Utorak, 6 Decembra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoŠest grešaka zbog kojih je prinos PARADAJZA loš!

Šest grešaka zbog kojih je prinos PARADAJZA loš!

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Nema ničeg boljeg nego imati svjež, domaći paradajz u bilo koje doba godine ali i mati viosk prinos paradajza.

Ukus svježeg domaćeg paradajza se jednostavno ne možete zamijeniti kupljenim sortama.

Sve započinje pravilnom njegom biljaka paradajza.

Neki smatraju da je vrlo lako uzgajati paradjz u svom vrtu te uvijek imati zdrav i svježe paradajz, ali nemaju svi mi prave informacije ili talent za to.

U ovom ćemo članku razmotriti neke grteške koje trebate izbjegavati kada sadite paradajz, kako biste povećali njegov prinos, ukus i kvalitet ploda.

Čitajte dalje kako biste saznali više o tome kako posaditi biljke paradajza.

Greška br. 1 – Kaljenje mladih biljaka pradajza

Neuspjeh u kaljenju sadnica paradajza jedna je od najčešćih grešaka zbog čega je visok prinos paradajza ostaje samo mašta.  Zapravo,  kaljenje mladih biljaka paradajza  je jedana od najvažnijih mjera koja osigurava njihov opstanak.

“Proces kaljenja” omogućava da se sadnice biljaka paradajza prilagođavaju promjenama temperature ili izloženosti vremenskim uvslovima poput vjetra i kiše.

Evo nekoliko načina koji vam mogu pomoći u očvršćivanju sadnica paradajza  za vegetaciju.

Postupno povećavajte izlaganje sadnica prirodnim okruženjima otprilike mjesec dana nakon klijanja.

Prvih dana izlaganja držite biljke van izravne sunčeve svjetlosti i ne izlažite ih predugo hladnoći. Izložite ih nekoliko sati, a zatim ih odnesite natrag u zatvoren prostor.

Za najbolje rezultate, obavezno izložite sadnice tim elementima sedam ili više dana prije presađivanja biljaka paradajza  u vanjski vrt.

Izlaganje sunčevoj svjetlosti, cirkulaciji zraka, kiši i vjetru će ih očvrsnuti i učiniti ih spremnim za vani.

Greška br. 2 – Sadnja paradajza preblizu

Neki vjeruju da će sadnja puno biljaka na malom prostoru dati veći prinos paradajza.  Međutim, to nije slučaj. Kad sadite sadnice paradajza blizu jedne druge, usporava se  rast biljaka paradajza, uzrokujući pad prinosa.

Takođe, budući da su biljke zbijene, neke od njih neće dospjeti do izravne sunčeve svjetlosti, koja im je potrebna za optimalan rast.

Nedostatak dovoljno sunčeve svjetlosti čini da sadnice postanu savršeno uzgajalište za gljivične bolesti i kao i monoge štetoočine koje se hrane lišćem i plodovima paradajza.

 Greška br. 3 Izbor sorti paradajza

Izbor sortimenta jedne od najzastupljenijih povrtlarskih kultura vječita je dilema proizvođača. Jedni se oslanjaju na nutritivna svojstva određenih domaćih sorti, dok je sa druge strane visoka rodnost osnovna vodilja drugim proizvođačima. Međutim, svi znaju da je izbor najpovoljnije sorte prvi korak ka finalnom uspjehu.

Zahtjevi tržišta diktiraju

Proizvodnja paradajza i svih ostalih kultura okrenuta je ka zadovoljenju potrošačevih zahtjeva. Sortiment paradajza bira se, shodno tome, na osnovu potražnje u datim tržišnim uslovima i u određenom vremenskom periodu.

Sortiment je potrebno birati na osnovu prethodnog iskustva prodaje na određenom tržištu ili analiziranjem trenutne potražnje ili predviđanjem potražnje u skorijem periodu. Pri tome obavezno je obratiti pažnju na vremenski period prispijevanja sortimenta i krajnju upotrebu proizvoda (svježa potrošnja ili dalja prerada).

Na osnovu krajnje upotrebe mogu se birati sorte tvrđe, elastičnije i postojanije opne pogodne za transportovanje i skladištenje. Sorte namjenjene preradi treba da imaju što veći sadržaj suhe materije, visoku viskoznost i izrazito crvenu boju. Sorte pogodne za mehanizovanu berbu moraju da imaju ujednačeno dozrijevanje plodova.

Rana ili kasna proizvodnja?

S obzirom na vremenski period prispijevanja sortimenta, isti se dijeli na rane (plod sazrijeva za 90-115 dana), srednje rane (plod sazrijeva za 115-130 dana) i kasne (plod dozrijeva za 130-170 dana). Rani sortiment paradajza preferiran je u plastenicima sa ili bez zagrijavanja. Najčešće se ovakav tip paradajza uzgaja sadnjom sadnica u plastenicima. Neki koji se vrlo često mogu naći u upotrebi su Amati F1, Baghera F1, Arletta F1, Grownet F1, Big beef F1, Ivet F1, Minaret F1, Rally F1.

Srednje rani i kasni sortiment češće je uzgajan direktnom sjetvom iz sjemena i sadi se u uslovima koja karakterišu duga ljeta. Neki od srednje ranih i srednje kasnih hibrida koji se susreću u proizvodnji su Hector F1, Lustro F1, Sinatra F1, Tamaris F1, Optima F1, Brooklyn F1, Bobcat F1.

Domaće ili hibridne sorte?

Vječita dilema proizvođača povrća bilo da proizvodnju obavljaju na otvorenom polju ili u plasteniku, je između domaćih ili hibridnih sorti. Domaće sorte paradajza karakterišu veći plodovi, mesnatiji sadržaj i velike količine vode, a povrh svega toga i dašak tradicije uzgoja.

Hibridne sorte vrlo često mogu biti adekvatna zamjena domaćim sortama ukoliko se kombinuju u skladu sa svojim fiziološkim i nutritivnim karakteristikama. Proizvodnja paradajza u većim količinama vrlo često iziskuje upotrebu hibridnih sorti budući da su iste prinosnije, otpornije na bolesti i štetočine, omogućavaju vertikalni uzgoj te formiraju vrlo robusna stabla koja su u moućnosti nositi plod.

Dilema oko izbora najpogodnije sorte paradajza ostaje na proizvođaču. On na osnovu prethodnog iskustva, zahtjeva tržišta, krajnjoj upotrebi, mogućnosti uzgoja, tehnike proizvodnje te uslova uspijevanja donosi sud o tome koji sortminet odabrati i pustiti u proizvodnju.

Greška br. 4 – Sadnja paradajza u sjeni

Dakle, koliko sunca treba biljkama paradajza?

Slično drugim povrtarskim biljkama, biljke paradajza najbolje rastu sa oko sedam sati sunca dnevno.

Kada sadite sadnice u prostor sa sjenom, to će paradajzu uskratiti sunčevu svjetlost koja im je potrebna, što će uticati na rast biljke.

Zapamtite, proizvodnja povrća zahtijeva puno energije. Glavni izvor njihove energije je sunce. Iz tog razloga pazite da biljke svakodnevno dobijaju dovoljno sunčeve svjetlosti.

Takođe, biljke koje ne dobijaju dovoljno sunca davaće  puno lišća i roditi sitne plodove. Koliko god ti listovi bili lijepi, ne možete ih koristiti za aromatizovanje hrane.

Greška br. 5 Ne uklanjanje donjih listova paradajza

Kako ukloniti donje listove paradajza pročitajte OVDJE

Greška br. 6 Pogrešno zalivanje paradajza

Prvo pravilo je da se biljka zalijeva pri samom korijenu, nikako po lišću. Dakle, skinite ružu sa kante za zalijevanje i biljku, a to se posebno odnosi na osjetljivi paradajz ali i za drugo povrće, sve vrste tikvi i bundeva te krastavce koji su skloni plamenjači, zalijevajte direktno po korijenu.

Paradajz i papriku je čak najbolje zalijevati tako što ćete izliti veću količinu vode u kanaliće između redova, znači još dalje od korijena.

Idealno bi bilo zalijevati kišnicom ili barem ustajalom vodom jer ako je jako hladna, direktno iz bunara ili vodovoda, šokirat ćete biljku pa će dati nekvalitetne plodove ili čak odbaciti cvijet. Ako imate mogućnosti, nalijte vodu u kante ili burad te ju ostavite preko dana ili noću. Ako danju toliko ugrije da voda navečer bude mlaka, možete ju čak malo rashladiti.

Zalijevati treba rano ujutro ili kasno navečer. Zalijevate li preko dana, voda će brzo ispariti pa ju biljka neće uspjeti iskoristiti.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Ručno oprašivanje paradajza: Da svaki cvijet postane plod!

Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita

Dvije vrste pepelnica koje mogu smanjiti urod paradajza i paprike i do 70%

SVE O RANOJ PROIZVODNJI PARADAJZA

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI