Naslovnica Blog Stranica 606

Zaštita ruža od zime u zavisnosti od vrste ruža

Agrosavjet
-
0
Zaštita ruža od zime u zavisnosti od vrste ruža

Sa porastom hladnoće, dolazi vrijeme mirovanja sadnica ruža i posljednja briga na kraju sezone je kako ih pripremiti za zimu. Od svih vrsta ruža, hibridne čajevke su najosjetljivije na zismku hladnoću i trebaju najviše priprema. Kompleksnost zaštite ruža ovisi o jačini zime u vašem podneblju.

Zaštita ruža od zime, zavisno od vrste ruža

Dok divlje ruže i druge autohtone vrste lako izdrže niske temerature zimi hibridne ruže kao čajevka , ruže penjačice i ruže stablašice ne mogu podnijeti mraz, hladnoću i smrzavanje.

Duboko zamrzavanje razbija stanične stijenke i isušuje njihove  grane te u kratkom roku mogu pocrniti i presahnuti. Ako želite da vaše ruže prezime potrebno ih je pravilno i na vrijeme zaštiti.

Kao i kod većine biljaka, najbolje je jamstvo za opstanak sadnice preko zime je dobra njega u ljetnim mjesecima, osobito borba protiv štetočina. Snažan grm će izdržati hladnoću tokom zime daleko lakše nego oslabljen.

Važno je da prestanete sa gnojidbom već u kasno ljeto. Odnosno prihranite ruže zadnji puta u sezoni dva mjeseca prije očekivanog prvog maraza. Takođe se suzdržite od većih obrezivanja krajem ljeta. Time se izbjegava poticanje novih izrsata ruža koji će stradati kod pojave prvog mraza. Kako ćete zaštiti ružu ovisi o jačini zime u vašem podneblju. Maknite sav stari malč ( trulo lišće i granje ) ispod i okolo ruža. U otpalom trulom lišću mogu insekti nametnici odložiti jajašca. Ružu možete zaliti vodom, naročito ako je ljeto bilo bez padalina.

Ruže čajevke i floribunde – zaštita od zime

1. Nakon pojave prvog mraza, svakako prije zamrzavanja, prikratite grane na 1/2 dužine. Kraće grane prikratite za 1/3 dužine. Otklonite trule, ispucale i bolesne grane. Svrha ovog podrezivanja je da najefikasnije zaštitite biljku.

2. Osim okopavanja možete donijeti zemlje iz ostalog dijela vrta i zagrnite bazu ružinog grma. Pješćano tlo je bolje nego humusno.

3. Dodajte novi malč. Nakon što se tlo zaledi, vrijeme je da dodate više malča. Ako živite u području s relativno blagim zimama, jednostavno nasipite malč preko biljke 6 do 12 centimetara. Ovaj debeli malč je posebno važan kada je zma bez snijega. Visinu nasutog malča popećavajte pogotovo ako se u jednom od hladnijih predjela. Možete dodati sjeno,koru, borove iglice, lišće te kao dodatnu zaštitu, zimzelene grane. Malč dodatno smanjuje moguću štetu koja može doći prilikom  naglih promjenama temperature  usred zime.

4. Budite oprezni o uklanjanju. U proljeće, je potrebno pričekati dok se tlo u potpunosti ne odmrzne. Sve naslage malča i zaštite pažljivo uklonite, tako da novi rast nije oštećen. U pripremi imajte dodatni malč za slučaj iznenadnog kasnog mraza.

Ruže čajavke su naročito osjetljive na hladnoću. Tlo oko osnove grma očistite od trulog lišća i nečistoća. Okopajte tlo oko korijena ruže prije nego je počelo zamrzavanje. Zagrnite humku visine 15-20cm ako ste u području umjerene zime do 30 cm u području hladne kontinentalne zime. Na koji način ćete zaštititi ružu čajanku ovosi o jačini zime u vašem klimatskom podneblju.  Ako je temperatura tokom zime ispod  7 ° C duže vrijeme, bez snijega obavezno zaštitite svoje ruže.

Ako tlo smrzava i smrznto je većinu zime a vjerojatnost da će temperature pasti ispod -12 ° C, snježnog pokrivača, vaše hibridne čajevke je potrebno prekriti. U podneblju gdje su niske teperature vrlo rijetke ali zimi ima mnogo učestalih kiša, tlo će biti većinom natopljeno tokom zime. U tom slučaju je bolje da ne prekrivate  ruže,  jer vlažnost potiče razvoj gljivičnih i drugih bolesti.

Ruže stablašice – zaštita od zime

Ruže stablašice u područjima sa čak i srednje hladnom zimom, potrebno je zaštiti kako bi mogle prezimiti. Potrebno je zaštiti krošnju i dio gdje je ruža cijepljena na stablo ili zaštiti cijelo drvce, umatanje jutom, slamom ili borovim grančicama. Pri tome je potrebno pripaziti da snijeg ne polomi grane. Mlade ruže stablašice u hladnim predjelima, možete zaštiti po cijeloj visini.

1. Oko sadnice možete zabosti 4 čvrsta kolca. Posložite malč u predjelu oko korijena.

2. Zaštitnu ogradu možete obaviti jutom ili navucite vreću. Užetom povežite jutenu vreću i štapove da ostane sigurno na vjetar. Zatim ispunite u sredini sa izolacijskim slojem od isjeckanog suhog lišća. Ruža je sada zaštićena od loših vjetrova i snijega.

Ruže stablašice posađene u tegle koj ostaju naterasi ili balkonu, potrebno je zaštiti teglu i krošnju. Idealno je ako imamte mogućnost smjestite tegle u zaštićeni prostor uz južni zid zgrade ili bolje u negrijanu garažu. Ruže u zatvorenom  prostoru se isušuju i potrebno ih je povremeno zaliti po ptrebi ( jednom mjesečno)

Ruže penjačice su osjetljive na zimu i vjetar

One trebaju posebnu zaštitu  predjelima gdje temperature zimi obično pada ispod nule. Možete ih prekriti folijom ili jutom ili ih odvojiti od njihove potpore ( rešetke) i položiti ih vodoravno na tlo. Pokrijte ih sa malčom od lišća, iverja, ili zemljom.

Izvor: mojanekretnina.eu

PROČITAJTE:

Kako zaštititi ruže preko zime

Sadite ruže u jesen: Jednostavni koraci do savršenog ružičnjaka!

Ovako ćete pravilno posaditi ruže

Plamenjača salate – Kako se boriti protiv ove bolesti

Agrosavjet
-
0
Plamenjača salate – Kako se boriti protiv ove bolesti

Plamenjača salate je oboljenje koje se javlja na zelenoj salati, radiču, cikoriji, artičoki, ukrasnim biljkama. Prvi simptomo se javljaju na donjem lišću u vidu bjeličaste prevlake.

Plamenjača salate je oboljenje koje izaziva gljivica Bremia lactucae i široko je rasprostranjena po cijelom svijetu. U Europi je prvi put zabilježena 1843. godine. Gljivica Bremija lactucae parazitira preko 230 biljaka. Osim salate, ovo oboljenje se javlja i na radiču, cikoriji, artičoki, ukrasnim biljkama. Kod nas se redovito javlja svake godine. Štete na salati mogu biti direktne – propadanjem biljaka i indirektne – kada umanjuje kvalitetu i tržišnu vrijednost salate.

Visoka vlažnost presudna za pojavu oboljenja

Bolest se može javiti na otvorenom i u plastenicima. Najčešće se javlja pri proizvodnji salate u zatvorenom tokom kasne jeseni i ranog proljeća, kada se odgovarajuća vlažnost formira između donjih listova i tla. Presudni uslovi za pojavu simptoma su meteorolški: osvjetljenje, temperatura i vlažnost, kao i dužina trajanja optimalnih uslova. Kao i druge plamenjače, i plamenjača salate se javlja prilikom povećane vlažnosti i slabe ventilacije.

Sporulaciju izazivaju tama, povećana vlažnost i povoljna temperatura, veliki broj oblačnih i maglovitih dana. Konidije se raznose vjetrom i kišnim kapima. Spore se najviše oslobađaju prijepodne od 10 do 12 sati kada je njihova koncentracija i najviša. Životni vijek spora je kratak, pogoduje im magla i visoka vlažnost. Zaraza se u povoljnim uslovima veoma brzo širi i već nakon pet dana se pojavljuju prvi simptomi. Plamenjača može u takvim uslovima u potpunosti uništiti usjev salate. Gljivica stvara veliki broj sojeva, tako da otpornost sorti i hibrida nije garancija za zdrav usjev.

Mlade presadnice najugroženije

Simptomi infekcije mogu se pojaviti u toku cijelog proizvodnog ciklusa, ali su mlade biljke najosjetljivije. Prvi simptomi se javljaju na kotiledonima i prvim listovima koji u potpunosti mogu biti prekriveni bjeličastom prevlakom. Mlade biljke veoma brzo uginu. Otpornost na gljivicu se povećava sa starošću biljke. Na starijem lišću formiraju se uglaste pjege oivičene nervima. U početku su pjege svijetlozelene ili žućkaste boje (hlorotične), a poslije potamne. Lisni dijelovi se sasušuju ili zbog veće vlage podliježu truleži. Tipičan simptom pojave ovog oboljenja je pojava bjeličaste prevlake sa donje strane lista. Bolest se može javiti i u zasadima sjemenske salate. Simptomi ostvarene infekcije su vidljivi i na cvjetnoj dršci i cvijetu. Ovo oboljenje može umanjiti prinos, sniziti kvalitetu sjemena, pa čak i u potpunosti uništiti proizvodnju sjemena.

Bremia lactucae prezimljava u zaraženom biljnom materijalu u obliku micelija ili u formi ospora. Primarne zaraze se mogu ostvariti inokulativnim materijalom iz zemljišta, sa ostavljenih zaraženih biljaka, iz susjednih zaraženih zasada, divljih i samoniklih pripadnika roda Lactuca i preko sjemena. Uloga sjemena u širenju ove zaraze je veoma mala. Spore se šire putem vjetra i vode.

Preventivne mjere – osnova zaštite

Salata se u ishrani koristi u svježem stanju i sirova i zbog toga je zaštita salate od ove gljivice veoma specifična te traži niz preventivnih mjera. Salata se sadi na ocjeđenim i sunčanim zemljištima, treba izbjegavati udoline gdje se zadržava magla, razmak u redu i između redova treba biti veći – to omogućava bolje provjetravanje.

Dobar plodored smanjuje inokulacioni potencijal. Dobri predusjevi za salatu su: krompir, kupus, paprika, paradajz, crveni luk i mrkva, dok su loši predusjevi peršun i celer. Pri gajenju u plastenicima je potrebno regulisati vlažnost, omogućiti dobro provjetravanje, spriječiti kapanje sa folije kojom je plastenik prekriven, regulisati temperaturu, ukloniti sve biljne ostatke koji mogu biti izvor zaraze za naredne usjeve salate, poštovati plodored, regulisati ishranu azotnim đubrivima. Salata se na isto mjesto može saditi nakon 2 do 3 godine. Nakon berbe potrebno je pažljivo ukloniti sve biljne ostatke.

Za sjetvu treba koristit visoko kvalitetno sjeme, ali i izvšiti dezinfekciju sjemena u toploj vodi 15 do 20 minuta na temperaturi od 48 do 50°C. Nakon toga, sjeme brzo ohladiti za 2 do 3 minute u hladnoj vodi i prosušiti.

Zaštita salate eko pripravcima

Preventivna tretiranja treba obavljati od presađivanja do pojave 11 ili 13 listova što zavisi od uslova proizvodnje. Dobri rezultati u zaštiti salate se postižu korištenjem preparata od mlijeka i joda. U 9l vode ulije se 1l mlijeka i doda 5% otopina joda u količini od 10 do 12 kapi, ne više. Veoma dobro se pokazala i otopina bijelog luka.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Kako protiv najčešćih bolesti zelene salate

Salata tokom cijele sezone

Salata u zaštićenom prostoru: Kako dobti kvalitetne glavice?

Da li je bolja upotreba STAJNJAKA zimi ili na proljeće?

Agrosavjet
-
0
Da li je bolja upotreba STAJNJAKA zimi ili na proljeće?

Stajnjak zimi ili na proljeće? Savjeti su neophodni da bi stajnjak bio maksimalno iskorišten i da procenat humusa u zemljištu bude viši. Kada je pravi trenutak pročitajte u sljedećem tekstu.

Primjena stajskog đubriva

Optimalno vrijeme za primenu stajnjaka zavisi od klime, tipa zemljišta i stepena zrelosti stajnjaka. Izvoženje i zaoravanje ovog đubriva može da se obavlja u sva četiri godišnja doba. Svaki period ima svoje dobre, ali i loše strane.

Iznošenje stajnjaka tokom ljeta, po završetku žetvenih radova pogodno je sa stanovišta organizacije rada. Međutim zbog visoke temperature u tom periodu mogu da nastanu veliki gubici pre svega amonijaka ali i nitratnog oblika azota. Đubrenje stajnjakom u jesen prije osnovne obrade je povoljno.

Gubici pri izvoženju su svedeni na minimum i stajnjak se dobro izmješa sa zemljom. Ovo vrijeme izvoženja stajnjaka je nepovoljno iz organizacionih razloga jer je to sezona kada na gazdinstvu ima puno posla, prije svega oko berbe kukuruza ali i pripreme zemljišta za ozime usjeve. Osim toga u slučaju tople i vlažne zime i prilikom jesenjeg izvoženja stajnjaka može doći do ispiranja nitrata u dublje slojeve čime se smanjuje njegova vrijednost.

Tokom zime stajnjak može da se rastura po snijegu ili po smrznutom zemljištu. Gubici su tada beznačajni, ali nastaju teškoće pri njegovom zaoravanju.

Stajnjak na proljeće

Iznošenje stajnjaka prije proljećnih poljskih radova je povoljno jer su gubici hraniva minimalni, a usjev u toku vegetacije koristi hraniva koja se oslobađaju iz stajnjaka. Međutim davanjem u proljeće svježeg stajnjaka u kojem je veoma nepovoljan odnos azota i ugljenika može da se izazove azotna depresija. Osim toga pri zaoravanju stajnjaka u tom periodu dolazi do većih gubitaka zemljišne vlage usljed povećanog isparavanja.

Na brzinu razlaganja stajnjaka utiču klimatski uslovi i tip zemljišta. U uslovima vlažnije klime, stajnjak može da se primjeni znatno prije sjetve, a na pjeskovitom i lakim zemljištima primjenu treba što više približiti vremenu sjetve. Razlaganje je brže u lakšem zemljištu i tamo gdje ima više padavina, ali u takvim uslovima može doći do ispiranja hraniva. Zato je preporuka u sušnijim uslovima i na težim tipovima zemljišta stajnjak za jare usjeve treba zaorati u jesen, a u humidnoj vlažnijoj klimi i na lakim zemljištima u proljeće.

Po rasturanju stajnjak treba što prije zaorati na odgovarajuću dubinu. U protivnom nastaju veliki gubici prije svega amonijaka pa se smanjuje njegova upotrebna vrijednost. Ukoliko se stajnjak zaore šest sati poslije rasturanja njegova vrijednost je smanjena za 20 procenta. Ako se to obavi sutradan gubici se povećavaju na 30 odsto, a stajnjak zaoran četiri dana poslije rasturanja ima upola manju upotrebnu vrijednost. Nažalost ovo je u našim uslovima najčešći slučaj, a proizvođači to objašnjavaju nedostatkom vremena i radne snage.

Kakva je korist od stajnjaka

Treba istaći da stajnjak ima prije svega ulogu da obogati zemljište humusom i da ga učini rastresitim kako bi se na parceli poboljšao vodno-vazdušni režim. Zemljište nađubreno stajnjakom može da primi veću količinu vode što je u sušnijim uslovima biljne proizvodnje od velikog značaja. Mnogi ratari smatraju da su zaoravanjem stajnjaka rješili probleme đubrenja gajenih kultura. To ipak nije tačno jer sadržaj osnovnih hraniva u stajnjaku i nije tako velik.

U dobro zgorelom goveđem stajnjaku ima oko 0,5 procenata azota, do 0,2 odsto fosfora i oko 0,6 procenata kalijuma. To znači da se sa 30 tona stajnjaka po hektaru u zemljište unese oko 150 kg azota, 60 kg fosfora i oko 180 kg kalijuma. To i nije neka velika količina NPK hraniva, imajući u vidu da je njihova iskorišćenost u prvoj godini po zaoravanju oko 50 procenata, a u drugoj oko 30 i u trećoj oko 20 odsto. Zato je neophodna i primjena kompleksnih mineralnih đubriva. Zbog smanjenja stočnog fonda u našoj zemlji nedostatak ovog đubriva je sve veći, pa je preporuka struke primjena i manje količine stajnjaka 8-10 t/ha jer se i sa ovako malom normom đubrenja oživljava aktivnost zemljišnih organizama čime se povećava plodnost zemljišta.

Autor: Savjetodavac ratarstva i povrtarstva Nebojša Božović

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Stajnjak ili mineralna đubriva – Šta je efikasnije?

Napravite KOKOŠIJI STAJNJAK za prihranu biljaka

Preporuke stručnjaka kako najbolje čuvati stajnjak

Interesantne ideje da upotrebite KORU OD JABUKE

Agrosavjet
-
0
Interesantne ideje da upotrebite KORU OD JABUKE

U kori od jabuke krije se mnogo hranljivih materija, pa se preporučuje da se ne baca već pojede. Međutim, ukoliko baš ne volite ovaj dio sočnog voća, ili pripremate kolače pa vam je kora samo višak, evo kako je možete upotrebiti.

Napravite žele

Jabuke su pune anitoksidanata, posebno u kori. Ustvari, gotovo pola vitamina C jedne jabuke se nalazi u njenoj kori. Svoju dozu antioksidanata možete dobiti za doručak sa želeom napravljenim od kora ili čak čipsom od kora. Sve što treba da uradite je da komadiće kore jabuke poprskate s malo vode, šećera i cimeta. Poređajte ih na pleh obložen papirom za pečenje i pecite u rerni zagrejanoj na 150°C dok ne postanu hrskave (povremeno ih okrenite).

Očisitite posuđe

Aluminijumske posude kore od jabuka lako čiste, jer sadrže kiseline koje rastvaraju nečistoće. Skuvajte šaku kora od jabuka i ostavite da krčkaju u posudi koju želite da očistite 20-30 minuta. Prljavština bi trebalo da nestane (da se podigne).

Skuvajte čaj

Tako ćete najbolje izvući mnogo antioksidanata iz kora jabuke, a bez šećera. Treba vam šaka kora od jabuka, 3 do 4 šolje vode, pola kašičice cimeta, 1 kašika meda i 1 kašika limunovog soka. U posudu stavite sve sastojke osim meda i kuvajte 15-tak minuta. Procijedite, dodajte med i imate savršeno zdrav napitak.

Osvežite vazduh

Jabuke i cimet su mnogim ljudima najdraži mirisi domaćinstva. Kuvajte kore od jabuka, cimet, đumbir i limun. Ostavite da isparava dok se miris širi kućom.

Izvor: stvarukusa.rs

PROČITAJTE:

Čaj od kore mandarine može biti idealan lijek

Čaj od nane za lice – Jednostavan, a dobar trik!

Čaj od kore pomorandže – Priprema i ljekovitost

Probajte jednostavan trik koji će vam olakšati kuvanje

Agrosavjet
-
0
Probajte jednostavan trik koji će vam olakšati kuvanje

Stavite vodu da zavrije kako biste skuvali tjesteninu, rižu, krompir.. A onda odlučite oprati suđe, narezati ostatak namirnica za ručak i zaboravite na vodu – ona iskipi!

Na kraju sami sebi napravite dodatni posao, pa morate, osim pripreme jela, i oprati šporet. Tu situaciju možete vrlo lako spriječiti jednostavnim trikom – stavite drvenu kuvaču preko lonca, prenosi Food Hacks.

Ovaj trik djeluje na dva načina. Prvo, suva drvena kuvača destabilizira mjehuriće kada dođu u kontakt s njezinom površinom, pa se kipuća voda povlači.

Drugo, mjehurići i pjena stvoreni od kipuće vode pune se parom. Ako dođu u dodir s nečim čija je temperatura ispod 100°C, para će se kondenzirati, odnosno pretvoriti opet u tekućinu.

Iako je ovaj trik odličan, ima i nekih nedostataka. Kada se kuvača nakon nekog vremena zagrije, voda će se podići bez obzira na nju. Također, nije dobro koristiti metalnu jer nema nikakvo djelovanje, baš suprotno – mnogo brže provodi toplinu. Imajte na umu, ako se uvijek koristite istom drvenom kuvačom, da će se ona iskriviti od vlage.

Izvor: radiosarajevo.ba

PROČITAJTE:

Trik za KUVANJE JAJA: “Ovo je genijalno, potpuno menja SVE”

Kako da pravilno odmrzavate hranu

Otkoštavanje piletine uz ove korake biće lakše nego ikada

Agrosavjet
-
0
Otkoštavanje piletine uz ove korake biće lakše nego ikada
Otkoštavanje piletine  – Odstranjivanje kostiju iz pileta zna biti vrlo komplikovano, ali ako se usvoji pravilna tehnika, ovaj postupak više vam neće predstavljati problem
Rašireno je mišljenje da je otkoštavanje piletine posao za iskusne kuvare, no zapravo vam samo trebaju oštar nož te malo vremena i strpljenja.
Ono što je bitno kod otkoštavanja jeste poznavanje anatomije pileta i uživanje u onome što se radi, kaže Matko Bukovec, chef restorana Zeleni papar iz Samobora. Evo nekoliko savjeta kako odstraniti kosti pileta, a da pritom meso ostane u lijepom komadu.
  1. Prvo se fokusirajte na batke. Pile raširite u području zabataka. S unutarnje strane batka napravite rez uzduž. Jednom rukom držite kost zabatka, dok drugom drži nož kojim ćeš odstraniti kost batka.
  2. U drugom koraku pronađite gornji dio prsne kosti te prema njoj zarežite pile skroz do rebara. Nakon što je to gotovo, nožem polako odrežite meso koje se nalazi oko prsne kosti. Ponovi postupak s druge strane prsne kosti, skroz do rebara sve dok ne oslobodite prsnu kost i kralježnicu pileta. Uvijek birajte svježe i kvalitetno pileće meso.
  3. Odrežite vrh krila te zarežite donji dio da pronađete kost. Kroz donji dio krila izaći će jedna kost koju trebate odstraniti. Vrh krilca koji je odstranjen stavite sa strane jer ga kasnije možete koristiti za pileći temeljac. Postupak ponoviti s drugim krilcem.
  4. Nakon toga napravite jedan rez uzduž kostiju zabatka, s jedne i druge strane. Kosti se vade po istom principu kao i za batak. Desnom rukom držite pile, lijevom zarežite i snažnim pokretom povucite kost prema sebi i oslobodite je od mesa. Isto ponoviti i na drugoj strani.
  5. Na mesu treba ostati kožica, a kost se oslobađa. Radi sigurnosti da je pile u potpunosti otkošteno, izvaditi hrskavice iz zabatka te još jednom prstima prođite po mesu. To je to, pile je napokon otkošteno!

Sada kada smo vam otkrili sve tajne savršenog otkoštavanja, na vama je samo da isprobate ovu tehniku.

Izvor: gastro.24sata.hr

PROČITAJTE:

Pileća supa: “Najbolji lijek protiv prehlade koji postoji”

Kako pravilno odmrznuti piletinu

Priprema čvaraka – 3 najveće greške

Kako sačuvati plastenike od snijega

Agrosavjet
-
0
Kako sačuvati plastenike od snijega
Savjetodavna služba u biljnoj prozivodnji apeluje na proizvođače da reaguju preventivno da se ne bi dogodile štete.

Potrebno je obezbijediti i montirati prskalice-rasprskivače na krovu plastenika i sa prvim pahuljama snijega pustiti vodu i tako ne dozvoliti da se stvori snježni pokrivač, koji najčešće prouzrokuje pucanje folije, a postoji opasnost i od krivljenja i lomljenja konstrukcije.

Proizvođači koji nisu u mogućnosti da obezbjede rasprskivače, a imaju manje plastenike, imaju mogućnost da se sa zemlje, pomoću crijeva sa većim protok vode pokušaju odbraniti od snijega.

Ukoliko se zakasni sa puštanjem vode, kod nakupljenog snijega bolje je ne uključivati rasprskivače, jer neće biti pozitivnog efekta, već suprotno. Opasnost postoji i kod previše niskih temperatura, jer dolazi do smrzavanja vode, posebno u noćnim satima i u tim slučajevima dobro je improvizovati produžene alatke sa tupim vrhovima za čišćenje snijega, da se ne ošteti folija.

S obzirom na izuzetno mali broj poljoprivrednih proizvođača koji imaju grijanje u plastenicima, ostali moraju obezbjediti dogrijavanje sa plinskim grijačima, radijatorima, el.grijalicama i sličnim izvorima toplote. Usjeve u ovom periodu treba prekriti agrotekstilom (agril, lutrasil) ukoliko to nije urađeno, da bi se pokušalo spriječiti smrzavanje povrća.

Ukoliko je zasnovana proizvodnja u plastenicima, a kod velikog broja proizvođača u toku je proizvodnja lisnatog povrća (salata, blitva, spanać, raštan) u zimskom periodu, uslijed nastalih šteta na objektima, stradati će i usjevi.

Izvor: vijesti.me

PROČITAJTE:

Snijeg – Pozitivne i negativne strane za biljke

Šta je AGRIL folija i kako se koristi za zaštitu biljaka?

Kako snijeg i minus utiču na poljoprivredne kulture

Neutrošena bjelanca – Korisni načini da ih pametno iskoristite

Agrosavjet
-
0
Neutrošena bjelanca – Korisni načini da ih pametno iskoristite

Pravili ste kolače i ostala vam je gomila neiskorištenih bjelanaca? Nipošto ih nemojte bacati jer mi imamo sjajne ideje kako da ih iskoristite.

Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje

Jela od kupusa su česta na našim trpezama. Koristi se kao svježe, bareno, prženo, kiselo… Kupus je važno povrće u ishrani, visoke je biološke, ali niske kalorijske vrijednosti. Potrošnja kupusa kod nas opravdava gajenje ovog povrća.

Proizvodnja ranog kupusa

Proizvodnja kupus a u našim uslovima odvija se u dva navrata (kao rana i gajenje kao postrnog usjeva ječma, pšenice ili nakon ranog krompira, graška, mladog luka i sl.)

Bitno je proizvesti zdrav kvalitetan rasad kupusa koji će kasnije odgovarajućom njegom dati stabilan prinos i dobru zaradu.

Rasađivanje kupusa zavisi od vremenskih prilika, ukoliko vrijeme dozvoli sa rasađivanjem se počinje početkom aprila tako da kupus u zavisnosti od sorte stigne za seču od početka juna do kraja jula.

Kupusnjače su otporne na niske temperature, a rasad kupusa se ne pikira, temperature u toploj leji treba da su oko 16 stepeni i obavezno je redovno provjetravanje.

Količina sjemena i sjetva

Potrebna količina sjemena za jedan ha oko 500 gr (zavisi od krupnoće sjemena), a razmak u redovima je 7-10 cm x 2 cm.

Nakon sjetve sjemena rasad pristiže za 30-45 dana. Kod rasada najbitnija je čvrstina biljke, dobra razvijenost korijenovog sistema i zdravstveno stanje biljke.

Rasad i rasađivanje kupusa

Rasađivanje na otvorenom polju obavljamo kada biljčice imaju 5-6 listova.

Na lakim zemljištima prednost dati ranijim sortama dok teža zemljišta pogodnija su za kasnije sorte. Kupusi najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim zemljištima pH 5,5-6,5.

Kupus je otporan na niske temperature, podnosi kratkotrajne mrazeve i do -10 ºC, a temperature iznad 25 ºC negativno utiču na rast i razviće (optimalne temperature za rast i razvoj kupusa su 15-20 ºC).

Za proizvodnju ranog kupusa prednost dati plodnim, umjereno vlažnim i dobro pripremljenim zemljištima, sitnomrvičaste strukture.

Rani kupus ima manju lisnu rozetu pa se sadi na rastojanju 50×50, 60×40, ili 50×60, postići sklop 50-66000 biljaka.

Idealno vrijeme za rasđivanje je jutro ili veče i umjereno oblačno, sadnja rasada obavlja se ručno sadiljkom i u novije na većim površinama mašinski.

Prilikom rasađivanja obavezno odbaciti biljčice koje su bez temenog pupoljka i sadnja se obavlja do prvih listova (kotiledona).

Dan prije rasađivanja obaviti zalivanje parcele na kojoj ćemo saditi kupus.

Sadnjom po toplom vremenu ili sadnju prerastlog rasada poželjno je odrezati dio lisne mase kako bismo smanjili isparavanje vode preko lista i poboljšali prijem biljaka.

Nekoliko dana nakon rasađivanja vršimo kontrolu usjeva, ukoliko je prijem biljaka više od 10 % vršimo popunjavanje praznih mjesta gde nije uspio prijem rasada.

Agrohemijska analiza zemljišta, pa đubrenje

Đubrenje kupusa treba obaviti na osnovu agrohemijske analize zemljišta. Nakon rasađivanja biljke najviše usvajaju azot, porebe za fosforom su izražene u fazi formiralja glavica, a kalijum biljke najviše usvajaju u fazi rasta glavice.

Najveće prinose dobijamo kombinacijom organskih i mineralnih đubriva.

Osnovno đubrenje izvodimo s jeseni zaoravanjem stajnjaka 20-40 t/ha i mineralnim đubrivima NPK formulacije 8:16:24 ili slične formulacije u količini od 400-500 kg/ha. U novije vrijeme sve se više koriste granulisana đubriva koja imaju sličan sadržaj azota i fosfora, a izraženiji kalijum oplemenjena mikro elementima.

Do rasađivanja treba uneti 1/3 ili 2/3 fosfora i kalijuma.

Ostatak se dodaje u dva prihranjivanja, prvo izvodimo 2-3 nedelje nakon rasađivanja prilikom međuredne obrade i tada se dodaje 1/3 azota a drugo prihranjivanje se izvodi u fazi formiranja lisne rozete 1/3 azota, fosfora i kalijuma.

Zbog čestih navodnjavanja dolazi i do ispiranja azota iz površinskog u dublje slojeve, pa je, s obzirom na plitki korenov sistem kupusa, neophodno obaviti i jedno do dva prihranjivanja azotnim mineranlim đubrivima, sa 200 kg/ha KAN-a ili 100 kg uree.

Voditi računa prilikom prihrane velike količine azota u kasnijim fazama produžuju vegetaciju a često i izazivaju pucanje glavica.

U praksi kod nas se najčešće izvodi jedna prihrana 1/2 azota i 1/3 fosfora i kalijuma od ukupne količine 20-30 dana od rasađivanja kada krene najintezivniji rast rozete.

Gdje proizvođači nemaju sisteme ili rasprskivače prihrane obavljaju neposredno prije zalivanja.

Prilikom zaštite možemo dodavati folijarno amino kiseline 150 ml/100 l, na pojedinim parcelama ako uočimo nedostatak kalcijuma moramo ga primjeniti u količini 25-30 kg/ha.

Pravilnom ishranom skraćuje se vegetacija, značajna je u proizvodnji ranog kupusa.

Dovoljna količina azota u fazi rasada i do momenta obrazovanja glavica i visoka količina fosfora u periodu obrazovanja glavica pospješuju zrenje kupusa.

Količina potrebnih hraniva potrebna kupusu 200-300 N, 120-150 P2O5, i 250-350 K2O i 40-60 MgO.

dipl. inž. Dragan Mijušković,  PSSS Jagodina.

PROČITAJTE:

Jesenja sadnja kupusa – Korisni savjeti za uspiješnu proizvodnju

Berba kupusa u više termina zrelosti!

Đubrenje kupusa obećava dobar prinos na jesen

Biljke koje poboljšavaju cirkulaciju u nogama i rukama

Agrosavjet
-
0
Biljke koje poboljšavaju cirkulaciju u nogama i rukama

Poremećaj zbog kojeg ne možete zagrijati ruke i noge najčešće nastaje zbog loše cirkulacije krvi koja može biti uzrokovana i ozbiljnim bolestima. Osim terapije koju propisuje službena medicina, od pomoći može biti i prirodni lijek za hladne ruke i noge.

Poremećaj krvne cirkulacije najčešće je posljedica neke bolesti ili patološkog stanja, koji nisu uvijek bezazleni. To mogu biti nasljeđe, stres, starenje, dijabetes, nepravilna prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti, deficit određenih hranjivih tvari, povišen krvni tlak, debljina, ateroskleroza, problemi s kralježnicom, upala krvnih žila, trudnoća.

Hladne i teške te otečene noge, pogotovo gležnjevi i stopala te prsti na nogama, kao i hladne ruke i prsti na rukama, najčešći su znak slabe cirkulacije, odnosno toga da kroz arterije i kapilare ne teče dovoljno krvi, pa je ne dolazi dovoljno do udaljenih dijelova tijela.

Prirodni lijek za hladne noge

Stolisnik – Ova biljka poboljšava cirkulaciju i ima antitrombocitni učinak. Svjež ekstrakt (sok) stolisnika odlično je sredstvo protiv proširenih vena, venskog zastoja i pritiska u glavi praćenog bolovima. U slučaju loše cirkulacije uzima se tinktura od stolisnika koja se priprema po starom narodnom receptu.

U litru domaće rakije prepečenice staviti 100 g cvjetova i listova stolisnika. Ostaviti da odstoji osam dana, uz svakodnevno mućkanje. Procijediti u čistu bocu i piti tri puta dnevno prije jela po jednu žličicu.

Ruzmarin – U narodnoj medicini ružmarin se najčešće koristi u obliku napitaka i obloga. Vino od ružmarina odlično je sredstvo za ubrzavanje protoka krvi, a priprema se na sljedeći način.

Šaku listova ruzmarina preliti litrom domaćeg vina, mješavinu uliti u staklenu bocu i ostaviti da stoji sedam dana uz svakodnevno mućkanje. Osmog dana procijediti i piti jednu manju čašicu (0,3 dl) dnevno prije doručka i ručka.

Čaj od ruzmarina može se piti ili pripremati kao oblog: 5 g listića ruzmarina kuvati dvije minute u 1,5 dl vode, pa procijediti. Piti ujutro i navečer po jednu šolju. Ovim čajem može se namočiti lanena krpa, koja se zatim obmota oko stopala i prekrije suhim toplim ručnikom. Drži se pola sata navečer, prije spavanja.

Ulje za cirkulaciju

Za poticanje cirkulacije ulje gospine trave (kantarionovo ulje) utrljajte u tankom sloju dva puta na dan, laganim pokretima odozdo prema gore, prema srcu, kako i teče venski krvotok.

PROČITAJTE: Kako napraviti i koristiti ulje od kantariona

Kokosovo ulje – Veoma je korisno za poboljšanje cirkulacije krvi, budući da sadrži zdrave masti koje pomažu u smanjivanju zapaljenja arterija, što poboljšava protok krvi u cijelom tijelu. Pored toga što se savjetuje da dnevno konzumirate od 2 do 3 kašike ekstra djevičanskog kokosovog ulja, također možete da koristite blago zagrijano kokosovo ulje da masirate ruke i noge svakodnevno.

Čaj za cirkulaciju

Pored čaja od ružmarina, zeleni čaj i čaj od đumbira su takođe odlični čajevi za cirkulaciju.

Izvor: narodnilijek.com

PROČITAJTE:

Da li je čaj zdraviji napitak od kafe

Chia sjemenke sadrže 6 puta više kalcijuma od mlijeka

Napravite sami ljekovito ulje od đumbira

1...605606607...1.017Stranica 606 of 1.017

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia