je 5-6ºC niža od optimalne.

Prva prihrana rasada u fazi 2 lista

Rasad se prvi put prihranjuje u fazi 2 lista, a naredni put u fazi razvoja 4-6 listova. U organskoj poljoprivredi se koriste tekuća organska đubriva i fito-eko preparati koji se primjenjuju između redova fertigacijom (preko vode) ili folijarno (preko lista). Ukoliko je rasad izdužen biljke se prihranjuju 0,5% rastvorom prirodnog kalijumovog đubriva čime se povećava čvrstina stabla razvija bolji korijen i povećava otpornost biljke (naročito na niske temperature).

BLITVA – Idealno zimsko povrće za vaše terase

Agrosavjet
-
0
BLITVA – Idealno zimsko povrće za vaše terase

Blitva je mediteransko povrće koje se koristi tokom cijele godine. Upotrebljava se njegova lisna masa, i to uglavnom za variva i konzerviranje.

Uz to se i lako gaji i eto sasvim dovoljno razloga da saznate nešto više o tom mediteranskom povrću. U našim krajevima blitvu je moguće proizvoditi ne samo u proljeće i u toku ljeta nego i kao jesenju, odnosno zimsku biljku. Otpornost blitve na zimu omogućava nam da je posijemo u jesen ili krajem ljeta.

Tako se i kasnije tokom godine zdravi i kvalitetni listovi blitve mogu  koristiti se za ishranu ljudi na razne načine.

Vrste blitve

Blitva se može javiti u više varijeteta. Najpoznatija blitva koja se kod nas gaji spada u srebrnolisne blitve, biljke čije su karakteristike da imaju izuzetno lijepu, razvijenu lisnu dršku, bijele boje, kao i kvalitetnu mesnatu zelenu lisku.Postoje vrste lisnatih blitvi koje nemaju tako razvijenu lisnu dršku, ali imaju veliku zelenu masu. Postoje i blitve koje se gaje kao dekorativne vrste, a naravno koriste se i u ishrani. Njihove drške mogu imati crvenu, zelenu boju ili čitav kolorit boja. Ukusi se ne razlikuju, a sve vrste su izuzetno korisne i kvalitetne za ishranu.

Načini sadnje blitve

Prilikom odlučivanja da li ćemo posaditi blitvu trebalo bi da imamo u vidu da možemo imati dva načina sadnje. Blitva se može posijati direktno u baštu, gde biljke moraju da budu na određenom razmaku, uglavnom do 30 ili 40 centimetara, a kada je sadimo u redu, tada možemo posijati biljke na 5 do 6 centimetara. Sjeme blitve nije krupno i uglavnom je malo veće od zrna bibera. Biljka veoma lako klija, pa kada iznikne ukoliko ih je previše u redu, možemo izvršiti proređivanje, odnosno možemo da raščupamo biljke da bismo omogućili ostalima da se pravilno razviju i formiraju lisnu masu.

Rasađivanje blitve

Takođe, bijke koje smo iščupali možemo koristiti kao rasad koji se veoma jednostavno može rasađivati. Blitva se može proizvoditi i kao kontejnerska vrsta, ne samo za proizvodnju rasada u saksijama i drugim kontejnerima, nego se može gajiti i u posudama ili većim žardinjerama, pa i na terasama, ukoliko nemamo svoju baštu. Blitva spada u jednogodišnje biljke, međutim, ukoliko se sije u jesen, u proljeće će veoma brzo formirati lisnu masu, odnosno, cvjetno stablo, kada nema dovoljno listova. Zato je neophodno blitvu posijati i u jesen i u proljeće.

Izvor: agromedia.rs

PROČITAJTE:

BLITVA – Evo zbog čega i kako bi je trebalo jesti

Uticaj prvog jesenjeg MRAZA na POVRĆE I CVIJEĆE!

Priprema plastenika za sledeću sezonu

Agrosavjet
-
0
Priprema plastenika za sledeću sezonu

Kako bi produžili životni vijek plastenika i osigurali visoke prinose potrebno je posvetiti pažnju tokom proizvodnje i pripremiti plastenik za novu sezonu.

ZAPOČNITE SA ČIŠĆENJEM PLASTENIKA

Plastenik i prostor oko plastenika nisu pogodni da služe kao skladište. Što je veći nered u i oko plastenika veće su šanse da će štetni organizmi odabrati vaš plastenik za prezimljavanje. Prvi korak čišćenja je sređivanje prostora oko plastenika. Ukloniti sve kante i druge predmete, košenje korova, nasuti staze kako se ne bi stvarale lokve i blato na prilazu plasteniku.

Sav alat koji koristimo za rad u plasteniku potrebno je očistiti, oprati, dezinfikovati, osušiti i premazati lanenim uljem kako bi spriječili koroziranje metala.

Tokom vegetacije na foliji plastenika se nakupila prašina. U naborima folije i mjestima sastavljanja zaglavljuje se lišće, male grančice što može da ošteti foliju i da posluži kao skrovište štetočinama, prvenstveno insektima. Nakon čišćenja površine pristupa se pranju spoljne strane folije. Za pranje se koriste eko deterdženti.

Poslije čišćenja spoljne strane očistiti unutrašnjost. Plastenik nikada ne treba da služi kao skladište za opremu, drva ili bilo šta. Ukoliko plastenik nećemo koristiti tokom najhladnijeg dijela godine trebamo ga ostaviti čistim i urednim. Ukloniti biljne ostatke, konopce, kopče, cijevi za navodnjavanje ukoliko nisu fiksirane, alat.

DEZINFEKCIJA UNUTRAŠNJOSTI PLASTENIK

Unutrašnjost plastenika oprati eko deterdženotm. Obaviti dezinfekciju unutrašnjosti plastenika. Kod dezinfekcije dati prednost eko proizvodima. Danas su na tržišti dostupni pripravci za dezinfekciju na bazi mikroorganizama koji inhibiraju rast patogene mikroflore. Potrebno je tretirati čitavu površinu unutrašnjosti plastenika, a postupak se ponavlja poslije desetak dana.

Za tretiranje unutrašnjosti plastenika, posebno ako je konstrukcija od drveta, i zidane osnove plastenika možemo koristiti i priručno sredstvo pripremljeno od gašenog kreča.

Kod izrade ovog sredstva koristimo 3 do 4kg hidriranog kreča u koji se doda 0,5kg bakarnog sulfata. Sve se dobro izmiješa i razblaži sa 10l vode. Ostavimo da stoji oko 2h i tom smjesom se premazuju drveni okviri, zidana baza plastenika i sva druga mjesta koja mogu da posluže kao sklonište insektima i mjesto nakupljanja patogenih mikroorganizama.

OBNOVA ZEMLJIŠTA U PLASTENIKU

Za uspješno uzgajanje povrća u plasteniku od velikog značaja je kvalitet zemljišta. Za male plastenike se svake 3 do 4 godine može uraditi zamjena zemljišta u sloju od 20 do 25cm. Drugi način je zamjena plitkog, površinskog sloja od 10 do 15cm. Ukoliko je uklonjen samo površinski, plitki sloj tada se dodaju nova zemlja, organska đubriva, kompost, suvo lišće koji će obogatiti zemljište u plasteniku i poboljšati njegove karakteristike. Obradom zemljišta novi površinski sloj će se izmješati sa dubljim slojevima zemljišta. Ovaj postupak se obnavlja svake 2 godine kako bi imao efekat na stanje zemljišta u plasteniku.

Kako bi dobili što zdravije i kvalitetnije zemljište obogaćeno organskom materijom u plasteniku možemo posijati zelene siderate. To su biljke koje će razviti zelenu masu i nakon njihovog zaoravanja dobićemo dodatna hraniva za zemljište. Osim toga svaka siderativna biljna vrsta koju posijemo ispoljiće određene efekte. Raž će potisnuti većinu korova i dobićemo čistu površinu. Korijen raži će za sobom ostaviti rahlo remljište. Mahunarke će obogatiti zemljište azotom. Slačica će zemljište obogatiti azotom i fosforom. U zavisnosti od efekta koji želite postići odabraćete i određenu biljnu vrstu ili smjesu više vrsta za sjetvu siderata.

Šta je kompost i kako ga napraviti?

Agrosavjet
-
0
Šta je kompost i kako ga napraviti?

Kompost predstavlja humusnu materiju nastalu humifikacijom, odnosno prirodnim načinom truljenja i dekompostacije (raspadanjem) mrtve organske materije biljnog porekla.

Kompost je složena tvorevina poluraspadnutih biljnih ostataka, koji pod uticajem mikroorganizama, atmosfere i vremena, postaju svojevrstan magacin akumuliranih minerala, organskih kiselina i raznih elemenata, koji su dostupni biljkama. Ovo je najbitnija funkcija, jer glavni adut komposta je taj da predstavlja lako dostupnu hranu za biljke u dužem vremenskom periodu.

U svakoj bašti, ma koliko mala bila, u toku cijele godine postoji potreba za uklanjanjem korova, plevljenjem, okopavanjem, freziranjem ili bilo kojim drugim načinom obrade zemljišta i održavanja bašte. U toku jeseni, usljed niskih temperatura, većina biljaka se uklanja. Uz to, prikupljanje svježeg, tek opalog lišća sa drveća predstavlja pravi dobitak.

Takođe, u bašti i ukrasnom vrtu tokom sezone ima mnogo biljnog materijala koji je nastao uklanjanjem nepotrebnih biljaka, orezivanjem, košenjem travnjaka, kao i sakupljanjem oštećenih plodova voća i povrća. Ukoliko ima mogućnosti za to, sakupljanje kuhinjskih ostataka je veoma korisna stvar i predstavlja značajan izvor organske materije koja se na taj način višestruko iskorišćava. Pored toga što se reciklira otpad, ovim se podiže i ekološka svest.

Potrebno je znati da postoje i biokomposteri – praškasti dodaci kompostu, nešto poput kvasca, koji se posipaju povremeno po kompostu prilikom slaganja slojeva, a koji sadrže korisne bakterije koje pomažu da se ubrza razgradnja.

Da bi se kompostiranje odvijalo na pravilan način, i na kraju procesa dobilo visoko vrijedno humusno đubrivo, potrebno je obezbijediti dolje navedeno.

  1. Optimalnu strukturu, teksturu i poroznost početnog materijala. Usitnjenost materijala na frakcije od 0,5-5,0 cm doprinosi bržem razlaganju početnog materijala.
  2. Dovoljno vazduha, jer se u suprotom razvijaju mikroorganizmi koji će izazavati truljenje umjesto procesa kompostiranja (prepoznaje se po neprijatnom mirisu).
  3. Povoljan odnos ugljenika i azota (25-30) u početnom materijalu. Za aktiviranje procesa kompostiranja potrebno je, da u početnom materijalu ima dovoljno N za umnožavanje mikroorganizama koji vrše procese razgradnje. Ali, ako se u početnom materijalu nalazi dovoljno N, a nema dovoljno C, mikororganizmi se razmnožavaju, ali procesi razgradnje trpe. Ako je dosta C, a nema dovoljno N, mikroorganizmi imaju dovoljno hrane za razgradnju, ali se ne razmnožavaju. Znači, ukoliko nije optimalan odnos C : N, nema dovoljno mikrorganizama razlagača to jest, nema optimalnog razlaganja. Za brojnost mikroorganizama veoma važnu ulogu imaju struktura I poroznost.
  4. Odgovarajuću temperaturu (3560 oC) kompostne gomile kako bi se obezbijedili povoljni uslovi za rad aerobnih bakterija i ubrzali procesi kompostiranja. Razlaganja je najefikasnije kada je temperatura u središtu hrpe oko 50 0C.
  5. Početni materijal mora biti optimalno vlažan (57-63 %), pa se zato po potrebi zaliva sa zelenim đubrivom od koprive ili gaveza. Zalivanje hladnom vodom je nepoželjno jer značajno snižava temperaturu i usporava procese kompostiranja. Da se masa ne bi osušila tokom proljećnih  vrućina, nakon zalivanja, ona se prekriva. Pokrov se pravi od granja pričvršćenih mrežom, preko koje se stavlja plastična folija. 6. Optimalan pH za rad mikroorganizama u kompostnoj hrpi je 6,5-8,5.

PROČITAJTE:

Neophodni uslovi za pravilno kompostiranje

Šta se NE stavlja u KOMPOST

Kompost, stajnjak ili nešto treće – 4 načina da poboljšate zemljište u bašti?

Kako napraviti tečni kompost ili „čaj od komposta“

Napravite sami PESTICID OD KOPRIVE (RECEPTI)

Agrosavjet
-
0
Napravite sami PESTICID OD KOPRIVE (RECEPTI)

PESTICID OD KOPRIVE (RECEPTI) – Na jednostavan način suzbijte štetne inskte i bolesti na cvijeću, voću, povrću….

1. FERMENTISANI EKSTRAKT za odbijanje lisnih vaši, tripsa, grinja i suzbijanje smeđe truleži – Ubrati 1kg nadzemnih dijelova koprive i potopiti u sud od 10l vode, gde treba da odstoji 10-15 dana uz svakodnevno miješanje. Rastvor se u toku procesa fermentacije zgušnjava i mijenja boju u smeđu, a spreman je za upotrebu kada više nema mjehurića usljed vrenja. Prije upotrebe fermentisani ekstrakt razrediti sa vodom u odnosu 7:1 i tretirati biljke.

Pročitajte: Organska đubriva za đubrenje voćnjaka

Suzbijanje celerove muve upotrebom koprive – 250g mlade koprive potopiti u kantu sa vodom i ostaviti da odstoji 7 dana. Nakon toga preparat treba procijediti i rastvor upotrijebiti.

2. MACERAT od koprive za suzbijanje lisnih vaši – isjeckanu koprivu (1kg) preliti hladnom vodom, najbolje kišnicom (9l) i ostaviti da odstoji 2 dana uz povremeno mešanje. Nakon toga, biljke se prskaju procjeđenim 5% rastvorom.

3. ČAJ od koprive za prskanje oboljelih biljaka – isjeckati 1kg koprive i preliti sa 8l kipuće vode. Ostaviti da odstoji najmanje pola sata, ohladiti, procediti i koristiti.

1...957958959Stranica 958 of 959

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: info@agrosavjet.com

Telefon: +38765833447

PRATITE NAS

Posao za poljoprivredne inženjere

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia