Srijeda, 28 Jula, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneStočarstvoUticaj niskih temperatura na domaće životinje

Uticaj niskih temperatura na domaće životinje

Moderna tehnologija uzgoja i intenzivna govedarska proizvodnja uslovile su način izgradnje štala, kao i tehnologije koje su u njima.

U objektima koji su nedovoljno obezbijeđeni od spoljašnjih klimatskih faktora, povećavaju se potrebe za dodatnim regulisanjem mikroklime u štali, kao što su ventilatori, raspršivači itd. Držanje krava u štalama, ne podrazumijeva samo zaštitu životinja od različitih spoljnih faktora, već nudi bolje uslove za praćenje ishrane krava, za povećanje proizvodnih sposobnosti (lakša manipulacija sa kravama i jednostavnija kontrola određenih pojava), prilagođavanje navika krava savremenim načinima proizvodnje, zaštitu pašnjaka itd.

Kada se govori o dobrobiti domaćih životinja u odnosu na klimatske uslove, misli se prije svega na ekstremne situacije, kao što su visoke ili niske temperature, jake vjetrove, obilne padavine koje mogu negativno uticati na zdravlje životinja, te umanjiti prihode za vlasnika.

Uticaj niskih temperatura

Niske temperature su uvijek manji problem od visokih temperatura. Međutim, tu postoji jako velika opasnost od relativne vlažnosti vazduha, naročito u objektima gdje nije dobro regulisana mikroklima. Koliko je visoka temperatura opasna za životinje tokom ljeta, toliko relativna vlažnost vazduha utiče na pojavu stresa tokom zime. Čak u decembru mogu da se jave dani, kada su životinje izložene toplotnom stresu.

Riječ je o pojavi hladnog stresa, gdje dolazi do poremećaja u reprodukciji i proizvodnji. Ipak, životinje mnogo lakše podnose niske nego visoke temperature.

Odgajivač u ovom periodu treba da obrati pažnju da životinje nisu vlažne i ne bi trebale da borave na otvorenom prostoru ili u prostoru gdje postoji promaja i intezivno strujanje vazduha. Danas su odgajivači sve više upućeni na upotrebu tehničko-tehnoloških rješenja i načine upravljanja toplotnim stresom kod životinja, to je moguće na većim, modernim farmama, koje posjeduju određenu strukturu. Manji proizvođači takođe imaju isti problem, a najveći problem imaju srednje farme. One najčešće nastaju tako što odgajivač povećava broj grla iz sopstvene reprodukcije ili kupovinom, ali u isto vrijeme ne povećava smještajni kapacitet.

Odgajivači, jednostavno, moraju da investiraju u adaptaciju objekta, u njegovo prilagođavanje našim klimatskim uslovima, ali na prvom mjestu – broju životinja. Za proizvodnju nije bitna samo životinja, već i uslovi u kojima će ta životinja da proizvodi. Svaka farma, koja se komercijalno bavi proizvodnjom, bez obzira da li je mala, srednja ili velika, ako je proizvodnja mlijeka primarna proizvodnja, mora mnogo da povede računa o objektu, mogućnostima kontrole mikroklime unutar objekta, a onda i na sve ostalo: od ishrane, preko njege životinja, do zdavstvene zaštite.

Mjere zaštite stoke od hladnog stresa

– Nadgledanje temperature i povećanje količine hrane kao odgovor na hladno vrijeme. Krave u zadnja tri mjeseca gravidnosti zahtjevaju dodatnu ishranu sa zrnastom hranom u periodima kada efektivna temperatura padne ispod 20 stepeni.

– Hladan vjetar povećava hladni stres kod stoke, te je njihova zaštita od vjetra veoma važna mjera.

– Omogućavanje suve posteljice značajno utiče na sposobnost stoke da izdrži hladni stres. Održavanje krava čistim i suvim je veoma bitna mjera.

– Osiguravanje dovoljno hrane, dodatnog sijena i zrnaste hrane. Ukoliko je sijeno mokro od snijega i slično, ne smije da bude smrznuto. Formulaciju prehrane treba prilagoditi ishrani životinja pod stresom.

– Krave treba da imaju dovoljno vode u svakom trenutku. Ograničavanje vode ograničiće se unos hrane i kravama će otežati ispunjavanje njihovih energetskih potreba. Takođe, prekomjerno hladna voda ozbiljno ograničava unos vode u organizam.

Optimalne temperature

Tako se pokazalo da je optimalni raspon temperature za goveda između 0 i +15º C, iako i temperature do – 10º C ne utiču značajno na proizvodne rezultate mliječnih krava. Za telad najniža temperatura kod koje nema značajnih promjena u životnim funkcijama je 7º C uz relativnu vlažnost od 85%. Kod štala sa ekstenzivnom proizvodnjom rješenja za određene probleme mogu biti improvizirana. Zbog neadekvatnih objekata zimi najveći problem stvara strujanje hladnog vjetra i propuha koji se može spriječiti postavljanjem tzv. “zidom od bala” na otvore ili koristiti kao pregrada za sprečavanje propuha.

Svinje su za razliku od goveda mnogo osjetljivije na temperaturne promjene. Tako je za njih optimalna temperatura zraka 16-20ºC uz relativnu vlažnost od oko 80%. Prasići su vrlo osjetljivi na niže temperature od optimalnih zbog nedovoljnog razmjernog vlastitog mehanizma termoregulacije.

U peradi u uzgojnim uslovima optimalna temperatura je za piliće 32-35ºC, a za tovnu kategoriju 18-21ºC.

Ovce relativno dobro podnose temperaturne promjene. Tokom zime temperatura u ovčarniku ne smije da je ispod 6º C, a ljeti iznad 25° C. Za vrijeme zime temperatura u ovčarniku bi trebalo da je između 12 i 15° C. U prostoriji koja je predviđena za jagnjenje ovaca zimi, temperatura ne smije biti niža od 12° C. Najpovoljnije je ako se temperatura održava na oko 18° C. Nekoliko nedjelja po jagnjenju temperatura može da bude i do 10-12° S.

Autor: Svjetlana Mičić

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Kako odrediti starost ovaca na osnovu izgleda zuba životinje

Koji su to najbolji ovčarski psi?

Smještaj ovaca i izgradnja ovčarnika!

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

Organsko đubrivo stajnjak

Ovo će vas potpuno iznenaditi – Najbolje organsko đubrivo nije kravlji...

Još od davnina, ljudi su koristili stajnjak kako bi njime đubrili njive i bašte za potrebe uzgoja biljaka. Međutim, nije svaki podesan za đubrenje...