Naslovnica Blog Stranica 658

Legenda o plavom leptiru: Ovo je sve što morate da znate o životu!

Postoji jedna istočnjačka legenda o čovjeku koji je izgubio ženu, ali su mu ostale dvije male kćerke. Devojčice su bile veoma radoznale, inteligentne i uvjek željne znanja. Stalno su iznenađivale oca raznim pitanjima. Ponekad je sa njima djelio svoju mudrost, ali često mu je bilo veoma teško da nađe pravi odgovor na njihova pitanja.

Videći nemir kod devojaka, otac je odlučio da ih pošalje kod mudraca koji je živeo na vrhu brda. Mudrac je bez oklijevanja odgovarao na skoro sva pitanja sestara. Kako bi vidjele da li je ona zaista mudar toliko koliko se predstavlja, djeca su odlučila da mu postave zamku.

Jedne noći devojke su smislile podmukli plan: da postave mudracu pitanje na koje on neće imati odgovor:

„Kako možemo da nadmudrimo mudraca? Šta da ga pitamo, a da on na to pitanje nema odgovor?“ pitala je mlađa sestra stariju.

„Sačekaj ovdje, sada ću ti pokazati,“ rekla je starija sestra. Otišla je u šumu i vratila se sat vremena kasnije držeći u rukama torbicu u kojoj je nešto krila.

„Šta je unutra?“

Starija devojčica zavuče ruku u torbicu i izvuče preljijepog plavog leptira.

„Kako je lijep! Šta ćemo sa njim da radimo?“

„On će nam pomoći da izvršimo svoj plan. Doći ćemo do mudraca, a ja ću kriti leptira u ruci. Pitaću ga da li je ovaj leptir još uvjek živ. Ako odgovori da je živ, stisnuću pjesnicu i ubiću ga. Ako kaže da je mrtav, pustiću ga. Dakle, njegova odgovor će u svakom slučaju biti pogrešan.“

Djevojke potražiše mudraca.

„Mudri starče, možeš li nam reći da li je ovaj leptir, u mojoj ruci, još uvjek živ?“

Starac se osmehnu i reče: „Zavisi od tebe. Njegova sudbina je u tvojim rukama.“

Naša sadašnjost i budućnost zavise samo od nas. Kada nešto pođe po zlu u našim životima, ne bismo trebali kriviti druge ljude.

Plavi leptir je naš život. I sami odlučujemo šta će sa njim biti.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Proizvedena veganska koža od gljiva

Uzgojite sadnice u rolnama toalet papira

Ponudio hranu vjeverici u šumi, video postao hit zbog njene reakcije

3 RECEPTA za jela od PEČENIH PAPRIKA

Kada u septembru zamirišu pečene paprike, to je jasan znak da je jesen stigla.

Donosimo vam tri receptra za jela od pečene paprike:

Salata od pečenih paprika

Sastojci:

  • 4 crvene pečene paprike
  • maslinovo ulje, sirće i bijeli luk, so

Priprema: Pečene paprike oljuštite i ocijedite. Zatim ih začinite maslinovim uljem, jabukovim sirćetom i bijelim lukom. Ako želite, možete dodati kajmak ili pavlaku.

PROČITAJTE: Miris pečene paprike vjesnik jeseni /FOTO + RECEPT ZA AJVAR/

Pečene paprike punjene sirom

Sastojci:

  • 8-12 paprika
  • ½ šoljica mekog kozjeg sira
  • začinsko bilje – peršun, origano, bijeli luk
  • maslinovo ulje
  • biber i so

Priprema: Pomiješajte sir za začinima i napunite njime očišćene paprike. Poređajte ih u vatrostalnu činiju i zapecite na 200 stepeni oko 20 minuta. Ukoliko želite, preko njih možete da prelijete i neutralnu pavlaku i zapečete. Za dekoraciju stavite svjež peršun.

PROČITAJTE: Savršeni domaći ajvar bez konzervansa /RECEPT/

Supa od paprika

Sastojci:

  • 1 velika pečena paprika
  • ⅓ šoljice indijskih oraha
  • ⅓ šoljice vode
  • ½ čajne kašičice himalajske soli

Priprema: Navedene sastojke sameljite u blenderu, sipajte u posudu i dodajte peršun ili sveže sjeckanu crvenu papriku.

Izvor: still

Velika sunčanica

Velika sunčanica – Svijetlu kožicu prekrivaju brojne smećkaste krpaste ljuske, guste na sredini i rjeđe prema rubovima. Rub je iskidan. Šuplji valjkasti stručak jako je visok i krhak, a osnova je gomoljasto zadebljana.

Stručak pokrivaju sitni, vrlo gusti komadići čehice u koncentričnim i valovitim pojasima, tako da izgleda svijetlo i tamnoprugast. Pomični prstenak sastavljen je od više slojeva, na rubu iskidan. Gusti i široki listići su slobodni. Meso u klobuku je mekano i elastično, u stručku tvrdo i vlaknasto.

Boja klobuka se mijenja od sivkaste do svijetle boje lješnjaka, a kožicu prekrivaju više ili manje guste ljuske. Prstenak je u gornjem dijelu bijel, u donjem smećkast. Listići su isprva bijeli, kasnije postaju smeđi s ružičastom nijansom.

Velika sunčanica raste na travnatim površinama, u listopadnim i mješovitim šumama,uz rubove šuma, na pjeskovitim i šljunčanim tlima; pojedinačno ili u skupinama. Raste od ljeta do kasne jeseni.

Vrlo je slična kuštravoj sunčanici sa zdepastim stručkom i jače zadebljanom osnovom. Velika sunčanica je vrlo omiljena gljiva. Za konzumiranje je primjeren samo klobuk jer je stručak žilav i teško probavljiv. Prije upotrebe treba odstraniti ljuske s klobuka.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

U šumi nadomak Bihaća pronađen primjerak jedinstvene gljive

Proizvedena veganska koža od gljiva

Zaštita RUŽA od BOLESTI!

Ruže cvjetaju cijele godine sve do kasne jeseni. Pored redovne njege, već od proleća se trebaju primjenjivati sredstva za zaštitu. Lisne vaši se javljaju ukoliko je proljeće toplo i sunčano, bez padavina, dok se gljivična oboljenja javljaju kao posljedica vlažnog vremena.

CRNA PEJGAVOST RUŽE

Prouzrokovač Diplocarpon rose – Ovo je najznačajnija bolest ruže. Na lišću se javljaju pjege tamne boje i u okviru njih se mogu uočiti crne sitne acervule. Zaraženo lišće žuti i opada. Gljiva luči gas etilen koji dovodi do žućenja i opadanja. Simptomi se mogu javiti na lisnim i cvijetnim drškama, lastarima, čašici…

PROČITAJTE: Sadite ruže u jesen: Jednostavni koraci do savršenog ružičnjaka!

Suzbijanje – Ukoliko je proljeće kišovito, obavezno tretiranje izvoditi pred kišu. Tretmane treba primjenjivati na 7-8 dana ukoliko je vlažnost veća i na 14 dana ukoliko nema kiše. Koristiti neki od preparata: Antracol, Dithane, Bravo, Mankogal, Captan, Merpan. U vrijeme mirovanja vegetacije, ruže tretirati bakarnim preparatima.

https://agrosavjet.com/rjesenje-za-crnu-pjegavost-lista-ruze/

PEPELNICA 

Prouzrokovač Sphaerotheca pannosa – Pepelnica se lako prepoznaje po bijeloj brašnastoj prevlaci na lišću, u osnovi trnova, pupoljcima. Kada je suša, bolest se brzo širi. Svjetlost dodatno povećava njen razvoj. Prekomjerna upotreba azotnih đubriva dovodi do slabljenja biljaka i pojačava razvoj pepelnice. Suzbijanje. Preventivno prskati nekim od preparata kao što su Zato, Kolosul (Kosan), Rubigan, Folikur, Falcon

Pepelnica ruže: Kako da zaštite ruže i spriječite ovu bolest

RĐA RUŽE

Prouzrokovač Phragmidium rosae – Na listu se javljaju rdjaste pege. Lišće može opasti ukoliko je napad jači. Na naličju lista se javljaju reproduktivni organi gljive, narandžaste uredospore i crne teleutospore. Nedostatak kalijuma u zemljištu i prekomjerna upotreba azota dovode do pojačanog razvoja rđe.

Suzbijanje – Koristiti neke od preparata: Ditan, Falcon, Zato, Foliku

Mihailović Tamara, dipl. ing.

PROČITAJTE:

Kako podstaći cvjetanje ruža – Šta raditi sa ružama kada precvjetaju

Evo kako da sami napravite sadnice ruža

MLIJEČNI PROIZVODI KOJE MOŽETE DA ZAMRZNETE

Iako živimo u vremenu kada nam je hrana u izobilju dostupna tokom cijele godine na svakom koraku, zamrzavanje hrane je poželjno, jer:

• Štedi vrijeme – zamrzavanje hrane koja je već pripremljena daje vam opciju da imate pri ruci gotovo jelo u trenucima kada nemate vremena za njegovu pripremu od samog starta.
• Štedi novac – zamrzavanje hrane je opcija za veću količinu namirnica koje ste kupili, po vjerovatno nižoj cijeni od regularne, a nemate namjeru odmah da upotrebite za pripremu jela.
• Održava svježinu hrane – umjesto da posle trećeg dana bacite pokvaren ručak koji niko nije htio da pojede iz frižidera, opcija zamrzavanja vam daje priliku da ga kroz dvije, tri nedelje izvadite i stavite na sto.
• Pogodno je – zamrzavanje hrane je savršen način da pri ruci imate veći asortiman namirnica koje možete iskoristiti za pripremu jela, bez trčanja do prodavnice u zadnjoj minuti jer vam je ponestalo sastojaka.
• Zdravo je – zamrznuta hrana može bezbijedno da boravi na ledu i do 6 meseci. Pri tom imaćete na dohvat ruke uvek svježe namirnice

Mliječni proizvodi koje možete da zamrzavate su:

Puter – odlična namirnica za zamrzavanje koja ne mijenja svoju teksturu nakon što je bila na ledu. Ako imate priliku da kupite veću količinu putera po povoljnoj cijeni, iskoristite je jer puter bezbijedno možete čuvati u svom zamrzivaču do sljedeće upotrebe
Mlijeko – iako mlijeko ima tendenciju odvajanja nakon zamrzavanja, dovoljno je da ga promućkate nakon što se odmrzne i sasvim je pogodno za korišćenje naročito pri pripremi jela.
Pavlaka – konzistencija pavlake se u manjoj mjeri mijenja kada se nađe na ledu, ali za upotrebi pri prepremi hrane je sasvim u redu. Takođe je pogodna i za pripremu torti i kolača.
Krem sir – poput pavlake i krem sir blago mijenja svoj izgled kada se zamzne. Ako planirate da ga mažete na peciva neće izgledati naročito lijepo, ali će mu ukus biti nepromenjen. S druge strane za pripremu pečenja i pri kuvanju će biti savršen.
Jogurt – ako pri ruci imate veću količinu jogurta a brine vas istek njegovog roka, slobodno ga odložite u zamrzivač, gdje će i nakon vađenja biti perfektan za upotrebu, uz obavezno mućkanje.

Izvor: magično bilje

PROČITAJTE:

Zašto treba popiti šolju mlijeka pred spavanje

Smilje ne miriše na zaradu kao ranije

BANJALUKA, TREBINJE – Zbog nagle ekspanzije i prebukirane proizvodnje smilja i njegovog ulja, plantažnih zasada, smanjenog izvoza i potražnje ove godine stvorene su zalihe ulja od smilja na našem području, te ova proizvodnja trenutno nema tako veliku perspektivu kao prije pet godina.

Rekao je ovo  za „Nezavisne“ Nedeljko Kusturić, član Udruženja za ljekovito i aromatično bilje RS i vlasnik firme „Prirodno bilje“ Banjaluka, koji ističe da su proizvodnja smilja i potražnja za njim skromne, dok je cijena smanjena i do četiri puta u odnosu na period prije pet godina, kada su mnogi krenuli da se bave uzgojem ove ljekovite biljke.

Konkretno, u to vrijeme litar ulja od smilja koštao je i do 2.500 evra, dok je trenutna cijena oko 630 evra, međutim sve zavisi od tržišta na koje se plasira.

„U Hercegovini ima oko 10.000 litara na zalihama ovog ulja koje se uglavnom radi za izvoz. Ono stoji, ljudi ne znaju šta će s njim“, rekao je Kusturić.

On ipak očekuje da će se stanje normalizovati, jer je, kako kaže, ulje smilja s područja Hercegovine kvalitetno i cijenjeno.

„Iako postoje zalihe, ovo ulje neće propasti ako se pravilno uskladišti, jer ima neograničen rok trajanja. Izvoza ima i sada, ali je zbog problema s virusom korona reduciran“, kaže on, ističući istovremeno da je u posljednje dvije do tri godine došlo do tržišnog viška, koji se nije mogao plasirati, što ne znači da ulje u budućnosti neće biti traženije.

Dodao je da se planiranje u poljoprivredi radi na pet godina, te ako se uzme u obzir taj period, može se reći da do drastičnog poremećaja ipak nije došlo.

Zasijane površine su se smanjile, jer to više nije obećavajuća, perspektivna proizvodnja kao ranije, ali se ona donekle isplati i po sadašnjoj cijeni.

„Najveća greška je bila što su svi krenuli da uzgajaju smilje, a niko nije imao ugovorenu proizvodnju, odnosno mali broj njih je imao ugovorenu proizvodnju“, kaže Kusturić, koji smatra da je potrebna jedna vrsta planiranja i umrežavanja ove proizvodnje.

Nada Marić, vlasnica preduzeća „Elmar“ za preradu ljekovitog bilja iz Trebinja, kaže da je proizvodnja ulja od smilja na početku uzela maha, te da je bio „bum“, nakon dvije godine je pala, te se posljednje dvije-tri godine održava kontinuitet.

„Ova godina je specifična zbog korone, do marta nismo imali problema s prodajom. U našoj firmi sada nema velikih zaliha, ide polako, mislim da će sve ‘otčepiti’ dok se smiri situacija s koronom“, rekla je Marićeva.

Ona kaže da je potražnja pala u odnosu na prethodne godine, ali što se tiče proizvodnje u njihovoj firmi, nije bilo pada.

Dodala je da se u RS slabo koristi ovo ulje, ali da se u narodu budi taj interes, te da uglavnom radi za izvoz.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da u Registru poljoprivrednih gazdinstava u RS broj proizvođača smilja pada, te da je u prošloj godini prijavljene površine pod smiljem imao 71 proizvođač, a u ovoj godini 62 proizvođača.

„Linearno, opadaju i površine pod smiljem. U prošloj godini pod smiljem kao načinom korištenja parcela bilo je prijavljeno 75,59 hektara, a u ovoj godini 52,41“, kažu u resornom ministarstvu.

Smanjuje se i broj zahtjeva za podsticaje za smilje, te ih je 2017. godine imao 31 proizvođač, u 2018. sedam, a u 2019. godini samo šest.

„Što se tiče potražnje za smiljem na osnovu telefonskih razgovora s nekoliko prerađivača, zaključak je da se smanjuju proizvodnja i potražnja, tj. ukupne potrebe, jer još na tržištu postoje, kako kažu prerađivači, ogromne zalihe eteričnog ulja smilja, a potražnje gotovo da nema“, kažu u ministarstvu.

Dodaju da se ukupna proizvodnja ljekovitog bilja u RS povećava, te da je lani ukupna prijavljena površina pod ljekovitim i aromatičnim biljem bila 164,33 hektara, dok je u ovoj godini ona 223,01 hektar.

Izvor: nezavisne

Duguljasta bundeva od 50 kg atrakcija u Sanskom Mostu

U bašti Sulejmana Husanovića, koji živi nadomak Sanskog Mosta, iznikla je džinovska bundeva, misirača teška čak 50 kilograma.

Husanović kaže kako se radi o takozvanoj crnoj bundevi, koja je česta na ovdašnjim poljoprivrednim parcelama, ali je ova njegova, osim težine, neobična i po svome duguljastom obliku.

Kako navodi, brojne komšije ga posjećuju da se uvjere u taj plod jer su na ovim prostorima zaista rijetki primjeri da sazrije ovakva džinovska bundeva.

„Sjeme sam dobio od kolege iz Austrije i do sada se nisam sretao s ovakvim misiračama. Trenutno imam još nekoliko kapitalnih koje su teške oko četrdesetak kilograma, ali ova je najteža i najneobičnija“, kaže Husanović i dodaje kako će od nje sačuvati špice te naredne godine posijati malo veći dio bašte.

Dodaje kako uživa u uzgoju voća i povrća, te da posjeduje veliki plastenik u kojem provodi dosta vremena.

“Za mene su moja bašta i voćnjak pravi lijek i terapija, jer tu provedem dosta slobodnog vremena. Kada sam posijao bundeve nisam očekivao da će ovoliko izrasti, iako su prošle godine također bile teške. Ove godine su izrasle skoro duplo veće, na radost i iznenađenje svih nas u porodici“, dodaje Husanović.

Izvor: nezavisne novine

Kako đubriti vinovu lozu u jesen

Prije primene đubrenja vinove loze neophodno je uraditi sistematsku kontrolu trenutnog stanja plodnosti zemljišta i provjere pH- vrijednosti i na osnovu rezultata analize zemljišta po preporuci obaviti đubrenje zemljišta u vinogradu.

Jedan od najbitnijih faktora za rast biljaka je dostupnost makronutrijenata i mikronutrijenata. Oba faktora su direktno povezana sa pH vrijednošću. Kiselost zemljišta ometa uspešan razvoj biljaka, jer direktno utiče na dostupnost hranljivih elemenata koji se nalaze u zemljištu za njhovu ishranu.

Za osnovno đubrenje vinove loze primjenjuju se NPK đubriva koja sadrže manji procenat azota, a naglašen sadržaj fosfora i kalijuma , formulacija NPK 7-20-30 ili NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18) ,8:16:24 čiji odnos hraniva odgovara potrebama vinove loze.

Za srednje dobar prinos grožđa od 10 t/ha neophodno je đubrenjem unijeti u zemljište 100-120 kg/ha azota (N), 50-100 kg/ha fosfora (P2O5) i 85-170 kg/ha kalijuma (K2O). Dakle, na zemljištima umjereno dobro snabdjevenim fosforom i kalijumom primenjuje se 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili 700 kg/ha NPK (MgO,SO3) 7-14-21 (2, 18).

Tom količinom đubriva podmiruju se ukupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijumom, a manju količinu azota, koja se unese, vinova loza će iskoristiti za rast i razvoj korijena tokom zimskog perioda.

Đubrenje zrelim stajskim đubrivom

Uz redovno đubrenje mineralnim đubrivima treba voditi računa i o sadržaju organske materije u zemljištu.

Zato je dobro vinograde svake treće ili četvrte godine, u jesen, pođubriti zrelim stajskim đubrivom u količini 30-40 t/ha ili se može primijeniti neko drugo organsko đubrivo. Na taj način se povoljno utiče na stabilnost strukture zemljišta, mikrobiološku aktivnost, vodo-vazdušne i toplotne prilike u njemu, odnosno na ukupnu plodnost zemljišta.

Ukoliko se osnovno đubrenje ne obavi u jesen, treba ga obaviti zimi kada vremenske prilike to dozvoljavaju ( kada zemljište nije smrznuto ) , ali svakako bi ga treblo obaviti prije početka vegetacije u proleće.

Izvor: domaćinska kuća

PROČITAJTE:

Gdje je najbolje saditi vinovu lozu?

Kako orezati vinovu lozu u ljeto i zašto je to važno?

Tipovi rezidbe vinove loze na zrelo

Domaći recept – Crvene paprike sa bijelim lukom

Predlažemo vam jedan provjereni recept za pripremu kiselih paprika. Riječ je crvenim paprikama koje se kombinuju sa peršunom i bijelim lukom, a uz pečeno meso i domaći sir im niko ne može odoliti.

Potrebni sastojci:

  • 10 kg crvene paprike- roge
  • 1 litra sirćeta
  • 300 g sećera
  • 200 g soli
  • 1 konzervans (5 g)
  • 1 vezica svježeg peršunovog lista (oko 50 g)
  • 2 glavice bijelog luka

Priprema:

  1. Paprike oprati, osušiti pa ispeći. Pečene stavljati u posudu sa poklopcem ili u vrećice (tako ce se dobro napariti i lakše će se guliti).
  2. Šećer i so dobro izmiješati sa sirćetom (sirće u razmjeri 1 naprema sedam sa vodom) da se rastopi, tome dodati konzervans. U tu tečnost staviti oguljenu papriku, tako treba odstojati 24 sata.
  3. Sutradan u tegle slagati red paprike i svaki posuti sa sjeckanim bijelim lukom i sjeckanim peršunom.
  4. U svaku teglu staviti po jedan pritiskivač za zimnicu i dopuniti sa tečnošću u kojoj je paprika odstojala, toliko da prekrije paprike.

Izvor: nezavisnenovine

PROČITAJTE:

PEČENE PAPRIKE – 5 trikova za jednostavno GULJENJE

Žute paprike punjene kupusom

PAPRIKE PUNJENE SIROM za zimu – Recept koji ćete obožavati!

Jesen je pravo vrijeme za sadnju luka u plasteniku

Jesenji zasad luka u plastenicima zahtijeva adekvatno tretiranje zbog promjena u temperaturu i vlažnosti vazduha.

Jestivi lukovi koji su kod nas najzastupljeniji u proizvodnji, crnibijeli luk i praziluk, obrazuju pod zemljom pravu ili lažnu lukovicu, odnosno zadebljale rizome sa razervnim hranljivim materijama, koja se koristiti za ishranu ali i za proizvodnju mladog luka metodom pospiješivanja.

Mladi crni luk se za jesenju proizvodnju gaji pospiješivanjem iz krupnijeg arpadžika prečnika preko 22 milimetra ili sitne lukovice prečnika 30 milimetara. Pri povoljnim uslovima iz lukovice se brzo razvija korijen i listovi i obrazuje mladi luk (bijelo lažno stablo sa zelenim listovima).

Brzina rasta i broj mladih biljaka zavisi od krupnoće lukovice i broja tzv. gnijezda sa klicama, što je veći broj gnijezda, više mladih biljaka. Optimalna temperatura za rast mladog luka je 18 °C, a biljka podnosi i niže temperature. Rast mladog luka odvija se na račun rezervnih materija lukovica, zato se one mogu prilikm korišćenja za proizvodnju ređati gusto jedna do druge, plitko po površini zemljišta ili na samoj površini u tunelima i plastenicima.

Proizvodnja mladog luka pospešivanjem u zaštićenom prostoru, obavlja se kao čist usev ili se gaji između krastavca, paradajza i najčešće salate. Radi bržeg nicanja primenjuje se nekoliko načina za obradu lukovica.

Lukovice pokrivene slamom ili drugim materijalom mogu da se drže u toploj prostoriji 5 do 7 dana i zalivaju toplom vodom (40 – 45 °C). Lukovice mogu da se potapaju u vodu temperature 35 – 40 °C u trajanju od 12 do 15 časova. Osim kvašenja, lukovice mogu 5 do 7 dana da se drže na temperaturi do 30°C i relativnoj vlažnosti vazduha 80 – 90%.

Efikasan način obrade lukovica, za sadnju u oktobru i novembru, jeste odsijecanje od vrata do pleća lukovica, što omogućuje brzo nicanje. Svi načini za obradu lukovica imaju za cilj brže prorastanje listova i korijena. Pri pospešivanju najveći prinosi ostvaruju se gustom, plitkom sadnjom, lukovica do lukovice – bez razmaka redova, u lejama širine 120 centimetra. One i ne moraju da se pokrivaju slojem zemlje, nego se samo blago utisnu u zemlju.

U zavisnosti od veličine lukovica, potrebno je 8 do 10 kg sadnog materijala po metru kvadratnom. Posle sadnje lukovice se zaliju sa 10 l po metru kvadratnom tople vode (30 do 35 °C), što ubrzava prorastanje klica i rast mladog luka. U proizvodnji se primjenjuju redovne mjere njege.

Za brži rast mladog luka u plasteniku treba održavati temperaturu od 15 do 18 °C tokom sunčanih dana, odnosno oko 14 °C tokom oblačnih. Luk je kvalitetan i iz proizvodnje pri temperaturi od 10 °C, mada može da raste i pri niskim temperaturama od 2 do 5 °C.

Za sigurniju proizvodnju u toku zime u objektima bez grijanja treba koristiti dopunske tunele od PE folija ili neposredno pokriti luk agrotekstilom – agrilom. U takvom objektu luk uspiješno raste i pri niskim spoljnim temperaturama i do -10 °C.

Mladi luk brže raste ukoliko se u fazi 2-3 lista folijarno prihrani rastvorom tečnog đubriva tipa fertikare, sal, vuksal ili 0,2 % rastvorom azota.

Za kvalitet mladog luka bitno je da sadni materijal bude zdrav, tako da prije sadnje glavice treba potopiti 10-20 minuta u rastvor fungicida benlejta ili ditana, prema propisanoj koncentraciji za svaki rastvor, što spriječava razvoj gljivičnih oboljenja.

Tržišnu zrelost mladi luk pristiže u zavisnosti od sorte i temperaturnih uslova gajenja, za 20 do 45 dana od sadnje. Srednji prinos odnosno broj vezica sa 10 biljaka/m² ; u zaštićenom prostoru sa grejanjem kada je čist usjev mladog luka broj vezica je 22 do 25, ukoliko se u takvom objektu gaji sa salatom broj vezica je od 5 do 6, u objektu bez grijanja u čistom usievu je broj vezica 18 do 20.

Autor: dipl.ing. Slavica Kodžopeljić

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Kako saditi jesenje lukovice cvijeća!

Stručnjaci otkrili koliko dugo bijeli luk može trajati

Trulež luka – Bolest koja napada luk u skladištu