Naslovnica Blog Stranica 765

Ovo začinsko i ljekovito bilje možete saditi zajedno u ISTOJ SAKSIJI

Nema većeg zadovoljstva nego kada možete tek pripremljenom jelu da dodate bogatstvo arome i ukusa tek ubranih, svježih začina. 

Ukoliko znate koje začinske biljke možete da sadite zajedno nije vam potrebno bezbroj saksija, već jedna ili dvije saksije da biste imali izobilje različitih ljekovitih aroma i punu berbu u svakom trenutku.

To je zato što ove biljke uživaju jedne pored drugih jer se međusobno hrane razmjenom važnih hranljivih materija i samim tim usiguravaju bolji i zdraviji rast i obilniju berbu.

Glavno pravilo kada se zajedno sadi bilo koje bilje ili povrće je osigurati da imaju sve zajedničko, uključujući potrebe za suncem, istom vrstom zemljišta, potrebu za zalivanjem. Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir je visina biljke. Na primjer, komorač raste prilično visoko i izgledao bi smiješno ako bi ga posadili pored male biljke kao što je nana.

Biljke kao što su ruzmarin, timijan i žalfija vole prilično suvo tlo, dok bosiljak i peršun vole malo više vlage.

Jednu biljku uvijek morate da sadite samu, a to je nana. Ona voli da dominira, veoma je agresivna i invazivna i zauzeće za sebe čitavu saksiju.

U nastavku je prijedlog začinskog i ljekovitog bilja koje možete saditi zajedno, uzimajući sve gore navedeno u obzir. Podijelićemo ih u dvije grupe. Naravno, u okviru jedne grupe možete odabrati dvije, tri ili sve vrste.

Mediteranski začini:

  • Žalfija
  • Timijan
  • Ruzmarin
  • Majoran
  • Origano
  • Lavanda

Ostali začini koji mogu da se posade zajedno:

  • Estragon
  • Korijander
  • Bosiljak
  • Peršun

Izvor: Plantinstructions

Zašto se plod krastavca deformiše i kako na to uticati?

Pojava krivih plodova kod ovog povrća veoma je česta, ali se može prilično jednostavno spriječiti.

Nema čovjeka koji u svojoj bašti ili plasteniku nije imao krastavce sa deformisanim – krivim plodovima. Da bi spriječili ovu pojavu potrebno je da znamo zbog čega nastaje i kako da utičemo na nju. Mnogi faktori djeluju na rast, razvoj i plodonošenje biljke krastavca.

Izbjegavati sadnju na gredice gdje smo ranije uzgajali povrće iz porodice tikvenjača. Radi se o srodnicima krastavca i oni iz zemlje usvajaju ista hraniva koja su neophodna i njemu. Kada ga posadimo poslije tikvica, tikvi, lubenice, masirače ili dinje moramo obratiti pažnju kada i u kojoj količini dodajemo biljna hraniva jer će u protivnom biljkama biti slabo pristupačna.

Ne saditi u sjeni ni na istom mjestu

Posebno treba izbjegavati uzgajanje krastavca na istom mjestu tokom više godina. Osim što se iznose uvijek isti elementi, biljke su podložnije napadu bolesti i štetočina. Uzastopnim gajenjem na istom mjestu, biljke izlučuju u zemljište materije koje će spriječiti razvoj plodova sljedeće godine. Zbog toga je potrebno mijenjati mjesto uzgoja ili gredicu.

Ovo povrće za rast i razvoj treba svjetlost i toplotu. Nedostatak svjetlosti negativno djeluje na formiranje plodova. Krastavce nikada ne treba saditi u sjeni. Prilikom sadnje izabrati osvjetljena mjesta i obratiti pažnju na gustinu sadnje. Suviše gust usjev ili prorijediti ili otkinuti listove koji zasjenjuju. U periodima kada je vrijeme oblačno i nema sunca, veća je vjerovatnoća da će doći do pojave krivih plodova.

Optimalna temperatura za uzgoj je između 23 i 26°C. Ovo je posebno znajčajno kada je biljka u fazi cvjetanja i plodonošenja. Što je temperatura veća, češće dolazi do pojave isušivanja plodova. Ukoliko u tom periodu nastupe dani sa nižom temperaturom, biljka je podložnija bolestima i češće se javljaju deformiteti. To je naročito izraženo u jesen, kada su jutra hladna.

Izbjegavati hibridne sorte

Krastavac da bi stvorio plod, mora imati dobro oprašivanje cvjetova. Bez oprašivanja ili sa onim lošijim i plodovi će biti nepravilnog oblika. Veća je mogućnost da će do ovo pojave doći kada u usjevu imamo hibridne partenokarpne sorte, one kojima nije potrebno oprašivanje. Klasične sorte kada se uzgajaju pored partenokarpnih, daju više deformisanih plodova. Ova pojava vezana je za kvalitet polena. Obratite pažnju koje sorte i hibride uzgajate.

Veoma često do krivih plodova dolazi zbog lošeg vodnog režima i nepravilnog zalijevanja. Kada koristimo hladnu vodu dolazi do raznih deformacija izgleda ploda. Usljed hladne vode biljka doživljava stres, posebno strada korijen. Kako bi umanjila nastala oštećenja, biljka preusmjerava hraniva i druge materije u korijen umjesto u plodove. Oni su onda izloženi gladovanju i zbog toga nastaju deformacije, a javlja se i žutilo na listovima.

Sušan period i nedovoljna snabdjevenost vlage primoraće biljku da troši minimalnu količinu vode. Kako se smanjuje ova količina, tako se smanjuje i veličina ploda i on se deformiše. Biljke krastavca su osjetljive i na višak vlage u zemljištu. Korijen je podložniji trulenju, a biljka usvaja manje hraniva.

Ne pretjerivati sa kokošijim đubrivom

Bez hraniva nema ni rasta, razvoja i plodonošenja biljaka. Samo izbalansiranom ishranom možemo osigurati da će usjev biti napredan, imati dobar imunitet i donijeti obilan urod. Što je manje korisnih materija dostupno biljci to će biti manje plodova ili će oni imati nepravilan oblik i loš okus. Navedeni slučajevi biće posebno izraženi ukoliko dođe do manjka azota, fosfora, željeza, bakra.

Nedostatak kalijuma posebno je značajan. Pretjerana upotreba kokošijeg đubriva, đubriva od kvasca ili nekih biljnih hraniva može izazvati ispiranje kalijuma iz tla. Ukoliko pretjeramo sa njihovom upotrebom dobićemo bujnu biljku na kojoj će biti manje sitnijih plodova.

Berba svakog drugog dana

Ova povrtna vrsta stvara mnogo plodova i veoma često možemo vidjeti da su biljke preopterećene njima. Oni koji su ostavljeni dugo crpe biljku, troše vodu i hranu, a tokom vremena gube ukus, privlače insekte i bolesti. Što je duže na biljci veća je vjerovatnoća da će i ostali plodovi imati deformisan oblik.

Zbog toga se sakupljaju svakog drugog ili trećeg dana. Na ovakav način berbe djelujete ne samo na izbjegavanje iskrivljenosti plodova već i na dugotrajnost biljke.

Izvor: agroklub.ba

Pročitajte još:

Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Uzgoj krastavaca na balama slame

Savjeti za uspješnu kasnu proizvodnju krastavaca u plasteniku

ČERI PARADAJZ: Uzgoj u saksiji na balkonu

Crveni čeri paradajz bogatiji je likopenom i vitaminom C od drugih poznatih sorti. Zato je veoma zahvalan za gajenje u saksiji. Stoga ako želite da budete sigurni da jedete najzdraviji mogući plod, morate ga sami posaditi kod vaše kuće.

Njega može uzgajati pored saksija i u žardinijerama, isto kao i u povrtnjacima i plastenicima. Možete ga čak i kombinovati sa začinskim i ljekovitim biljkama. Najvažnije je to što ćete dobiti ukusne plodove koji nisu tretirani hemikalijama.

Koje su sorte paradajza i kako izabrati pravu

Većina vrsta čerija rađa u bogatim grozdovima. Plodovi mogu biti nešto krupniji, čak poput ping-pong loptice, ili pak veoma sitni i dosta manji od toga. Ali najčešće je on veličine nešto krupnije trešnje. Neke sorte cherry paradajza daju žut plod, druge su crvene, narandžaste ili svjetlozelene. Ukus im može biti različit, od blago kiselkastog do intenzivnijeg slatkastog. Zavisno od varijeteta, čeri paradajz može biti visok od 10 cm do oko 100 cm. Ima onih kojima treba pritka, ali i onih koji imaju formu žbuna i jaku stabljiku, te im nije potrebna. Zato dobro pročitajte deklaraciju i opis osobina sorte prije nego što kupite sjeme.

Morate imati na umu i slijedeće: neke vrste i hibridi čeri paradajza u jednom kraćem periodu donesu kompletan rod. Druge sorte rađaju i iznova cvjetaju dok god im vrijeme to omogućava. Dobro se informišite o svim ovim detaljima prije nego se upustite u uzgoj čeri paradajza u saksiji ili plastenicima, svako saznanje će vam itekako dobro doći.

Sadnja i uzgoj čeri paradajza na balkonu

Prije sjetve, sjeme čeri paradajza može proklijati, nakon čega se polaže u vlažno zemljište, prekriva slojem zemlje i ponovo zaliva. Dubina drvenog sanduka ili saksije u kojem ćete saditi, treba da bude oko 50-tak cm. Najčešće se sadi jedna do dvije biljke na idealnom rastojanju od oko 25 cm. Sjeme se u kućnim uslovima može sijati u februaru. Na terasu ili balkon čeri paradajz se iznosi tek onda kada prođu opasnosti od kasnijih mrazeva, a to je period od kraja aprila ili početak maj.

Prije nego što je ostavite napolju, biljku nekoliko dana stavljajte prvo u sjenku pa onda postepeno na sunce, a uveče je unosite u kuću. Poslije nekoliko dana možete je ostaviti napolju i preko noći.

Gajenje paradajza u saksiji

Čeri paradajz vrlo je otporan i ne traži posebnu njegu, ali potrebni su mu svjetio, toplota, redovno zalivanje i prihranjivanje. Dobro raste čak i na siromašnijem tlu, a odgovara mu i svaka zemlja za cvijeće. S prihranom treba početi kada obrazuje četiri-pet listova, ili kad stablo naraste 10 cm, da bi dao što bolji rod. Kad god zahvate paradajz, razblažujete i hranljive materije iz zemlje. Zato bi bilo najbolje pridodati neko prirodno hranljivo sredstvo, ili svježu zemlju, jednom mesečno.

Ne zaboravite da se čeri paradajz oprašuje putem insekata, pa ako živite na višim spratovima, u vreme cvjetanja nekoliko puta dnevno blago pređite rukom preko biljaka, ili ih malo protresite da bi polen prešao na tučak. Zalivajte ga predveče.

Kako ćete znati kad je vrijeme da ga zalijete?

Stavite prst u zemlju, ako su prva 2 cm zemlje suha, vrijeme je za zalivanje. Kad biljka počne rasti, zabodite uz nju drveni štap i zavežite joj grane. Stub će pomoći biljci da održi stabilnost i ravnotežu. Početkom ljeta pojaviće se mali i interesantni žuti cvjetovi. Između glavne stabljike i listova pojavljivaće se zaperci, koje svakako treba ukloniti jer itekako ometaju nastajanje plodova.

Krajem ljeta otkinite vrh biljke da bi sazreli i posljednji plodovi.

Izvor: zdravailepa.com

PROČITAJTE:

Paradajz: Izbor parcele za uspješan uzgoj

Tri glavna razloga zašto opada cvijet paradajza

Top 10 biljaka koje pomažu paradajzu da bolje raste

Šest grešaka zbog kojih je prinos PARADAJZA loš!

Smrtonosni stršljen u SAD: Probija odijelo žaokom, naučnici zabrinuti

U Sjedinjenim Američkim Državama prvi put su se sada pojavili smrtonosni stršljenovi iz Azije koji su dugački i više od pet centrimetara, upozoravaju američki naučnici i dodaju da su zabrinuti da bi ta vrsta mogla da se nastani u SAD.

Naučnici podsjećaju da u Japanu svake godine od ujeda stršljena ubice strada 50 ljudi.

Oni „imaju oči poput Spajdermena, narandžaste i crne pruge koje se pružaju niz tijelo poput tigra, i široku žaoku i krila poput malog zmaja“, piše Njujork Tajms.

Taj agresivni insekt, zvani „stršljen ubica“, može da uništi cijelu košnicu pčela za nekoliko sati, a uz sve to, imaju i žaoku koja može da probije pčelarsko zaštino odijelo.

Pčelari u Vašingtonu su ih već vidjeli na djelu.

Izvor: B92

Mlijeko iz BiH jače od korone: Izvoz nije pogođen, bilježe se i povećanja

Uprkos pandemiji korona virusa, izvoz milijeka iz BiH nije značajnije pogođen, potvrđeno je portalu InfoBijeljina.

„Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu mlijeka i mliječnih proizvoda za period od tri mjeseca 2019/2020. godine uočava se obim razmjene u vrijednosti od 66.462.877 KM“, kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako dodaju, u toku 2019. godine izvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 26.383.300  KM, a uvezeno 42.731.002 KM.

„Poredeći podatke sa istim periodom tekuće godine, bilježimo pad izvoza od 4,38 odsto, ali i uvoza od 3,5 odsto“, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako dodaju, bilježi se značajan rast izvoza mlijeka i pavlake i to 30,32 odsto, surutke 54,73 odsto, sira i skute 39,01 odsto, te maslaca 14,22 odsto.

„Ključna tržišta u 2020. godini su Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, s tim što je povećan izvoz u Crnu Goru i Hrvatsku, a smanjen u Srbiju. Bez obzira na vanredno stanje izazvano korona virusom ovaj sektor nije značajno negativno pogođen, čak suprotno, kao što je navedeno, bilježe se određena povećanja izvoza“, pojašnjavaju iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Izvor: InfoBijeljina

Pet glavnih razloga zašto sjeme nije niklo!

Vrlo je zanimljivo uzgajati biljke iz sjemena i pratiti napredak male biljčice. Takođe je puno jeftinija opcija nego kupovati gotove sadnice/biljke.

Sjeme je prije sjetve potrebno dezinfikovati i namočiti, što će ubrzati klijanje i povećati otpornost mladih biljaka.

Međutim dok uzgajate biljke iz sjemena računajte na to da vam neće uvijek sve savršeno niknuti i da neće iz svake posijane sjemenke upsješno narasti biljka.

Evo nekoliko najčešćih razloga za loše klijanje sjemena:

STARO SJEME – ISTEK ROKA TRAJANJA SJEMENA

Svako sjeme ima svoj rok trajanja, a on je različit od vrste do vrste.

Ukoliko kupujete sjeme rok trajanja označen je na dnu vrećice i uobičajno traje 2 godine. Često klija i nakon toga razdblja, ali u smanjenom postotku.

Najkraći rok trajanja od dvije godine imaju mahunarke, luk i mrkva, dok najduži rok imaju tikve i preko pet godina. Takođe, paradajz i paprike mogu zadržati dugu klijavost i do 5 godina. Naravno, to važi ukoliko je sjeme posijano u odgovarajućim uslovima.

RAZLIČIT ROK KLIJANJA PO VRSTAMA

Biljke imaju različit rok nicanja po vrstama te tako paprika niče do 30 dana, paradajz do 7 dana ali zna se desiti da parpika nikne za sedam dana. Stoga ukoliko nestrpljivo čekate da nešto nikne, računajte na to da nekim biljkama treba više vremena.

Najduži period nicanja od svih povrtarskih kultura ima peršun, oko 30 dana. Međutim sve što nije niklo preko 30 dana vrlo vjerovatno da neće ni nići, pa treba ponoviti sjetvu.

PROBLEM NICANJA U ZATVORENOM

Ako vam dio posijanog sjemena u čašama nije nikao, malo prokopajte prstima i provjerite stanje zemlje i samog sjemena.

– Ako je zemlja previše vlažna sjeme može istruliti. Takve posude stavite negdje gdje je toplije da se isuši.

– Ako je previše suvo sjeme neće početi nicati, potrebno je lagano zaliti supstrat.

– Ako su se pojavili mali bijeli crvići u zemlji, ponovite sjetvu u novi supstrat. Nabavite novi supstrat ako vam se ovo dogodilo u svim posudama.

Idealna temperatura za klijanje je 18 do 22 ºC, a što su uslovi nepovoljniji klijanje traje duže.

NEPOVOLJNI VREMENSKI USLOVI NA OTVORENOM

Ponekad se dogodi da i sjeme sasvim dobre klijavosti ne nikne.

Razlog tome najčešće može biti prevlažno i prohladno vrijeme. Naime, ukoliko sijete na otvoreno u prehladnu zemlju, a nakon toga padnu obilne proljetne kiše, to može smanjiti klijavost sjemena. Vrijeme klijanja u takvim situacijama je znatno duže dok npr. kod mahunarki se može desiti da sjeme istruli i apsolutno ne nikne.

Niti suša ne pogoduje nicanju sjemena – ukoliko je tlo presuvo i prevruće sigurno je da će klijavost biti loša.

Stoga nemojte žuriti sa sjetvom na otvoreno u proljeće, radije sačekajte da se tlo malo zagrije.

„LOPOVI“ KRADU SJEME

Lopovi su u ovom slučaju najčešće mravi i ptice.

Mnogi se žale da kako siju tako mravi odnose sjeme salate, cvijeća itd.

Trik koji navodno pomaže  jeste namakanje sjemena jer mravi ne skupljaju mokro sjeme.

Osim mrava, jedni od čestih lopova rano posijanih kultura na otvorenom su ptice.

KAKO STPRIJEČITI  PTICE DA ODNOSE SJEME PROČITAJTE NA LINKU ISPOD

Spriječite ptice da nanose štete usjevima i plodovima

Izvor: AgroSavjet

Protivgradne mreže: Evo o čemu treba voditi računa pri izboru

Protivgradne mreže su najbolja zaštita voćnjaka od gradaleda, a uloga im je i da pri visokim temperaturama smanjuju zaštitu od ožegotina. Investicija nije mala (vrednost jednogodišnjeg prinosa u punoj berbi) ali treba znati da oštećenja od grada, pored toga što oštećuju biljku, nanose štetu na prinosu i za narednu godinu za oko 50%.

Najbolje je mrežu postaviti prije sadnje da bi se spriječilo oštećenje mladih biljaka.

Radi se o konstrukciji sastavljenoj od stubova,rešetkasto raspoređenih po cijeloj plantaži,međusobno uvezanih sistemom sajli, ankera, držača, zatezača itd. koji se na kraju prekriva mrežama čija je osnovna funkcija da mehanički zaštite vaše plantaže od grada.

Šta treba znati pri izboru mreže?

Tri parametra su bitna kada se uporedjuju cijene mreža:

  • veličina okaca,
  • gramatura i
  • dužina fabričke garancije proizvodjača.

Veličina okaca odredjuje i stepen zaštite. Što je veća gramatura to su niti od kojih je mreža ispletena deblje i mreža je jača, otpornija na kidanje i dugotrajnija je. Ako se mreža instalira na mlad zasad svakako je isplativije postaviti mrežu sa dužom fabričkom garancijom. Mreže koje imaju fabričku garanciju 7-8 godina u praksi služe 10-12 godina i njih treba stavljati na stare zasade. Ako se radi o mladim zasadima svakako je bolje i jeftinije postaviti mrežu sa fabričkom garancijom 15 godina, koja u praksi služi 22-24 godine. Ako se kalkuliše da se na mlad zasad postavi jeftina mreža treba znati da će životni vijek plantaže biti duži od vijeka mreže i da će se poslije 10-tak godina, pri eventualnoj zamjeni mreže, morati da se mjenja i najveći broj kopči za spajanje.

Koji stub izabrati betonski ili drveni?

Betonski stub, ma koliko imao glatku površinu, ima pore i šupljine u kojima spore gljivica i larve insekata mogu da prezime i čekaju narednu godinu i pogodno vrijeme za svoj razvoj i ugrožavanje plantaže.Betonski stub nema elastičnost, težak je, sklon potanjanju. Kape koje se moraju koristiti pri montaži betonskih stubova su 3-4 puta skuplje u odnosu na kape koje se koriste pri montaži drvenih stubova.

Ako se topi snijeg voda će se povlačiti uz stub (beton upija vodu). Ako noću imamo mraz doćiće do smrzavanja vode i do oštećenja stuba na nivou oko 20 – 50 cm iznad tla, u zavisnosti od visine snijega.

Betonski stub može da bude rješenje gde nema drveta i gdje nema oštrih mrazeva (Italija, Grčka, Španija, …) Beton i metal su provodnici toplote. Ljeti je beton topliji, a zimi hladniji od zemljišta u koje je pobijen. Korijenov sistem biljaka koji je u kontaktu sa stubom trpi stres i to se direktno odražava na prinos. U gustoj sadnji imamo po 1 ha oko 3.500-4.000 sadnica oko 400 stubova – 10-12% sadnica ima kontakt korijenovog sistema sa stubom.

Drveni stub je lakši, ne potanja, elastičan je. Njega je neophodno impregnirati smolama na bazi bakra i u njegovim šupljinama ne mogu da prezime spore gljivica i larve insekata. Nema temperaturne razlike u kontaktu drvenog stuba i korijenovog sistema.

Izvor: domaćinskakuća.rs

PROČITAJTE:

Kalemljenje bušilicom /VIDEO/

Tipovi rezidbe vinove loze na zrelo

Zasjenjivanje plastenika: Spriječite ožegotine na plodovima povrća

Meksički KRASTAVAC ukusna TIKVA

Meksički krastavac (lat. Sechum edule), šajot ili čajot je višegodišnja vrsta iz familije tikava sa polegljivim stablom dužine i do 20m, krupnih, maljavih listova.

Plod meksičkog krastavca se koristi kao varivo, punjen mesom ili sirom, pečen, mariniran, kišeljen i kao salata, a mladi izdanci kao salata.

Plod je bogat najvažnijim aminokiselinama (posebno lizinom), krtole su bogate skrobom, a mladi izdanci vitaminom B.

Meksički krastavac je, kao i sve tikve, toploljubiva biljka i zahtjeva dosta vlage, plodno zemljište i đubrenje, kao lubenica.

Meksički krastavac – Šajot

Razmnožava se sjetvom, ali uspješnije iz rasada.

Jednosjemeni plod sadi se u februaru (topla leja, soba) ukoso, širi dio ploda je dole, ali vrh nije prekriven zemljom. Biljke se zalivaju svakih 3-5 dana, a plod poraste za 12 do 15 dana.

Rasad se sadi početko maja, na rostojanje 2×2 m. Sa rastom stabla postavlja se potpora (pojedinačna) ili u obliku špalira.

Ostale mjere njege su kao kod lubenice.

Na jugu se najčešće gaji kao višegodišnja vrsta (5-6 godina). U kontinentalnim uslovima, pred zimu, zemljište se malčuje (kompost, slama 10-15 cm). Ređe se gaji kao jednogodišnja vrsta.

Meksički krastavac u prosjeku ostvaruje godišnje prinose do 20 kg/m2 plodova, a kao jednogodišnja kultura do 1 kg/m2. Plodovi se dobro čuvaju do maja i dobro transportuju.

Kod višegodišnje kulture, posle ubiranja plodova stablo se odsječe do korijenovog vrata, biljke se prekriju malč materijalom, a u proljeće se ogrću. Za brže obrazovanje plodova primjenjuje se pinciranje, kao kod krastavca.

Izvor: AgroSavjet

Jagode: Ljekovite od korijena do ploda

Sočne, crvene i ukusne jagode su mnogima asocijacija na bezbrižne dane djetinjstva kada su se brale onako sa zemlje, na maminu tortu i bakino slatko pripremljeno sa ljubavlju. To je prvo voće koje stiže u proljeće, a kad zarude jagode to je siguran znak da je došlo lijepo i toplo vrijeme.

Jagode rastu u šumama kao samoniklo bilje, plod je manji i ukusniji u odnosu na sorte koje su se odomaćile u našim baštama. Osim što su zdrave i slasne jagode su i izuzetno ljekovite biljke. Poštovao ih je i Vasa Pelagić, narodni učitelj i najpoznatiji srpski travar koji je tvrdio da je čaj od lišća jagode zdraviji od najčuvenijih kineskih i ruskih čajeva.

Ljekovita svojstva

Jagoda (lat. Fragaria), je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža. Zbog srcolikog oblika i jarko crvene boje stari Rimljani su vjerovali da ima afrodizijačka svojstva, mada to nauka nikad nije dokazano. Odlično se slažu sa čokoladom i šampanjcem, jer pojačavaju ukus ovog pjenušavog vina.

Plod čini 60 posto vode i oko 12 odsto šećera, bogate su vitaminom C, pa jedan obrok ovog voća obezbeđuje organizmu 140 odsto potrebnog vitamina C u toku dana. Bogate su vlaknima, vitaminom A i gvožđem, pa ojačavaju arterije i nadbubrežne žljezde. Vjerovali ili ne, ali samo osam jagoda imaviše vitamina C od jedne pomorandže. Jagode sadrže u većoj količini prirodni oblik folne kiseline, koji je važan sastojak u stvaranju krvi i učestvuje u metabolizmu aminokiselina.

Nedostatak ovog vitamina izaziva malaksalost i anemiju, a nedovoljan unos povećava rizik od karcinoma debelog crijeva. Jagode su četvrte po redu na listi namirnica sa najvećom koncentracijom antioksidanata i u ovom voću ga ima sedam puta više nego u jabukama ili bananama.

Umesto aspirina

Istraživanja su pokazala da jagode mogu pomoći pri regulaciji šećera u krvi, a samo jedna šolja dnevno svježih jagoda može da igra veliku ulogu u prevenciji krvnih bolesti. Nivo šećera u krvi povezan je sa gojaznosti, promjenama raspoloženja, dijabetesom i hipoglikemijom. Imaju antiupalna dejstva, a nauka je dokazala da jagode smanjuju markere upale. Preporučuje se da ih konzumirate tri puta nedeljno kako biste smanjili rizik od upala.

Jagode igraju značajnu ulogu u prevenciji nastanka bolesti srca i artritisa, sadrže antocijanine koji pomažu pri sagorevanju masnih naslaga na telu, čak povoljno utiču i na kratkotrajno pamćenje i pomažu kod opekotina. Jagode imaju i svojstva analgetika, pa ako vas zaboli glava ne posežite za aspirinom već pojedite jagode. Za razliku od aspirina koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, jagode sadrže prirodne salicilate.

Najbolje je jesti ih svježe između obroka, kad su nezaslađene šećerom gase žeđ, a mogu ih jesti i dijabetičari. Pune su antikancerogenih materija. Njihovi flavonoidi se bore sa kancerogenim ćelijama i spriječavaju njihovu sposobnost da se umnože. Jednom riječju jagode čuvaju srce, pluća i debelo crijevo.

Podmlađivanje uz jagode

Jagode su odvajkada bile poznate i kao odlično sredstvo za uljepšavanje i podmlađivanje. Dame iz visokog društva u Napoleonovo vreme kupale u soku od deset kilograma jagoda da bi imale bijelu, meku i glatku kožu, a danas se najčešće koriste maske od jagoda za lice. Umjesto skupih preparata za izbjeljivanje zuba koristite jagode koje uklanjaju naslage na zubima. Jednostavno presijecite plod, istrljajte zube i desi, a potom isperite usta za snježno bijeli osmjeh.

Osim ploda ljekovit je korijen i lišće jagoda koje se bere mlado s proljeća, osuši u hladovini i koristi za pripremu čajeva. Pomaže kod smetnji sa probavom, liječi ekceme, upale grla i prehlade, a pomaže kod kostobolje i artritisa. Pije se tri puta dnevno poslije jela ili se ispiraju usta sa ovim čajem. Prilikom kupovine jagoda birajte zrele, čvrste plodove obavezno sa peteljkom bijez belih ili zelenih vrhova. Neoprane jagode čuvajte u frižideru maksimalno dva dana.

Oprane jagode možete i da zamrznete, a kasnije ih koristite za pripremu raznih kremova i sladoleda. U zamrzivaču mogu da se čuvaju najduže 12 mjeseci.
Jedina mana jagoda je što kod određenog broja ljudi izazivaju alergijske reakcije i tada je najbolje potpuno ih izbaciti iz ishrane.

Izvor: agrobiznis magazin 

PROČITAJTE:

Da li ste znali da kadifa liječi ove bolesti?

SIRUP OD KOPRIVE: Obavezno ga zabilježite jer liječi sve bubrežne bolesti i probleme!

Suzbijanje kućnih muva

Muve imaju veliki utjecaj na ljude s zdravstvenog ali i ekonomskog aspekta. Zdravstveni značaj muva povezan je s njihovim načinom prehrane i života.

Život muva

Muve se hrane i zadržavaju na organskim tvarima u raspadanju, izmetu, otpacima i sl. Dlakavo tijelo muva lako sakuplja nečistoće i mikroorganizme, a zbog svoje velike mobilnosti poznate su kao mehanički vektori prijenosa mnogih zaraznih bolesti. Više od 100 uzročnika bolesti povezani su s kućnom muvom.

Muve prolaze kroz potpuni razvoj (jaje, ličinka, kukuljica, imago). Ženke odlažu jaja (oko 100) u vlažnu organsku tvar u raspadanju (otpaci iz kuhinja, gnojišta, izmet, smeće i dr.). Brzina rasta i razvoja ličinke ovisi o nizu vanjskih faktora (posebno temperaturi). U našim uvjetima broj generacija u jednoj sezoni kreće se od 6-10. prosječni životni vijek kućne muve je 2-4 tjedna, a populacije su najveće u kasno ljeto i ranu jesen.

Mjere za suzbijanje muva

Pri odabiru načina suzbijanja muva, važno je tačno odrediti vrste muva koje treba suzbiti. Isto tako kod pojedinih vrsta muha, mora se znati koji su stadijumi idealni za suzbijanje. Tak tada možemo pristupiti odabiru metode suzbijanja.. Sve mjere koje se poduzimaju u cilju suzbijanja muva dijele se u dvije skupine: preventivne i kurativne.

Osnovni preduvjet u svakom suzbijanju muva je dobra sanitacija. Hranu i medije u koje ženke odlažu jaja treba ukloniti, mehanički spriječiti pristup odraslim muvama. Naglasak treba dati pravilnom i redovitom uklanjanju svih vrsta otpadaka, higijenski ispravno odlaganje i deponiranje smeća i otpada, izgradnja higijenski sabirališta (gnojnice, deponije) te povremeno prevrtanje i isušivanje organskih materija u raspadanju.

Mehaničke mjere imaju za cilj sprječavanje ulaska odraslih muha u različite objekte, postavljanjem različitih mreža ili posebnih uređaja koji stvaraju struju zraka na ulazima u prostorije, te hvatanje muha na posebne lovke koje sadrže hranidbeni atraktant (šećer,med i sl.) ili feromonski mamac. Poseban oblik lovki su i uređaji koji emitiraju UV svjetlost valne duljine oko 365 nm koji privlači muve. U mehaničke mjere ubrajaju se i različiti oblici mehaničke zaštite medija u koje ženke odlažu jaja.

Hemijske metode suzbijanja muva imaju za cilj suzbijanje odraslih i ličinki. U tu svrhu koriste se različiti insekticidni pripravci iz nekoliko skupina (organofosforni, piretroidi, karbamati). U nekih populacija muva primijećene su lokalne pojave otpornosti na pojedine insekticide. Da bi se to izbjeglo potrebno je koristiti insekticide iz različitih skupina. Otpornost muha na insekticide brzo se javlja kod insekticidnih pripravaka iz skupine piretroida i karbamata, dok je ta pojava otpornosti manje izražena kod primjene organofosfornih insekticida. Svakako pri odabiru insekticida mora se uzeti u obzir i ova činjenica, kako uspjeh suzbijanja ne bi izostao.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

13 jednostavnih načina da zaštitite svoj dom od najezde mrava

Stavite ovo u ćošak svog doma i sljedećeg jutra će sve bubašvabe biti mrtve!

Kako se riješiti krtice u dvorištu i bašti