Naslovnica Blog Stranica 540

Pikiranje rasada – Kada je pravo vrijeme i kako se izvodi

Agrosavjet
-
0
Pikiranje rasada – Kada je pravo vrijeme i kako se izvodi

Tokom rane proizvodnje rasada obično se primjenjuje gusta sjetva, pa je neophodno regulisati vegetacioni prostor biljaka.

Pri gustoj sjetvi, zbog velikog borja biljaka na maloj površini, nemoguć je njihov normalan rast, pa je neophodno biljkama omogućiti odgovarajući životni prostor. To se postiže pikiranjem biljaka u pripremljene leje, hranljive kocke, razne vrste saksija, plastične vrećice ili kontejnere.

Pikiranje se obavlja u fazi kotiledonih listova ili u fazi prvog pravog lista. Pikiranjem se obezbjeđuje veći vegetacioni prostor za biljke, a kao rezultat dobija se kvalitetniji rasad.

Čupanje i presađivanje biljaka u uslove optimalnog vegetacionog prostora za datu vrstu, odražava se na kvalitetan rasad koji ima deblju i kraću stabljiku sa zbijenim, kompaktnim ipravilno raspoređenim lisotovima, a korijenov sistem je dosta razvijeniji.

Pikiranje se vrši u leje, kontejnere, saksije ili tresetne kocke. Za pikiranje se uzima jedna po jedna biljka sa što više zemlje. Glavni korjenčić se malo skrati, pospješuje rast bočnih korjenčića.

Pikirati se može pod prst ili malom sadiljkom (uz štapić debljine 1 do 1,5 cm), pomoću koje se u zemljištu napravi rupa. U njoj se postavi korijen biljke, sadiljkom se koso zabada u zemljište,, zatim se ispravi i tako zemlja priljubljuje uz korijen. Na isti način se sadi pod prst. Poslije sadnje zemljište se blago sabije, poravna i zalije.

PROČITAJTE JOŠ: ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha

Dubina pikiranja je uvijek veća od dubine sjetve i zavisi od povrtne vrste. Pikiranje se izvodi slično kao i sadnja. Tokom i neposredno nakon pikiranja, zaštićeni prostor mora biti umjereno topao, a obilno zalivanje i zasjenjivanje su obavezni.

Poslije pikiranja, biljke se 3-4 dana drže u zatamljenom prosotru da bi se spriječilo suvišno isparavanje. Tokom ovog perioda održava se visoka relativna vlažnost vazduha (80-90%), a temperatura vazduha treba da je 5-6 ºC niža od optimalne.

U daljem razvoju pikiranog rasada povećava se vegetacioni prostor (pomjeranjem saksija), što poboljšava osvijetljenost i sprječava izduživanje biljaka. Sakije se pomjeraju nakon 18-20 dana poslije pikiranja, odnosno 12-14 dana poslije nicanja krastavca, lubenice, dinje i tkikvi, tako da na jednom kvadratnom metru bude 25-30 biljaka.

Zbog automatizacije proizvodnog procesa, sve više se upotrebljava i robotizovan način pikiranja rasada, što je dovelo do povećanja kvaliteta i brzine pikiranja.

Izvor: agrosavjet.com

Dubina sjetve povrtarskih biljaka

Agrosavjet
-
0
Dubina sjetve povrtarskih biljaka

Dubina sjetve zavisi od veličine sjemena. U biljnoj proizvodnji važi pravilo da se sjeme sije 5-10 puta dublje od veličine sjemena.

Vrlo krupno i krpuno sjeme (tikve, pasulja, graška, lubenice, krastavca, dinje, cvekle, spanaća, paštrnaka) sije se na dubinu 3-4 cm, srednje krupno (kupusnjača, paradajza, paprike, crnog luka) na dubinu 2-3 cm, a sitno i vrlo sitno sjeme (mrkve, peršuna, salate, celera) na dubinu 0,5-1 cm.

Osim veličine sjemena, dubina sjetve zavisi od tekstura i struktura zemljišta, vlažnost sjetvenog sloja i vremenske prilike u vrijeme sjetve. Ako je zemljište teško, zbijeno i loše pripremljeno, onda se primjenjuje plića sjetva. Ukoliko iz bilo kog razloga sjetva kasni ili sjeme prilikom nicanja na površinu zemljišta iznosi kotiledone, potrebno je izvesti pliću sjetvu u odnosu na uobičajenu prosječnu dubinu sjetvu, da bi period klijanja i nicanja bio što kraći.

Dublja sjetva se izvodi ako je zemljište lako, rastresito i suvo, ako je klima aridna ili ako se poslije sjetve očekuju mrazevi koji mogu da oštete mlade ponike.

Izvor: agrosavjet.com

Kako ispravno zamrzavati jaja

Agrosavjet
-
0
Kako ispravno zamrzavati jaja

Najvažnije je znati da jaja koja ste razbili radi pripreme hrane, ali ih niste potrošili, izvan ljuske ne biste smjeli čuvati duže od dva do četiri dana te da se žumanjci i bjelanjci ne ponašaju isto.

Nema dileme oko toga koliko su jaja vrijedna i korisna namirnica u prehrani, ali je jako važno da ih konzumirate zdrava, odnosno u roku do kojega ih treba potrošiti.

„Rastao sam na farmi na kojoj je bilo jako puno jaja, pa smo morali učiniti sve što možemo da što duže ostanu svježa“, kaže Džesi Laflame, izvršni direktor Pit i Džeris Organik Egs i uzgajivač jaja treće generacije porodice koja vodi farmu.

Laflame ima savjet za to da jaja koja ste kupili što duže ostanu dobra: zamrznite ih!

Kako zamrznuti žumanjke?

Dobra su svježa dva do četiri dana nakon razbijanja.

Prvo, nikada ne biste trebali koristiti žumanjke ili bjelanjke koji su stajali duže od dva do četiri dana nakon što ste ih izvadili iz ljuske. Da bi održali optimalnu svježinu, uvijek ih čuvajte u hermetičkim posudama, tako da žumanjke pokrijete hladnom vodom, koja će spriječiti isušivanje. Naravno, prije kuhanja ili pečenja obavezno ocijedite tu vodu.

Zamrznuti se mogu na četiri mjeseca

Prema Laflameu, odgovarajućom tehnikom moguće je zamrznuti žumanjke i čuvati ih i do četiri mjeseca. Prirodno, tekstura žumanjaka postaje intenzivnija postupkom smrzavanja, pa ih je nakon odmrzavanja teže kuhati, upozorava. Takvu promjenu teksture možete izbjeći tako da izmutite žumanjke i dodate osminu kašičice soli ili 1,5 kašičicu šećera na svaka četiri žumanjka.

Ali, važno je naglasiti da onda morate voditi računa i na šta ih trošite, jer ako slane žumanjke ubacite u smjesu za tortu, ona jednostavno neće biti ista. Važno je i da na posudi sa žumanjcima napišete kada ste ih zamrznuli, kako biste znali do kad ih morate potrošiti, prenosi 24sata.

Odmrznite u posudi pod hladnom vodom

Prije kuhanja žumanjke odmrznite jednostavnim puštanjem posude pod hladnu vodu. Jedna kašika otopljenog žumanjka zamjena je za jedan svježi žumanjak.

Temperatura može uticati na sadržaj hranjivih  sastojaka koje jaja nude (vitamini B i C, kolin, omega-3 masne kiseline i antioksidanti).

Bjelanjke je lakše zamrznuti

Bjelanjci se zapravo zamrzavaju lakše od žumanjaka i mogu trajati duže – do 12 mjeseci. Za jednostavnu upotrebu, pokušajte sačuvati desetak bjelanjaka u veće posude za kockice leda, pa će vam biti lako dostupni. Izbacite onoliko kockica koliko vam treba i odmrznite na sobnoj temperaturi, pa koristite uobičajeno.

Cijela jaja – ne zamrzavajte ih u ljuski

Postoji više dobrih načina za zamrzavanje cijelih jaja, ali to nipošto ne znači da mogu ostati  u ljuski, upozorava  Laflame. Jer, ljuska jaja puca pod vrlo niskim temperaturama. Dakle, kad razbijete jaje, možete zamrznuti cijelo, tako da dodate malo vode na vrh, ili podijeliti žumanjke i bjelanjke i zamrzavajte ih odvojeno, donosi portal Real Simple.

Izvor: nezavisne

Koje biljke vole talog kafe?

Agrosavjet
-
0
Koje biljke vole talog kafe?

Bez obzira na to konzumirate li je tek povremeno ili pak pijete šoljicu dnevno, kafa je jedan od najpopularnijih napitaka. Međutim, nakon kuvanja kafe ostaje i onaj neprivlačan ostatak: talog. Šta uraditi s njim? Većina će ga odmah baciti u smeće, stoga je dobro za ubuduće znati da talog može pomoći vašem domaćinstvu i vrtu. 

Koje biljke vole talog kafe?

Talog kafe može se koristiti za podsticanje rasta samo određenih vrsta biljaka. Mnoge biljke koje više vole kiselije tlo mogu se okoristiti svježim talogom kafe umiješanim u njihovo tlo. Međutim, budite oprezni s tim gdje stavljate kafu. Dok neke biljke uspijevaju na manje kiselu tlu, druge na njemu neće toliko dobro rasti.

Postoji više vrsta cvijeća kojemu odgovara kiselo tlo, čijem stvaranju pogoduje talog od kafe. Hortenzije, ljiljani i rododendroni cvjetnice su koje uspijevaju kada dodate talog kafe u njihovo tlo. Iskusni vrtlari znaju da talog kafe ne utiče samo na poboljšanje kvalitete tla već i na promjenu boje cvijeta. Na primjer, ako dodate talog kafe u tlo oko hortenzije, boja njenih cvjetova može se promijeniti u jarko plavu, bez obzira na to koje su boje izvorno cvjetovi bili.

Biljke koje više vole kiselo tlo (dobijeno dodavanjem taloga kafe):

  • hortenzije
  • rododendroni
  • ruže
  • voćke, kao npr. borovnica
  • korjenasto povrće, npr. mrkve i rotkvice.

Talog od kafe može pomoći i vašim zasadima povrća. Usjevi mrkve i rotkvica jako dobro rastu kada njihovu tlu za vrijeme sadnje dodate talog kafe. Jednako tako i voćke kao što su grmovi borovnica mogu profitirati. Međutim, talog od kafe mora se nanositi vrlo pažljivo. Iako mnogim biljkama pomaže u rastu, drugim biljkama može štetiti. Talog kave ima alelopatska svojstva koja pomažu suzbiti korov. Međutim, to može štetiti biljkama kao što je paradajz.

Izvor: zenavrsna.com

PROČITAJTE:

Ne bacajte talog od kafe: Možete ga iskoristiti na 7 super načina

Kako da napravite tečno organsko đubrivo od koprive

Evo šta se dešava kada prospete TALOG KAFE u baštu!

Čaj od šipka – Da li ga ovako pripremate?

Agrosavjet
-
0
Čaj od šipka – Da li ga ovako pripremate?

Da li ga kuvati ili ne, vječita je dilema vezana za čaj od šipka. Prema uputstvu čuvenog dr Jovana Tucakova, prije svega, važno je napomenuti da šipak tek prije upotrebe treba usitniti, jer se u cijelom plodu bolje čuvaju ljekoviti sastojci.

Priprema čaja

U hitnim slučajevima i kada želite samo prijatan napitak, kašiku šipka prelijte sa dva do tri decilitra ključale vode i ostavite poklopljeno da odstoji 15-20 minuta, a nakon toga procijedite i po želji zasladite domaćim medom. Međutim, ako želite da iz njega izvučete što više ljekovitih sastojka (vitamina, provitamina, kiselina, tanina…), ostavite ga da odstoji poklopljen najmanje 1 do 2 sata, pa tek onda procijediti.

Zdravstvene prednosti šipka

Novija istraživanja su pokazala da bi šipak mogao da pomogne ublažavanju bolova i povećanju pokretljivosti zglobova zahvaćenih artritisom. Takođe, ustanovljeno je da se u osušenom šipku, a i u proizvodima dobijenim prerađivanjem ovih plodova, može zadržati znatan dio tog inače nestabilnog vitamina.

Šipak je pored toga bogat izvor karotina i vitamina P. U šipku ima još i vitamina E i vanilina, od čega zdrobljene koštice imaju ugodan miris. Zbog vitamina C šipak služi kao sredstvo za jačanje imuniteta. Šipak sadrži i treslovine koje imaju sposobnost stezanja, a to olakšava probleme sa prolivom, posebno onima koji je izazvan groznicom.

Pektini i organske kiseline iz šipka imaju diuretički učinak, a organske kiseline podstiču izlučivanje sokova za varenje te tako ublažavaju gastritis. Osobe kod kojih lako dolazi do skupljanja pjeska i kamenca u bubrezima ili mokraćnom mjehuru trebalo bi duže da piju čaj od šipka.

PROČITAJTE:

SVEMOGUĆI ŠIPAK: Kad vidite šta sve liječi, odmah ćete ga nabaviti

Spriječite prehladu, upalu sinusa i glavobolje pomoću šipka

PROTEINI nisu samo u mesu – Ovo voće ih ima u izobilju

Agrosavjet
-
0
PROTEINI nisu samo u mesu – Ovo voće ih ima u izobilju

Kada razmišljate o proteinima, vjerovatno mislite da njih ima samo u mesu, morskim plodovima, mahunarkama, tofu siru i orašastim plodovima.

BRŠLJANOLISNA ARALIJA – Otporna i moderna sobna biljka

Agrosavjet
-
0
BRŠLJANOLISNA ARALIJA – Otporna i moderna sobna biljka

Aralija (Fatshedera), iz porodice Araliaceace, je vrlo otporna biljka i jedna je od najčešće gajenih u stanu. 

Izdržava suv vazduh, i niže i više temperature od prosječnih u zatvorenim prostorima. Ova biljka je kao hibrid nastala ukrštanjem dveju izrazito svojsvenih biljaka, fatsije (Fatsia) i bršljena (Hedera) i tako dobila njihove odlične karakteristike. Od fatsije, veličinu i sjaj listova i ukupan oblik, a od bršljana oblik listova i osobinu puzavice. Međutim, ako listove orežemo jednom godišnje, imaćemo lijep grm.

Listovi su joj, dakle, sjajni, bujni kao kod bršljana, ali veći. Raste kao uspravna puzavica i ako je visoka, potreban joj je podupirač. Lijepo izgleda ako su u saksiji tri biljke koje rastu zajedno i obavijaju se oko dekorativnog podupirača. Brzo raste, oko 30 cm godišnje, u povoljnim uslovima i više. Može da naraste i do 2 m. Cvjeta u kasno ljeto neupadljivim cvastom blijedo zelenih cvjetića.

Aralija – njega

Odgovara joj, kako direktno svjetlo, tako i polusijenka ili duboka sijenka. Isto je i sa temperaturom, s tim što bolje podnosi niže temperature u kući, nego ljeti visoke.

Zalivamo je češće ljeti, 2-3 puta nedjeljno, zimi jednom u 7-10 dana, vodeći računa da se zemlja ne isuši, kao i da ne bude natopljena vodom. Prihranjuje se ljeti na 14 dana. Orošavamo je bar jednom nedjeljno, listove ili opremo prskanjem ili ih očistimo nakvašenim sunđerom.

Presađivanje

Aralija se presađuje na proljeće, svake godine. Stavljamo je u veću saksiju nego što je prethodna. Koristimo novu zemlju za cvijeće i redovno zalivamo biljku.

Razmnožavanje

Aralija se razmnožava reznicama izdanaka koje smo odsijekli u proljeće. Sadimo ih u kompost humusa i pijeska, vodeći račina da su na vlažnom i toplom. Da bismo to postigli, saksije sa reznicama ćemo pokriti prozračnom folijom.

Čim se pojave novi listići, folija se skida i saksije stavljamo na osvjetljeno mjesto, dalje od promaje.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

HOVEJA – Atraktivna PALMA koju lako možete uzgojiti u svom DOMU

AFELANDRA – Dekorativna sobna biljka koja voli vlagu i toplotu

Epifil – Kako da gajite najtraženiju sobnu biljku

KOMORAČ (DIVLJA MIROĐIJA) – Zbog ovih ljekovitih svojstava više ćete ga koristiti u kuhinji

Agrosavjet
-
0
KOMORAČ (DIVLJA MIROĐIJA) – Zbog ovih ljekovitih svojstava više ćete ga koristiti u kuhinji

Komorač je u našem narodu poznat i pod nazivom divlja mirođija, a prepoznaćete ga po hrskavom korjenastom dijelu, sitnim zelenim listićima, nalik mirođiji i veoma karakterističnoj aromi. Danas vam otkrivamo sva ljekovita svojstva komorača i zašto bi trebalo više da ga koristite u svojoj kuhinji.

Pravilno i precizno postavljanje folije

Agrosavjet
-
0
Pravilno i precizno postavljanje folije

Postavljanje folije predstavlja relativno jednostavan proces, a utrošak vremena je dosta manji u odnosu na druge materijale za pokrivanje zaštćenog prostora.

Postavljanje folije ne zahtijeva angažovanje većeg broja radnika niti bilo kakvih mašina, a kao njihova mana navodi se vijek trajanja, tako da je učestalost zamjene folije uslovljena njenim kvalitetom.

Izračunavanje potrebnih dimenzija

Proračun potrebnih dimenzija folijeje bitan jer olakšava i ubrzava njeno postavljanje. Širina folije za visoke tunele izračunava se na osnovu raspona krova. Tako, npr. ako je raspon krova manji od 8 m,, na dužina luka dodaje se 1 m, dok se na raspon krova koji je veći od 8 m, dodaje 1,5 m.

Dužina folije izračunava se tako što se na dužini krova dodaje 5 m. Dužina dijelova koji se preklapaju („zavjesa“), koji se formiraju prilikom spajanja vertikalnih, kosih ili lučnih elemenata objekta, kao i postavljanje dvostruke folije iznosi 60 cm po širini i dužini folije.

Prije postavljanja folije treba pripremiti noseću konstrukciju. To podrazumijeva zamjenu svih oštećenih i slomljenih elemenata, a obavezno treba obaviti zaštitu metalnih i drvenih dijelova bijelom akrilnom bojom, kao i čišćenje oluka. Sve oštre ivice ili elementi koji nisu u ravni moraju biti obloženi da ne bi došlo do oštećenja folije na tim mjestima. Za ovo se upotrebljavaju specijalne samoljepljive trake koje efikasno razdvajaju oštre elemente konstrukcije plastenika i foliju.

Pokrivanje sa dvije folije

Pokrivanje visokih tunela i plastenika može biti i sa dvije folije između kojih vlada atmosferski natpritisak. Kod prekrivanja sa dvije folije, spoljašnja folija je istih karakteristika kao kod pokrivanja jednom folijom, dok je unutrašnja folija debljine od 50 do 100 nm i treba da sadrži aditiv protiv kapanja.

Najbolje je koristiti dvije folije debljine 200 nm, između kojih vlada natpritisak. Ovo znatno doprinosi stabilnosti cijelog objekta i uštedi toplotne energije, ali dolazi do smanjenja propustljivosti za svjetlost.

Natpritisak između folija je važan koliko zbog toplotnog efekta, toliko i zbog trajnosti folije.  U zimskom periodu natpritisak između folija treba da bude veći (0,6 bar) nego u ljetnom periodu (0,4 bar). U slučaju  mehaničkog oštećenja folije, moraju se očistiti i popraviti oštećenja posebnom ljepljivom trakom.

Proizvođači često unutrašnju foliju postavljaju bez dodatne ramske konstrukcije. Bolje rješenje predstavlja postavljanje postavljanje dodatne ramske konstrukcije i za unutrašnju foliju jer se jedino tako kvalitetno može riješiti problem kapanja. Ako se postavlja dodatna  ramska konstrukcija za unutrašnju foliju, onda se najčešće koristi i unutrašnja folija istih karakteristika kao i spoljašnja.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Na šta obratiti PAŽNJU prilikom izbora FOLIJA za pokrivanje PLASTENIKA?

Šta je AGRIL folija i kako se koristi za zaštitu biljaka?

Termička sterilizacija tla u plastenicima/staklenicima

Pripremite vrt u 8 koraka i spremni ste za proljeće

Agrosavjet
-
0
Pripremite vrt u 8 koraka i spremni ste za proljeće

Proljeće uskoro stiže, te polako možete da se pripremate svoj vrt.

1...539540541...1.015Stranica 540 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia