Antraknoza plodova paprike je bolest koja može biti prouzrokovana od nekoliko gljivica roda Colletotrichum, kao što su C. gloeosporiodes, C. acutatum, C. capsici i C. coccodes.

Osim na paprici ekonomski značajne štete antraknoza može prouzrokovati i na plodovima patlidžana i paradajza, a parazitirati može i na korovskim biljkama iz porodice Solanaceae. Bolest je toplog i vlažnog klimata. Prenosi se zaraženim sjemenom i ostacima zaraženih biljaka.

Iako bolest napada sve biljne dijelove štete su najveće na plodovima pred samu berbu. Unutar lezija zaraženih plodova stvaraju se inokulumi koji se kapljicama kiše ili navodnjavanjem veoma brzo šire na zdrave plodove i na susjedne usjeve uzrokujući velike ekonomske štete.

Simptomi bolesti

Iako antraknozom mogu biti inficirani i korijen i stabljika i listovi paprike, ekonomski najznačajnije štete bolest nanosi plodovima. Na listovima i stabljici simptomi se pojavljuju u vidu malih, nepravilnih pjega sivo-smeđe boje oivičeni tamnim rubom. Iako inficirani mogu biti i mladi plodovi zbog latentnosti patogena simptomi oboljenja postaju vidljivi tek pred berbu.

Na plodovima se prvo pojavljuju mala vodenasta uleknuća koja se šire i postepeno prelaze u lezije promjera i do 4 cm. Razvojem oboljenja pojedinačne se lezije mogu spojiti uzrokujući zarazu gotovo cijelog ploda. Na površini lezija stvaraju se koncentrični krugovi narančasto-roza boje prepuni spora. Starenjem lezija koncentrični krugovi potamne. Stvaranje spora je vrlo brzo i njihov je infektivni potencijal tijekom kišnog razdoblja izrazito jak tako da kroz kratak period čitav usjev u potpunosti može biti uništen.

Mjere zaštite

Od preventivnih mjera zaštite od pojave antraknoze plodova paprike na prvom je mjestu korištenje certificiranog, zdravstveno ispravnog sjemena porijeklom od stručno nadziranog sjemenskog usjeva poznatih i registriranih sorti.

Poželjno je da sjeme bude tretirano fungicidima koji će spriječiti infekciju eventualno na površini sjemena zaostalih spora.

U iznimnim slučajevima kada se koristi vlastito proizvedeno sjeme ono mora biti porijeklom iz potpuno zdravih biljaka i plodova bez simptoma bilo kakvih bolesti. Vlastito proizvedeno sjeme poželjno je nakon vađenja iz plodova potopiti tridesetak minuta u vodu temperature 52°C kako bi se smanjila virulentnost eventualno prisutnih spora na površini sjemena.

U uzgoju presadnica potrebno je koristiti sterilizovan supstrat, a za sadnju upotrijebiti samo potpuno zdrave presadnice bez simptoma zaraze. Poštovati plodored tako da se na istoj površini, kao ni na površini iza paradajza i patlidžana paprika ne bi smjela uzgajati barem tri godine.

U navodnjavanju ako je moguće koristiti sisteme kojima se ne vlaže nadzemni dijelovi biljke, a ako je navodnjavanje kišenjem jedino rješenje, isto treba primjenjivati dopodne kako biljke ne bi navlažene ostale tijekom noći što povećava mogućnost infekcije.

Usjev paprike potrebno je održavati čistim od korova posebno onih iz porodice Solanaceae koji mogu biti izvor zaraze antraknozom. Budući su i manja oštećenja plodova od insekata potencijalna mjesta primarne zaraze, kvalitetnom zaštitom od štetnika može se smanjiti intenzitet zaraze.

Hemijske mjere zaštite od antraknoze provode se preventivno primjenom fungicida na bazi bakrenog oksida kao što su Kocide DF u koncentraciji 0,20% ili Champion WP u koncentraciji 0,35% do početka cvatnje paprike.

Nakon cvatnje tokom zametanja plodova koristiti se mogu fungicidi na bazi mankozeba kao što su Dithane M-45 ili Mankozeb WP u koncentraciji 0,20 – 0,25%.

Ako tokom razvoja plodova paprike prevladava duži period kišovitog vremena, čime su uslovi za razvoj antraknoze povoljniji, preventivnu zaštitu sve do desetak dana prije planirane berbe treba nastaviti fungicidima na bazi clorthalonila kao što je Daconil 720 SC u koncentraciji 0,2%.

Izvor: Stručni rad – Matotan Z., Svjetlana Matotan

PROČITAJTE:

Zašto otpadaju cvjetovi PAPRIKE

Zalivanje paprike – Na ovaj način povećava se prinos do 50%