Naslovnica Blog Stranica 549

Čaj od kima – Zdravstvene prednosti i priprema

Čaj od kima pravi se od sjemena odnosno plodova biljke zvane kim. Kim (lat. Carum carvi, eng. Caraway, ostali nazvi kumin, divlji kim, kumen, kimelj) je drevna biljka koja se od davnina koristi u ljekovite svrhe.

Plod ove biljke koristi se cijeli i ima vrlo ugodan, jak i prepoznatljiv miris. Čaj od kima je vrlo moćan diuretik, tonik i antiseptik, ali takođe on se koristi i u mnoge druge svrhe. Drevni narodi takođe su poznavali sastav, te ljekovitosti ovog izuzetno ljekovitog čaja, te su ga vrlo često upotrebljavali u liječenju raznih poteškoća.

Ljekovita svojstva – čaja od kima

Kim ima dugu tradiciju kod liječenja probavnih smetnji, ali ima isto tako puno drugih ljekovitih svojstva.

Ljekovita svojstva kima:

1. PROBAVA

Kimova glavna uloga u pomaganju u probavi je da potiče izlučivanje mnogih različitih probavnih sokova unutar tijela.

Prije svega, sam miris kima aktivira žlijezde slinovnice u ustima, pokrečući cijeli proces probave.

Timol, spoj koji se nalazi u kimu, stimulira žlijezde koje potiču izlučivanje probavnih sokova i enzima.

Taj primarni probavni sok koji se aktivira je žuč, koja pomaže dovršiti proces probave u želucu i crijevima.

Kumin takođe pomaže ublažiti nelagodu koja se može pojaviti dok želudac i crijeva prerađuju hranu.

Na primjer, kumin se smatra dobar protiv nadutosti, što znači da pomaže eliminirati višak plina, čineći proces probave mnogo lakšim i bezbolnijim.

Uz sve to kada se uzima s toplom vodom, sjeme od kima takođe pomaže želucu,a to zbog sastava tj. zbog natrijuma i magnezijuma.

2. DIJABETES

U vezi sposobnosti kima da pomogne u liječenju simptoma dijabetesa, istraživanja su još uvijek u ranim fazama.

Trenutni rezultati su obećavajući.

Naime neke studije nam govore da kim, zajedno s drugim začinima, može spriječiti razvoj dijabetesa smanjenjem hipoglikemije.

Sadašnje studije su otkrile da kada su životinje hranjene sjemenkama kima, nivo hipoglikemije naglo se smanjio.

A ono što je još više obećavajuće je da su te životinje pokazale smanjen nivo glukozurija, što je bolest koja se javlja kada urin sadrži previše glukoze.

Istraživanja uticaja kima na ljude su još u toku.

3. HEMOROIDI

Vrlo je učinkovit u sprječavanju bolnih hemoroida.

Hemoroidi se javljaju kada imate zatvor te tkivo analnom traktu postaje upaljeno.

Kumin tada pomaže u obliku dijetalnih vlakana.

Ta vlakna pomažu da se sve probavnom traktu odvija normalno, smanjuju količine plina, dok antimikrobne i antifungalne sposobnosti čaja od kima sprečavaju infekciju.

Kada se uzima u obliku praha, sadržaj vlakana u kimu stvarno pomaže, sprječavajući pojavu zatvora i time smanjujući napor koji se stvara na analnom traktu, smanjujući upale.

Dodavanjem kima u svoj ručak možete spriječiti širenje upala dok ubrzavate proces probave.

Sva ova kombinacija ljekovitih svojstava pomaže u liječenju neugodnih i bolnih simptoma hemoroida.

4. ANEMIJA

Kim je bogat izvor željeza, sadrži oko 5 puta više od preporučene količine za zdravu i uravnoteženu ishranu.

Važno je dobijati iz ishrane dovoljno željeza jer podstiče proizvodnju hemoglobina koji povećava protok krvi i sprječava razvoj anemije.

Hemoglobin je odgovoran za prenos kiseonika u našim stanicama te njihovo održavanje.

Anemija uzrokuje neželjene simptome kao što su umor, vrtoglavica, tjeskoba, probavni problemi i kognitivne smetnje.

Tako da pijte čaj od kima jer je jako dobar za naše zdravlje.

5. KOGNITIVNE FUNKCIONALNOSTI MOZGA

Kao što je spomenuto prije, kumin podstiče protok krvi i cirkulaciju, što ne samo da sprječava anemiju, već takođe povećava i kognitivnu funkciju mozga.

Održavanje dobre cirkulacije krvi je od vitalnog značaja jer pomaže da krv i kiseonik dopru do svih vaših organa, isporučujući hranjive materije i osiguravajući da vaš mozak bude u dobrom stanju.

Stalno održavanje odgovarajuće cirkulacije krvi u mozgu takođe pomaže u sprječavanju razvoja takvih kognitivnih poremećaja kao što su demencija i Alzheimerova bolest.

Povećanje cirkulacije krvi također pomaže u podsticanju metabolizma, što zauzvrat pomaže održavanju opšteg zdravlja i imunog sistema.

6. Imuni sistem

Ako tražite način da pojačate svoj imuni sistem u borbi protiv bolesti i infekcija, razmislite o dodavanju kima u svoju ishranu.

Jer je ta biljka puna antioksidansa, dok je prisutnost eteričnih ulja u sjemenkama prepuna vitamina A i C.

Vitamin C potiče proizvodnju leukocita, a to je naša najbolja obrana od bakterija i virusa.

Antioksidansi sadržani u sjemenkama kima se bore protiv slobodnih radikala i pomažu ih neutralizirati, a uz sve to popravljaju već učinjenu štetu.

(Slobodni radikali su vrlo nestabilni molekuli ili atomi koji u spoljašnjoj ljusci imaju jedan ili više nesparenih elektrona . Njihovi nespareni elektroni uzrokuju njihovo davanje ili oduzimanje elektrona drugim molekulama i upravo to ih čini visoko reaktivnim. Starenjem se produkcija slobodnih radikala povećava, dok endogeni mehanizmi obrane slabe  Ovaj disbalans vodi do progresivnog propadanja staničnih struktura što u konačnici rezultira ubrzanim starenjem kože i nastajanjem različitih kožnih promjena).

Kimove osobine sa slobodnim radikalima  takođe pomažu u sprječavanju bolesti poput raka i srčanih bolesti.

Kim je posebno dobar u sprječavanju raka debelog crijeva.

7. PROTIV PREHLADE

Jedna od najčešćih bolesti čovječanstvo je obična prehlada.

Obična, ali tako iritirajuća bolest.

Eterična ulja koja se nalaze u sjemenkama kima bogata su antioksidansima, te vitaminima A i C, koji pomažu u jačanju imunološkog sustava, pripremajući ga da se bori protiv bakterija i virusa.

Kim je također odličan u zaštiti dišnog sustava, suzbijajući dosadne kašlje.

Antimikrobna i antivirusna svojstva kima pomažu u borbi protiv upala, a istovremeno štite vaše tijelo od novih dok je slabo i ranjivo.

8. ZA ZDRAVU KOŽU

Vitamin E kojeg kim sadrži jako je cijenjen u svijetu njege kože, sprječava prerano starenje, neutralizuje slobodne radikale i pruža mladalački sjaj.

Srećom, kim je jako bogat vitaminom E, što čini sjeme ovog začina izvrsnim za njegu vaše kože.

Antifungalna svojstva kima pomažu u dezinfekciji kože, sprječavajući ružne infekcije od narušavanja vaše kože.

Vitamin E je također odličan za prevenciju i liječenje preuranjenih bora.

Ako su prištići vaš glavni problem kim je vaše riješenje.

Redovnim konzumiranjem dobijate antioksidanse neophodne ne samo za sprečavanje prišteva, već i za sprječavanje osipa.

9. POMAŽE KOD LAKTACIJA

Super je za dojilje. Naime kim podstiče izlučivanje mlijeka, zahvaljujući spoju timol.

Takođe bogatstvo kalcijumom i željezom je izrazito korisno kod dojilja koje u to vrijeme imaju veliku potrebu za tim mineralima.

NAPOMENA!

Neke nuspojave čaja od kima koje se dogode ako konzumiramo PREVIŠE kima, znači u prekomjerenim količinama, a koje su uobičajene za uglavnom većinu čajeva, ako ih previše konzumiramo tada dođe do prevelikih efekata i postaju nepoželjni.

Kumin snizi nivo šećera u krvi kod ljudi pa bi dijabetičari trebali biti pažljivi jer kao što ovaj čaj može pomoći tako može i odmoći ako se konzuimra prekomjereno.

Takođe, izbjegavajte upotrebu ako se podvrgnete operaciji iz istih razloga.

Zgrušavanje krvi: kumin može usporiti proces zgrušavanja krvi, dakle, osobe s poremećajima krvarenja trebaju izbjegavati njegov unos.

Višak unosa kumina može uzrokovati žgaravicu, oštećenje bubrega i jetre zbog prisutnosti visoko hlapljivog ulja.

Neplodnost i pobačaj: Kumin suzbija razinu testosterona i može smanjiti plodnost kod muškaraca. Takođe, izbjegavajte upotrebu tokom trudnoće jer može izazvati pobačaj.

Priprema – čaja od kima

  1. Kuvajte 2,5 dl vode dok ne zavre.
  2. Stavite čajnu kašičicu mljevenog sjemena kima u vodu.
  3. Poklopite i ostavite čaj od 10 – 15 minuta.
  4. Ostavite čaj 5 – 10 minuta zavisno od ukusa.
  5. Procjedite čaj.
  6. Nakon toga možete početi uživati u ispijanju ovog opuštajućeg npitka izuzetno ugodnog ukusa

Dodaci kuvanom čaju od kima

Kao dodatak kuvanom čaju od kima preporučuje se koristiti med. Ukus čaja vrlo je ugodan i prije svega smirujić.

Izvor: cajlijecenjebolesti.com

PROČITAJTE:

VILINO SITO – Za šta je dobra ova neobična biljka?

Maka – Čudnovata biljka i njen prah ženama pomažu već 1000 godina

Ćurekot – lijek i za najteža oboljenja!

Azuki pasulj – Šampion među pasuljima

Azuki pasulj (Vigna angularis) jednogodišnja je zeljasta vreža koja pripada rodu Vigna, odnosno porodici bobova (Fabaceae). Kultivisana je vrsta i dosta se uzgaja širom Istočne Azije i Himalaja zbog svojih hranjivih sitnih sjemenki (prečnika oko 5 mm). Zreli plodovi su najčešće crvene boje, ali postoje i varijante sa bijelom, crnom, sivom i drugim nijansama.

Opšteprihvaćeno ime vrste pozajmeljeno je iz japanskog jezika (azuki), dok se u Kini gdje se najviše uzgaja naziva „crvenim pasuljem” (odnosno hongdu i čidu).

Uzgoj azuki pasulja

Azuki pasulj se danas najviše uzgaja u Kini (na površini od oko 670.000 hektara), Japanu (60.000 ha), Južnoj Koreji (25.000 ha) i na kineskom ostrvu Tajvan (15.000 ha). Pored ovih zemalja azuki se danas u znatnijim količinama uzgaja i u Sjedinjenim Državama, Indiji, Novom Zelandu, Kongu, Angoli i širom Južne Amerike. U Japanu, azuki je poslije soje najvažnija leguminoza, a Japan je ujedno i najveći svjetski uvoznik ove vrste pasulja.

Optimalne temperature za normalan rast azuki pasulja su između 15 °C i 30 °C, ne podnosi mraz, a za klijanje temperature tla moraju biti iznad 10 °C. Međutim, visoke temperature stimulišu rast vegetativnih dijelova biljke, što samim tim smanjuje prinos roda. Idealna količina padavina tokom vegetativne sezone varira između 500 i 1.750 mm, a vrsta je otporna na blaže suše.

Opis

Azuki pasulj je jednogodišnja, ređe dvogodišnja biljka visine između 30 i 90 centimetara.

Zahvaljujući vrežama može da se penje u visini, a u odsustvu odgovarajuće potpore raste kao polegla forma. Stabljika je zelene boje i prekrivena sitnim dlačicama.

Korijen je vretenast i u dubinu može da naraste od 40 do 50 centimetara.

Listovi su krupni i trodelni, razvijeni na dugačkim petiolama. Ovalnog su oblika, dužine 5−10 cm i širine 5−8 cm. Cvjetovi su uglavnom žute boje, papilarni, dok je cvast racemozna i čini je šest do deset zasebnih cvjetića.

Plod azuki pasulja je glatkai cilindrična mahuna sa dosta tankim zidovima. Mlada mahuna je zelene boje, a kako dozrijeva postaje siivkasto-bijela. Dužina mahuna varira između 5 i 13 cm, širine oko 0,5 cm. Unutar svake mahune se nalazi od 2 do 14 sjemenki.

Sjemenka je glatka i cilindrična, dužine od 5 do 9,1 milimetara, širine 4,0−6,3 mm i debljine od 4,1 do 6 mm. Kako su sjemenke dosta sitne, oko hiljadu sjemenki ima težinu između 50 i 200 grama. Boja varira od kestenjaste do plavo-crne, a najčešće su crvenkasti.

Sjemenke azuki pasulja odlikuju se hipogeičnim klijanjem, a u zavisnosti od uslova sjeme klija od 7 do 20 dana, što je u poređenju sa drugim vrstama pasulja dosta sporo. U zavisnosti od sorte i od uslova životne sredine, azuki dostiže zrelost nakon 80 do 120 dana od nicanja. Cvjetanje traje od 30 do 40 dana – piše portal Seeds gallery shop.

Gastronomija

Azuki pasulj ima široku upotrebu u kuhinjama zemalja Istočne Azije gde se obično prije upotrebe zaslađuje. Kuvanjem sjemenki azuki pasulja sa šećerom dobija se azuki pasta („anko”) koja je jedan od najvažnijih sastojaka u kuhinjama ovih zemalja. U gastronomiji se često koriste i klice azuki pasulja.

Šta se nalazi u azuki pasulju

– Kalorije: 329

– Lipidi: 0,5 g
– Zasićene masti: 0,2 g
– Polinezasićene masne kiseline: 0.1 g
– Mononezasićene masne kiseline: 0 g
– Holesterol: 0 mg
– Natrijum: 5 mg
– Kalijum: 1254 mg
– Ugljenihidrati: 63 g
– Dijetalna vlakna: 13 g
– Proteini: 20 g
– Retinol: 17 IU
– Vitamin C: 0 mg
– Kalcijum: 66 mg
– Gvožđe: 5 mg
– Vitamin D: 0 IU
– Vitamin B6: 0,4 mg
– Vitamin B12: 0 µg
– Magnezijum: 127 mg

Ljekovita svojstva

Azuki pasulj izvor je vitamina B i minerala kao što su magnezijum, kalijum, cink, željezo, bakar i mangan. On poboljšava protok krvi i cirkulaciju u našem tijelu te čisti organizam od štetnih materija. Zahvaljujući svojim diuretičkim svojstvima, služi za izbacivanje viška tečnosti iz tijela.

Pomaže radu bubrega, bešike i reproduktivnih organa. Niskokaloričan je i ima jako malo masti. U poređenju s ostalim grahoricama, ovaj pasulj ne uzrokuje nadutost i plinove, nego nam pomaže u njihovom otklanjanju.

PROČITAJTE:

Crni pasulj – Njegov značaj i upotreba

Kako proizvesti visoki pasulj TETOVAC

PASULJ: Mozaik lista izaziva virus, kako ga zaštititi

Bijele gusjenice koje proždiru plastični otpad /VIDEO/

Na prvi pogled beznačajno stvorenje privuklo je pažnju naučnika 2017. godine kada je utvrđeno da može pomoći u uklanjanju plastičnog otpada koji zagađuje zemljište i vodu. Supstance kao što su plastika i polietilen teško se razgrađuju u prirodi i stvaraju jedan od najvećih ekoloških problema na svijetu.

Ključni su faktor mikrobi u crijevima

Naučnici su otkrili da bakterije u crijevima voskovog moljca mogu razgraditi opasne spojeve. Zapažanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society i moglo bi pomoći u pronalaženju učinkovitog sistema ekološkog razlaganja plastičnog otpada.

„Proces razgradnje temeljen je na sinergiji gusjenice i bakterija iz njenih crijeva koje razlažu plastični otpad“, kaže profesor biologije na kanadskom Brandon University Christophe LeMoine.

Mnoge životinje imaju crijevnu floru koja je korisna u zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi.

Slučajno otkriće

Ličinke crva u naučnoj zajednici su poznate kao štetočine jer se hrane voskom iz pčelinjih košnica. Njihove čudne sklonosti u prehrani slučajno je otkrio jedan pčelar iz Španije. Izbacio je nekoliko ličinki iz pčelinjeg društva i stavio ih u plastičnu vreću. Gusjenice su napravile rupe proždirući plastiku munjevitom brzinom.

Može li gusjenica riješiti problem?

Profesor LeMoine kaže da sićušna stvorenja ne mogu biti dugoročno rješenje u borbi s plastičnim otpadom. Prije nego što počne masovno razmnožavanje, trebalo bi utvrditi kako mikrobi iz probavnog sistema moljca djeluju na izvor zagađenja.

„Mikrobiom i domaćin djeluju zajednički tokom razgradnje plastike. Vjeruje se da više vrsta bakterija zajednički učestvuju tokom obavljanja procesa“, objašnjava profesor LeMoine i dodaje da bi trebalo riješiti još nekoliko zagonetki, prije nego što se ovo rješenje počne primjenjivati u borbi protiv zagađenja.

Izvor: klix.ba
PROČITAJTE:

MEKSIČKI KROMPIR ILI JICAMA – Kako se gaji i koje su njegove prednosti

Jicama (Pachyrhizus erosus) korijenasto je povrće, koje se tradicionalno uzgaja u Meksiku i Srednjoj Americi. Koristi se sirova ili kuvana, daje delikatnu slatkoću i poslužuje se uz salate ili pomiješana s krompirom, no bitno je da nema mnogo kalorija, pa predstavlja omiljeno povrće zdravstveno osviješćenih povrćara i kuvara.

Biljka je snažna penjačica koja raste i do 15 metara, traži sunce ili polu sjenu, ali to se može riješiti potpornom konstrukcijom kao kod vinove loze ili kivija, tako da je idealna za nadstrešnice, sjenice kao dekorativna biljka i zaštita od sunca. Uzgoj jicame zahtjeva vrijeme od 8 mjeseci, što je duža vegetacije za proizvodnju ukusnih gomolja, to je prinos veći u jesen.

Jicama – Kako uzgojiti

Za jicamu se preporučuje odabrati mjesto s puno sunca, a presadnice se mogu posaditi na otvorenom, čim to vremenski uslovi dozvole, odnosno kad prođe opasnost od proljetnog mraza. Prostor između biljaka treba biti 35 cm, a daje prinos od 4-5 gomolja po biljci. Jicama najbolje uspijeva u vlažnom, ali dobro dreniranom tlu. Dobra gnojidba osigurava dobar prinos, a jicama traži osobito puno kalija. Svi nadzemni dijelovi biljke, uključujući lišće, cvijet i sjemenke su otrovni, a štetnici uglavnom ne napadaju nadzemni dio. Korijen mogu napasti zemljišni insekti, kao i svako drugo korjenasto povrće.

Jicama se takođe može uzgajati u velikim posudama, ako nema mjesta u vrtu ili želite iskoristiti penjačicu kao ukrasnu biljku. Berbu gomolja bolje je obaviti što je kasnije moguće, no svakako prije prvih mrazeva, po mogućnosti 150 dana ili više od vremena presađivanja na otvoreno. To će omogućiti gomoljima dosta vremena da narastu i uđu u tehnološku zriobu. Vrijeme za vađenje gomolja je kad biljka počinje gubiti snagu i pojavljuju se prvi suhi listovi. Gomolji su veliki od 7-14 cm u promjeru, a najbolje ih je vaditi kada je tlo suvo. Jicama ne podnosi temperature kod skladištenja ispod 20 stupnjeva. To znači da će hladnoća i vlaga u skladištu oštetiti korijene. Pravilnim skladištenjem gomolji će ostati svježi i ukusni i do pet mjeseci.

Zdravstene koristi

Ova biljka je bogata vitaminom C i ugljikohidratima u obliku vlakana. Vitamin C se ne mora objašnjavati, ali inzulin je novost u biljnoj hrani. Inzulin koji se nalazi u jicami je u stvari inulin oligofruktoza, poznat i kao frukto-oligosaharid, koji daje slatkasti ukus. Može se naći i nešto bjelančevina, te vitamina A i B (u obliku folati, riboflavin, piridoksin, pantotenska kiselina i tiamin), te kalcij i fosfor, magnezij, bakar, željezo i mangan. Korijen i gomolj sadrže brojne druge korisne učinkovite materije, kao što su diosgenin i fitosteroli.

Zašto se preporučuje u novim dijetama?

Jer je siromašna kalorijama, naime ima samo 38 kalorija na 100 grama, dok je s druge strane bogata korisnim i hranjivim sastojcima. A opet slatko je. Može vas zasititi i dati vam osjećaj da ste jeli slatko. Vitamina C sadrži 34% dnevno preporučene doze u samo 100 grama.

Šta je važno znati

Otkriveno je da jicama biljka sadrži toksin pod nazivom rotenone. Uglavnom se nalazi u lišću i stabljici koji se ionako ne jedu, kao što smo prethodno naveli ali vrlo male količine postoje i u kori na korijenu koji je jestiv, ali se kora guli. Toksin se prema istraživanjima povezuje sa nastankom Parkinsonove bolesti jer inhibira neke enzime poput NADH dehidrogenaze u mitohondriju. Rotenone se inače koristi kao insekticid, pesticid i piscicid. Količina ovog toksina se smatra zanemarivom i spada u istu kategoriju kao i cijanid i drugi toksini prisutni u nekim drugim namirnicama poput paradajza i jabuke.

Izvor: seeds-gallery.shop/ emrsavljenje.com

PROČITAJTE:

Zamislite LJUBIČASTI POMFRIT – Zašto bi trebalo jesti ljubičasti krompir

Batat – Uzgoj može da vam donese 10.000 evra zarade po hektaru!

Pepino – Blizak rođak paradajzu i patlidžanu

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza – Plodored je izmjena (promjena) kultura na istoj površini. Povrtarske kulture pa i paradajz se ne smiju sijati, odnosno saditi nekoliko godina na istoj parceli. Povrtarske kulture imaju razne potrebe u hranivima, napadaju ih razne bolesti i štetočine, imaju nejednako razvijen korjenov sistem, te se plodored mora strogo poštovati.

Dobri predusjevi paradajzu su grašak, pasulj, soja (pod uslovom da nisu tretirani herbicidom Pivot), strna žita, lukovi. Na istu površinu dolazi tek poslije tri do četiri godine.

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza

Loši predusjevi (na njih NE bi trebalo sijjati paradajz) su: krompir, paprika, plavi patdlidžan, duvan, lucerka, krastavac.

Sam paradajz je dobra predkultura za mrkvu, peršun, paštrnak, celer, crni i bijeli luk i pasulj.

Najbolji rezultati u proizvodnji postižu se tamo gdje se paradajz gaji na dubokim, rastresitim, toplim zemljištima, blago okrenutim jugu, dobre strukture i bogatim u hranivima, koja se nalaze u lako pristupačnom obliku. Za velike prinose od esencijalne važnosti je da zemljište bude drenirano (vodo-propustljivo).

Kod izbora parcele za sjetvu – sadnju paradajza moramo voditi računa i o nagibu zemljšta. 

Tamo gdje je nagib zemljišta u pravcu pružanja redova 5%, paradajz se može navodnjavati i vještačkom kišom. Tamo gdje taj nagib iznosi 5-10% u obzir dolazi jedino navodnjavanje kap po kap, jer bi erozija uništila usjev paradajza. Paradajz ne bi trebalo gajiti tamo gdje je oranični (humusni) sloj manji od 20-25 cm.

Plodored paradajza

Kao i svo povrće, i paradajz traži odredjenu pH reakciju zemljšta. Optimalna pH reakcija za uzgoj paradajza je 6,5 – 7,5, mada se u literaturi sreće širi dijapazon od 5,5 – 7,9. Kod izbora zemljišta za uzgoj paradajza moramo voditi računa i o sadržaju Ca CO3 (kreč, kalcijum karbonat). Na zemljištima gdje je taj sadržaj preko 5% ne bi trebalo gajiti paradajz, jer je otežano, a često i onemogućeno usvajanje mikroelemenata, koji su neophodni za pravilan rast i razvoj biljaka.

Ujedno NE bi ga trebalo gajiti ni tamo, gdje je sadržaj kreča ispod 1%. Za razliku od paprike i krastavca koji traže veoma plodna zemljšta, paradajz se može uzgaja ti na zemljištima koja sadrže dva i više procenata humusa. Ako je sadržaj humusa ispod 2%, mora se uneti velika količina organskih djubriva (stajnjak) u zemljište.

Kod planiranja proizvodnje paradajza, treba da vodimo računa i o zaslanjenosti zemljišta. Paradajz spada u srednje osjetljive kulture na sadržaj soli u zemljištu kao što su i krompir, bob, kupus, karfiol, kelj, keleraba, salata, spanać, plavi patlidžan, tikve, dinje i lubenice. To znači da sa povećanjem zaslanjenosti zemljišta opada i prinos. Kod paradajza konkretno to znači da je sporije ukorijenjavanje, sitni su plodovi, a na njima se javljaju oštećenja (nekroze). Pored zaslanjenosti zemljišta moramo voditi računa i o salinitetu vode za navodnjavanje.

Autor: Slavica Kodžopeljić dipl. ing. ratarstva

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

BER je najčešći problem na plodu paradajza – Evo kako da ga spriječite

Zašto pucaju plodovi paradajza i kako to spriječiti?

Slab prinos i sitni plodovi – gdje griješite prilikom prizvodnje paradajza?

Hljeb od prezrelih banana

Hljeb od banana – Mnogi već na pojavu crnih dijelova na bananama bez razloga odustaju od ovog egzotičnog voća, ali nakon što isprobate ovaj hljeb nikada više u životu nećete kupiti zelenu bananu.

Sastojci:

2 šolje brašna (univerzalnog)

¾ kašičice praška za pecivo
½ kašičice soli
Šoljica šećera
¼ šoljice maslaca
2 velika jaja
Oko 3 banane, isjeckane
1/3 šolje običnog nemasnog jogurta
1 kašičice ekstrakta vanile

Priprema:

Zagrijete rernu na 180 stepeni. Lagano mikserom umutite brašno, prašak za pecivo i so. Stavite šećer i maslac u veliku posudu i umutite mikserom na srednjoj brzini sve dok se dobro ne pomiješaju (oko minut). Dodajte jaja, jedno po jedno, i nakon svakog dobro „istucite“ smjesu. Dodajte banane, jogurt i vanilu i miješajte dok se ne pomiješaju, a nakon toga dodajte mješavinu brašna.
Pecite na 180 stepeni, oko sat vremena ili isprobajte s čačkalicom da li je hljeb gotov, ako se tijesto ne lijepi kada izvadite čačkalicu hljeb je gotov. Ostavite 10 minuta da se ohladi.

Izvor: hellomagazin.rs

PROČITAJTE:

Hljeb od kokosa i badema prepun vlakana i proteina

Hljeb iz kamenog doba, bez brašna i kvasca – Ovaj recept ćete obožavati!

Hljeb bez brašna – Apsolutni hit /RECEPT/

Mlijeko u ishrani živine

Mlijeko u ishrani živine – Iz ekonomskih razloga punomasno mlijeko se rijetko upotrebljava kao stočno ranivo.

Za ishranu živine dolazi u obzir obrano mlijeko, mlaćenica i surutka u svježem stanju il u prahu. U svježem stanju ova hraniva se lako i brzo kvare, a njivo čuvanje u hladnjačama ne bi bilo rentabilno.

Pored toga, u ovom stanju ova hraniva se i teško transportuju. Ta problem se otklanja na taj način što se ovi prizvodi prerađuju u prah.

U tečnom stanju obrano mlijeko, mlaćenica i surutka daju se živini u sastavu vlažnih smjesa ili kao napoj. Ako se koriste u vidu praha, onda se najčešće daju sa suvim smješama.

Za ishranu živine naročito podmlatka, često se upotrebljava i sir spravljen od posnog mlijeka.

Pored prvoklasnih bjelančevina ova hraniva sadrže i nešto masti, šećera, mineralnih materija i neke vitamine, zbog čega su veoma korisna za ishranu podmlatka.

Pročitajte kako se koristi kukuruz, pšenica i ječam u ishrani živine:

  1. Kukuruz u ishrani živine
  2. Pšenica i ječam u ishrani živine

Izvor: agrosavjet.com

Orezivanje kruške – Kada i kako se obavlja?

Kruška voli glinovito zemljište koje je duboko ne podnosi krečnjačko zemljište, a dobro podnosi rezidbu što omogućuje mongobrojne oblike

Rezidba kruške podstiče redovno stvaranje plodova.

PRILIKOM SADNJE

Ako ste kupili krušku s golim korijenjem onda njegove vrhove odsijecite za nekoliko centimetara. Između novembra i marta prekratite za 25 cm do 30 cm središnju granu vaše kruške, tj. dio koji se razvije iz centralne ose debla. Takođe orežite glavne ili skeletne grane. Ako je to potrebno, popravite ugao naginjanja skeletnih grana pomoću vrbovog pruća, koje je vrlo mekano i savitljivo i fiksirano na središnjoj osi: glavne grane treba da sa središnjom osom grade ugao od 45 º.

Prostorini oblici vole prirodan razvoj stabla. Dakle, nije potrebno da ih redovno orezujete da biste brali kruške svake godine. Ipak, doćiće do smjene godina koje su izuzetno rodne sa onima koje su manje rodne. Uzrok je konkurentski odnos između razvoja plodova i zametanja cvjetnih pupoljaka.

SVAKIH TRI DO PET GODINA

Počeviši od pete godine nakon sadnje, u novembru, orežite krušku tako da smanjite dužinu vrha za otprilike jednu četvrtinu, da biste održali stvaranje plodova blizu središta stabla. Plodovi će, dakle, biti  bolje formirani. Odstranite račvaste grane, one koje se ukrštaju, loše smještene (npr., prema unutrašnjosti stabla) i vodopije.

Poslije orezivanja

OREZUJTE S POTPUNOM SIGURNOŠĆU

Kada testerišete granu, ispod nje testerom napravite rez od nekoliko milimetara. Potom napravite rez na gornjem dijelu ravno prema donjem. Tako grana neće pući pod sopstvenom težinom. Kada ste to završili izravnajte rez pomoću voćarskog noža da bi bio što glatkiji.

Napomena: Kada prelazite s jednog stabla na drgo dezinfikujte svoj alat alkoholom

Izvor: www.agrosavjet.com

Limun, so i biber! Mješavina koja rješava ovih 5 važnih problema!

Limun, so i biber – sjajna kombinacija u salati, zar ne? A da li ste znali da je ovaj spoj i ljekovit?

Evo za šta je sve dobra ova kombinacija:

Bolno grlo

Riješite se bolova u grlu tako što ćete u čaši tople vode pomješati jednu kašiku soka od limuna, pola kašike crnog bibera i kašičicu morske soli. Ovakvu tečnost grgoljite nekoliko puta dnevno i oprostite se od bolnog grla!

Mršavljenje

Napravite miks od četvrtine kašike crnog bibera, dvije kašike limunovog soka i jedne kašike meda. Sve pomješajte u čaši tople vode i pijte svakog jutra kako biste ubrzali metabolizam.

Zubobolja

Pomješajte pola kašičice mljevenog bibera i pola kašičice ulja od karanfilića i stavite na bolni zub.

Mučnina

Uznemireni stomak liječi se crnim biberom, a mučnina limunom. Zato pomješajte po kašiku limunovog soka i bibera u toploj vodi. Ispijajte polako dok ne osjetite da je mučnina prošla.

Žučni kamenac

Žučni kamenac može vam blokirati probavni sistem i mogu biti prilično bolni, te se obično hirurškim putem uklanjaju. Postoje ljudi koji tretiraju ovaj problem sa prirodnim lijekovima.

Sve što treba da uradite jeste da pomiješate 0,25 ml svježe cijeđenog limunovog soka sa istom količinom maslinovog ulja i popijete pa zalijete sa popriličnom količinom vode.

Lijek za migrenu limun i so

Predložena metoda liječenja migrene je vrlo jednostavna. Sve što će vam trebati je himalajska so, limunov sok i malo limunove korice. Odaberite so visokog kvaliteta. Najbolje je da koristirte Himalajsku kristalnu so, jer je obogaćena mineralima. Ova so sadrži čak 84 elementa, a može vas spasiti glavobolje, migrene, povećati nivo serotonina u krvi, ojačati nervni sistem, normalizovati kiselo-alkalni balans u organizmu. Zatim, iscijedite sok od 2 limuna, narendajte malo korice od limuna i dodajte u to 2 kašičice himalajske soli. Promješati, prebaciti u veću posudu i u to dodajti čašu vode (2 dl). Napitak promješajte i ispijte u jednom gutljaju. Uklus je jako neprivlačan, ali ovaj napitak deluje za samo 5 minuta.

Izvor: narodnilijek.com

PROČITAJTE:

15 razloga da počnete da pijete TOPLU LIMUNADU

ĐUMBIR LIMUN I MED: Tri sastojka koji regenerišu vaše tijelo

Super trik! Iscijedite limun BEZ REZANJA!

Langstrot Rutova /LR/ košnica – Konstrukcija za samostalnu izradu

Langstrot Rutova košnica dobila je naziv po svojim tvorcima američkom pčelaru Langstrotu i Rutu. Ubraja se u najsavremenije košnice i u SAD je zastupljena preko 90%, a i u drugim zemljama u svijetu procenat njenog učešća se stalno povećava u odnosu na sve ostale tipove košnica.

Dobre osobine ove košnice su:

  • svi nastavci su iste veličine, kao i ramovi u njima
  • razvoj društva nije ograničen na jedno ili dva tijela
  • zapremina joj se povećava vertikalno i to podsjeća na prirodna boravišta pčela – šupljine u stablima drveća
  • konstrukcija košnice usklađuje temperaturski režim u pravcu kretanja pčelinjeg klubeta i položaju hrane
  • proljetni razvoj društva se stimuliše češćom zamjenom mjesta nastavka
  • u pogledu eksploatacije višekorpusna košnica je neograničenih mogućnosti, pogodna za sve uslove paše

Nedostaci LR košnice su:

  • zahtjeva od pčelara više teorijskog i praktičnog znanja
  • čuvanje rezervnog saća od moljca je otežano, jer se u njemu više puta izliježe leglo
  • rad sa nastavcima je teži od rada sa polunastavcima, naročito za fizički slabija lica, žene i djecu.

Statistika ukazuje da se sa društvima u LR košnicama postižu najveći rezultati. Najsavremenija literatura je prioritetno preporučuje, a i naši najpoznatiji pčelari rade sa ovim tipovima košnica.

Standardna LR košnica – sastavni diijelovi

  • A – podnjača – 1 komad
  • B – lajsna poletaljke – 1 komad
  • C – tijela (nastavci) – 3 komada
  • D – zbeg sa hranilicom – 1 komad
  • E – poklopna daska (rešetka) – 1 komad
  • F – krov – 1 komad
  • G – ramovi (okviri) – 30 komada

Amateri koji prilagođavaju košnicu udobnom i za uzgoj slabijih društava koriste još i pregradnu dasku. Za ograničenje kretanja matice kroz tijela košnice upotrebljava se matična rešetka. Praktična je kao pregrada između plodišta i medišta.

Sve spoljašnje površine košnice treba zaštititi bojom od uticaja atmsferskih padavina. Zaštita se preporučuje bojom namijenjenom za drvo. Ukoliko su košnice izložene suncu, treba odabrati neku svijetliju boju za zaštitu drveta.

Podnjača (slika br.1)

Iskusni pčelari kažu da je podnjača ogledalo stanja i zbivanja pčelinjeg društva u košnici. Posebno je to uočljivo u proljeće kada se na podnjači vide usitnjeni voštani poklopčići koje su pčele izbacile  iz oni ulica gdje su otvarale ćelije sa medom da bi se hranilie. Podnjača je pokretni „temelj“ košnice i postavlja se na oslonce (kolačiće), na uobičajenoj visini iznad zemlje oko 30 cm. Dimenzije podnjače su usklađene sa dimenzijama elemenata koji se na nju postavljaju – plodišta ili tijela košnice. To je osnovna karakteristika klasične podnjače čija je konstrukcija data na crtežu.

Slika 1

Tijelo – nastavak LR košnice(slika br.2)

Tijelo je osnovni dio košnice i u njemu su smješteni ramovi. Kod standardne LR košnice tijelo se gradi za smještaj 10 komada ramova. U novije vrijeme savremeni pčelari prilagođavaju košnicu prirodnim uslovima života pčele i grade tijela košnice za po 8 ramova. Kod LR košnice 2 tijela predstavljaju prostor plodišta, a treće tijelo je medište. S obzirom da je LR košnica pogodna za razvoj jakih zajednica i visokih prinosa, često se naziva i višekorpusna.

Za vijeme paše na LR košnicu se stavlja više nastavaka, njene mogućnosti se ne ograničavaju.

Na crtežu je data konstrukcija nastavaka sa graničnim čepovima prečnika 8 mm. Pčelari većinom grade nastavke bez ovih čepova, jer im je praktičnije i lakše za rad.

Slika 2

Hranilica – zbeg (slika br.3)

Savremene košnice se izrađuju sa hranilicom i zbegom kao sastavnim dijelom.

Hranilica služi za smještaj hrane u cilju dodavanja za podsticaj razvoja pčelinjeg društva i dopunu potrebnih rezervi hrane za normalan život i prezimljavanje.

Zbeg je prostor koji omogućava regulisanje mikroklime u košnici. Kompenzuje uticaj naglih spoljašnjih promjena temperature. Prilikom seobe pčelinjeg društva, zbeg ima veliku ulogu, jer omogućava pčelama boravak u prostoru sa dosta svježeg vazduha.

Na crežu je data jedna konstruktivna varijanta zbega sa hranilicom.

Slika 3

Poklopna daska (slika br.4)

Klasična izrada košnice ima poklopnu dasku smještenu između poklopca i gornjeg nastavka. U novijim konstrukcijama košnica tu se stavlja zbeg sa hranilicom. Poklopna daska ostaje kao moguća varijanta ranije konstrukcije.

Na crtežu je data poklopna daska kao kombinacija rama sa pločom od lesonita i mreže za ventilaciju.

Slika 4

Krov – poklopac (slika br.5)

Od savremenog krova se traži: da ne propušta vodu, da štititi gornji dio košpnice od sunca i, po mogućnosti, od vjetra, da omogući utopljavanje košnice za zimovanje. Krov treba da bude što jednostavniji, lakši i jeftiniji.

Već je odavno prošlo vrijeme nepraktičnih, glomaznih i skupih krovova „na kućice“, krovova „na dva sliva“ i drugih. Savremeno pčelarstvo je usvojilo kao najpraktičniji pljosnati krov u obliku kapka koji ima dosta pogodnosti za rad i transport.

Na crtežu je dat savremeni poklopac LR košnice.

Slika 5

Ram – okvir (slika br.6)

Ram ili okvir, kako ga neki pčelari nazivaju, je najbitniji dio košnice sa kojim pčelari imaju stalno posla. Neki autori definišu ga kao dušu košnice. On se sastoji iz 4 letvice: jedne gornje, deblje na kojoj visi okvir i koja se zove satonoša, jer nosi težinu saća, dveju bočnih i jedne donje letvice.

Spajanje letvica može biti na više načina i to zavisi od opremljenosti proizvođača i konstrukcije rama.

Jedna od varijanti konstrukcije rama data je na crtežu. Klasična konstrukcija rama zahtijeva dodatnu gradnju limenih razmaka – odstojnika. Hofmanova konstrukcija ima razmake urađene na bočnim letvicama i to na jednoj trećini dužine letvica, računati od strane satonoša. Kako ova varijanta pojeftinjuje izradu rama, to ima bolju perspektivu.

Kod LR košnica svi ramovi su isti – standardni i to olakšava rad na pčelinjacima.

Slika 6

Izvor: www.agrosavjet.com / Časopis – Mala poljoprivredna apoteka