Naslovnica Blog Stranica 549

Orezivanje smokve – Pravila koja morate poštovati za visok prinos

Agrosavjet
-
0
Orezivanje smokve – Pravila koja morate poštovati za visok prinos

Smokva je biljka koja rano stupa na rod, već u drugoj godini. Da bi rodnost bila visoka i redovna, pored pravilne sadnje i agrotehničkim mjera, treba da se izvede i pravilna rezidba.

Smokva je slabo otporna na vremenske neprilike. U hladnijim krajevima pronađite joj zaklonjeno mjesto.

Rezidba se svodi na „čišćenje“ stabla svake druge godine da biste odstranili stare grane.

U martu kada više ne morate da se bojite marzeva, odstranite nekoliko starih grana koje više ne rađaju, tako da sačuvate dvanaestak grana.

Tokom orezivanja  potrebno je orezati  i nove grane (uključujući vodopije koje se uzdižu iz osnove biljke) koje će samo da oduzimaju resurse glavnim granama.

Takođe, potrebno je da ostranite i:

  • Neke od sekundarnih grana: Ovo su grane koje rastu sa vaših glavnih grana. Orežite one koje rastu pod uglom od 45 stepeni. Te grane će biti slabe jer rastu pod neodrživim uglom.
  • Grane koje se prepliću ili su tik jedna uz drugu.
  • Orežite za trećinu svoje glavne grane. To će održati biljku kompaktnom (plodovi će biti dostupniji za branje), a omogućiće vam da izbjegnete rasipanje hranljivih resursa na povećanje veličine biljke na uštrb razvoja plodova.

NAPOMENA: Nemojte zaboraviti da pastom premažete velike rane od rezidbe

Izvor: agrosavjet.com

Upoznajte se sa najboljim ranim sortama KUPINE

Agrosavjet
-
0
Upoznajte se sa najboljim ranim sortama KUPINE

Kupina (Eubatus Focke),pripada grupi jagodastih voćaka ili sitno jagodastih voćaka. Kupina raste kao veliki grm do čak 3m visne, sa dugim i savijenim granama. Postoji narodno vjerovanje da kupina može osjetiti ima li na mjestu na kojem raste podzemnih voda. Ako ih ima donja strana listova će biti glatka. Cvjetovi su bijeli do bijelo rozi smješteni na lažnom štitcu, plod je sočna, crna kupina. U narednom tekstu možete pročitati koje su to najpoznatije rane sorte kupine.

Jang (Yuong, Youngberry)

Puzeća je sorta koju je proizveo B.M. Jang 1905. godine ukrštanjem sorte fenomenal sa mayesom. Za sortu je priznata 1974. godine.

Sazrijeva rano, među prvim sortama kupina. U našim uslovima sazrijeva u prvoj dekadi jula (4-10. VII). Plod je vrlo krupan, težak prosiječno 7 g, oblika izduženo-cilindričnog, a boje crnog vina do crne i vrlo sjajne, zbog čega je na oko vrlo privlačan. Meso ploda je meko, sočno i fino, slatko-nakiselog ukusa i prijatne arome, bogato šećerom, kiselinama i mineralnim materijama.

Izvanredna je za smrzavanje, deserte, džem, ali je osjetljiva na transportovanje.

Žbun je bujan, puzećeg rasta, a ljetorasti dostižu dužinu 3-4 m. Srednje je trnovita. Cvjetovi su bijeli i krupni. Samooplodna je. Razmnižava se ožiljavanjem vrhova jednogodišnjih ljetorasta.

Djelimično je otporna prema antraknozi i pjegavosti lišća. Treba je gajiti na naslonu. Dolazi u obzir za gajenje samo na okućnicama.

Bojsen (Boysen)

I ovo je puzeća sorta američkog porijekla, a proizveo je Rudolf Bojsen 1923. godine ukrštanjem maline s loganberijem.

Sazrijeva nedjelju dana poslije janga, odnosno sredinom jula. Bere se u 2-3 navrata. Plod je krupan, težak prosiječno 7,5 g, oblika izduženo-cilindričnog, a boje tamnocrne do crne. Slatko-nakiselog ukusa i dobre arome. Bogat je mineralnim materijama.

Žbun je bujan, pužećeg rasta, sličan jangu, a ljetorasti dostižu dužinu do 4 m i prilično su trnoviti. Cvjeta rano i samooplodna je sorta. Razmnožava se ožiljavanjem vrhova jednogodišnjih ljetorasta. Mora se gajiti na naslonu. I ova sorta dolazi u obzir za gajenje samo na okućnicama.

Kumberland (Cumberland)

Stara je američka sorta koju je još 1896. godine proizveo David Miler u Pensilvaniji (SAD). Jako je raširena u SAD.

Sazrijeva rano, početkom jula. Berba joj se proteže do dvije nedjelje. Vrlo dobro podnosi transportovanje.

Plod je srednje krupan, težak oko 3 g, okruglasto-sferičnog oblika, boje sjajnocrne. Meso je tvrdo, čvrsto, slatko, veoma ukusno i aromatično, pogodno za raznovrsnu preradu.

Žbun je bujan i uspravnog rasta. Samooplodna je sorta. Žbun je prilično osjetljiv na antraknozu i sušu. Dolazi u obzir za gajenje samo na okućnicama.

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Jagodasto voće – Staniša A. Paunović, Petar D. Mišić, Asen S. Stančević

PROČITAJTE:

Vrste kupine i njihove karakteristike

Perspektivne sorte kupine

Kako se boriti protiv pjegavosti izdanaka maline i kupine

Kako da napravite liker od jabuke

Agrosavjet
-
0
Kako da napravite liker od jabuke

O ljekovitom djelovanju konzumacije jabuka govorio je i Hipokrat. Osim konzumacije svježih plodova oni su korišćeni za preradu, ali i za pripravljanje likera i slastkiša. Kako da napravite svoj liker od jabuke pročitajte u nastavku teksta.

Potrebni sastojci za liker od jabuke:

  • 1,3 l grape
  • 0,15 l vode
  • 250 g šećera
  • 5 ukusnih hrskavih jabuka (oko 1,2 kg)
  • 1 štapić cimeta
  • 5 klinčića

Priprema

Dobro operite jabuke i narežite ih na komadiće, no ne vadite jezgro s obzirom da se većina ukusa i ljekovitih sastojaka nalazi baš u tim dijelovima.

Stavite u staklenku i pomiješajte sa ostalim sastojcima koje ste usitnili u avanu. Prelijte sa 1 l grape te posipajte šećerom i sve dobro promiješajte.

Držite 3 dana na suncu pa dobro protesite. U pripravak dodajte ostatak grape kako bi zaustavili svaku mogućnost fermentacije, zatvorite i spremite na tamno mjesto da odleži mjesec dana.

Nakon toga macerat procijedite prvo na sito, a zatim kroz filtere do bistrog sadržaja. Flaširajte i prije upotrebe ostavite da odstoji još dva mjeseca.

Izvor: agrosavjet.com/ literatura: mediteranske travarice i likeri

PROČITAJTE:

Liker od listova višnje

Liker od mandarina – Sastojci i priprema

Kako se pravi domaći liker od višanja

KIČICA – Biljka od hiljadu dukata, evo zašto je ovoliko vrijedna!

Agrosavjet
-
0
KIČICA – Biljka od hiljadu dukata, evo zašto je ovoliko vrijedna!

Kičica – Centaurium umbellatum Gilib, drugi nazivi kitica, grozničava trava. Na mnogim evropskim jezicima ova trava ima slično ime, a ono u prevodu znači biljka od hiljadu zlatnika.

Kako kaže stara latinska poslovica, nomen est omen, odnosno ime je znak. Šta, dakle čini kičicu vrijednom 1000 dukata.

Aristotel ju je nazvao „žuč zemlje“ . Nezamjenljiva je pri bolesti jetre i želuca. (Sve „želudačne“ trave su gorke). Djeluje na čitav gastrointestinalni trakt, pomaže varenje i eliminaciju hrane iz organizma.

Obično su osobe koje boluju od bolsti na želucu opterećene i drugim tegobama, blijedunjave su, mrzovoljne, često anemične. Pošto kičica liječi digestivne probleme, ona čovjeka zapravo preporodi, a to mnogo vrijedi.

Koristi se i za smirivanje žučnih kolika, ali i protiv raznih menstrualnih nelagodnosti.

Dobro je piti kičicu za vrijeme groznice, jer je vrlo djelotvorna. Ako se pije čaj od kičice duže vrijeme, pomaže gubljenju suvišne težine kod gojaznih osoba.

Čaj od kičice

10 g suvih listića i cvjetova prelije se sa 200 g ključale vode. Dnevno se pije po 6 šolja i djeluje protiv želudačnih problema, loše probave kao i neuredne menstruacije.

Čaj na drugi način

Napraviti macerat od 1/2 čajne kašičice kičice i šolje hladne vode. Treba da odstoji 8 sati, najbolje preko noći. Preko dana se pije procijeđen i smlačen, prije jela.

Vino od kičice

30 g kičice, 20 g kamilice i 20 g nastrugane kore od pomorandže (po mogućstvu neprskane). Stoji u vinu 20 dana.

Izvor: www.agrosavjet.com/Vera Horvat

PROČITAJTE:

Čičak – Ljekovita biljka koja povećava otpornost na infekcije!

BIJELA RADA: Ljekovita biljka naših livada

Oman biljka – ljekovita svojstva i upotreba

VLAŠAC – Kada i kako se sadi ovaj luk

Agrosavjet
-
0
VLAŠAC – Kada i kako se sadi ovaj luk

Vlašac – Ova vrsta luka poznata je u narodu pod razlicitim nazivima: kozjak, ljutika, šalota i dr. U nas se gaji srazmjerno malo, samo u kućnim vrtovima. Koristi se uglavnom kao mladi zeleni luk rano s proljeća, ali se mogu upotrebiti i zrele lukovice.

Vlašac je višegodišnja biljka, razmnožava se sjemenom ili vegetativno, lukovicama. Naši odgajivači ga razmnožavaju isključivo vegetativno i gaje ga kao jednogodišnji usjev. Listovi vlašca su relativno sitni, gotovo cilindricni, nježni i svijetlozeleni, Stabljike su tanke i kratke. Cvjetonosna stabla su takođe tanka i kratka (oko 50 cm). Cvasti su male, a sjeme nalik na sjeme crnog luka, ali sitnije.

Karakteristicna odlika vlašca je u tome što biljka, umjesto jedne, formira više lukovica, nalik na čenove. Ove lukovice su zaobljene, izdužene, najčešce nepravilnog oblika, slabo obavijene košuljicom. Sposobnost bokorenja je jako izražena. Biljka koja izraste iz sjemena formira 4- 5 lukovica, a u sljedećoj godini, kada se one posade, svaka obrazuje bokor od 10- 20, često i 30 lukovica.  Krupnije lukovice ovog luka koriste se za jelo, a sitnije za sadnju. Pupoljci u lukovicama dugo miruju tako da se one mogu čuvati do juna, a da ne proklijaju.

Vlašac treba gajiti na plodnom, strukturnom, dobro obradenom zemljištu. Dobro podnosi i dubrenje dobro zgorelim stajnjakom. Za proizvodnju ranog mladog luka sadnja lukovica obavlja se rano u jesen, na razmaku 20 x 15cm. Sadi se ubadanjem u zemlju na dubinu 4- 5cm. Za 1 m2 potrebno je oko 50 sitnijih lukovica (20 kg po 1 aru).

Često se sadi i rano s proljeća, cim to bude moguće, krajem februara ili u martu. Pošto lukovice vlašca dugo miruj u mogu se saditi i početkom ljeta za proizvodnju jesenjeg mladog luka. Vlašac iz jesenje sadnje sazri vec krajem juna ili početkom jula, a iz proljećne sadnje – u avgustu. Tada bokore treba povaditi i ostaviti 2– 3 dana na parcelu da se prosuše. Zatim se lukovice – čenovi razdvoje i ostave na suvom pramajnom mjestu, u tankom sloju ili u plitkim letvaricama.

Kada se vlašac gaji iz sjemena, sjetvu treba obaviti u martu. Kasnije se usjev prorijedi na približno ista rastojanja kao kad se sade lukovice. U toku vegetacije važno je da se biljke odbrane od korova. Vlašac iz direktne sjetve obično se ne vadi već se ostavi u zemlji i rano s proljeća sledeće godine bere se kao mlad zeleni luk.

Kod nas se gaje lokalne sorte vlašca sa žutim ili crvenkastim glavicama, osrednje krupnoće. Po negdje se sreće i tzv. ruski vlašac sa krupnijim, okruglastim lukovicama, nalik na crni luk, sa crvenim ljuspama.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Aljma – Kako i kada se sadi zimski luk

Trulež luka – Bolest koja napada luk u skladištu

Proizvodnja sjemena CRNOG LUKA

VIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK – Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve

Agrosavjet
-
0
VIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK – Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve

Vigna –Vigna sinensis (kravlji grašak, kravlji pasulj, korejska soja, mletački grašak, crnookica) vodi porijeklo iz Indije, ili centralnog i južnog dijela Afrike.

Gaji se u tropskim ili suptropskim područjima, odnosno u područjima gdje ne dolazi do jesenjih ili proljećnih mrazeva. U južnim mediteranskim područjima uspijeva u uslovima i bez navodnjavanja. Gaji se u zemljama SAD-a, u centralnoj Africi, Indiji, Kini, Rusiji, u oblasti Sredozemnog mora, pa i u Makedoniji. Kod nas vigna još uvijek nije dovoljno poznata leguminozna krmna biljka.

Morfološka i biološka svojstva

Korijen vigne je dobro razvijen, osovinski (vretenst). U zemljište dospijeva do 60 cm dubine.

Dužna lisnih drški je 80-150mm , liske su krupne (70-110×50-70mm), naborane, cijele, a terminalna liska je na dršci 40-80 mm. Cvjetovi su bijele ili roze boje. Mahuna je duga, u obliku slova „S“, Sjeme je bijele, žuto-bijele, sive ili drugih boja.

Zelene mahune kao i zrelo zrno vigne veoma su dobre za ljudsku ishranu. Ali, ova vrsta je dobra i kao biljka za ishranu domaćih životinja.

U početku cvjetanja može da se koristi za napasanje ili košenje za ishranu domaćih životinja zelenom hranom ili za spremanje silaže. Takođe može da se koristi i kao zelenišno đubrivo.

Uzgoj vigne

Vigna je toploljubiva biljka. Ima umjerene zahtjeve prema vlažnosti, ali dosta dobro podnosi i ljetnju sušu. Prohladno vrijeme joj ne odgovara, a naročito eventualna pojava nižih temperatura.

Malo je zahtjevna prema zemljištu pa može da uspijeva na skoro svim tipovima zemljišta. Kao postrni usjev, ovu biljku potrebno je gajiti na vlažnijim i malo težim zemljištima i sa više humusa, kako bi s obezbijedile dovoljne količine vlage za porast i razviće.

Međutim, potrebno je izbjegavati suviše vlažna zemljišta na kojima je moguća pojva patogena (antraknoza, rđa, pepelnica i dr.). Veoma dobro podnosi zasjenu, pa može da se gaji u smješi sa hibridima kukuruza, krmnim sirkom, čak i između voćnih stabala.

Ukoliko se gajenje vigne preporučuje sa hibridima kukuruza (sjetva u trake ili naizmjenične redove), krmnim sirkom ili sudanskom travom, potrebno je 30-60 kg/ha sjemena vigne, odnosno 15-25 kg/ha sjemena sirka ili sudanske trave.

Za ishranu domaćih đivotinja zelenom hranom potrebno je vignu koristiti u punom cvjetanju, ili za spremanje silaže u početku formiranja mahuna.

Košenje vigne u ranijoj fazi porasta i razvića biljaka, i na visini 10 cm iznad površine zemljišta, u povoljnijim uslovima, vigna može da se regeneriše (drugi porast).

Prinos i kvalitet

U zavisnosti od sorte i roka sjetve vigne (glavni ili redovni, naknadni ili postrni rok sjetve), može da se ostvari prinos zelene hrane 15-30, ili suve materije 3,5-7,5 t/ha. Vigna je dosta pogodna za proizvodnju zelene hrane gajenjem u smješi sa sudanskom travom kada je moguće ostvariti dva košenja ili sa hibridima kukuruza za proizvodnju biomase za spremanje silaže.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Uzgoj BUKOVAČA između redova KUKURUZA ima višestruke prednosti!

Proso idealna alternativa pšenici – Ulaganja ista kao i u proizvodnju kukuruza

Lucerka i njen značaj u ishrani domaćih životinja

5 recepata za salatu od CVEKLE – Čisti krvne sudove, eliminiše toksine, zateže kožu, ali samo ako se ovako koristi!

Agrosavjet
-
0
5 recepata za salatu od CVEKLE – Čisti krvne sudove, eliminiše toksine, zateže kožu, ali samo ako se ovako koristi!

Zaboravite na nemoć, malaksalost i slabu koncentraciju. Da biste ojačali i očistili tijelo, nisu vam potrebni skupi preparati. Dovoljna je samo jedna cvekla! U nastavku pročitajte 5 recepata za nezaboravnu salatu od cvekle.

Cvekla je zaista vrijedan proizvod. Uostalom, normalizuje rad srca i krvnih sudova, normalizuje metabolizam, stimulira imunitet, eliminiše umor i poboljšava moždanu aktivnost. Najveća korist od cvekle je što ona čisti krvne sudove i sprječava trombozu.

Cvekla je izvor folne kiseline, aminokiselina, joda, kalcijuma, magnezijuma, željeza, vitamina A, B1, B2, C, E i drugih korisnih supstanci.

Cveklu morate kombinovati sa suvim šljivama, suvim marelicama, suvim grožđem i uopšteno sa sušenim voćem, jer ćete na taj način izvući najbolje i iz cvekle i iz  voća.

Da biste pokupili sve dobrobiti od cvekle, morate je jesti tjedan dana, svaki dan. Stoga vam i donosimo 5 recepata za salate od cvekle koje mogu poslužiti i kao obrok.

Ukusna salata od cvekle: za dobru probavu i čiste krvne sudove

Ovo jelo pomaže tijelu da probavi masnu hranu, a krvni sudovi čisti tako što poboljšava cirkulaciju.

Potrebno: 1 sirova cvekla, 1 sirova mrkva, 3 režnja češnjaka, 100 gr oraha, sol i papar, maslinovo ulje (jabučni ocat po volji i ukusu).

Priprema: Cveklu i mrkvu izribajte, dodajte sitno isjeckan češnjak i orahe pa sve začinite s uljem i jabukovim sirćetom. Dodajte so i biber.

Salata od cveklei kupusa: eliminiše toksine iz organizma

Ako muku mučite s usporenim metabolizmom, ovo je salata za vas.

Potrebno: 1 cvekla, 200 grama kupusa, 2 jabuke, 3 kašike maslinovog ulja, 1 kašika limunovog soka. Dodajte začine i svjež peršun.

Ova salata se popularno zove “metla” i to s razlogom. Savršeno uklanja toksine, zbog čega ćete imati dobro zdravlje. Liječi probleme s kožom i loš zadah.

Priprema: Sve sastojke izribajte pa ih pomiješajte s uljem i sokom od limuna. Dodajte so i biber i svježi peršun.

Salata od cvekle i jabuke: odlična za kasnu večeru

Ova mješavina voća i povrća ima savršen okus. Blagotvorno djeluje na kožu, obnavlja zdravlje.

Potrebno: 1 cvekla, 2 jabuke, 3 kašike soka od limuna,1 kašika meda.

Priprema: Cveklu i jabuku oljuštite i izrežite na kocke. Dodajte limunov sok i kašiku meda. Sve izmiješajte i uživajte u laganoj večeri.

Salata od cvekle i sira: gurmanski doživljaj koji se ne zaboravlja

Potrebno: 1 cvekla, 150 grama parmezana, 2 mrkve, 3 češnja češnjaka, 50 ml pavlake, so i biber.

Priprema: Cveklu i mrkvu očistite pa izribajte i dodajte sitno isjeckan bijeli luk. Sve prelijte s pavlakom i parmezanom, dodajte začine i promiješajte. Uživajte u savršenoj salati.

Salata od cvekle i jogurta: za savršenu ljepotu

Ovo jelo obnavlja i čisti kožu lica. Redovnom upotrebom koža postaje elastična, zdravija i svježija.

Potrebno: 1 cvekla, 150 ml jogurta, 150 g suvih šljiva, 150 g oraha, 1 kašičica meda.

Priprema: Cveklu očistite i izribajte, a suvo voće i orahe isjeckajte na sitne komadiće. Zatim sve izmiješajte i dodajte jogurt i med.

Izvor: stil.kurir

PROČITAJTE:

CVEKLA jača imunitet, ali dobra je i zbog OVOGA!

Cvekla bez konzervansa – Recept za najzdraviju salatu

CVEKLA, ZLATNI RUDNIK ZDRAVLJA: JAČA SRCE, POMAŽE JETRI

Vrijeme sjetve, pikiranja i sadnje paradajza u plastenicima

Agrosavjet
-
0
Vrijeme sjetve, pikiranja i sadnje paradajza u plastenicima

Vrijeme sjetve, pikiranja i sadnje paradajza – Paradajz je jedna od najznačajnijih kultura koja se gaji u plastenicima. Vrijeme proizvodnje zavisi od regiona uzgoja i mogućnosti grijanja plastenika. U južnim regionima proizvodnja je ekonomičnija s obzirom na manje potrebe za zagrijevanjem.

Stoga se paradajz može gajiti u (oku čitave jeseni, zime i proljeća. U kontinentalnim uslovima u plastenicima sa grijanjem paradajz se proizvodi u toku jeseni, zime i proljeća. Međutim, u plastenicima bez grijanja, gdje je paradajz druga kultura, on se najčešće gaji kao rani proljećni odnosno jesenji usjev.

Ovaj način proizvodnje predstavlja ujedno i najrentabilniju proizvodnju. Posebno je značajan jer omogućuje intenzivno korišćenje plastenika. Naime, poslije proizvodnje salate, spanaća, luka i sličnih kultura gaji se rani paradajz, odnosno poslije proizvodnje rasada paprike, paradajza, kupusa gaji se paradajz za jesenju proizvodnju.

Vrijeme proizvodnje paradajza može se u cijelini tačno planirati kad se imaju u vidu osnovni elementi rasta i razvoja ove kulture. Od nicanja do početka cvjetanja protekne 50—75 dana, a zatim za 5—6 dana nastupa masovno cvjetanje. Od masovnog cvjetanja do početka obrazovanja plodova protekne 5—6 dana, od cvjetanja do početka zrenja plodova 40—50 dana, a zatim za 4—6 dana nastupa masovno sazrijevanje plodova. To znači da prva berba počinje za 90—125 dana od nicanja.

U našim uslovima paradajz se u plastenicima može proizvesti u sljedećim terminima:

U zavisnosti od vremena proizvodnje treba izabrati sortu

Za proizvodnju u toku zime i ranog proljeća najpodesnije su ranostasne sorte, s dobrom sposobnošću oplodnje u nepovoljnim klimatskim, posebno svjetlosnim uslovima, visoke rodnosti, otporne na bolesti, s okruglim, glatkim plodovima. Takve su sorte i hibridi namijenjeni stakleničkoj proizvodnji. Danas je u svijetu poznat veliki broj sorti i hibrida. Navodimo samo neke od hibrida koji se uspješno koriste u proizvodnji: eurocross BB, eurobrid, hollandbriđ, vvestlandbrid, azis, extase, monydor, moneymaker i sl.

Za kasnu proljećnu proizvodnju pored već navedenih hibrida mogu se uspješno gajiti rani hibridi N° 10 X bizon, rapid, bonset, Mi 13, Mi 10, kao i determinantne sorte kečkemetski i druge.

Za jesenju proizvodnju su pored spomenutih sorti pogodne sorte i hibridi s otpornošću na visoke temperature u toku ljeta. Tako se za ovu proizvodnju mogu koristili novosadski jabučar, rutgers i dr.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Proizvodnja rasada paradajza – Objekti i sjetva

Kokošije đubrivo za ukusan i sočan paradajz!

Bolesti paradajza abiotske prirode

Načini za unošenje stajnjaka u zemljište kod povrtarskih biljaka

Agrosavjet
-
0
Načini za unošenje stajnjaka u zemljište kod povrtarskih biljaka

Stajnjak – nezamjenljiv izvor hranljivih materija i mikroorganizama, koji se već vijekovima koristi za ishranu zemljišta. Iako sa razvojem industrije mineranih đubriva postoji tendencija smanjenja njegovog korišćenja, stajsko đubrivo jedno od najstarijih, a samim tim i najpouzdanijih načina đubrenja zemljišta.

Stajsko đubrivo, ima produženo dejstvo. Može se unositi u zemljište na sljedeće načine:

Đubrenje stajnjakom ravnomjerno po cijeloj površini

Obavlja se neposredno pred oranje i to je najbolji način.

Đubrenje stajnjakom u redove

Može se obaviti kod gajenja biljaka na veće rastojanje (100-200 cm i više), kao što su vrežaste biljke. U tom slučaju stajnjak se unosi prilikom oranja pod svaku treću, četvrtu ili petu brazdu.

Đubrenje u kućice (gnijezda)

Može se prmijeniti kod gajenja vrežastih biljaka (krastavac, dinje, lubenice, tikve i sl.), jer se one gaje na većem međusobnom rastojanju.

U drugom i trećem slučaju mogu se dobiti u prvoj godini dobri efekti jer se utroši manja količina stajnjaka, ostvaruju se veći prinosi, ali u 2-3 godine zemljište je dosta neujednačeno u pogledu količine hranljivih materija, što može imati za posljedicu ne samo različit porast biljaka već i neujednačeno sazrijevanje koje naročito otežava mehanizovanu berbu (grašak, boranija i dr.).

Preporuka je da treba đubriti stajnjakom po cijeloj površini. Stajnjak se rastura najčešće u toku ljeta i jeseni, ručno ili mašinski (rasturačima đubriva).

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Da li je bolja upotreba STAJNJAKA zimi ili na proljeće?

Stajnjak ili mineralna đubriva – Šta je efikasnije?

Preporuke stručnjaka kako najbolje čuvati stajnjak

Modrička OPZ Tarevci razvija plasteničku proizvodnju i želi brendirati proizvode od šljiva – U agro-biznis centar uloženo 1,1 mil KM

Agrosavjet
-
0
Modrička OPZ Tarevci razvija plasteničku proizvodnju i želi brendirati proizvode od šljiva – U agro-biznis centar uloženo 1,1 mil KM

Opšta poljoprivredna zadruga Tarevci iz Modriče odnedavno može da se pohvali formiranjem svog agro-biznis centra u koji je uloženo 1,1 mil KM.

– Svi građevinski i ostali radovi urađeni su po svim standardima koji su potrebni da zadruga danas i sutra može raditi na dobijanju certifikata koji su neophodni za izvoz i na europsko i svjetsko tržište. U toku su aktivnosti u pribavljanju i stvaranju uslova za neophodne certifikate – kaže u razgovoru za eKapiju direktor Opšte poljoprivredne zadruge Tarevci Nahdet Sulejmen.

Zadruga, koja postoji od 2004. godine i koja je počela rad u prostorijama nevladine organizacije Nezavisni biro za razvoj (NBR) bavi se otkupom, preradom, sušenjem, pakovanjem i plasmanom voća i povrća. Imaju trokomornu hladnjaču kapaciteta 240 tona. Jedna od njih je prijemna, od 20 tona, za podhlađivanje sa režimom 0 plus 1, kao i dvije komore po 110 tona sa režimom plus 4 stepena za održavanje svježeg voća i povrća.

Tu je i proizvodna hala za preradu i pakovanje, kao i linija za sušenje kapaciteta 7 tona.

Kako nam ističe Sulejmen, prioritet je šljiva, jer najviše posla posvećuju preradi i sušenju šljive bez koštica.

– Sada smo u realizaciji jednog projekta kojim planiramo, na sopstvenom imanju od deset duluma tik uz agro-biznis centar Tarevci, instalirati plastenik od 1.200 kvadrata pokrivenog prostora i u njemu se baviti proizvodnjom pretežno rane jagode. Grijanjem plastenika želimo iskoristiti već postojeću kotlovnicu i instalaciju od sušare i tako proizvoditi jagode u ranijem terminu kada je ona na boljoj cijeni.

Zadruga ima, kako kaže naš sagovornik, zaključen ugovor sa oko 140 kooperantskih ugovora i želja im je da se u skoroj budućnost ta brojka popne na 200 kooperanata.

– Sada najviše otkupljujemo svježu šljivu za sušenje, a otkupljivali smo i poluproizvode – pekmez od jabuke u rifuzi, kao i med u rifuzi, što smo dalje prerađivali, pakovali u tegle i distribuirali na domače tržište. Suhu šljivu smo uspjeli izvoziti i u Holandiju tri godine, ne u nekim većim količinama jer nismo do tada imali veću sušaru koju smo kompletirali pretprošle godine. Takođe, tokom 2020. nismo imali upotrebnu dozvolu koju smo dobili tek krajem godine.

Sulejmen kaže da imaju značajan cilj pred sobom – staviti sve kapacitete u punu funkciju, uz zapošljavanje jednog agronoma i jednog tehnologa, a kasnije i više ostalih radnika, kao i onih sezonskih.

– Nadamo se da ćemo po dobijanju ove upotrebne dozvole i dvije godine pauze u proizvodnji, nastaviti sad sa većim i boljim kapacitetima, te sa novim projektom plasteničke proizvodnje imati kontinuitet rada tokom cijele kalendarske godine, time i još bolje rezultate u narednom periodu. Nadamo se da ćemo opravdati očekivanja onih koji su nam pomagali u svemu i da će imati koristi i lokalno stanovništvo i naši kooperanti, kao i opštinske vlasti, vlade oba entiteta i u cjelini i kompletna BiH. Izazova još ima koji su pred nama a to je stvaranje vlastitog brenda, a to će najprije biti šljiva.

Sulejmen kaže da su do sada imali vrlo dobru podršku svih nivoa vlasti, koristili su prava koja imaju kao povratnici iz FBiH. Svi nivoi vlasti su uslišili njihove potrebe i dali im podršku u radu i razvoju zadruge. Navodi i da su takođe strani donatori prepoznali njihov trud, kao i želju da što boljim infrastrukturnim uslovima pomognu njihovu viziju u kreiranju proizvoda više vrijednosti.

Izvor: eKapija

PROČITAJTE:

Cijena kukuruza u BiH skočila zbog uzgoja svinja u Kini

,,MINIRANA SUŠARA”: Muke mještana semberskih sela – zbog lopova meso mora pod ključ

Stočar Kantarević: Ovčarstvo zaustavila pandemija

1...548549550...1.007Stranica 549 of 1.007

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia