Naslovnica Blog Stranica 869

Kuvana pšenica – kalorije, ljekovitost i recept

Još u dalekoj prošlosti pšenica je bila jedna od osnovnih namirnica ljudske ishrane. Smatra se čak da je to najčešće korišćena žitarica na celom svetu. Latinski naziv za pšenicu je Triticum, a smatra se da ova biljka potiče iz delova jugozapadne Azije.

U prošlosti se pšenica smatrala religioznom biljkom i bila je izuzetno cenjena zbog svoje velike hranljive vrednosti. Čak i danas u nekim delovima Kine pšenica se posmatra kao sveta biljka, a u raznim mitologijama postoje čak i božanstva ove biljke, kao na primer u grčkoj, finskoj ili rimskoj mitologiji.

Pšenica je bogata hranljivim materijama koje povoljno utiču na naše celokupno zdravlje. Zrno pšenice obiluje mineralima i vitaminima, a naročito je važan visok nivo B vitamina koji se nalazi u pšenici.

Pšenica se može konzumirati i pripremati na različite načine, a u ovom tekstu ćete imati priliku da saznate nešto više o kalorijama i lekovitosti ove namirnice. Osim toga, daćemo vam i recept kako najlakše i najbrže možete pripremiti kuvanu pšenicu, ali i predloge koje poslastice možete napraviti uz pomoć kuvane pšenice.

Kalorije

Kada su u pitanju kalorije, kuvana pšenica je izuzetno pogodna za sve one osobe koje žele da izgube na kilaži. Dakle, ova žitarica ne sadrži puno kalorija i možete je uključiti u svoj dijetalni režim ishrane.

Naime, oko ½ šoljice kuvane pšenice sadrži 151 kaloriju, ali u pitanju su takozvane dobre kalorije. To znači da će vas ova količina pšenice brzo zasititi i da nećete imati potrebu da posegnete za nezdravim grickalicama i slatkišima. U svakom slučaju, bolje je da kao užinu uzmete pola šoljice kuvane pšenice nego neku grickalicu koja će biti puna nezdravih masti i šećera.

Naime, važno je znati da na ½ šolje pšenice ima samo 1g masti, a holesterola nema uopšte, što je izuzetno dobro za sve one koji pokušavaju zdravo da se hrane.

Osim toga, u toj količini pšenice se nalazi 29 g ugljenih hidrata, 6 g proteina, 4 g vlakana, 2 mg kalijuma i oko 265 mg natrijuma. Sve su ovo jako korisni nutrijenti koji će imati pozitivan uticaj na vaše zdravstveno stanje.

Takođe, važno je istaći i to da se u ovoj količini kuvane pšenice ne nalaze šećeri, što je čini još zdravijom i poželjnijom, naročito u dijetetskoj ishrani.

Lekovitost

Kao što smo već rekli, pšenica sadrži velike količine B vitamina, ali i magnezijuma, kalcijuma, vitamina E, gvožđa, fosfora, kao i beta karotena. Osim toga, u pšenici se nalaze i bakar, mangan, selen i mnogi drugi minerali i vitamini. Poznato je da je B vitamin koji se nalazi u pšenici veoma važan za funkcionisanje nervnog sistema u našem organizmu. Sa druge strane, imamo magnezijum i fosfor koji u kombinaciji pomažu da se reguliše krvni pritisak i da se izgrade jake kosti.

Osim toga, fosfor ima još mnoge druge funkcije u telu. Ovaj mineral utiče i na stvaranje DNK, kao i na aktiviranje određenih proteina u telu. Smatra se da se u pšenici nalazi mnogo više proteina nego u ostalim žitaricama. Spomenućemo i značaj koji mangan ima na naš organizam. On utiče na izgradnju i zdravlje kostiju, tako da one ostaju čvrste čak i u starijoj dobi. Selen je takođe bitan, a njegova uloga se pre svega odnosi na štitnu žlezdu i na jačanje imunog sistema.

Nema sumnje da je kuvana pšenica višestruko korisna za čovekovo zdravlje. Ona pomaže ne samo u lečenju, nego i u sprečavanju raznih bolesti. Pre svega, kuvana pšenica se preporučuje u slučaju opstipacije i hemoroida. Ukoliko imate problema sa probavom, preporučuje se da redovno konzumirate kuvanu pšenicu, bar jednom u toku nedelje. Kuvana pšenica sadrži dosta vlakana i zato može da pomogne kod raznih upala u debelom crevu. Istraživanja su pokazala da kuvana pšenica može da spreči, ali i da leči rak debelog creva.

Osim toga, pšenica može da pomogne u jačanju imuniteta i davanju snage celokupnom organizmu. Dokazano je i da se redovnim konzumiranjem kuvane pšenice može smanjiti rizik od srčanog udara. Zahvaljujući betainu koji sadrži, kuvana pšenica može da ublaži brojne upale u organizmu.

Dokazano je i da kuvana pšenica predstavlja idealnu hranu za dijabetičare. Osim toga, redovna konzumacija kuvane pšenice može u znatnoj meri da spreči dijabetes tipa 2.

Ne samo da je kuvana pšenica dobra za zdravlje nego i za vaš izgled. Ona može pomoći u tome da snizite telesnu težinu i da izgledate onako kako ste oduvek sanjali. Istraživanja su pokazala da je kuvana pšenica naročito efikasna kod žena koje imaju problem sa viškom kilograma. Ukoliko budete svakodnevno konzumirali kuvanu pšenicu, nema sumnje da ćete izgledati i osećati se savršeno. Kuvana pšenica sadrži velike količine dijetetskih vlakana i pomaže u smanjenju nivoa šećera ali i holesterola. Sve u svemu, kuvana pšenica je idealan način da se rešite suvišnih kilograma.

Sada kada znate koliko je pšenica korisna za zdravlje čoveka, predstavićemo vam i recept koji će vam biti od koristi ukoliko želite da skuvate pšenicu i da uživate u njenim zdravstvenim blagodetima.

Recept

Kuvana pšenica za slavu je naročito omiljena u narodu. Ranije je postojalo verovanje da zrna pšenice uvek treba potopiti u vodu i ostaviti ih da odstoje u toku noći. Međutim, situacija je sasvim drugačija. Dovoljno je samo kuvati zrna pšenice negde oko sat vremena kako bi postala mekša. Nemojte ih kuvati previše dugo, kako pšenica ne bi izgubila svoj specifičan ukus i teksturu. Dakle, da biste spremili kuvanu pšenicu potrebno vam je 2 šolje zrna pšenice, 7 čaša hladne vode i 1 kašičica soli.

Najpre je potrebno da sortirate pšenična zrna i da uklonite sva ona zrna koja ne valjaju. Zatim isperite pšenicu hladnom vodom i stavite je u šerpu u kojoj ćete je kuvati. Dodajte so i vodu i počnite sa kuvanjem. Kada pšenica provri, onda umanjite temperaturu na šporetu i pustite da se sve i dalje kuva na laganoj vatri. Neka se kuva oko sat vremena ali ne zaboravite da povremeno promešate smesu. Kada pšenica bude skuvana, onda procedite vodu i dobro isperite zrna pšenice. Ukoliko hoćete da jedete toplu pšenicu, onda je najbolje da je jedete kada je tek skuvana. Ukoliko želite kasnije da je jedete i da od nje pravite ukusne poslastice, onda ćemo vam dati neke zanimljive recepte u nastavku.

Kuvana pšenica sa medom i orasima. Ako ne biste da jedete kuvanu pšenicu samu, onda je najbolje da napravite ukusan obrok od pšenice, meda i oraha. Naime, potrebno je da pripremite oko 100 g pšenice koju ste prethodno skuvali, 2 ili 3 kašičice meda, kao i 2 kašičice iseckanih oraha. Po želji možete dodati i malo suvog grožđa, kako bi ukus bio još bolji. Potrebno je ove sastojke dobro izmešati, a onda ih preliti medom.

Kuvana pšenica sa mlekom i orasima. Ovo je još jedna ukusna i zdrava poslastica koju možete napraviti uz pomoć kuvane pšenice. Naime, od sastojaka je potrebno da imate pšenicu koju ste skuvali, iseckane orahe, med i mleko. Najpre je potrebno pšenicu potopiti da odstoji u toku noći, a sutradan je procediti. Zatim, nalijte vodu i kuvajte pšenicu na umerenoj temperaturi na šporetu. Nakon što voda provri, potrebno je da smanjite temperaturu i da ostavite da se pšenica i dalje kuva. Naime, potrebno je da zrna pšenice u toku kuvanja omekšaju. Nakon toga, potrebno je da pšenicu procedite, a zatim da dodate seckane orahe i med. Sve dobro izmešajte a onda nalijte mleko. Još jednom promešajte i dobićete idealnu domaću poslasticu koja vas sigurno neće učiniti ravnodušnim.

Ovo su neki od recepata koji će vam pomoći da za kratko vreme spremite ukusnu i zdravu poslasticu. Ako ste za neke jednostavnije varijante, preporučujemo vam da na kuvanu pšenicu dodate malo šećera u prahu ili šlaga, a možete dodati i cimet ako volite. Postoje i oni ljudi koji kuvanu pšenicu jedu u kombinaciji sa slanim jelim. Preporučujemo vam da kuvanu pšenicu dodate u supu ili u pasulj.

Na taj način ćete dati svom obroku novi ukus, a ujedno ćete povećati i količinu proteina u njemu. Kuvana pšenica može da se jede i za doručak, ukoliko je dodate u omlet sa jajima i pečurkama.

Mnogi preferiraju da jedu za doručak kuvanu pšenicu sa cimetom, medom i toplim mlekom. Ovaj obrok će vas zasititi i dati vam sve potrebne hranljive sastojke, a nećete uneti puno kalorija u sebe.

Kao što možete da vidite, kuvana pšenica može da se jede u kombinaciji kako sa slatkim, tako i sa slanim jelima. Sve zavisi od vas koje ukuse volite, ali nema sumnje da ćete sebi priuštiti ukusan i zdrav obrok, bez obzira za koju se varijantu opredelite.

Neželjeni efekti kuvane pšenice

Iako je kuvana pšenica veoma zdrava i korisna, kao što ste mogli da vidite, postoje i određeni neželjeni efekti koje ova namirnica može da izazove. Naime, usled preterane konzumacije kuvane pšenice, mogu se javiti alergijske reakcije jer se u pšenici nalazi dosta glutena, tako da osobe koje su alergične na gluten ne bi trebalo da koriste ovu namirnicu.

Osim toga, poznato je da se u kuvanoj pšenici nalaze i oksalati, a oni mogu da izazovu kamen u bubregu, naročito ako se jede u velikim količinama i duži vremenski period. Upravo iz tog razloga preporučuje se da kuvanu pšenicu konzumirate umereno, odnosno dva ili tri puta u toku nedelje. Na taj način poboljšaćete svoje celokupno zdravlje.

Izvor: zdraviljudi.com

PROČITAJTE:

Ljekovita svojstva borovih šišarki

Ne bacajte peteljke od TREŠANJA – Evo kako ih možete iskoristiti

Karfiol: Sve zdravstvene prednosti ovog jestivog cvijeta!

Ovčarstvo u Sanskom Mostu staje na noge

​SANSKI MOST – Poslije niza godina stagnacije, ovčarstvo na području općine Sanski Most doživljava revitalizaciju i, prema sadašnjim evidencijama, fond ovaca kod ovdašnjih proizvođača dostigao je cifru od oko 7.000 jedinki.

Prema riječima Senada Bešića, direktora Veterinarske stanice u ovome gradu, ova oblast stočarstva je prije desetak godina zapala u veliku krizu zbog pojave zaraznih životinjskih bolesti.

„To se prije svega odnosi na brucelozu, pa se ovčarstvo našlo u dosta teškoj situaciji. Desetkovan je fond ovih domaćih životinja i proizvođači su bili dovedeni u vrlo tešku poziciju, jer su eutanazirana čitava stada, što je djelovalo destimulirajuće na ovdašnje stočare“, istakao je Bešić.

Prema njegovim riječima, u najbolja vremena se na ovim prostorima uzgajalo oko 12.000 ovaca. Zahvaljujući mjerama borbe protiv zaraznih bolesti koje se poduzimaju u posljednjih nekoliko godina, zaustavljeno je njihovo širenje.

„U proteklim godinama je, pored velikog broja oboljelih životinja, evidentiran i značajan broj ljudi zaraženih brucelozom ili nekom drugom bolešću koja napada životinje. Redovna dijagnostika i vakcinisanje doveli su do toga da je u ovoj godini evidentirana samo jedna krava zaražena brucelozom, što znači da smo uspjeli prevenirati zarazne bolesti“, kazao je Bešić.

Ipak, dodao je kako nekontrolisana ispaša nomadskih stada još predstavlja opasnost, a posebno se to odnosi na ona stada koja nisu obuhvaćena veterinarskom i zdravstvenom kontrolom.

„Kada se sve uzme u obzir, može se konstatirati da ovčarstvo na području sanske općine ide uzlaznom linijom“, kaže Bešić.

Izvor: Nezavisne Novine

Može ubiti čovjeka, a teško ju je primijetiti

Kad pomislite na najopasnije životinje na svijetu, ribe vam vjerovatno neće prve pasti na pamet, ali i one mogu biti i te kako opasne, pa čak i smrtonosne za čovjeka.

Takozvana kamena riba (Synanceia) najotrovnija je poznata riba na svijetu, a najčešće obitava u Indo pacifičkom području. Skriva se u morskim grebenima i može satima biti potpuno mirna, a plijen napada kad joj se dovoljno približi.

Za ljude je kontakt s njom veoma opasan jer se može dogoditi da stanu na nju, a na leđima ima otrovne šiljke koji se aktiviraju kad je ometena. Zbog njene izvrsne sposobnosti kamuflaže, plivači je rijetko primijete prije nego što stanu na nju, a ubodi njenih šiljaka su veoma bolni i potencijalno smrtonosni budući da je količina otrova koju ispusti proporcionalna pritisku koji je izvršen na nju. Što je jače nagazite, ispustiće više otrova.

Jedini je lijek što prije doći do protivotrova koji je čak drugi najtraženiji u Australiji. Ako ste mislili da ste sigurni od ove ribe ukoliko ne ulazite u vodu, dobro je znati da je možete nagaziti i na plaži jer izvan vode može preživjeti i do 24 sata.

Ako ipak nekom nesrećom stanete na ribu, osim velikih bolova, očekuju vas i drugi neugodni simptomi poput: bola u stomaku, mučnine, povraćanja, nesvjestice, delirijuma, napada, paralize, a na kraju i srčanog zastoja. Stanete li na ovu ribu, ne pokušavajte razne narodne lijekove, već čim prije požurite u bolnicu.

Izvor: Index.hr

Savjeti za stvaranje novih sorti ruža

Prilikom ukrštanja potrebno je žig tučka odabrane majčine sorte oploditi polenovim prahom odabrane očinske sorte.

U praksi to izgleda ovako: odabere se cvijet koji je u punom razvoju, na snažnoj dršci i u ranoj fazi pupoljka. U toku daljeg razvoja, kada se zeleni čašični listići savijaju nadolje i oslobode krunične listiće, potrebno je hitno ukloniti sve krunične listiće, a odmah zatim pomoću pincete i sve prašnike.

Uklanjanje prašnika kastracija cvijeta majke-mora biti vrlo radikalna i od mnogobrojnih prašnika ne smije ostati nijedan. Uklanjanje prašnika treba raditi sa sterilnom pincetom. Ova radnja je veoma važna jer u pomenutoj fazi pupoljka prašnici još nisu zreli, a ni žig tučka još nije zreo za oplodnju te otpada mogućnost eventualne samooplodnje.

Da bi se spriječila nepoželjna samooplodnja, potrebno je cvjetove odmah , izolovati, što se postiže navlačenjem papirnih vrećica na cvijet. Poslije 2 do 3 dana vrši se kontrola zrelosti tučka i kada žig tučka postane sjajan, sluzav i ljepljiv, može se pristupiti oprašivanju s polenom odabrane očinske biljke. Zreo polenov prah je mahom žute boje i najbolje ga je sakupiti sa očinske sorte istresanjem na malu staklenu ploču ili na nokat palca, a odatle se pomoću neke četkice nanosi na tučak.

Sada treba da usljedi ponovna jednonedeljna izolacija cvijeta majke, što se postiže navlačenjem papirne kesice na cvijet. Za svaku kombinaciju ukrštanja treba voditi tačnu evidenciju. U tom smislu ustrojava se matična knjiga u koju se po rednim brojevima upisuju kombinacije pri ukrštanju. Prvo se upiše naziv majčine sorte, a poslije se označava ime oca, dok se na samoj papirnoj kesici upisuje redni broj kombinacije iz matične knjige. Na primjer: 327 Baccara x Gloria Dei, što znači da je pod rednim brojem 327 registrovano ukrštanje sorte Baccara kao majke, sa sortom Gloria Dei kao oca, dok znak x ukazuje da se. radi o metodi prostog ukrštanja.

Poslije nekoliko dana vrši se kontrola oprašivanja. U slučaju neuspjeha tučak pocmi, a cvijet vrlo brzo odumre i otpadne. Oplođeni cvijet, međutim, brzo razvija za ružu karakterističan plod šipak, koji je u početku zelene boje, a pred sazrijevanje poprima crvenu boju. Šipak treba ostaviti što duže na biljci da bi sjemenke sazrele, ali se nikako ne smije dozvoliti da ga uvhate rani jesenji mrazevi, jer niske temperature rapidno smanjuju klijavost sjemena u toj fazi njenog zrenja.

POSTUPAK SA SJEMENOM

Sredinom oktobra plodove treba obrati, a zatim izvaditi sjeme iz svakog ploda odvojeno. Sjeme se zatim potapa u vodu i sva ona sjemena koja plivaju po površini treba odbaciti jer su štura i neklijava. Sjeme se sije u pikir sanduke, po mogućstvu u sterilni supstrat, sastavljen od jednakih dijelova pjeska, baštenske zemlje i treseta; Sije se na razmacima od 2,5 cm, a na dubini od 0,5 cm. Svaki pikir sanduk mora biti numerisan i propisno etiketiran uz navođenje naziva roditelja koji su učestvovali u ukrštanju. Poslije toga slijedi tromjesečno čuvanje sjemena na konstantnoj temperaturi od +4°C.

U rano proljeće pikir sanduci sa sjemenom dobro se zaliju, a zatim iznose na svjetlo. Sanduci se najčešće smjeste u staklare ili eventualno u sunčane prozore. Pogodna temperatura za nicanje i razvoj je između 18 i 21°C. Samo. nicanje veoma je različito. Neke kombinacije niču već posle 3-4 nedelje, dok se kod drugih kombinacija nicanje proteže na 8 i više mjeseci. Nakon što su mlade biljčice. Pored kotiledona razvile i 3 karakteristična lista, vrši se rasađivanje biljaka. Rasađuje se u saksije pečnika 12 cm, ili u kontejnere od 1,2 litra.

Zemljišna smješa je identična kao i kod sjetve. Rasađene sejance treba vrlo pažljivo dalje njegovati. Obično se dalje uzgajaju u staklenicima ili se smještaju u plitke leje, gde se zatim zasjenjuju i štite od prevelike insolacije. Posebno se naglašava da su sejanci u prvoj fazi razvoja veoma osjetljivi na bolesti i štetočine, zbog čega preventivna zaštita od bolesti mora biti maksimalno primjenjivana.

SELEKCUA SIJANACA

Kako se radi o heterogenom potomstvu, neizvesna je brzina nicanja, razvoj biljaka kao i njihove nove karakteristike.

Razvoj sijanaca pun je iznenađenja i neočekivanih obrta, jer je dobijeno potomstvo gdje se svi sijanci međusobno razlikuju. Neki su izrazito bujnog rasta ili, obrnuto, ostaju patuljasti, zatim ima biljaka sa svetlozelenim ili žutošarenim listovima, nadalje sa zelenim cvjetovima ili cvjetovima izrazito ružnih prljavih boja ili deformisanih oblika, i što je posebno interesantno i iznenađujuće za amatera, procvjetaće veoma rano nakon što se razvilo 5—6 listova i kada je stablo dostiglo jedva 15-20 cm visine:

Ovdje se mora naglasiti da ovi prvi vidljivi rezultati ili prvi cvjetovi ni slučajno ne mogu poslužiti za ocjenu vrijednosti sijanaca, jer su oni odnegovani mahom u stakleničkim uslovima i, što je još važnije, to su sijanci koji se ishranjuju pomoću sopstvenog slabo bujnog korijena, te se njihova prava ocjena vrijednosti može izvršiti tek poslije kalemljenja na divlju podlogu i poslije gajenja u njivskim uslovima.

Međutim, kako se po pravilu radi o velikom broju sijanaca, bilo zbog mnoštva novih kombinacija ili više ponavljanja, to se već u toku prve sezone mora pokazati velika kritičnost, te putem selekcije treba odstraniti sve što ne odgovara ciljevima selekcije i što bi u daljem radu značilo samo balast i povećan trošak. Taj posao selekcije zahtjeva veliku stručnost i ozbiljnost, i, što je još važnije, hrabro srce, jer iz iskustva se zna da se često već u prvoj godini mora odstraniti i do 90% sijanaca.

Paralelno s uzgojem sijanaca na posebno odabranoj parceli uzgajaju se podloge. U toku ljeta vrši se prvo razmnožavanje sijanaca. S jednog sijanca dobije se 5 do 6 okaca koja se metodom okuliranja na spavajući pupoljak prenose na podlogu. U narednoj vegetaciji pojaviće se prvi pravi cvjetovi, a i ostale karakteristike će doći do izražaja. Zadatak selekcionara je da u toj godini veoma detaljno prati sve faze razvoja nove biljke, da sve uočene pojave objektivno proanalizira, a zatim evidentira u matičnoj knjizi. I nadalje važi pravilo da se mora vršiti stalna negativna selekcija, odnosno da se iz proizvodnje i nadalje odstranjuje sve što ne zadovoljava postavljene ciljeve.

U zavisnosti od kritičnosti selekcionara, i u toj fazi selekcije može da otpadne i do 90, do 95% biljaka. No ipak nešto ostaje i to što je ostalo sada već predstavlja, neku polaznu vrijednost koja se dalje mora razmnožavati i dalje vrijednovati. Dalje razmnožavanje vrši se okuliranjem na uobičajen način. Radi daljeg ispitivanja, od zadržanih selekcija prave se kolekcije od 30 do 40 biljaka koje se u narednih 4 do 6 godina dalje testiraju i interno vrijednuju. Sve to se radi prije službene prijave za testiranje radi priznavanja novostvorene sorte.

Veoma često u ovoj posljednjoj fazi ispitivanja oštro oko selekcionara zapazi neku vrijednu karakteristiku koju posjeduje još bezimeni sijanac, pa pomoću nekih od metoda ukrštanja može da pokuša da je ugradi u potomstvo. Takva ukrštanja povećavaju šanse za dobijanje zaista pravih noviteta.

EFEKTI UKRŠTANJA

U dosadašnjim izlaganjima upoznali smo metode i tehniku ukrštanja, a sada će se dati odgovor na pitanje kakve su šanse za dobijanje nove sorte i koliko to staje novca.

Još početkom XX vijeka, usljed relativno slabe konkurencije, šanse selekcionara bile su dosta dobre, jer su se iz 1.000 sijanaca u prosjeku priznavale po dvije nove sorte. Porastom zahtjeva potrošača i povećanjem konkurencije među ružarima, u sadašnje vrijeme potrebno je testirati preko 30.000 sejanaca da bi se mogao očekivati jedan novitet.

U literaturi postoje zabeleženi podaci da McGredy, irski selekcionar, odgaja godišnje 150.000 sijanaca, od kojih dobija 5-6 priznatih sorti, dok sovjetski istraživač Klimenko navodi da se u Rusiji za dobijanje 12 novih sorti koristilo 1,5 miliona sijanaca ili u prosijeku 125.000 komada za svaku novu selekciju. Čuveni francuski selekcionar F. Meilland pravi 30. 000 ukrštanja, od kojih dobija 300.000 sejanaca, a od njih nakon selekcije ostaje samo 3-4 koji bivaju priznati kao nove selekcije.

Srazmjero uloženom radu veliki su i troškovi. Mada nema službenih podataka troškovi stvaranja jedne nove sorte danas između 50.000 i .100.000 evra

Izvor: Seoski poslovi

PROČITAJTE:

Ovako ćete pravilno posaditi ruže

Ruže najbolje rastu pored ovih biljaka!

Zelene RUŽE zaista postoje

Savjeti za uzgoj šampinjona – Biznis budućnosti

Jedan od najisplativijih biznisa budućnosti je uzgoj pečuraka, od čijeg je izvoza Srbija 2018. godine zaradila 19 miliona dolara. Pritom je izvoz svježih gljiva iznosio 12,5 miliona, a suvih nešto više od 6 miliona dolara.

Najveći kupci srpskih lisičarki su Nemačka, Austrija i Švajcarska, dok je u Rusiju otišao skoro cjelokupan izvoz šampinjona, koji je iznoso 4,9 miliona dolara. U Makedoniju su plasirani šampinjoni u vrijednosti od svega 1.000 dolara.

Uzgoj šampinjona

Gajenje šampinjona je prikladno u tamnim i vlažnim prostorima, inače slabo iskoristivim za druge svrhe, kao npr. u podrumu. Poželjno je da imaju debele zidove koji omogućavaju održavanje toplote u prostoru. Moraju imati mogućnost za zračenje i za održavanje savršene čistoće.

Dobar kompost i odgovarajuća pokrivena zemlja kao supstrat za crpljenje hranjiva,kao i mogućnost redovnog vlaženja (zalivanje, prskanje) i zaštita od bolesti su neophodni za uspješno gajenje šampinjona.

Prije početka gajenja predviđen prostor za gajenje treba očistiti i dezinfikovati, a temperaturu podesiti. Brikete komposta treba razrahliti i onda unositi u uzgajalište i slagati na police. Onda se uzgajalište čisti i pere. Foliju treba skinuti sa gornje strane i malo pričekati da se plinovi oslobode, a u slučaju da je temperatura komposta iznad 30 stepeni uzgajalište treba rashladiti.

Proizvodnja šampinjona počinje prvom fazom, a to je kada micelij prorasta kompost. Tada je potrebno obezbediti temperaturu od 22 do 25stepeni C i ona mora biti konstantna. Vlažnost vazduha mora biti 90-95 %. U optimalnim uslovima micelij prorasta kompost za 12 do 14 dana, ali se može produžitii do 20 dana, zavisno od kvaliteta komposta. Treba meriti temperaturu u uzgajalištu, jer kompost odaje toplotu. Ako u kompostu temperatura naglo poraste treba zalivati podove i zidove, ventilirati. Kao krajnja mjera je uključivanje hlađenja, međutim nije poželjan ulazak svježeg vazduha, jer će smanjiti koncentraciju CO2. To utiče na prinos.

Pokrivka se stavlja na kompost (debljina 5 cm po jednom briketu).
Druga faza je faza plodonošenja. U ovoj fazi raste plodno telo gljive. Temperatura treba biti 17-18 stepeni C, a vlaga nešto ispod 95%. Ti uslovi se održavaju prskanjem zasada ili zalivanjem mlakom vodom. Snižavanje temperature se vrši postepeno, po 1,5 stepeni na dan. Uz snižavanje temperature vrši se dovođenje svježeg vazduha u uzgajalište i time se reguliše koncentracija CO2 do 1200 ppm i ta koncentracija ostaje konstantna.

Zaštita šampinjona

Najvažnije je preventivno djelovati u zaštiti, jer plodove stalno beremo, a hemijskih preparata sa kratkom karencom, prikladnih ovoj proizvodnji, skoro da i nema.. Pri pripremi podloge treba dva puta sedmično sprovestizaštitu močilišta i fermentacijskogprostora. Koriste se insekticidi Nuvan, Basudin i dr. Pokrivka sedezinfikuje i to parom formaldehida.

Berba

Treba brati čvrste šampinjone,onako kako pristižu. Od početka posla pa berbe potrebno je 20 dana. Beru se u tri maha. Treba ih upotrebiti u roku od 3 dana. Ako ih pripremamo zazamrzavanje, potrebno ih je prethodno blanširati, a to znači kratko kuvanje u ključaloj vodi. Prije toga ih treba isjeckati. U zamrzivaču mogu stajati tri mjeseca.

Isplativost uzgoja šampinjona

U malom uzgajalištu je oko 200 kg za tri mjeseca. Međutim, postoje različiti načini uzgoja, pa se ne može porediti prinos u porodičnom sitnom biznisu i proizvodnji sa korištenjem visoke tehnologije. I ulaganja su različita, ali ovo su podaci dobijeni od iskusnog uzgajivača: Opremanje jednog tunela od 230 m2 sa svim potrebnim sadržajem košta 30000-35000 evra, i povrat uloženih sredstava potrebno je za 4-5godina. Jedan supstrat daje 4,3 kg, a gljive se beru jednom sedmično. Jedan supstrat daje 3 turnusa. A Vi računajte i zaključite da li Vam se isplati i za koj način uzgoja da se opredjelite.

Prije nego što se upustite u proizvodnju pečuraka, proizvođači treba da nađu kupce, da im izvoz i zarada ne bi zavisili od drugih.

PROČITAJTE:

 

Nova pijaca u banjalučkom naselju Lazarevo biće gotova tokom 2020.

Izgradnja nove tržnice domaćih proizvoda na mjestu nekadašnje pijace u banjalučkom naselju Lazarevu, čiji početak gradnje je planiran za ovu godinu, zbog izrade urbanističko-tehničkih uslova kasni i počeće tek sljedeće godine kada se očekuje i završetak ovog značajnog projekta.

Rekao je ovo za „Glas Srpske“ direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela Draško Ilić i istakao da se trenutno radi na izradi izvedbenog projekta.

– Otvaranjem ove tržnice želimo da pomognemo poljoprivrednicima da na lakši način prodaju i plasiraju proizvode. Otvaranjem tri reonske tržnice i Krajiške kuće želimo da zaokružimo ovu priču i time postanemo prva lokalna zajednica koja direktno pomaže poljoprivrednicima – kazao je Ilić.

On je istakao da će po završetku projektne dokumentacije biti napravljen predračun i da se ulaskom u novu budžetsku godinu sredstvima, koje grad izdvoji za centar, početi izgradnja pijace.

– To podrazumijeva adaptaciju i rekonstrukciju prostora stare pijace u Lazarevu i sigurni smo da će već naredne godine poljoprivrednici moći početi da prodaju svoje proizvode na tezgama nove tržnice – istakao je Ilić.

zvor: Glas Srpske

HRVIĆ: Želimo biti među pet proizvođača prehrane u Jugoistočnoj Evropi

Vrijednost ukupne aktive AS Holdinga dostigla je iznos od 500 mil KM, kazao je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga u intervjuu za MCM, a prenosi Indikator.

Hrvić je rekao da su kapaciteti koje grupacija posjeduje preveliki za 3-4 miliona stanovnika, ali su premali za snažniji nastup na globalnom tržištu.- Bosna i Hercegovina ne može potrošiti biskvita Tops koliko ga Agrokomerc može proizvesti. Nama je potreban izvoz, kazao je Hrvić odgovarajući na pitanje o ulasku grupacije na globalno tržište.

Kazao je da AS Holding vidi kao jednu od vodećih grupa u BiH.

– Želimo biti među pet proizvođača prehrane u Jugoistočnoj Evropi. Prije toga, sljedeća faza razvoja će podrazumijeviti da se grupa podijeli na divizije, tj. strateško poslovna područja: hrana, logistika, tekstil, te ulazak u neka nova strateška područja. Tu su i nove ideje, nove akvizicije, ali o tome ćemo govoriti kada za to dođe vrijeme – istakao je.

Na pitanje na kojem stupnju razvoja se AS Holding trenunto nalazi, Hrvić je kazao da je grupacija u fazi prelaska iz tzv. „go go faze“ u „fazu top forme“ (klasifikacija po Adižesu koja prikazuje razvoj firme na životnoj krivulji).

– Nakon rađanja, firme ulaze u dob povoja, potom u „go go fazu“, slijedi „top forma“, zatim adolescencija i na kraju birokratija. „Go go faza“ je faza u kojoj firma pokušava svašta nešto da radi. Bez fokusa je. Sa ulaskom u fazu top forme, firma dobija na fokusu. AS Holding po mom mišjenju trenutno ulazi u fazu top forme – jasno smo se posložili, imamo pravac korporativnog upravljanja, definisali smo ciljeve, viziju, misiju, alate i softvere – istakao je prvi čovjek AS Holdinga.

Po njegovim riječima, za ulazak u fazu top forme nedostaje jasna organizacija, jasno razgraničenje ovlasti i odgovornosti između raznih nivoa upravljanja.
– Radimo puno na daljem usavršavanju menadžerske strukture, kao i na još boljem unaprjeđenju ljudskih resursa u cjelini – dodao je.
Izvor: Indikator

Rakuna ponijela praznična atmosfera: Otkriven kako pijan tumara među kućicama vašara

Rakun je tokom proteklog vikenda uočen kako posrće sajmom u Erfurtu, a policija vjeruje da je preterao s ispijanjem ostataka kuvanog vina.

Prema video zapisu koji je objavio list Bild rakun se šetao tramvajskim šinama, kopao oko kante za smeće, njuškao ženske patike i na kraju se izvalio ispred vrata.

„Stvarno je bio pijan“, kazao je jedan od svjedoka pre nego što su rakuna odneli vatrogasci.

Ovo nije prvi slučaj pijanstva životinja u Erfurtu. Prošle godine policija je privela dva pijana ježa koji su u blizini katedrale pronašli bačenu bocu punča.

Izvor: Nacionalna geografija

KAKO JE ILIJA TRAVAR PRONAŠAO SVOJ MIR I SREĆU U VRMDŽI

Ilija Travar siguran posao u Ministarstvu spoljnih poslova zamjenio radom na imanju koje je kupio opštini Sokobanje, gde je počeo da se bavi organskom proizvodnjom

U Ministarstvu spoljnih poslova radio je do 2012. godine i dao otkaz na mjestu višeg saradnika u protokolu ministarstva. U selo Vrmdža došao je godinu dana ranije i kupio početnih 50 ari obradivog zemljišta, a naknadno je kupio još četiri i po hektara sa okućnicom, koja još uvek čeka na renoviranje.
– Promjena sredine u početku je bila veoma neprijatna za mene, jer me starosjedioci nisu odmah prihvatili, ali vremenom se njihov odnos promjenio. Nepoverenje je nestalo kada su shvatili da sam na selo došao da ostanem i da sam zaista promjenio način života i zanimanje – kaže Travar.
Na pitanje kako su prijatelji, rodbina, poznanici doživeli njegov odlazak na selo, Ilija kaže da su bili šokirani.
– Odluku je posebno teško prihvatila porodica, jer nije razumjela moje motive za tako drastičnom promjenom. Najveći nesporazumi ticali su se moje odluke da u današnjim uslovima napustim državni posao – objašnjava naš sagovornik.
Travar je, bez obzira na sve, održao veze sa porodicom i prijateljima i nije se otuđio. To mu mnogo znači i drži ga u uvjerenju da su njegove odluke bile ispravne. U Vrmdžu se, osim njega, doselilo dvadesetak porodica iz grada, najviše iz Beograda i iz Vojvodine. Čak imaju i dvije bebe novih stanovnika sela.
Naš sagovornik obožava prirodu, a što je još važnije, poštuje načela zdrave ishrane. – Hranim se povrćem koje proizvedem i meso koristim vrlo rjetko u ishrani. Zbog tempa života i posla ne stižem da se pridržavam svih pravila organske ishrane, ali zato slobodno vrijeme provodim u prirodi istražujući i učeći o ljekovitom bilju – objašnjava on.
Bavi se proizvodnjom organskog povrća i voća i cilj mu je da proizvede sve što se nalazi u tradicionalnom srpskom tanjiru. Od nedavno je počeo da se bavi i organskim začinima koja sadrže četiri vrste povrća, gljive, ljekovito bilje i samo dvadeset posto soli.
– Sa plasmanom nemam problema, jer kod nas još uvek nema mnogo organskih proizvođača hrane i moji proizvodi su traženi na beogradskoj pijaci. Od sjemena koristim samo autohtone sorte, a dobijam ih i u razmjeni sa kolegama – kaže Travar.

U proizvodnji koristi samo prirodna sredstva za zaštitu billja.
– Moje imanje se nalazi u potpuno čistoj sredini, gdje nema konvencionalne proizvodnje, i problemi zagađenja smanjeni su skoro na najmanju mjeru. Koristim prirodne preparate, dobijene od biljaka koje su pogodne za tu namjenu.

Radim plodored prilikom proizvodnje povrća. Trudim se da imam što više vrsta biljaka na jednoj parceli koje žive u međusobnom skladu i dopunjavaju se na različite načine, na primjer u borbi sa korovom – ponosno ističe ovaj mladi proizvođač.
Sam se bori i sa administracijom, vodeći knjige sa evidencijama i postupak za sertifikaciju. Za sredstava iz fondova ima uslova i nada se da će uspeti da ih dobije za nabavku osnovne mehanizacije.
Glavni izazov za Iliju biće povećanje proizvodnje i obradivih površina. Kao prepreku u realizaciji svoje vizije vidi nedostatak radne snage u sezoni radova.
– Na raspolaganju sam da držim predavanja o svojim iskustvima iz organske proizvodnje i spreman sam da motivišem što veći broj mladih ljudi da se opredjeli za ovaj način života, zasnivanju samoodrživih domaćinstava na selu, po načelima koje podržavaju takav način života i standarde boljeg života kojima svi težimo, samo na drugačiji način. O životu na selu postoje predrasude koje je potrebno razbiti i predstaviti ga realno, sa svim prednostima i sadržajima koje pruža pojedincu i porodici kao temelju društva – dodaje ovaj vrjedan čovek.

Stabla voća odjednom daju MANJE PLODOVA – evo zbog čega!

Česta situacija sa voćem u dvorištu je ta, da drvo odjednom počne da daje manju količinu ploda ili da rađa sitne plodove. Ova pojava može da bude prisutna i kod većeg broja različitih voćnih vrsta, što može da vas baci u očajanje. Saznajte šta sve mogu da budu potencijalni razlozi i kako da ih prepoznate.

Sve dok voće proizvodi razumnu količinu ploda za berbu – zarađuju svoje mjesto u dvorištu. Ako se količina ploda smanji, drvo preskače godine sa rodom ili rađa mnogo sitnih plodova lošeg kvaliteta, za te pojave mogu biti krivi jedan ili više elemenata unutar režima uzgoja ili klime.

Simptomi

  • Na proljeće drvo nije ravnomjerno olistalo već se pojavio niz golih grana sa retkim skupovima lišća i cvetova, često samo na krajevima grana.
  • Puno roda ali lošeg kvaliteta.
  • Veliko olistavanje ali mala količina ploda.
  • Produkcija voća je opala tokom godina.

Napomena: Ukoliko je riječ o kajsiji, može da se desi da uopšte ne rodi jedne godine. To je normalna pojava.

Kontrola

  • Da biste osigurali da voće bude što plodnije provjerite potrebe za oprašivanjem voćaka.
  • U vrijeme mraza razmislite o pokrivanju manjih stabala.
  • Osigurajte da oko stabala nema korova kako bi zalivanje bilo lakše i kako bi se omogućila primjena đubriva.
  • Pravilno orezivanje voćaka pomoćiće da se dobiju bolji plodovi jer omogućava ravnomerni protok vazduha i svjetlosti kroz krošnju.
  • Ukoliko je voće zanemareno, obnavljanje jabuka možete da obavite zimi. Ljeto je vreme za obnavljanje šljive, a kako bi se smanjio rizik od bolesti.
  • Ako ste posadili mlado drvo, upamtite kada je naznačena prva godina rađanja. Svaku voćku formiranu prie ovog perioda treba ukloniti čim je ugledate.

Uzroci

Postoji mnogo uzroka za loš rod, od vremenskih uslova, preko štetočina do bolesti, a tu je i ljudski faktor kao što su preveliko orezivanje ili nedovoljna prihrana.

Ukoliko nema buba, možete da krivite ptice. Kada im uobičajena hrana ponestane, ptice će jesti pupoljke trešanja, šljiva i krušaka.

Ako je voće cvjetalo ali je dalo malo ploda:

  • Moguće je da je oprašivanje bilo slabo.
  • Proljećni mraz i niske temperature mogu uticati, tako što če oštetiti cvjetne pupoljke na voćnim vrstama koje prve cvjetaju.
  • Pčele su bile manje aktivne početkom godine, posebno ako su loši vremenski uslovi.
  • Voće nije dobilo dovoljnu količinu vode tokom proljeća.
  • Napale su ih štetočine ili bolest.

Ako uopšte nema cvjeta:

Razlog može biti prekomerno ili loše orezivanje. Snažan rast izdanaka na račun ploda često je uzrok odsecanja previše grana sa stabla. Drvo će da se trudi da nadoknadi izgubljeno lišće na štetu ploda. Loše orezivanje za rezultat može imati veliki rod ali male plodove.

Izvor: RHS