Nedjelja, 21 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoProtivgradne mreže: Evo o čemu treba voditi računa pri izboru

Protivgradne mreže: Evo o čemu treba voditi računa pri izboru

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Protivgradne mreže su najbolja zaštita voćnjaka od gradaleda, a uloga im je i da pri visokim temperaturama smanjuju zaštitu od ožegotina. Investicija nije mala (vrednost jednogodišnjeg prinosa u punoj berbi) ali treba znati da oštećenja od grada, pored toga što oštećuju biljku, nanose štetu na prinosu i za narednu godinu za oko 50%.

Najbolje je mrežu postaviti prije sadnje da bi se spriječilo oštećenje mladih biljaka.

Radi se o konstrukciji sastavljenoj od stubova,rešetkasto raspoređenih po cijeloj plantaži,međusobno uvezanih sistemom sajli, ankera, držača, zatezača itd. koji se na kraju prekriva mrežama čija je osnovna funkcija da mehanički zaštite vaše plantaže od grada.

Šta treba znati pri izboru mreže?

Tri parametra su bitna kada se uporedjuju cijene mreža:

  • veličina okaca,
  • gramatura i
  • dužina fabričke garancije proizvodjača.

Veličina okaca odredjuje i stepen zaštite. Što je veća gramatura to su niti od kojih je mreža ispletena deblje i mreža je jača, otpornija na kidanje i dugotrajnija je. Ako se mreža instalira na mlad zasad svakako je isplativije postaviti mrežu sa dužom fabričkom garancijom. Mreže koje imaju fabričku garanciju 7-8 godina u praksi služe 10-12 godina i njih treba stavljati na stare zasade. Ako se radi o mladim zasadima svakako je bolje i jeftinije postaviti mrežu sa fabričkom garancijom 15 godina, koja u praksi služi 22-24 godine. Ako se kalkuliše da se na mlad zasad postavi jeftina mreža treba znati da će životni vijek plantaže biti duži od vijeka mreže i da će se poslije 10-tak godina, pri eventualnoj zamjeni mreže, morati da se mjenja i najveći broj kopči za spajanje.

Koji stub izabrati betonski ili drveni?

Betonski stub, ma koliko imao glatku površinu, ima pore i šupljine u kojima spore gljivica i larve insekata mogu da prezime i čekaju narednu godinu i pogodno vrijeme za svoj razvoj i ugrožavanje plantaže.Betonski stub nema elastičnost, težak je, sklon potanjanju. Kape koje se moraju koristiti pri montaži betonskih stubova su 3-4 puta skuplje u odnosu na kape koje se koriste pri montaži drvenih stubova.

Ako se topi snijeg voda će se povlačiti uz stub (beton upija vodu). Ako noću imamo mraz doćiće do smrzavanja vode i do oštećenja stuba na nivou oko 20 – 50 cm iznad tla, u zavisnosti od visine snijega.

Betonski stub može da bude rješenje gde nema drveta i gdje nema oštrih mrazeva (Italija, Grčka, Španija, …) Beton i metal su provodnici toplote. Ljeti je beton topliji, a zimi hladniji od zemljišta u koje je pobijen. Korijenov sistem biljaka koji je u kontaktu sa stubom trpi stres i to se direktno odražava na prinos. U gustoj sadnji imamo po 1 ha oko 3.500-4.000 sadnica oko 400 stubova – 10-12% sadnica ima kontakt korijenovog sistema sa stubom.

Drveni stub je lakši, ne potanja, elastičan je. Njega je neophodno impregnirati smolama na bazi bakra i u njegovim šupljinama ne mogu da prezime spore gljivica i larve insekata. Nema temperaturne razlike u kontaktu drvenog stuba i korijenovog sistema.

Izvor: domaćinskakuća.rs

PROČITAJTE:

Kalemljenje bušilicom /VIDEO/

Tipovi rezidbe vinove loze na zrelo

Zasjenjivanje plastenika: Spriječite ožegotine na plodovima povrća

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI