Možda zvuči previše dobro da bi bilo istinito, ali klementina je sjajna sobna biljka za koju je prilično jednostavna njega.  Ukoliko do sada niste uzgajali citrusno drveće, klementina je pravi izbor. Miris klementine stimuliše telo da oslobađa hormon serotonin, a to je hormon sreće. Pored preukusnih plodova, ovo je svakako još jedan razlog zašto treba da postane stanovnik vašeg doma.

Vjeruje se da potiče iz jugoistočne Azije, a najviše joj odgovara tropska, sutropska i klima Sredozemlja. Međutim, u našim uslovima, drvo može da se drži u kući i da se iznosi napolje, u dvorište ili na terasu tokom ljeta.

Mogu se pronaći sorte koje imaju patuljasto stablo, koje će narasti oko 1,5-1,8 metara, te mogu izgledati veoma dekorativno.

Sadnja klementine

Bilo da se radi o sjemenu ili sadnici, klementinu treba saditi u proljeće ili u jesen. Potrebno je odabrati lokaciju sa puno sunca i veliku saksiju. Imajte na umu trnje jer ne želite da se ubodete svaki put kada prođete pored nje.

Najbolje bi bilo da saksiju postavite na postolje sa točkovima, kako bi ste mogli da je pomjerate (ukoliko je smjestite u ćošak), a da biste mogli da joj pristupite sa svih strana, kao i da je lakše odgurate napolje, kada to klimatski uslovi dozvole.

U saksiju se postavi prvo drenažni sloj od kamenčića ili pjeska, napuni se zemljom, iskopa se rupa da bi se smjestila sadnica, doda se supstrat oko nje, blago pritisne i zalije. Možete dodati i tanak sloj malča po vrhu da bi se sačuvala vlaga.

Ukoliko sadite sjeme, treba ga dezinfikovati kako bi se izbjegla pojava buđi. Potopite ga u toplu vodu preko noći kako biste podstakli klijanje sjemena. Posadite ga oko 1-2 cm duboko u vlažnu zemlju u saksiji i postavite je na sunce. Možete saksiju da prekrijete providnom folijom, na kojoj ćete izbušiti par rupica, kako bi zadržali vlagu i temperaturu u zemlji. Zalivajte redovno, odnosno čim vidite da se osušila površina zemljišta, kako bi održavali vlagu.

Sjeme će da proklija za 2-4 nedelje, a trebaće 2-3 godine da poraste u zrelo drvo. Ne presađujte sadnicu dok ne dobije jak korijen i ne počne aktivno da raste. Vremeno ćete morati da je presađujete na svakih 2-3 godine i tom priliko treba zamjeniti zemlju.

Sunce i temperatura

Klementina traži dosta sunca, zato izaberite najsvjetliju poziciju u kući. Ona može da toleriše djelimičnu sjenku, ali tada neće davati plodove.

Što se tiče temperature, klementina može da toleriše čak i temperaturu do -6 stepeni, ali se ne preporučuje da to testirate. Izloženost mrazu može da ometa podonošenje, a može i da djeluje fatalno po biljku. Najbolje bi bilo objezbediti temperaturu iznad 10 stepeni u zimskim uslovima. U ljeto, kada dođe do pojave ekstremno toplih talasa ne treba je držati na direktnom suncu, kako ne bi došlo do opekotina.

Zalivanje

Tlo mora da bude stalno vlažno, ali ne i prepuno vode. Da biste postigli ravnotežu, zalivajte kada se gornji sloj zemlje osuši za 2-4 cm. Zavisno od lokacije, vjerovatno ćete morati da zalivate svake nedelje. Ukoliko je vrlo mlado drvo biće potrebno da ga zalivate na svakih 2-3 dana, tokom prve godine rasta.

Kako je riječ o tropskom drvetu, klementina može da podnese visoku vlažnost vazduha. U zatvorenom prostoru nikako ne treba da je držite kod radijatora, a ukoliko je vazduh u prostoriji suv obavezno upotrebite ovlaživač vazduha blizu nje ili možete da pripremite poslužavnik sa kamenčićima na koje ćete sipati vodu kako biste stvorili isparavanje vlage oko biljke.

Zemlja

Klementina traži dobro dreniranu zemlju i blago kiselu. Može da raste i neutralnom zemljištu, ali da bi zaista lepo napredovala i dala ukusne plodove potrebno joj je blago kiselo zemljište. Možete da kupite zemlju koja je posebno napravljena za citruse ili, ako ste kupili običnu zemlju, možete da kupite komercijalno sredstvo za zakiseljavanje tla koje sadrži sumpor i gips, kako biste postepeno doveli tlo u blago kiselo stanje.

Ljeti je potrebno da dodate nekoliko centimetara laganog malča po površini saksije. To će sačuvati vlagu u zemljištu, pa nećete morati često da zalivate. Malč se nikada ne postavlja uz samo stablo, već se odmakne nekoliko centimetara od njega prenosi Agromedia.

Prihrana

Prihrana se vrši svakog drugog mjeseca tokom cijele godine, jer klementina ne spava tokom zime. Ukoliko se odlučite za đubrivo koje se sporo otapa, ono se primjenjuje početkom proljeća i jeseni. Možete da kupite i đubrivo koje je specijalno napravljeno za agrume, a koje je prilagođeno potrebama ovih biljaka.

Orezivanje

Čak i ako ste odabrali patuljastu vrstu, orezivanje ne treba zanemariti. Klementina se može orezivati u bilo koje doba godine, ali je u vrijeme proljeća najpoželjnije. Orezivanjem se održava forma krošnje i zdravlje biljke.

Prvo očistite makaze, a zatim procijenite šta bi trebalo orezati. Potražite sljedeće naznake:

• Mrtve ili oštećene grane
• Grane koje štrče i ometaju da priđete biljci
• Grane koje se ukrštaju u centru krošnje
• Vodopije
• Grane koje se savijaju na dolje

Sa orezivanjem ne treba pretjerati, a opšte je pravilo da se oreže trećina biljke.

Mogući problemi

Ukoliko se desi da primjetite da lišće žuti, to je riješiv problem. Uobičajeni krivac je nedostatak sunčeve svijetlosti, što se riješava premještanjem biljke na lokaciju gdje ima više svjetla. Ako lišće požuti samo u sredini krošnje morate orezati stablo kako bi sunčeva svjetlost doprla do tog djela.

Prekomjerno zalivanje može da dovede do otpadanja listova. Provjerite da li je dobra drenaža i da li voda otiče kada zalivate. Može biti korisno da napravite raspored zalivanja, što će pojednostaviti taj proces.

Voćne mušice su štetočine sa kojima ćete se najvjerovatnije susretati. Ove dosadne bubice polažu jaja na biljku i oko nje. Takođe, mogu se pojaviti lisnate, štitaste i vunaste vaši. Najbolji način da spriječite njihovu pojavu je da drvo održavate uredno, uklanjate mrtav materijal i berete plodove na vrijeme. Postavljanje žute ljepljive trake uz drvo i na drvo može vam pomoći da lakše uočite da li su se pojavile. Ukoliko jestu, najbolje da odmah istuširate biljku kako biste ih skinuli i da je isprskate insekticidom. Ovde obavezno vodite računa o karenci.

Rudar citrusnog lista je prilično zanimljiv insekt koji minira tunenele kroz mlade listove. Putanja je vidljiva sa spoljne strane lista i na kraju uzrokuje da se listovi izvijaju. Vrlo je štetan za mlado stablo, ali ne utiče na rod već zrelih biljaka. Međutim, šteta koju napravi ovaj insekt može da dovede do pojave bakterija i infekcija. Ukoliko primjetite takve listove, odmah ih uklonite i spalite.

Najčešća bolest je gumoza ili smeđa trulež korijenovog vrata. Ova bolest se razvija u vlažnom i hladnom okruženju. Kada drvo oboli pojavljuje se tamno smeđa tečnost koja poput gume curi iz pukotina i oštećenja u kori. Da biste spriječili širenje bolesti tretirajte biljku bakarnim fungicidom.

Ubiranje plodova i čuvanje

Plodovi će biti spremni za berbu od početka do sredine zime. Ubrane klementine neće naknadno sazreti, te morate da sačekate da sazru na drvetu, pa da ih uberete. Klementine ne prezrijevaju tako lako, te mogu da traju mjesecima na drvetu. Ipak, prepruka je da ih uberete prije nego što se zima završi, da ne bi počele da trule na drvetu.

Svježa klementina može da traje oko nedelju dana nakon berbe, a najbolje je da je držite u otvorenoj posudi na suvom i prohladnom mjestu. Kako biste joj produžili trajanje svježine, možete da je stavite u otvorenu plastičnu ili mrežastu kesu i ubacite u frižider. Provjeravajte ih redovno kako biste uklonili prezrele plodove prije nego što se pokvare i krenu da kvare i ostale.

Klementine možete i da dehidrirate i da ih konzumirate kao ukusne i zdrave glickalice. Osušene poslastice čuvajte u vakum kesi.

Izvor: Epic gardening

PROČITAJTE:

Kako da uzgojite šargarepu, tikvice i crni luk kod kuće: U saksiji ili bašti!

Lavanda: Kako da uzgajate lavandu u saksiji

Evo kako da uspiješno gajite origano u saksiji

Ovako se gaji kikiriki u saksiji: Jednostavno i u kućnim uslovima!