Šta stručnjaci savjetuju za uspješan uzgoj povrća?

Stub organske proizvodnje predstavlja agrotehnika. Poštovanjem određenih mjera, uz konzervacijski sistem obrade i pravilno đubrenje, unaprijedićete produktivnost i prinose.

Svi oni nedostaci koji se javljaju u konvencionalnoj poljoprivredi, a koji su posljedica ljudskog faktora, izbjegnuti su u organskoj proizvodnji, kao jednom vidu sistema održive poljoprivede.

Organsko povrtarstvo jedan je od prirodnih načina uzgoja biljaka. Za uspješno gajenje, neophodno je ispoštovati određena pravila, kako bi proizvodnja bila uspješnija i produktivnija.

Pravilna agrotehnika, uz đubrenje i obradu zemljišta, predstavlja stub organske biljne proizvodnje. Na taj način značajno se smanjuje pojava štetočina, korova i bolesti, savjetuju na PSSRS.

Pravila za uspješan uzgoj

Kod ovog vida proizvodnje, primjenjuje se konzervacijski sistem obrade tla. On se izvodi upotrebom traktorsko-mašinskih agregata i samohodnih mašina.

Primjenom ovakvog načina obrade smanjuje se dubina oranja, broj prelaza preko iste površine zemlje, bolja je kontrola erozije, bolje se čuva zemljišna vlaga, dolazi do uštede u energiji i radnoj snazi. Plitka obrada može se izvoditi teškim kultivatorima, tanjiračama, zupčastim, rotacionim ili oscilatornim drljačama, razrivačima od 20 do 30cm  dubine maksimalno.

Njega usjeva tokom vegetacionog perioda zavisi od zahtjeva same gajene povrtne vrste. Mjere njege koje se primjenjuju su međuredna obrada i okopavanje, prorjeđivanje usjeva, navodnjavanje, malčiranje, pinciranje, dekaptacija, zaštita od bolesti i štetočina.

Povrće voli provjetrene terene

Malčiranje je veoma važna stavka, prije svega jer sprječava rast korova, a i dobro je za razvoj mikroorganizama i čuvanje vlage.

Posebno je važno zalivati biljke rano ujutru, kada su temperature niske jer zalivanjem tokom dana biljka brzo gubi vodu zbog toplote i sunca.

Prilikom izbora parcele za proizvodnju povrća najpogodniji su tereni sa blagim nagibom, osunčani i provjetreni. U zavisnosti od gajenog povrća, potrebe za sunčevom svjetlošću su različite. Biljke koje imaju izraženije potrebe za suncem su paradajz, paprika, krastavac, pasulj, a biljke koje su manje zahtjevne po pitanju osunčanosti su kelj, karfiol, kupus, špinat i drugo lisnato povrće. Potrebno je zaštititi povrće od jakih vjetrova, žbunjem, drvoredima ili voćnim zasadima.

Mehaničkim mjerama protiv štetočina

Postoje biljke koje su dobri i loši susjedi, te prilikom izbora povrtne vrste treba voditi računa i o tome ukoliko gajimo dvije i više biljnih vrsta.

Zaštita bilja je najkompleksniji segment u organskoj proizvodnji povrća. Akcenat se stavlja na prevenciju. Najčešće u borbi sa korovima koriste se mehaničke mjere borbe (pljevljenje, okopavanje, malčiranje). Zaštita biljaka od insekata se vrši primjenom bioloških metoda, koje podrazumjevaju korišćenje predatora, parazita, patogena i antagonista za regulisanje populacije nepoželjnih organizama.

Za zaštitu biljaka koriste se i razni biljni preparati u vidu macerata, čorbi i fermentisanih ekstrakata. Macerat se dobija tako što se isitnjeni dijelovi biljke preliju hladnom vodom (najbolje kišnicom) i ostave da odstoje 24 sata. Potom se procijedi i ta tečnost se koristi za prskanje biljaka. Čorbe se pripremaju tako što se isitnjeni dijelovi odgovarajuće biljke preliju hladnom vodom i ostave jedan dan da odstoje.

Prihrana biljaka kiseonikom

Fermentisani ekstrakt se pravi tako što se svježi ili suvi biljni dijelovi preliju hladnom vodom i ostave napolju sve dok ne započne vrenje. Masa se u toku 7-12 dana povremeno miješa. Fermentacija je završena kada biljni dijelovi padnu na dno posude, a tečnost se izbistri. Ekstrakt se obavezno razrjeđuje prije tretiranja biljaka.

Macerat od bijelog luka deluje protiv plamenjače, insekata i plijesni. Potrebno je 30-40g bijelog luka da se samelje i potopi u 10l vode, dobro promiješa i ostavi da odstoji 24 sata, nakon čega se procijedi. Ovim rastvorom biljke treba prskati preventivno svakih 15 dana i nakon svake kiše. Prskanje se može započeti prije pojave prvih cvjetova i nastaviti tokom vegetacije.

Rastvor koji se dobija od koprive je neugodnog mirisa, ali vrlo uspješno odbija lisne vaši, tripse, grinje, te pomaže kod smeđe truleži. Potrebno je 1kg koprive (samo nadzemni dijelovi) potopiti je u 10l vode, i ostaviti da odstoji 10-15 dana u hladovini (najbolje na oko 18°S). Smjesu je potrebno promiješati svaki dan. Rastvor je spreman za upotrebu kada se više ne stvaraju mjehurići vazduha usljed vrenja. Koprive prihranjuju biljke sa kiseonikom i štite od bolesti. Najbolje je rastvor upotrebljavati u vegetacionom periodu, svake tri nedjelje.

Izvor: Agroklub.ba

Preporuka za vas