Naslovnica Blog Stranica 700

Slatko od kupina /RECEPT/

Kupine su ukusne i zdrave, to smo znali, ali najnovija istraživanja pokazala su da imaju višestruku korist za ljudski organizam. Ovaj plod osigurava tijelu velike količine masnih kiselina, vitamina i minerala kao i ugljikohidrata. Osim toga, one se smatraju jednim od najzdravijih prirodnih antioksidansa ujedno kupine sadrže jako malo kalorija. Od njih možete praviti sok, vino ili slatko od kupina za koje možete pročitati recept u nastavku teksta.

Naučnici su vršili ispitivanja putem kojih su došli do zaključka da kupine pomažu ljudskom tijelu na puno načina, od toga da su korisne kao izvori vitamina i minerala, sve do sastojaka koji pomažu u borbi protiv kancerogenih bolesti.

Potrebni sastojci za slatko od kupina

  • 1 kg očišćenih kupina
  • 1,5 kg šećera
  • 1 čaša vode

Priprema

Odaberite krupne, zrele i zdrave kupine, očistite ih od lišća i zaostalih peteljčica pa ih veoma pažljivo, pomoću cijedila operite. Sada uzmite šerpu u kojoj kuvate slatko pa ređajte red šećera, red kupina sve dok ne utrošite odrećene količine.

Ostavite da stoji oko 12 časova. Posle toga sipajte u šerpu sa kupinama i šećerom čašu vode.

Kuvajte na jačoj temperaturi sve dok sok ne bude toliko gust da sa uzdignute kašike pada u teškim kapima. Tada skinite šerpu sa štednjaka, pažljivo openite, pokrijte vlažnim platnom i ostavite da stoji još 12 časova.

Teglice operite i osušite pa sipajte u njih hladno slatko, povežite celofanom i ostavite na prohladno mesto.

PROČITAJTE:

Ogrev „zapalio“ novčanike

BANJALUKA, SARAJEVO – Na području BiH trenutno vlada veliko interesovanja građana za kupovinu ogrevnog drveta, a ovaj energent je na tržištu dostigao visoku cijenu pa se metar kvalitetne bukve prodaje po cijeni od 70 do 90 KM.

Kako kažu prodavci, kupci ih konstantno zovu interesujući se za ogrev i dodaju da se više cijene mogu očekivati u narednom periodu.

„Prije sedam dana bilo je mnogo poziva građana kojima su trebala drva. Cijene se kreću od 70 do 80 KM po metru, u zavisnosti od toga da li su iscijepana ili samo izrezana, a najskuplja su ona koja su iscijepana“, rekao je jedan prodavac iz Banjaluke.

Prodavac ogreva iz Sarajeva ističe da vlada veliko interesovanje građana za ogrev i da veliki broj građana unazad nekoliko godina ogrev kupuje u ljetnim mjesecima.

„Metar cijepanih bukovih drva košta 90 KM, a može se očekivati da dođe do skoka cijena pred jesen“, kaže on.

Trgovac drvetom iz Pala ističe da kod njega metar bukovog drveta košta 80 KM i da je potražnja velika, ali da kupci uzimaju uglavnom do pet metara.

„Veliki broj kupaca zove i traži, ali mi nemamo puno drva za prodati“, kaže on.

Marija M. iz Banjaluke kaže da je naručila deset metara drva te da ne smije čekati jesen, jer se boji da će cijena biti još viša kad počne hladnoća.

I za peletom je ove godine u vrelim ljetnim mjesecima velika potražnja.

Iz preduzeća „Drvoprodex“ Banjaluka, koje se bavi proizvodnjom peleta, kažu da kupci svakodnevno zovu radi kupovine peleta.

„Za tonu peleta potrebno je izdvojiti 350 KM, besplatno vozimo samo u Banjaluci, sad u ovom periodu kupaca imamo napretek“, kazali su iz ovog preduzeća i ističu da su cijene peleta na nivou prošle godine.

U kompaniji „Ensa BH“ iz Srpca kažu da svakodnevno imaju veliki broj zainteresovanih kupaca koji zovu i rezervišu pelet.

„Veliki broj ljudi kupovao je pelet u aprilu, kada je tona koštala 330 KM + PDV, a sada je za tonu potrebno izdvojiti i 350 KM + PDV“, ističu iz „Ensa BH“.

Dodaju da kupci, kada naruče, moraju čekati po nekoliko dana da bi im bio isporučen pelet.

„Kod nas su uglavnom stari kupci, koji prepoznaju kvalitet“, kazali su iz „Ensa BH“ i dodaju da se cijena peleta nije mijenjala posljednjih nekoliko godina.

Iz fabrike peleta „Bio concept“ Novi Grad kazali su da tona peleta košta 330 KM sa prevozom te da je velika pomama za ovim ogrevnim energentom.

„Upravo zbog velike potražnje kupci su prinu

Pitali pjevače da li bi kopali krompir za dnevnicu, pročitajte odgovore

Velika prašina na estradi se digla nakon što je hrvatska pjevačica Nina Badrić javno apelovala na vlasti svoje zemlje da omoguće pjevačima pa počnu sa svojim nastupima, nakon čega je dobila javnu ponudu da ide u nadnicu.

Naime, ona je od jedne žene dobila javnu ponudu da ode kod nje i vadi krompir za novčanu naknadu od 4.700 dinara (40 evra).

Upravo ovako nešto mnogi pjevači su shvatili kao ismijavanje njihovog problema te su se oglasili na društvenim mrežama, a neke od njih su Goca Tržan i Tijana Dapčević.

Kako bi saznali šta ostali estradnjaci misle o ovoj temi novinari Telegrafa pozvali su nekoliko pjevača i pitali ih da bi oni pristali na ponudu koju je dobila Nina ukoliko pandemija ne okonča.

Sloba Radanović

„Kad bi došlo do toga da moram, naravno da bih radio. Nijednog poštenog posla se ne stidim“, rekao je Sloba.

Teodora Džehverović

Mlada pjevačica Teodora Džehverović kaže da je odrasla na selu i da je nije sramota da radi bilo koji posao.

„Smatram da nisu samo pevači u problemu, ceo svet je u problemu, većina poslova je prosto nemoguća, da se obavi u ovom periodu. Ne znamo koliko će sve ovo da traje, ali se, naravno, nadam najboljem. Nije me sramota, ne samo zbog krize ili nekrize ili korone ili nekorone, osoba sam koja je odrasla na selu i nije me sramota da radim bilo koji posao“,  kaže Teodora.

„Moj životni san je bio da postanem pevačica, hvala Bogu to se ostvarilo, pa to i radim, ali da se ne bavim ovim poslom verovatno bih imala svoj plan B. Šta je to – ne znam, ali ako bude bilo potrebe da razmišljam o tome, naravno da ću se upustiti u to. Nemam nikakav problem, osoba sam koja je radila i stavljala novac sa strane, nisam se bahanalisala, tako da za sada mogu da živim normalno i nadam se najboljem“, priča mlada pjevačica.

„Ako dođe do nekog drugog posla, ne znam šta će život nanese i šta će sve da se desi nakon ovoga, ali opet kažem, nije me sramota da radim bilo šta što je normalno, kao što je kopanje krompira. Kopala sam krompir sa mamom i čistila kao mala, jer smo imali baštu, meni to sve nije novo niti čudno. Mnogi ljudi imaju problem, ali ja se ne žalim, niti želim da pravim žtvu od sebe, želim da svi budemo zdravi i da se ovo završi što pre“,  poručuje Džehverovićeva.

Snježana Đurišić

„Svaki posao koji čovek pošteno radi, ne treba da se dovodi u pitanje bilo kakvih komentara, niskih, ovakvih i onakvih. Apsolutno mislim da je ovo vreme koje nas je snašlo očigledno vreme kada čovek treba da razmisli o svemu i sigurna sam da svaki pojediniac ima talenta i uslova za bilo šta drugo ukoliko ne može da radi ono čime se dosad bavio. Šta god treba, radi se kada čovek mora, ne vidim ništa loše u tome što  pojedini ljudi o tome govre u lošem kontekstu“, kaže Snežana.

Goca Božinovska

„Na društvenim mrežama svako ima pravo na svoje mišljenje, ali oni misle da je nama pevačima lako. Nije uopšte, mi dosta ulažemo u svoje karijere, a pevači i naša branša su oduvek bili na udaru i nezaštićeni. Ko je kriv nekome što nema dobar glas i što nije nadaren za pevanje?! Mi ovo radimo zbog zarade, ali radimo i iz ljubavi jer uveseljavamo narod“,  kaže Goca.

Ona je takođe priznala da je i kopala krompir i da je zbog toga nije sramota, te da će vrlo rado otići i pomoći ženi koja je zvala Ninu.

„Ja sam i kopala krompir i uživala u luksuzu. Ne stidim se toga što sam radna. Ko je ta žena što je zvala Ninu, neka mi se javi i vrlo rado ću otići da joj pomognem da vadi krompir“, dodala je Božinovska.

Miroslav Ilić

Pjevač koji potiče iz Mrčajevaca, a kako je kao mali odrastao na selu ovakvi poslovi mu nisu strani, međutim on nije želeo da kometariše to već nam je samo kratko poručio: „Ne bih to da komentarišem, ipak ljudi gube poslove i ima mnogo većih problema, razumite me“.

Aleksandra Mladenović

Pjevačica je svoje detinjstvo takođe provela u svom rodnom selu Žitorađa na jugu Srbije, a danas živi u prijestonici Srbije, gdje je pazarila čak dva stana.

Kako je i sama isticala, nikada je nije bilo sramota porijekla, a evo šta nam je ona rekla kada je ova tema u pitanju.

„Podržavam Ninu i njenu borbu za svoja prava, svako treba da se bori za sebe. Meni je najžalije ovih muzičara koji su radili za manje pare, a sada već mesecima ne rade. Naravno da smo svi pogođeni i ja se bavim ovim poslom i moja porodica živi od toga“, kaže Aleksandra.

„Niko ne treba da se libi i stidi da radi bilo koji posao, svaki posao je za čoveka“, kaže pjevačica.

Izvor: Nezavisne novine

Šljiva – Berba i priprema za pečenje rakije

Šljiva je dragocjen plod za svježu potrošnju, sušenje i preradu u slatke prerađevine. Ona se kao takva sve više troši u svijetu i postaje sve značajniji izvozni proizvod u osušenom i duboko smrznutom stanju. Trebalo bi još značajnije angažovanje da takav plasman šljiva sve više razvijamo u interesu daljeg razvoja našeg šljivarstva.

Šljiva je u prvom redu nenadmašno sredstvo za poboljšanje želudačnog varenja hrane s najvećim prirodnim laksativnim djelovanjem. Uprkos svemu tome, mi kao da sve manje trošimo svježih i prerađenih šljiva u našoj svakodnevnoj ishrani. Mnogo manje od potrošača na sjeveru Evrope (koji sve više troše proizvode od šljiva), a mnogi nikad nisu ni vidjeli šljivike i svježu plavu šljivu na rodnoj grani.

Zato smo, reći će neko, u potrošnji šljivovice vodeći u svijetu, međutim statistika je neumoljiva – daleko zaostajemo za vodećim evropskim potrošačima žestokih pića po stanovniku. Treba samo otići u skandinavske zemlje pa vidjeti kako i koliko se pije viski, votka i džin.   Obavili smo uglavnom berbu šljiva po suvom i toplom vremenu kada su potpuno zrele, jer tada imaju najviše šećera i samo takve i daju najviše rakije (s bogatom karakterističnom aromom) i najkvalitetnije slatke prerađevine.

Zdrave i čiste plodove šljive treba ukomljavati po suvom i toplom vremenu (radi bržeg i lakšeg vrenja) u čiste, dobro pripremljene i zdrave drvene kace ili plastične sudove do zapremine 80%, da u punom vrenju komina ne pokipi. Takvi plodovi idu u mašinu za iskoštavanje sa razmaknutim i gumom obloženim valjcima, izmuljani plodovi šljiva brže i ujednačeno fermentišu, u odnosu na cijele plodove, koji fermentišu usporeno i daju nešto manje rakije, a često i kiselije.

Šljiva – berba i priprema za pečenje rakije

Punjenje sudova za vrenje šljive treba obaviti odjednom i završiti najkasnije u roku od 24 sata. Punjenje u većim vremenskim razmacima vrlo je opasno, jer može izazvati ukiseljavanje i najbolje ukomljene šljive. Ukomljenu šljivu nije dobro držati u otvorenim sudovima, jer pod uticajem kiseonika iz vazduha stvaraju se uslovi za rad sirćetnih bakterija i gornji dio komine će se ukiseliti i propasti. Sudove je potrebno dobro povezati pokrivenim najlonima i obavezno ubaciti vranj radi izlaska ugljen-dioksida iz fermentisanog kljuka. Vrenje se obavlja u anaerobnim uslovima i u takvim uslovima se proizvede i do 10% više rakije. Na taj način su se stekli svi preduslovi za proizvodnju kvalitetne rakije od šljive.

Za bolje, brže i sigurnije vrenje preporučljivo je na 100 kg izmuljane ukomljene šljive dodati 30 grama selekcionisanog kvasca. Takođe, praktikuje se kod fermentacije rakija, za sigurniju, bolju fermentaciju, aromatičniju rakiju, uz selekcionisane kvasce koristiti i specijalnu hranu za kvasce, koja sadrži potrebna hraniva za rad fermentnog aistema.

Burno vrenje šljive, u skladu sa vremenskim prilikama traje obično 12-14 dana. Posle toga dobro je ostaviti kominu da još desetak dana tiho vri i odmah zatim je peći, jer se brzim pečenjem komine dobije više rakije s manje kiseline.

Izvor: psss.rs 

Savjetodavac: Vida Evstratiev dipl.inž.

PROČITAJTE:

Rakija koja je oduševila Ameriku: “Yebiga” se proizvodi od čačanskih šljiva i stoji u hrastovini

Kako se pravi rakija? – Uputstvo za upotrebu kazana za rakiju /VIDEO/

Zdravstvene tegobe kod kojih rakija može da posluži kao lijek

Bolesti paradajza abiotske prirode

Bolesti paradajza sada napadaju. Prilikom proizvodnje paradajza na otvorenom, pa i u zatvorenom prostoru često se mogu uočiti neke promjene, naročito na plodovima, a koji nisu posljedica djelovanja nekog od patogena.
Ove promjene najčešće nastaju kao posljedica uticaja faktora abiotske prirode, klimatskih promjena i drugih spoljašnjih uslova, propusta u tehnologiji gajenja, kao i genetske modifikacije (karakteristike) sorte.

U tom slučaju dolazi do smetnje u formiranju cvijeta i formiranje ploda, do poremećaja normalnog toka razvoja i sazrijevanja ploda.

Najčešće promjene (mane) paradajza

1. Ožegotine od sunca – najčešće nastaju na onim plodovima koji su bili u sjenci lista, a zatim su odjednom izloženi suncu. Posebno se javlja kod slabije zalivanih i slabo osvjetljenih biljaka. Takvi plodovi podložni su naseljavanju saprofitnih mikroorganizma.

2. Pukotine na plodu – najteža i najčešća mana ploda paradajza. Pukotine mogu biti radijalne i koncentrične, a javljaju se na gornjoj polovini ploda, oko peteljke, više o ovoj temi pročitajte u članku – Zašto pucaju plodovi paradajza i kako to spriječiti?

Nastaju u periodu toplog vremena i obilja vlage nakon dužeg suvog perioda. Ova promjena se dešava kao posledica povećanja unutrašnjeg dijela ploda ali ne i pokožice usled priliva vode i povećanja zapremine, tako da pokožica puca. Mjera zaštite je ujednačena primjena vlažnosti i otporne sorte.

3. Žuta kragna ploda – ova pojava je česta kod slabo olistalih i nježnih biljki, kada je temperatura veća od 25°C u periodu pred sazrijevanje ako su velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura.

4. Zelena kragna paradajza – ova osobina je vezana za pojedine sorte jer se genetički ispoljava, a takođe može se pojaviti usljed nedostatka kalijuma u vrijeme rasta i sazrijevanja ploda.

5. Mačije lice – poseban oblik deformacije. Hladno i oblačno vrijeme u doba cvijetanja utiče na kasnije ispoljeni nepravilni razvoj ploda. Vršni dio ploda je naboran, udubljen, sa odrvenelim ožiljkom između rebara. Udubljenje ide duboko u plod tako da ima oblik mačijeg lica. Podložniji je u sortama sa jako krupnim plodovima

Pored gore navedenih postoje još i druge promjene na plodovima paradajza kao nekroza vrha ploda, plodovi sa izduženim vrhom, šupljikavost i druge pomjene.

Vladica Stefanović, dipl.ing.polj.

Izvor: psss.rs 

PROČITAJJTE:

Zašto dolazi do deformacije plodova paradajza?

Suzbijanje korova u usjevu paradajza

Viroze na paradajzu – simptomi i zaštita

Paradajz pelat u teglama /RECEPT/

Skuvajte tjesteninu, dodajte ovaj paradajz pelat i uživajte u divnom obroku.

Sastojci:

2kg paradajza

2 kašičice šećera

2 kašičice soli

malo svježeg bosiljka

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Izvor: Letina Kuhinja / Leta’s Kitchen

NAPRAVITE SAMI SVOJE PIVO: Zdravije je i ukusnije od kupovnog, a jednostavno za pripremu

Kupovna verzija piva daleko je od onog pravog domaćeg piva koje može izuzetno da vam koristi za zdravlje, zato vam danas donosimo recept za pripremu piva od đumbira kod kuće.

Priprema piva od đumbira kod kuće

Pripremom piva od đumbira dobićete super zdravi fermentisani napitak. Dobro zdravlje i fermentisane namirnice idu jedno uz drugo. Koristi fermentisanih namirnica su bezbrojne, a među najbitnijma je balans zdravlja sistema za varenje, što je posebno važno za dobar imunitet.

Fermentisani napitak od đumbira

Sastojci: 5 centimetara samljevenog svježeg korijena đumbira, pola šoljice smeđeg šećera, pola šoljice soka limete (ili limuna), ¼ kašike morske soli, 8 šoljica vode, pola šoljice kulture đumbira (recept za kulturu đumbira je na dnu teksta)

Priprema: Prokuvajte 3 šoljice vode, đumbir, šećer i so. Neka ključa oko 5 minuta, šećer mora da se otopi. Dodajte ostatak vode i pričekajte da se ohladi na sobnoj temperaturi. Dodajte sok limete ili limuna i kulturu đumbira. Ulijte pivo u teglu i dobro je zatvorite da ne ulazi vazduh. Ostavite da stoji 2-3 dana dok ne postane gazirano i pjenušavo ako ga želite bez alkohola (ako ostavite duže postaće alkoholno piće). Procijedite u boce i čuvajte u frižideru.

Brzina fermentacije piva zavisi od spoljašnje temperature, vrste šećera i jačine kulture. Konačan proizvod trebalo bi da ima ukus đumbira uz specifičnu aromu kvasca. Nemojte pivo da ostavite da dugo fermentiše jer bi mogla da se dogodi mini eksplozija. Pivo čuvajte u frižideru.

Kako napraviti kulturu đumbira

Kultura đumbira je zapravo vrsta gljive slična kombuhi koju možete da napravite i kod kuće.

Potrebno vam je: 1-2 korijena đumbira, pola šoljice šećera, 2 šoljice filtrirane vode

U većoj tegli pomješajte 3 kašike usitnjenog svježeg đumbira i 3 kašike šećera. Pomješajte nemetalnom kašikom i pokrijte gazom. Svakoga dana tokom 5 dana umješajte po 1 kašiku usitnjenog đumbira i 1 kašiku šećera. U zavisnosti od temperature zrenje može da traje i do 8 dana. Da je kultura gotova vidjećete po laganom stvaranju mjehurića, slatkastom mirisu kvasca i mutnoj boji. Ako se pojavi plijesan, samo je uklonite. Ako mješavina nema te karakteristike nakon 7-8 dana, bacite je i pokušajte ponovo.

Da bi kultura rasla, nastavite da je podjednako hranite šećerom i đumbirom. Možete da je čuvate u frižideru, i jednom nedeljno da joj dodajete šećer i đumbir. Kada poželite, aktivirajte je na sobnoj temperaturi svakodnevno joj dodajući đumbir i šećer.

Kulturu đumbira možete da koristite za pripremu fermentisanih napitaka i gaziranih pića: u razmjeri ¼ šoljice na litar tečnosti.

Živjeli!

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Zašto je pivo u umjerenim količinama dobro za zdravlje?

Ose i stršljene namamite u boce sa pivom ili sokom

PIVO kao prihrana – Od njega cvijeće BUJA

Ljekovitost kantariona

Ljekovitost kantariona – Pomaže kod raznih tegoba, od rijetke stolice do bolova u želucu, posjekotina i problema s jetrom

Kantarion raste po suvim brežuljcima, na sunčanim livadama, pustom i neobrađenom zemljištu, rubovima šuma. Najpovoljnije vrijeme za berbu kantariona je maj i jun. Ljekoviti dio biljke su cvjetovi i listovi.

Višestruka korist kantariona

Ljekovitost kantariona ili gospine trave odavno je poznata, kao i njegovo djelovanje, pa je rado korišćena i cijenjena ljekovita biljka. Liječi sluzavost pluća, grčeve u stomaku, utiče na krv, bolesti bubrega, jetre, slezine i mokraćne bešike. Posebno je efikasan kod nekontrolisanog mokrenja.

Pomješan s drugim ljekovitim biljkama, odlično je sredstvo za liječenje kašlja i astme.

Kantarion se u narodu upotrebljava protiv posjekotina, opekotina, hemoroida, pomaže zarastanje rana i kao antiseptik, a iznutra protiv bolova jetre, želuca, proliva itd. Dejstvo kantarionovog ulja je mnogostruko. Njime se mažu rane, posjekotine, opekotine i druge povrjede ili se natopi gaza, pa se mjesto obloži.

Etarsko ulje od kantariona se i pije, razblaženo, a djeluje protiv crijevnih parazita. Fenolska jedinjenja koja se nalaze u kantarionu imaju izraženu antibakterijsku moć. Kantarion je dobar za liječenje umjerene i blage depresije, navode njemački stručnjaci u studiji koju je objavio medicinski časopis „British Medical Journal“.

Upotreba kantariona za ljepotu i zdravlje

Ulje od kantariona se primjenjuje lokalno, za masaže, obloge, kataplazme, ali se koristi i kao začin i lijek. Posebno se preporučuje u njezi i zaštiti kože koja je osjetljiva (suva, ispucala), u kozmetici i medicini (masaže, suva koža, ragade, ljuskava koža, zaštita od zračenja i sunčanja, prištevi, akne, čirevi, opekotine…).

Pomaže u liječenju krvarećih rana, kod povrijeda mišića, hematoma, oteklina kod udaraca, uganuća i iščašenja, reumatskih oboljenja (upalni reumatizam, degenerativni reumatizam – artroze , kukova, koljena, ramena; metabolički reumatizam – giht, te bolnih sindroma ramena i krsta – lumbago).

Čaj koji svakome prija

Pije se više puta na dan za saniranje upalnih i bolnih stanja unutrašnjih organa. Ako na pakovanju nije drugačije naglašeno, čaj od kantariona se sprema od 200 grama ključale vode i kašičice suvog cvijeta i lista biljke. Poklopljen treba da odstoji bar 10 minuta i pije se nezaslađen.

Ako sami berete kantarion, pazite da je s ekološki čistih površina i bar 300 metara udaljen od puteva kojim se obavlja saobraćaj. Sve ljekovite biljke upijaju otovne čestice iz izduvnih gasova, pa ih ne treba brati i upotrebljavati ako su u blizini saobraćajnica.

Izvor: opanak.rs

PROČITAJTE:

Oprezno s kantarionom – Stručnjaci objašnjavaju kada je on opasan

Kantarionovo ulje uvijek treba imati u kući: Jedna bočica za desetak bolesti!

Sorte breskve i njihove karakteristike

Breskva je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svijetu koja potiče iz Kine. Najveći obim proizvodnje breskve je u Evropi gdje su Italija, Grčka, Španija i Francuska najveći proizvođači.

Redhaven

Je stara dobro poznata sorta, razmnožava se od 1940. U odnosu na tusortu određuje se vrijeme dozrijevanja ostalih sorti. Stablo je bujno, cvatnja srednje rana i vrlo dobra rodnost. Dozrijeva polovinom jula. Plod je srednje krupan do krupan, okruglog ovalnog oblika. Koža žuta s pramenovima crvene boje. Meso je žuto, odličnog kvaliteta, ugodne arome i mirisa te se odvaja od koštice. Otporna na mraz. U mediteranskom dijelu potrbno ju je natapati kako bi bila uspiješno uzgojena.

Fayette

Stablo srednje bujno, rod obilan. Dozrijeva mjesec dana poslije Redhaven-a. Plod je krupan, okruglog oblika. Koža je žuta s crvenilom do 80% na površini. Meso je žuto, vrlo sočno i odvaja se od koštice. Ne zahtjeva veliku temperaturu pa je pogodna za sadnju na jugu mediterana. Zbog svoje obilne rodnosti zahtjeva prorjeđivanje plodova.

Collins

Stablo ove breskve je srednje bujno, a rodnost dobra. Dozrijeva 20 dana prije Redhaven-a. Plod joj je velik i okruglast. Koža žuteboje, a na sunčanoj strani prekrivena 70% crvenom bojom. Meso je žuto i sočno i djelimino se odvaja od koštice, veoma ugodne arome i ukusa, relativno je otporna na mraz.

Dixired

Breskva nastala samooplodnjom Redheaven-a. Stablo srednje bujno i rodnost dobra. Dozrijeva dvije nedelje prije Redhaven-a. Plod srednje krupan do krupan i okrugao. Koža žuta te nasunčanoj strani 70% prekrivena crvenilom. Meso je žuto s crvenim žilicama. Dobro se odvaja od koštice. Zbog svoje kasne cvatnje ima manju mogućnost oštećenja od mraza.

ERLIST (S.A.D.)

Plod je srednje krupan pravilnog oblika sa izraženim vrhom, pokožica žućkasta, maljava, sa sunčane strane crvena. Meso je čvrsto, žuto, sočno, aromatično, pogodna za industrijsku preradu. Vrijeme zrijenja zajedno sa Collins-om. Stablo je bujno i razvijeno, srednje pozno cvijeta. Ova breskva je otporna na pozno proljećne mrazeve, osjetljiva je na tafrinu i djelimično na pepelnicu. Ima tu osobinu da joj plodovi dobijaju boju još dok su zelenu što omogućava raniju berbu i duži transport bez gubitka. Inače obilno i redovno rađa.

KARDINAL (S.A.D.)

Plod je srednje krupan do krupan, maljav. Pokožica žućkasta, obojena crvenom bojom u vidu sitnih i isprekidanih pruga po cijelom plodu. Meso žuto protkano slabim crvenim vlaknima. Sočnog, finog ukusa.Koštica se djelimično odvaja od mesa. Sazrijeva nekoliko dana poslije Collins-a. Stabo je male bujnosti, cvjeta srednje rano. Stablo je osjetljivo naniske zimske temperature i na tafrinu. Plodovi su joj vrlo atraktivni. Ima slabije klijav polen i oscilacije u rodu, pa je treba gajiti u mješovitom zasadu sa drugim sortama breskve gdje će biti obilan rod. Plodovi su osjetljivi na duži transport. Zbog osjetljivosti na mrazeve gaji se utolijim krajevima.

SPRINGGOLD (S.A.D.)

Plod je sitan, a ako se prorjeđuje u cvjetanju dostže srednju krupnoću. Ima pravilan, loptast oblik sa malo iztaženim vrhom. Meso žuto, čvrsto, ukusno i sočno, glođuša. Sazrijeva u drugoj polovini juna. Drvo je bujno i vrlo rodno, obavezno prorjeđivanje cvijeta i roda. Osjetljiva je na tafrinu i bakteriozu stabla. Vrlo je rodna, plodovi su joj čvrsti i dobro podnose transport. Kao rana sorta postiže dobru cijenu na tržištu.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Pljosnata BRESKVA – Ukusnija i daje duplo više plodova od domaćih sorti!

Tripsi prijete breskvama i nektarinama

DOMAĆE SLATKO OD ARONIJE – Prirodno, zdravo i brzo se sprema

Najbolji način da čuvate aroniju je da od nje napravite sok, džem, liker ili slatko od aronije ili je jednostavno jedete svježu

Aronija je dobra za vaše srce, jača cirkulaciju i zbog svog sastava smanjuje visok krvni pritisak. Pomaže kod ateroskleroze i kod proširenih vena. Aronija je jak antioksidans te djeluje snažno. Aronija umanjuje i snižava mogućnost LDL oksidacija.

Aroniju mogu koristiti i dijabetičari jer antocijanini smanjuju nivo glukoze u urinu kao i nivo oksidacije lipida u urinu i krvi. Reguliše oscilacije šećera u krvi. Aronija smiruje želudac i bolove u želucu, dobra je za sve osobe koje pate od gastritisa ili čira na želucu ili dvanaestercu.

Pospješuje cirkulaciju te tako način smanjuje glavobolje i migrene. Endokrine žljezde i aronija: pospješuje rad štitnjače, poboljšava i reguliše izlučivanje njenih hormona te pomaže kod bolesti štitnjače i gušavosti. Podiže opšte stanje imunološkog sistema, smiruje grčeve u crijevima i pomaže u detoksikaciji.

Kako napraviti slatko od aronije

Sastojci Količina
aronija 1 kg
šećer 1 kg
vanil šećer 2 kom
voda 2 dl
limun 1 kom
Priprema:
Šećer i vodu ušpinovati oko 15 minuta i dodati oprane bobice aronije i kuvati 15 minuta. Skloniti sa vatre, pokriti mokrom krpom i ostaviti da se ohladi. Prije sipanja u tegle sipati vanil šećer i promješati. U svaku teglu staviti po kolut limuna. Tegle zatvoriti i ostaviti na policu.
Izvor: AgroSavjet
PROČITAJTE: