Naslovnica Blog Stranica 504

Kada cvjeta bagrem?

Agrosavjet
-
0
Kada cvjeta bagrem?

Cvjetanje bagrema zavisi od položaja i vremenskih prilika, a beleške mnogih naših pčelara govore da kod nas bagrem cvjeta u periodu 6-20. maj. Bagremova paša je najčešće kratka i nesigurna, jer su vremenske prilike u vrijeme cvjetanja nepovoljne (hladno i kišovito, ili jako toplo i vjetrovito).

Pri prognozi cvjetanja bagrema potrebno je da se na svakih 100 metara nadmorske visine doda 4-6 dana kasnijeg cvjetanja bagrema. U većini slučajeva je bolje da bagrem procvjeta u drugoj polovini maja zato što je tada vrijeme stabilnije, toplije, a sve to povoljno utiče na lučenje nektara.

Prinos bagrema zavisi i od starosti zasada. Ako je starost preko 30 godina, prinos po hektaru znatno opada i u 36. godini iznosi 192 kg meda po ha. Najbolje medi šuma starosti 15-ak godina, i daje do 420 kg meda po ha. Veliku prednost imaju stacionirani pčelinjaci u brdsko-planinskim predelima, jer bagremova paša traje duže (ponekad čak i do 10 dana).

Za posljednjih 40-50 godina u mnogim mjestima u Srbiji podignute su nove bagremove šume.

Početak cvjetanja bagrema

U pčelarskoj praksi, uobičajeno je da se početak cvjetanja bagrema prognozira na osnovu cvjetanja ranocvjetajućih voćaka. Tako, računa se da oko šest nedjelja poslije cvjetanja kajsije procvjeta bagrem.

Cvjetanje bagrema očekuje se i 24 do 25 dana poslije cvetanja jabuke. Cvjetanje šljive džanarike (Prunus cerasifera Ehrh.), takođe je čest orijentir za prognoziranje cvjetanja bagrema. Računa se da bagrem počinje da cvjeta 37 do 39 dana od početka cvjetanja džanarike (D. Jevtić, 2001), koja prosječno najranije procvjeta 25. marta, a najkasnije 4. aprila.

Takođe, kada u proljeće primijetimo prve lisne i cvjetne pupoljke između trnova na granama, možemo već tada grubo računati da će taj bagrem procvjetati poslije 40 do 45 dana. Kada cvjetni pupoljci bagrema dostignu dužinu od dva centimetra, možemo očekivati da će sa cvjetanjem početi za 15 dana. Međutim, ako između cvjetanja navedenog voća i bagrema okiši i zahladi, period između cvjetanja ovih biljaka i bagrema biće duži, a ako znatno otopli, biće kraći.

Zbog toga, u prognoziranju početka cvjetanja bagrema, navedeni rokovi su nepouzdani. Veća pouzdanost prognoziranja postiže se istovremenim praćenjem termina cvjetanja voća, analizom vremenskih prilika zabilježenih u martu i u prvoj polovini aprila, i praćenjem kratkoročne i dugoročne (sezonske) vremenske prognoze za naredni period.

Stanje pčelinjih zajednica u proljeće u velikoj mjeri opredjeljuje aktivnosti i postupke koje pčelar treba i može preduzeti kako bi ih što bolje pripremio za glavnu – bagremovu pašu.

Rijetke su godine kada vremenske i fenološke prilike utiču u tolikoj mjeri da potpuno izostane bagremova paša. Jakim i kvalitetnim pčelinjim zajednicama dovoljno je samo par dana da na bagremu ostvare prinose koji po količini ekonomski opravdavaju uložen trud i sredstva u proljećni razvoj, pa i u održavanju zajednice tokom cijele godine.

Primer za to je 2013. godina, kada se mali broj pčelara pohvalio prinosima na bagremovoj paši. Bili su to pčelari koji su tokom ranog i kratkotrajnog cvjetanja bagrema imali jake pčelinnje zajednice. Učimo na takvim primjerima.

Izvor: domacinskakuca.rs

PROČITAJTE:

Za koje tegobe je dobar BAGREMOV MED?

SLOBODNO GA JEDITE: Bagremov cvijet i hrani i liječi

Rješenje za uznemirene pčele

Agrosavjet
-
0
Rješenje za uznemirene pčele

Čaj za pčele – Ako niste znali i najvrednije životinjice na planeti rado piju čaj, ali malo drugačiji od onog koji pijemo mi ljudi, njihov je oplemenjen alkoholom.

Ozbljni pčelari znaju da se njihovi „ljubimci“ mogu uznemiriti iz raznih razloga. I, naravno, znaju kako da ih smire. Pitali smo pčelara Dejana Vasiljevića iz Valjeva kada i zašto pčele mijenjaju ponašanje i kako on rješava taj problem. On nam je rekao da pčela osjeti promjenu vremena i da tad ne treba intervenisati  – to nije znak za uzbuni nego prirodna reakcija.

Međutim, kad se pčele pregledaju, kada se oko njih nešto radi one se uzmenire. Isto kao što se mi ponekad unervozimo kada neko oko nas, na primjer, uključi usisivač, mašinu za veš… – tako i pčele osjete promjenu, drugačije strujanje vazduha i drugačiji zvuk, pa im tad treba dati nešto za smirenje.

Čaj od bosiljka, žalfije i koprive

Većina pčelara pravi svoj čaj za pčele. On se obično pravi ove godine za onu sljedeću. Dejan Vasiljević kaže da svake godine pravi bar 3 vrste čaja, od tri različite biljke. Najčešće koristi bosiljak, žafiju i koprivu, jer njih ima u izobilju u njegovom kraju. Svako u svom podneblju ima popriličan broj ljekovitih trava koje se mogu iskoristiti za spravljanje čaja.

Kako se priprema čaj za pčele

Dejan nam je otkrio svoj recept, koji prenosimo vama:

U veliku čistu, staklenu steglu od 3 kg ubacite prethodno osušene biljke (može i sa sjemenom). U jednu teglu ubacite bosiljak, u drugu žalfiju,a u treću koprivu. Naslažite otprilke pola tegle, ili malo više, a potom pospite litar 96-procentbog alkohola i litar destilovane vode. Potom zatvorite teglu poklopcem. Narednog dana, u zavisnosti od toga koliko su biljke upile tečnosti, dospite malo alkohola i malo destilovane vode da staklenka bude puna. Ma sobnoj temperaturi i u tamnoj prostoriji ostavite sve tri tegle da odstoje najmanje 2 nedjelje, a najviše mjesec dana, da čaj dozri. Potom procijedite čaj, najbolje kroz gazu, da slučajno ne upadne dio listića ili sjemena kako se kasnije ne bi zapušila prskalica. Najbolje je da ga odmah naspete u boce, koje ćete potom dobro zatvoriti.

Od jedne ovako pripremljene tegle dobije se oko litar tečnosti. Tako pripremljen čaj spreman je za upotrebu.

Kada želite da „počastite“ pčele čajem, na bocu montirajte prskalicu s raspršivačem i njome poprskajte ramove i pčele. Pčelar Dejan ističe i to da se vrijedne pčelice prskaju ovim čajem i kada se košnice sele, jer su njeni stanari tada uzemireni, kao i kada se pčele „tuku“ – i tad čaj blagotvorno djeluje i umiruje ih. Treba naglasiti i to, napominje Dejan, da ovaj čaj pčelari koriste i kao dodatak sirupu, kao prihranu u jesenjem periodu.

Izvor: agrosavjet.com/ Literatura: časopis Travar i pčelar, Dragan Gligić

PROČITAJTE:

Čuvajmo pčele – Evo koji je njihov značaj u voćarskoj proizvodnji

Kako upotrebiti kupljenu maticu?

Nova pametna košnica – Med teče kao iz česme

Sušenje izdanaka maline – Osjetno smanjuje rodnost /ZAŠTITA/

Agrosavjet
-
0
Sušenje izdanaka maline – Osjetno smanjuje rodnost /ZAŠTITA/

Didymella applanata prouzrokovač je najopasnije gljivične bolesti crvene maline kod nas, poznat pod imenom sušenje izdanaka maline.

Ovaj parazit izaziva defolijaciju, ubija pupoljke, smanjuje otpornost izdanaka maline prema zimskim mrazevima i osjetno smanjuje rodnost zaraženih biljaka.

Prvi znaci zaraze ispoljavaju se početkom ljeta, kada izdanci dostignu visinu 25 – 35 cm. Male mrke ili ljubičaste pjege pojavljuju se uglavnom na epidermisu nodusa na donjim dijelovima izdanaka. I na lišću nastaju mrke pjege, obično duž nerava. Ako je zaraza jaka, zona oko pupoljka postaje mrka i pupoljci mogu da uginu. Pupoljci bliže zemlji obično su jače napadnuti, tako da se rodne grančice rijetko obrazuju do visine 45 cm.

Zaražene liske otpadaju, a lisne drške ostaju na izdanku. Kora zaraženih izdanaka puca, cijepa se i otpada, a zaraženi dijelovi postaju crnosivi. Na njima se obrazuju crna loptasta tjelašca (peritecije).

sušenje izdanaka maline sušenje izdanaka maline

Iz crnih loptastih tjelašaca oslobađaju se spore pri kišnom vremenu u drugoj polovini maja, kada nastaju primarne zaraze na mladim izdancima i listovima. U toku ljeta zaraza se dalje širi izazivajući sekundarne infekcije mladih tkiva.

Sušenje izdanaka se rjeđe javlja ako položaj za malinjak ima dobru vazdušnu drenažu, ako se malina gaji po sistemu uskih pantljika, ako se ne dozvoli razvoj korova i ako se rodni izdanci uklone iz malinjaka odmah poslije berbe.

ZAŠTITA MALINE

Pogodnim sistemom prskanja treba spriječiti da se oboljenje raširi u malinjaku.

Po preporuci inženjera poljoprivredne kompanije GOLIĆ TRADE DOO zaštitu od ove bolesti možete sprovesti prateći sljedeći program zaštite maline:

Ovo su faze razvoja maline u kojima je potrebno izvršiti prskanje fungicidima:

  • Početak listanja
  • Bočni izdanci dužine 10 – 15 cm
  • Početak cvjetanja
  • Precvjetavanje i početak formiranja plodova
  • 14 dana pred berbu
  • Odmah poslije berebe i uklanjanja izdanaka
  • Jesenji tretman prije opadanja lišća

Preparati koji su efikasni u suzbijanju ove bolesti su : KOCIDE 2000 WG, CUPROZIN 35 WP, PROMESA, AKORD

KLIKNI I POGLEDAJ: Program zaštite maline i kupine

PROČITAJTE:

Evo kako do velikog prinosa MALINA: 3 pravila koja se moraju poštovati!

TRULEŽ KORIJENA MALINE – Mladi izdanci u proljeće naglo venu i propadaju

Čudo na imanju kod Laktaša – Ovca ojagnjila petorke /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Čudo na imanju kod Laktaša – Ovca ojagnjila petorke /VIDEO/

LAKTAŠI – Na imanju Ostoje Sandića u selu Šeškovci, u Laktaškoj opštini desilo se pravo čudo – ovca je ojagnjila petorke.

Tri muška i dva ženska jagnjeta na svijet je donijela ovca Belka.

Ništa nije ni slutilo da će baš ona donijeti petorke. U ovom kraju kažu da se to nikada nije desilo, ali i da se ovo tumači kao dobar znak.

„Ojagnjilo se dvoje, uđem u kuću, mislim gotovo, ja se vratim ono još dvoje. Sačekam, kad ono i peto“, priča Ostoja za RTRS.

I baš ovo, peto jagnje, je već sada postalo prava atrakcija. Iako najmlađe je bez imalo straha prvo prišlo i novinarskoj ekipi. A pošto se odmah istakla šarmantnošću, domaćin Ostoja joj je dao ime po svojoj unuci. Zvaće se Maša.

Belka je romanovske rase, a petoro jagnjadi na svijet je donijela za sat vremena i na njih motri 24 časa.

PROČITAJTE:

Neobična družina, pas otvara vrata, svinja sama sebi priprema jelo

Poslije očeve smrti baki obećao – Neću dopustiti da tuđe ovce pasu naše livade! DOMAĆIN ZA PRIMJER SA SAMO 18 GODINA

Asfalt zamijenio poljskim putem, uzgaja krave i ne pomišlja na povratak

KARDAMON – Uzgajajte jedan od najskupljih začina u svom domaćinstvu

Agrosavjet
-
0
KARDAMON – Uzgajajte jedan od najskupljih začina u svom domaćinstvu

Kardamon, takođe poznat kao Elattaria cardamomun, je jedan od najskupljih svjetskih začina odmah iza šafrana i vanilije. Izvorno raste u Ghat planinama na jugozapadu Indije.

Potrebna mu je prosječna temperatura od najmanje 35 stepeni Celzijusa kako bi napredovao, pa je izdržljiv i uspijeva u sunčanim klimatskim zonama od 17-e do 23-će i u zoni 26. Jedan posađeni kardamon neće dati dovoljno mahuna da biste imali bogati usjev začina, ali biljka je zanimljiva i predstavlja izazov za one koji vole vrtlarske pustolovine.

Postupak:

  1. Pripremite svježe sjemenke kardamona za sijanje. Operite sjemenke u mlakoj vodi kako bi uklonili sluz. Sjemenke ostavite da se osuše u hladu.
  2. Stavite sjemenke u staklenu teglu, zatim je položite u posudu napunjenu hladnom vodom. Voda bi trebala dosezati pola tegle. Neka tako odstoji nekoliko minuta dok staklo me postane hladno na dodir.
  3. Polako ulijte 2,5 % azotne kiseline preko kardamon sjemenki. Treba da pokriva svu površinu sjemenki. Promiješajte sjemenke sa kašikom. Nakon dvije minute miješanja, procijedite azotnu kiselinu iz tegle kroz cjediljku.
  4. Stavite čistu cjediljku u sudoperu pa potom stavite sjemenke u cjediljku. Isperite kardamom sjemenke pod tekućim mlazom vode. Prebacite sjemenke u činiju mlake vode da se natapaju preko noći kako bi ‘razbili’ tvrdu opnu kardamon sjemenke.
  5. Izaberite mjesto u bašti gdje ćete posaditi vaše kardamon sjemenke. Kardamon voli vlažno tlo koje rijetko presušuje, pa najbolje napreduje u blagoj hladovini.
  6. Posadite kardamon sjemenke direkto u baštu nakon što prođe opasnost od mraza. Posadite kardamon otprilike na 1,5 do 2,5cm dubine. Napravite 4 do 6 redova.
  7. Pokrijte kardamon sjemenke sa tankim slojem zemlje pa preko toga rasprostrite tanak sloj grančica. Pokrijte grančice sa slamom ili travom. Zalivajte dok zemlja ne postane navlažena.
  8. Pratite isklijavanje. Uobičajeno je da isklija između 20 i 25 dana, ali to može potrajati i do 40 dana. Kada dođe do klijanja, uklonite većinu grančica, ostavljajući samo tanak sloj oko sadnica. Osigurajte da sadnice budu natkrivene hladom kako bi bile zaštićene od jakog sunca.

Potreban pribor:

  • tegla
  • posuda
  • 2.5% azotne kiseline
  • kašika
  • 2 cjediljke
  • lopatica
  • grančice, slama i trava

Savjet:

Posadite svježi kardamon što prije je moguće kako bi povećali brzinu klijanja. Za sušenje sjemenki najbolje da koristite papir koji se koristi za pečenje keksa i sličnih stvari za pećnicu pošto se sjemenke ne lijepe za takvu vrstu papira (ovo vrijedi generalno za sve sjemenke, ne samo za kardamon).

Upozorenje:

Kardamon sjemena kupljena u prodavnici najvjerovatnije nisu dovoljno svježa kako bi ih mogli upotrebljavati za isklijavanje, ali svakako vrijedi pokušati.

Izvor: herbanictinkture.com

PROČITAJTE:

STEVIJA – Evo kako da sami uzgojite najpopularniju zamjenu za šećer

JAPANSKA JABUKA – Evo kako da je uzgojite u svome dvorištu

Kako da uzgojite KURKUMU u saksiji ili bašti?

Tromboza – 3 najdjelotvornije mješavine za sprečavanje

Agrosavjet
-
0
Tromboza – 3 najdjelotvornije mješavine za sprečavanje

Tromboza (stvaranje krvnih ugrušaka) čija je najteža komplikacija plućna embolija. Pošto labavo srasta s venskim zidovima, usljed cirkulacije krvi – u svakom momentu može se odvojiti i preko plućne arterije dospeti u pluća.

Najdjelotvornije mješavine

Mješavina 1

Pomiješajte 3 kašike lista imele i po kašiku lista i cvijeta kičice, klekinja, šipurka i lista i cvijeta hajdučice, pa sve prelijte sa 1,4 l ključale vode i ostavite da odstoji poklopljeno 2 sata. Procijedite i popijte po 2 dcl prije i poslije doručka, ručka i večere. Pijte 30 dana.

Mješavina 2

Pomiješajte 3 kašike rizoma pirevine i po kašiku lista i cvijeta podubice, lista i cvijeta kantarina, iglica bora i zrelih plodova borovnice, pa sve prelijte sa 1,4 l ključale vode i ostavite da odstoji poklopljeno 2 h. Procijedite i popijte po 2 dcl prije i poslije doručka, ručka i večere. Pijte 30 dana.

Mješavina 3

Pomiješajte po kašiku lista i cvijeta hajdučice, lista i cvijeta kantariona i po dvije kašike rizoma pirevine i bobica kleke, pa sve prelijte sa 1,4 l ključale vode, ostavite da odstoji poklopljeno 90 minuta. Porocijedite i pijte po 2 dcl prije i poslije doručka, ručka i večere. Pijte 30 dana.

Izvor: agrosavjet.com/ Literatura: časopis Travar i pčelar

PROČITAJTE:

Bijeli sljez – Biljka broj jedan za disajne organe

Matičnjak – Razmnožavanje i mjere njege

Recepti za domaći liker i sirup od maslačka

Vučja jabuka – Oprezno sa upotrebom

Agrosavjet
-
0
Vučja jabuka – Oprezno sa upotrebom

Vučja jabuka (Aristolochia clematitis L.) je višegodišnja zeljasta biljka.

Rizom kratak, puzeći, granat, žućkastosmeđ. Stabljika zeljasta, uspravna, gola, žućkastozelena, neprijatnog mirisa. Listovi na dugačim drškama, pri osnovi duboko srcasti, trouglasto jajasti, tupi po obodu sa veoma sitnim zubcima. Cvjetova od 2 do 8, na kratkim peteljkama, za vrijeme cvjetanja uspravni, poslije viseći, žuti. Plod zelen, kruškast do okruglast sa velikim brojem sjemenki. Sjeme trouglasto sa arilusom.

Vučja jabuka je rasprostranjena u Sredozemnom području, na Kavkazu i Maloj Aziji. Naseljava ruderalna staništa, oranice, zidine, vinograde, nalazi se pored pruga, nasipa, u nizijskim šumama.

Sakupljaju se nadzemni dijelovi biljke. Nadzemn dio biljke sadrži 3,4 metilen dioski – 8 – metoksi – 10 – nitrofenantren karbonsku kiselinu, eterično ulje, treslovine, gorke materije, alantoin, kolin i supstance sa antibiotskim djelovanjem. Male doze aristolohijske kiseline povećavaju sposobnost fagocitoze leukocita, povećavaju baktericidna svojstva krvnog seruma.

U narodnoj medicini vučja jabuka upotrebljava se za izapiranje rana, liječenje ekcema, regulaciju menstruacije, pojačavanje trudova, ublažavanje kašlja, stimulisanje znojenja. U antičko doba, u Grčkoj se vučja jabuka koristila kao abortivno sredstvo. Prilikom upotrebe biljke treba biti oprezan jer u većim dozama aristolohijska kiselina ima kancerogeno dejstvo, oštećuju bubrege, može izazvati poremećaj.

Izvor: agrosavjet.com/ Literatura: Samoniklo ljekovito bilje

PROČITAJTE:

Bijeli sljez – Biljka broj jedan za disajne organe

Matičnjak – Razmnožavanje i mjere njege

Recepti za domaći liker i sirup od maslačka

Bijeli sljez – Biljka broj jedan za disajne organe

Agrosavjet
-
0
Bijeli sljez – Biljka broj jedan za disajne organe

Bijeli sljez je višegodišnja zeljasta biljka, sa razgranatim korijenom. Stabljika do 150 cm visoka, pokrivena mekim dlakama. Listovi na dužim ili kraćim drškama, trouglasto – jajasti, sa obe strane prekriveni dlakama, po obodu sitno nazubljeni, plitko dijljeni na tri do pet režnjeva.

Cvjetovi pojedinačni na kratkim drškama ili složeni u kratke grozdaste cvasti u pazuhu listova, svijetlo ružičasti ili bijeli, prašnici tamno crveni. Cvjeta od juna do septembra. Plodići obrasli dlakama.

Bijeli sljez je rasprostranjen u Evropi, Aziji, Sjevernoj Africi, istočnom dijelu Sjeverne Amerike. U mnogim zemljama se uzgaja radi proizvodnje droga. Bijeli sljez raste na vlažnim livadama, pored obala rijeka, u vlažnim šibljacima, jarugama, na zaslanjenim zemljištima, kao korov.

Od biljnih dijelova bijelog sljeza sakuplja se korijen, list i cvijet. Korijen se vadi od vogodišnjih biljaka u jesen, tokom oktobra i novembra jer tada u sebi sadrži najbše sluzi. Može se brati i u proljeće (mart), prije nego se biljka razvije. Izvađeno korijene se pere, guli, siječe na sitne kocke, a zatim suši. Korijen bijelog sljeza je bljutavog ukousa i sluzav. List se bere prije ili za vrijeme cvjetanja tj. u julu i avgustu. Cvjetovi se beru u pupoljku prije nego se rascvjetaju.

Korijen bijelog sljeza sadrži dosta sluzi (preko 10 %), skroba, saharoze, masnog ulja, tanina, pektina, asparagina, lecitina, fosfata, fitosterola. Najviše ima sluzi u jesenjem korijenu. Korijen i nadzemni dijelovi biljke sadrže smjesu flavonoidnih i kumarinskih heterozida.

Koristi se prilikom liječenja katara organa za disanje i protiv kašlja. Osušeni listovi se koriste u obliku čaja za ispiranje usta i grla. Svježa zgnječena biljka se upotrebljava kao oboga povrijeđena mjesta.

PROČITAJTE:

Uzgoj BIJELOG SLJEZA donosi zaradu od nevjerovatnih 6.000 evra godišnje

Crni sljez: Idealan narodni lijek

Izvor: agrosavjet.com

Koje povrće je bolje jesti kuvano, a koje sirovo

Agrosavjet
-
0
Koje povrće je bolje jesti kuvano, a koje sirovo

Sirovo povrće ima različite hranjive materije od kuvanog i u nekim slučajevima oni su bolji izbor.

Generalno nema ispravnog ili pogrešnog načina jedenja povrća ali neko povrće je zdravije jesti kuvano, a drugo ne, a to vam može pomoći u optimizaciji količine vitamina, minerala i antioksidansa koje tijelo apsorbuje.

Povrće je bogato vitaminima i mineralima. Vitamini u povrću kategorišu se kao oni topljivi u  mastima i topljivi u vodi. Vitamini topljivi u mastima, koji uključuju vitamine A, D, E i K, stabilniji su, dok su vitamini topljivi u vodi, kao što su vitamin C i B osjetljiviji na kuvanje i tako se gube.

Zato se često preporučuje neke vrste povrća jesti sirove kako bi maksimizovali količinu hranjivih sastojaka iz njih. Povrće je takođe bogato antioksidansima, a oni se u nekom povrću prilikom kuvanja uništavaju, a u nekima postaju bioraspoloživi. To znači da tijelo bolje apsorbuje hranjive materije iz njih. Način kuvanja takođe igra ulogu u opstanku minerala i antioksidansa.

Povrće koje je zdravije jesti sirovo

Povrće bogato vitaminom C poput brokule, špinata i zelene salate najbolje utiče na zdravlje kada se jede sirovo. Kod njih kuhanje smanjuje udio vitamina C. Kelj i grašak je zdravije jesti sirov.

Povrće bogato antioksidansima koje je također zdravije jesti sirovo su bijeli luk, špinat, korijen peršuna i poriluk, a od začina zeleni biber u zrnu.

Povrće koje je bolje jesti kuvano

Postoji povrće čiji se antioksidansi bolje apsorbuju u tijelu kada se prethodno skuvaju. Kako bi iskoristili sve hranjive materije, skuvajte mrkvu, šparoge, cveklu i karfiol.

Kuvanje ima i pozitivan učinak na bolju apsorpciju beta karotena u povrću poput mrkve, tikvica i bundeve.

Povrće kuvajte pažljivo

Naravno, jesti kuano povrće je bolje nego da ga uopšte ne jedete. Ako sirovo povrće nije za vas ili  jednostavno radije jedete kuvano, maksimalno iskoristite hranjive materije. Kuvajte ih dovoljno da omekšaju, ali ne predugo da postane kašasto, piše Live Strong.

Izvor: nezavisne.com

Neobična družina, pas otvara vrata, svinja sama sebi priprema jelo

Agrosavjet
-
0
Neobična družina, pas otvara vrata, svinja sama sebi priprema jelo

Milenko Ignjatović vratio se iz Šapca u rodno selo Desić, podno Cera, gdje živi s neobičnom družinom zbog koje je i osvanuo na televiziji.

Riječ je o njegovim ljubimcima – psu Džoniju, koji sam otvara vrata i kapije, svinji koja sama sebi sprema obrok baš onako kako voli i pijetlu koji je postao kućni ljubimac i koji najviše voli da kukuriče u dnevnoj sobi?!

Milenko kaže da na životinje oduvijek gleda kao na ljude i da je možda baš zbog toga pas Džoni, koji je kao štene odgajan u kući, naučio da sam ulazi u kuću tako što se propne na zadnje noge, stisne kvaku pa prvo šapom otvori dvorišnu kapiju, a onda i velika metalna vrata na ulazu u kuću.

Milenko kaže jednom ga je tako prepao usred noći kad mu je iz dvorišta ušao u kuću, pa u sobu. Otad mora i kapiju da zaključava da Džoni noću ne bi ulazio kuću.

„Presjekao me… Ko je to, kad ono moj Džoni“, kaže Milenko.

Ali to nije sve – Milenko ima svinju koja sama sebi sprema obrok baš onako kako voli.

Kaže, ne voli suvu hranu pa kad joj sipa jarmu ona zubima posudu odnese do pojilice pa njuškom pusti vodu, nakvasi jedan dio hrane pa kad to pojede, ona uradi isto.

I na kraju, tu je i pijetao koji se toliko odomaćio da ulazi u kuću, gdje najviše voli da kukuriče – usred sobe. A počelo je tako što je Milenku sam došao u krilo, pa sa psom Džonijem počeo da ulazi u kuću, penje se na kauč…

Prilog možete pogledati ODVJE.

Izvor: Kurir.rs/RTS

PROĆITAJTE:

Zakopaće 2.000 pari gaća kako bi ispitali kvalitet tla?

Zbog pesticida spriječen uvoz mandarina i krastavaca u RS

Prodaja domaćih proizvoda ispred zgrada

1...503504505...1.013Stranica 504 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia