уторак, јул 22, 2025
Naslovnica Blog Stranica 457

Da li je dobro da dijelite krevet sa vašim kućnim ljubimcem?

Agrosavjet
-
0
Da li je dobro da dijelite krevet sa vašim kućnim ljubimcem?

Brojne studije stalno ispituju da li je dobro da dijelite krevet sa vašim kućnim ljubimcem ili ne.

Većina istraživača ističe da se na ovaj način čovjek osjeća sigurno i voljeno, a isto važi i za psa ili mačku, koji je u tom slučaju pod manjim stresom. Naučnici ističu da ovo najviše pomaže ljudima koji pate od depresije ili se osjećaju usamljeno.

Nedavno istraživanje objavljeno u Mayo Clinic Proceedings pokazalo je da puštanje psa da spava u vašoj sobi ili krevetu ne narušava kvalitetu sna, dok ljubimcu osigurava bolji san.

Studija je sprovedena među 40 odraslih osoba, uglavnom sredovječnih žena, koje su spavale sa svojim psima, bilo u sobi ili u krevetu. I ljudi i psi su nosili uređaje za praćenje pokreta. Pokazalo se da je nekim vlasnicima spavanje uz životinje bilo ugodno i smanjilo je nivo stresa.

Pročitajte: Kako sačuvati namještaj od mačijih kandžica?

– Pod uslovom da svi dobro spavaju, dijeljenje kreveta može biti korisno, kazala je vodeća autorka studije dr. Luis Kran.

Ona tvrdi da mačka koja prede ili dobro odgojen pas mogu na ljude djelovati opuštajuće i koristiti njihovom snu.

I na kraju spomenimo da odraslim ljudima treba 7 do 9 sati sna, a psima 12 do 14. Ako odlučite dijeliti krevet sa psom, pridržavajte se rasporeda vakcinisanja ljubimca i redovno ga kupajte i četkajte.

Pročitajte: Zašto je zlatni retriver omiljeni kućni ljubimac?

KARFIOL – Obezbijedite mu ove uslove za najbolje rezultate

Agrosavjet
-
0
KARFIOL – Obezbijedite mu ove uslove za najbolje rezultate

Karfiol za razliku od ostalih kupusnjača ima specifične zahtjeve prema uslovima spoljašne sredine.

Uslovi uspijevanja

Optimalna temperatura za rast i razvoj je oko 18ºC. Najbolje mu odgovara vlažnost zemljišta između 70 i 80% poljskog vodnog kapaciteta (PVK). Povećana vlažnost zemljišta štetno se odražava na organoleptička svojsta ruže koja postaje nearomatična, sa niskim sadržajem šećera i mineralnih materija.

Povoljna relativna vlažnost vazduha za karfiol kreće se oko 85-90 odsto. Osjetljiv je na nedostatak vlage. Potrebe u vlazi su prilično velike, a naročito u vrijeme zametanja i formiranja ruža. Kod nas obično nema dovoljno padavina za normalan razvoj karfiola, te se usjevi moraju redovno navodnjavati.

Pročitajte: Trikovi za uspiješan uzgoj karfiola

Temperature iznad 25ºC su nepovoljne, kad ih prati vazdušna i zemljišna suša veoma štetno utiču na razvoj biljaka i prinos. Karfiol nije otporan na niske temperature kao kupus. Karfiol traži plodna, topla i rastresita zemljišta, neutralne reakcije (6,5-7,2 pH). Karfiol ima umjerene potrebe za svjetlošću, ali ne podnosi zasjenjivanje.

Ako nema dovoljno svjetlosti, biljke ostaju nedovoljno razvijene, a ruže sitne i lošeg kvaliteta, zato karfiol ne treba gajiti u združenim usjevima. Nepovoljni uslovi tokom proizvodnje prouzrokuju fiziološke poremećaje (sitna cvast, prorastanje brakteja, pupoljčenje, jalovost) što djelimično ili u potpunosti umanjuje tržišnu vrijednost karfiola.

Đubrenje

U proizvodnji karfiola koriste se organska i mineralna đubriva. Karfiol povoljno reaguje na đubrenje stajnjakom, jer se uz poboljšanje strukture zemljišta postiže bolja aeracija. Stajnjak se unosi u količini od oko 50-60 t/ha. Pored toga, od mineralnih đubriva potrebno je unijeti 100-200 kg/ha azota, 80-100 kg/ha fosfora i 200-250 kg/ha kalijuma.

Precizne norme đubriva mogu da se odrede tek na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta.

Pročitajte: Karfiol: Sve zdravstvene prednosti ovog jestivog cvijeta!

Berba

Bere se za vrijeme suvog i sunčanog vremena odsjecanjem cvjetova s lišćem koje ih obavija, a zatim se listovi skrate toliko da samo s bočnih strana zaštićuju cvjetove.

Nakon berbe cvjetovi se moraju zaštiti od sunčeve svjetlosti da ne bi došlo do promjene njihove boje. Ukoliko se zakasni sa berbom može doći do izduživanja cvjetnih grana cvjetova, isti bivaju rastresiti i gube boju.

Autor: Slavica Kodžopeljić dipl.inž. ratarstva, Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Srbije

Mjere zaštite od požara tokom žetve strnih žita

Agrosavjet
-
0
Mjere zaštite od požara tokom žetve strnih žita

Žetva strnih žita je ozbiljan i odgovoran posao koji zahtjeva angažovanje većeg broja ljudi i tehnike na zajedničkom poslu u određenom prostoru gdje je povećana opasnost od izbijanja požara i povreda ljudi. Zato se moraju poštovati određena pravila propisana zakonom čijom se primjenom mogućnost neželjenih posljedica svodi na najmanju mjeru.

Radi zaštite strnih usjeva od požara ne lože se otvorene vatre u blizini usjeva u vrijeme njihovog sazrijevanja, po pravilu tri nedjelje prije žetve.

Ako su strni usjevi zasijani na kompleksu zemljišta većem od 50, a manjem od 100 hektara, žetva se otpočinje prokošavanjem usjeva po sredini, najmanje u širini od 15 metara. Na kompleksu zemljišta većem od 100 hektara, prokošavanje se vrši tako da se odvaja približno svakih 50 hektara najmanje u širini od 15 metara. Po završetku prokošavanja, pojas se mora odmah preorati.

Žetva strnih usjeva na zemljištu pored željezničke pruge otpočinje žetvom usjeva pored pruge najmanje u širini od 60 metara. Pokošeni usjev ili slama neposredno poslije žetve moraju biti uklonjeni, a zemljište istog dana poorano.

Individualni poljoprivredni proizvođači uskladištavanje strnih usjeva mogu vršiti u svojim dvorištima na odstojanju od najmanje šest metara od drugih objekata i kuća. U slučaju nastanka požara zbog nepoštovanja navedenih protivpožarnih pravila, protiv neodgovornih pojedinaca i preduzetnika biće preduzete odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom, odnosno pokrenuti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka.

Pročitajte: Paljenjem žetvenih ostataka uništavate plodnost zemljišta

Žetva i transport strnih usjeva i slame obavlja se kombajnima, traktorima, drugim teretnim motornim vozilima koje su obezbjeđene od izbijanja požara varničenjem, isijavanjem toplote ili na drugi način i snabdjevene odgovarajućim hvatačima, razbijačima i prigušivačima varnica.

Kombajn kojim se obavlja žetva mora biti snabdjeven ispravnim aparatom tipa C-9, ašovom i lopatom za gašenje požara. Ako se žetva i vršidba obavlja sa tri ili više kombajna, pored opreme mora da se obezbjedi autocisterna ili cisterna sa traktorskom vučom zapremine 3.000 do 5.000 litara napunjena vodom, sa ugrađenom pumpom i snabdjevena opremom za gašenje požara.

Svakodnevno, po završetku rada, poljoprivredne mašine koje učestvuju u vršidbi, kao i ovršene žitarice, moraju se udaljiti na mjesto bezbjedno od izbijanja požara.

Pri obavljanju žetve, vršidbe, prevoza strnih usjeva i kamarisanja, ne može se pušiti, paliti i nositi vatra i koristiti sredstva sa otvorenim plamenom.

Postupanje u slučaju požara

U slučaju da dođe do požara, isti se objavljuje glasom:

Na datu uzbunu zaustavljaju se sve mašine i sve radnje i pristupa se gašenju požara. U slučaju da dođe do požara na poljoprivrednoj mašini, isti ugasiti, izvršiti pregled ispravnosti i utvrditi da li je mašina sposobna za nastavak rada. Neispravna mašina ne smije obavljati radove na područjima ugroženim od požara.

Autor: dipl. ing. Željko Lazić, Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije

Pet razloga da jedemo lubenicu

Agrosavjet
-
0
Pet razloga da jedemo lubenicu

Stigla je sezona lubenica, pa da ponovimo zašto ova slasna „kraljica ljeta“ treba da se nađe na vašem meniju.

Čisti organizam

Bogata je elektrolitima i vodom, ima jako malo kalorija (30 kalorija na 100 g) pa je odlična za dijetu. Savršeno čisti organizam i izbacuje otrove. Obiluje fitonutrijentima i antioksidansima koji čuvaju zdravlje.

Vitamin A

Odličan je izvor vitamina A (100 g svježe lubenice ima 569 mg ili 19 odsto dnevne potrebe ovog vitamina). Vitamin A je važan za održavanje zdrave kože, sluznice pluća i usne šupljine.

Pročitaj još: Koje su zdravstvene prednosti lubenice?

Bogata antioksidansima

Lubenica je bogata i antioksidansima kao što su likopen, betakaroten, lutein, zeaksantin i kriptoksantin, koji su efikasniji u prevenciji raka dojke, prostate, debelog crijeva, pluća i gušterače.

Izvor kalijuma

Odličan je izvor kalijuma, koji je nužan za ravnotežu elektrolita, prijeko potrebnih za normalan srčani ritam i pritisak. Kalijum je važan u sprečavanju srčanih i moždanih udara.

Ništa bez vitamina C

Sadrži velike količine vitamina B6 (piridoksina), tiamina (vitamina B1), vitamina C i mangana. Vitamin C jača imunitet, a mangan kao element u tragovima odgovoran je za zdravlje kože i kostiju.

Mini-povrće u vrtu i na vašoj terasi

Agrosavjet
-
0
Mini-povrće u vrtu i na vašoj terasi

Dolaskom toplijih dana svi se osjećaju pomalo usporeno i tromo. A „izdajicu“ od kazaljke na vagi, koja vjerovatno pokazuje koji kilogram više, ne treba ni spominjati.

Potrebno je učiniti nešto da izbacite sve one toksine i napunite organizam vitaminima i mineralima, koji će vam pomoći da vratite liniju i ponovo zabljesnete. Zbog ovoga, ali i mnogih drugih prednosti, apsolutni hit u svijetu je mini-povrće, čiji je uzgoj moguć u gotovo svim uslovima, bilo da živite u kući ili u stanu. A još jedna prednost je ta što hemijskim sastavom, aromom, mirisom i ukusom mini-povrće uspijeva poraziti ono u standardnoj veličini. Uprkos malenoj veličini ipak su pravi izvori hranjivih tvari. Naime, istraživanja su pokazala da ono sadrži 40 puta više vitamina C, E i K, zatim luteina i beta-karotena od običnog.

Mini-povrćem, bilo da se radi o mladom, bejbi povrću ili patuljastim, hibridnim verzijama uobičajenog povrća, nazivaju se sitniji plodovi određenih kultura, a često se konzumiraju po principu jedan plod – jedan zalogaj.

Ovo mini-povrće je za relativno kratko vrijeme pobralo simpatije potrošača, ali i napunilo džepove proizvođača čija je težnja da uzgoje kulture čiji su prinosi niži, a cijene veće od onih za povrće standardne veličine.

Mini-povrće ima intenzivniji ukus od standardnog

Ovo povrće ima intenzivniji ukus i svakako je vrlo zdrav dodatak koji mnoga jela čini aromatičnijima i privlačnijima, a prednost je i to što ga je lakše čuvati u frižideru. Bejbi povrće nije novi koncept, ali je osamdesetih godina prošlog vijeka postalo popularno otkako su ga počeli uzgajati i uvrštavati u svoja jela svi bolji restorani u San Francisku, u Kaliforniji. Nakon toga, njegova se popularnost raširila čitavim svijetom.

Uzgoj mini-povrća u posudama

Kako biste što prije osigurali mlade i svježe biljke, možete se već danas odlučiti za njegov uzgoj. Zamislite brokulu, karfiol, rotkvicu, paradajz ili papriku kojima je potrebno manje vremena kako biste ubrali njihove prve plodove. Ovo povrće, kako mu i sam naziv govori, ne treba puno prostora, ali je važno da ga uzgajate na mjestu s dosta svjetlosti.

U specijalizovanim prodavnicama možete naći i komplete za uzgoj, ali kako biste smanjili troškove, možete koristiti i improvizovane posude poput plastičnih čašica od jogurta i sl. Na dnu treba da ih probušite kako bi se omogućilo oticanje suvišne vode. Preporučuje se da se sjeme, kao i kod običnog povrća, prije sjetve namoči u vodu. Nakon što je nabubrilo, posijte ga u posudupromjera oko pet cm i dubine do 10 cm te prekrijte s pola centimetra zemlje te lagano zalijte.

Posuda se može prekriti prozirnom kuhinjskom folijom kako bi se zadržala vlaga i postigli optimalni uslovi klijanja.

Korjenasto povrće poput mrkve, kelerabe i peršuna ili lisnatog poput salate možete posijati čim to uslovi dozvole, a za mini-povrće se jedino razmaci sjetve razlikuju od proizvodnje uobičajenog jer je znatno manje pa može biti i manji razmak između njih. Kada se tlo zagrije i prođe opasnost od mrazeva, možete posijati mini-sorte graha, kukuruza, tikvica ili krastavaca. Paradajz, patlidžane i paprike možete presaditi na otvoreno kada su noćne temperature iznad 12 stepeni Celzijusa.

Kako piše Homeguides, mini-povrće treba zalivati jednom ili dva puta sedmično i paziti da je vlaga ravnomjerno raspoređena, a u sušnim uslovima zahtijevaju dodatno zalivanje. Preporučuje se dodavanje i malča zbog kontrole korova i očuvanja vlažnosti tla. Tlo koje je pognojeno prije sjetve obično ne zahtijeva dodatnu gnojidbu jer se mini-povrće bere vrlo brzo nakon sjetve i to prije nego što se potroše hranjive tvari u tlu.

Mini-vrste povrća koje se najčešće uzgajaju

Za uzgoj je dobro odabrati one vrste koje se mogu brati brzo nakon sjetve ili one koje se beru kontinuirano. Od lisnatog povrća to su mini-sorte matovilca, rukole, špinata, cvekle i blitve, a od korjenastog mrkva, rotkvica, keleraba, peršun listaš i luk vlasac.

Među najpopularnije minijaturno povrće spada paradajz, koji je najbolje prihvaćen i kod nas. Njegovi maleni plodovi su često ukusniji, tj. slađi i aromatičniji u odnosu na obični paradajz. Sorte mini-paradajza imaju i dekorativnu ulogu, a dolaze u različitim oblicima. Paprike su još jedno popularno povrće s mnogim minijaturnim sortama, a najviše povrća u mini-verziji su čili sorte.

Pročitajte još: Kisy: mini lubenica za mini porodice

Možete uzgajati i mini-karfiol, ali i druge kupusnjače. Na tržištu se mogu pronaći patuljaste sorte kupusa i brokule koje je lako uzgajati. Još jedna vrsta koja se često uzgaja kao mini-povrće je mrkva, koja voli puno sunca i vlage.

Pšenica

Pšenična trava, koja se uzgaja kao mikropovrće, smatra se izuzetno ljekovitom. Naime, česta je u prehrani sportista, kao energetski napitak. Smatra se da ima antibakterijsko djelovanje, uravnotežuje šećer, obnavlja jetru. A prema nekim izvorima, takva „nerazvijena“ pšenica ne sadrži gluten.

Jeste li znali:

Smatra se da je baby mrkve izumio američki poljoprivrednik Mike Jurosek. Naime, 1986. godine, supermarketi širom SAD otkupljivali su isključivo mrkve savršenog izgleda. U pokušaju da spasi svoj nesavršeni urod, ubacio je mrkve u industrijski rezač povrća. Smanjene na svega pet centimetara i ispolirane, počeo ih je prodavati u svojoj trgovini. Postale su veliki hit, tako da se došlo na ideju da se krenu i proizvoditi.

Ljetna sjetva povrća koje ima kratku vegetaciju

Agrosavjet
-
0
Ljetna sjetva povrća koje ima kratku vegetaciju

U periodu kasne jeseni i zime svježe povrće na trpezi je prava blagodet. Da bismo tada uživali u zdravom povrću moramo ga posejati u drugoj polovini kalendarske godine. To je ljetna sjetva povrća.

Ograničavajući faktor ove proizvodnje je voda, te je neophodno obezbjediti redovno navodnjavanje usjeva.

Biljke koje možemo sijati za jesenju berbu su one koje imaju kratku vegetaciju: kupusnjače, salate, šargarepa, rotkvice, rotkve, repe, niski pasulj, krastavci, tikvice, cvekla, praziluk, spanać, keleraba, rukola, endivija, navodi savjetodavac PSSS Jagodina Dragan Mijušković.

Ljetna sjetva povrća

U prodaji ima i gotovog rasada, dok jedan dio povrtara proizvode rasad za svoje potrebe.

Mrkva

Kod nas sjetvu mrkve obavljamo direktnom sjetvom u rastresita zemljišta. Nakon skidanja prethodnog usjeva dovoljna je plitka obrada, ali površina mora biti dobro pripremljena i na gredice. Dubina sjetve je od 1,5 cm na težem zemljištu, dok na lakšem do 2,5 cm.

Klijavost sjemena kod mrkve u poljskim uslovima je 60% i dugo niče. U periodu klijanja, nicanja i dok su biljke mlade, mrkva je veoma osjetljiva na nedostatak vode. U ovom periodu značajno je da zemljište ima stalnu i umjerenu vlažnost.

Međuredni razmak treba da bude oko 15 cm, a razmak u redu 8-10 cm. Ovakav razmak je idealan, jer obezbjeđuje dovoljno vegetativnog prostora za rast biljke (korijena).

Zalivne norme zavise od vremenskih prilika i osobina zemljišta.

Pročitajte: Proizvodnja mrkve – Traži puno svjetlosti i umjereno vlažno zemljište

U prvom periodu rasta, mrkva slabije usvaja hraniva. Dva mjeseca nakon sjetve, usvajanje postaje intenzivno i tada treba pažnju posvetiti đubrenju. Vršiti redovno plijvljenje i zaštitu po potrebi.

Mrkva koju smo posijali tokom ljetnih mjeseci pristiže za vađenje krajem oktobra i početkom novembra. Ljetnom sjetvom obezbjeđujemo kontinuirano snabdijevanje tržišta svježom mrkvom.

Spanać

Spanać može uspješno da se gaji u ovom periodu ali je veoma osjetljiv na nedostatak vode i treba ga gajati samo ako možete osigurati redovno zalivanje.

Sjetva se obavlja krajem jula i tokom avgusta, a zimska sjetva spanaća se obavlja u septembru.

Zemljište treba da je dobro pripremljeno. Sjeme sijemo na dubinu 2,5-4 cm. Međuredni razmak je 15-30 cm, a razmak u redu 3-7 cm. Međuredni razmak zavisi od sortimenta, kvaliteta zemljišta i agrotehničkih mjera.

U baštama, na manjim površinama, berba spanaća obavlja se sukcesivno, beru se pojedinačni listovi. Cijele biljke se beru kada imaju pet do šest krupnijih listova.

Kupusnjače

Na našim terenima najčešće se u ovom periodu gaje kupusnjače i to: kasni kupus, kelj pupčar, kelj, raštan.

U ovom periodu se sadi rasad i potrebno je obezbjediti dobro navodnjavanje, koje će osigurati prijem rasada i dobar razvoj biljaka. Rasad kasnog kupusa treba da je dobro razvijen sa četiri do šest listova.

Sadnju kupusa obaviti na međuredni razmak 50-70 cm, a razmak u redu 40-60 cm.

Sadnice raštana trebaju da imaju četiri do šest listova, a sade se na razmak 60 cm x 40cm.

Za sve kupusnjače treba obezbjediti dobro navodnjavanje i zaštitu od štetočina, posebno od buvača.

Ljetna sjetva cvekle i rotkvi

Cvekla, repa, rotkva i rotkvice su biljke kratke vegetacije i mogu se uzgajati i kao postrni usjevi.

Dubina sjetve sjemena je 2-3 cm. Međuredni razmak za cveklu, repu i rotkvu je 30-40 cm, a razmak u redu oko 10 cm. Za rotkvice je potrebno manje međuredno i redno rastojanje. Sjetva može da se obavlja u više navrata, kako bi se obezbjedila dugotrajna berba.

Praziluk

Rasad praziluka u vreme sadnje treba da ima četiri do šest dobro razvijenih listova. Međuredni razmak je od 25-50 cm, a razmak u redu 10-15 cm. U baštama razmak između biljaka može biti i manji 25×10 cm.

Praziluk ima izražene potrebe za vodom, posebno neposredno nakon sadnje. Usjev je potrebno redovno okopavati i prihranjivati. Za upotrebu stiže već tokom jeseni, ali može ostati na gredici tokom zime ili se izvadi i skladišti u pijesku i plastenicima.

Pročitajte: Kakve uslove treba obezbjediti praziluku da bi dobro uspijevao

Salata

Zelena salata je biljka kratke vegetacije. Treba birati sorte koje su namijenjene za kasnu proizvodnju.

Za svoj rast i razvoj salata zahtjeva dovoljno vlage. Na visokim temperaturama, iznad 20 ºC, formira se manja glavica i brže dolazi do procvjetavanja. Može da se sije direktno na otvorenom ili se mogu proizvesti sadnice salate.

Osim zelene salate mogu se sijati rukola, keleraba i endivija.

Grašak iz Bijeljine mogao bi i na tržište EU

Agrosavjet
-
0
Grašak iz Bijeljine mogao bi i na tržište EU

Poljoprivredno dobro „Semberija“ proizvelo je u ovoj godini grašak na površini od 36,3 hektara, a direktor ovog dobra Branimir Andrić izjavio je za portal InfoBijeljina da će dio količina otkupiti preduzeće „Sava Semberija“, dok će dio vjerovatno završiti u zemljama Evropske unije koja posljednje tri godine bilježi nestašicu ove mahunarke.

– Sjetvu smo obavili sa pet sorti, u tri roka, da bi rod ove kulture i njeno skidanje bili adekvatni, odnosno da bismo dobili najbolji kvalitet. Određene količine graška obuhvaćene su toplom preradom u „Savi“, a veći dio smo usmjerili u hladnjaču Mljekare „Dule“ iz Dragaljevca, gdje grašak ide na takozvano „šok zamrzavanje“ pri temperaturi od minus dvadeset i šest stepeni Celzijusovih. Prema mojim informacijama, Evropskoj uniji, odnosno skandinavskim zemljama koje podmiruju njene potrebe, nedostaje graška, pa se nadamo da ćemo im prodati određene količine – rekao je Andrić za InfoBijeljina.
On je naveo da PD „Semberija“ očekuje ukupni rod graška od 330 do 350 tona, ali da će konačni prinos ipak odrediti visoke temperature koje su ove sedmice pogodile cijelu BiH.
– Temperatura iznad 35 stepeni Celzijusovih dovodi do prekida vegetacije kod graška, prestanka života, ili naglog zrenja. Naglo zrenje daje kvalitet koji nije adekvatan za zamrzavanje, a možda ni za toplu preradu. Zbog toga trenutno pokušavamo da sačuvamo grašak, navodnjavamo ga svakodnevno, i ako uspijemo da prevaziđemo taj problem, imaćemo očekivani prinos – istakao je Andrić.
Kada je riječ o otkupnoj cijeni graška, on naglašava da je sa preduzećem „Sava Semberija“ dogovorena cijena od 0,65 feninga po kilogramu, a da je cijena na tržištu EU 0,75 euro centi.
– Cijena postignuta sa „Savom“ je relativno dobra, jer je prošle godine u Srbiji dostizala 0,55 feninga. Zamrznuti grašak je probran, obrađen, očišćen, upakovan, pa je njegova cijena veća – dodao je Andrić.
On kaže da na pakovanju graška trenutno rade po četiri radnika u dvije smjene, a da će nakon potpunog skidanja ove kulture sa njiva uslijediti poslovi na žetvi pšenice i uljane repice.

Domaći melem za sve kožne tegobe

Agrosavjet
-
0
Domaći melem za sve kožne tegobe

Donosimo vam recept za biljni melem sa dodatkom pčelinjeg voska koji  je univerzalno sredstvo široke primjene za mnoge kožne bolesti. Pčelinji vosak je nezamjenljiv sastojak svake prirodne kreme i ima izuzetno dejstvo na kožu.

Sastojci za melem:

  • 25 g usitnjenih suvih cvjetova nevena
  • 25 g usitnjenih suvih cvjetova hajdučice
  • 25 g usitnjenog suvog korijena gaveza
  • 25 g usitnjenih suvih listova bokvice
  • 25 g usitnjenih suvih listova ruzmarina
  • 5 dl maslinovog ulja
  • 1/4 šolje kokosovog ulja
  • 5 kašika narendanog pčelinjeg voska

Pročitajte: Napravite svoju KREMU ZA LICE – Donosimo vam 5 veličanstvenih i dugo skrivanih recepata

Priprema:

  1. Sipati u veću staklenu teglu usitnjene biljke i preliti ih maslinovim uljem, promiješati i zatvoriti. Držati na sunčanom mjestu četiri nedjelje. Zatim procijediti kroz gazu.
  2. Sipati procijeđeno ulje u šerpu i dodati vosak. Zagrijavati na pari dok se sastojci ne sjedine.
  3. Skloniti šerpu sa šporeta, dodati kokosovo ulje i promiješati.
  4. Presuti melem u staklene teglice i čuvati ih na tamnom i hladnom mjestu.

Pročitajte: Napravite prirodnu kremu koja uklanja zanoktice /RECEPT/

Štetočine koje prijete voćnjacima u julu – Kako zaštiti voće?

Agrosavjet
-
0
Štetočine koje prijete voćnjacima u julu – Kako zaštiti voće?

Bliži se jul koji donosi nove opasnosti u voćnjaku. Diplomirani inženjer zaštite bilja Marija Kolundžija nam otkriva kakvih prijetnji treba da se čuvaju voćari narednog mjeseca i na koji način.

Protiv jabukinog smotavca borimo se na osnovu feromonskih klopki

Kako kaže naša sagovornica, kada je o jabuci riječ, jul je mjesec borbe i zaštite ove voćne kulture od druge generacije jabukinog smotavca. Ono što je važno, ističe ona, je da se na osnovu feromonskih klopki prati ulov leptira i na osnovu toga i na osnovu sume temperatura odredi momenat polaganja jaja, piljenje i ubušivanje larvi u plod.

Pročitajte: Jabukin smotavac najznačajnija štetočina jabuke

„Cilj je naravno da nemamo plodove sa larvama od jabukinog smotavca, to jest crvljive plodove tako da je u ovom periodu vrlo važno da primenimo insekticide koji upravo imaju mehanizam djelovanja i djeluju na fenofazu smotavca jabuke.

Prema tome, ako je došlo do polaganja jaja, to je nešto što je prvo, tu se primjenjuju insekticidi koju djeluju kao ovicidi na ta tek položena jaja ili jaja pred piljanje. Ako su u pitanju larve na početku piljenja, primjenjuju se dvije aktivne materije novijeg datuma hlorantraniliprol i emamektin benzoat“, rekla je Kolundžija.

Toplo vrijeme pogoduje voćnim grinjama

Prema njenim rečima u julu mjesecu ćemo imati dva vezana tretmana protiv jabukinog smotavca na nekih 10 do 12 dana upravo zbog toga što sama štetočina ne polaže jaja i ne pili se sve odjednom, te je to borba koja traje dvadesetak dana u julu mjesecu.

Ona dodaje da lijepo i toplo vrijeme pogoduje voćnim grinjama koje mogu da naprave velike štete na listovima jabuke. Faktički one sišu sokove iz listova što dovodi do njihove defolijacije, a kasnije to djeluje i na sam prinos i plodove. U julu mjesecu treba primeniti tretman regristrovanim akaricidima.

Pročitajte: Kako spriječiti opadanje plodova u voćnjacima?

„Zbog same biologije voćnih grinja, preporuka je pošto imamo takođe miješanje generacija sa različitim stadijumima, da se na 7 do 10 dana ponovi drugi tretman od voćnih grinja. Naravno potrebno je nastaviti preventivne tretmane od čađave pjegavosti lista i krastavosti plodova jabuke – Venturia inaequalis preventivnim fugicidima na bazi aktivne materije ditianon i fluazinam”, rekla je naša sagovornica.

Kruškina buva može imati više generacija tokom ljeta

Kada je u pitanju kruška, ona ističe da je najveći problem u julu mjesecu svakako kruškina buva koja u ljetnim mjesecima formira ljetne generacije i može imati više generacija u toku ovog godišnjeg doba.

„Što je toplije vrijeme veći su problemi sa kruškinom buvom. Prema tome nužno je pratiti larvene stadijume kruškine buve i na osnovu toga primjenjivati preparate kojih kod krušine buve nemamo puno. Tu spada abamektin kao stari molekul i Movento i Delegate kao novi molekuli. Svaki od njih pojedinačno djeluje na različite larvene stadijume kruškine buve i upravo zbog treba pratiti cijelu biologiju kruškine buve i na osnovu toga primjenjivati određeni insekticid“, istakla je ona.

Braon mramorasta stjenica nakon tretmana djeluje da je uginula ali se povrati

Ako je riječ o breskvi i nektarini i drugom koštičavom voću, stjenice to jest smrdibube su problem koji nam se javlja nekoliko godina unazad, a ove godine je već u najavi da će praviti ogromne probleme, rekla je Kolundžija.

Braon mramorasta stjenica (Halyomorpha halys) je tu štetočina koja pravi najveće štete u voćarstvu. Ona je polifagna vrsta, napada veliki broj voćarskih ali i ratarskih i povrtarskih kultura.

Pročitajte: Greške koje mnogi prave u voćnjacima – Kako se vrši pravilna obrada zemljišta?

„Njeno suzbijanje je dosta teško jer imago insekta ima period hibernacije kada odradite tretman, to jest on padne, djeluje da je uginuo ali se poslije određenog vremena povrati. Prema tome u drugom dijelu vegetacije, uključujući i jul i avgust mjesec, će vezano za sve voćne kulture veliki akcenat biti na praćenju toga da li imamo u voćnjacima imaga smrdibuba i jajna legla. Larvice iz tih jajnih legla, pre imaga to jest odrasle jedinke, prave neravnine na plodovima i vrlo ozbiljne štete na skoro svim voćnim vrsta“, istakla je ova inženjerka zaštite bilja.

Monilija godinama unazad pravi problem prilikom izvoza

Braon mramorasta stenica je karantinska štetočina, tako da sam izvoz i dalja prodaja voćnih kultura mogu biti dovedeni u pitanje, tvrdi ona.

„U julu je u jeku berba breskvi i nektarina i tu treba voditi računa prvenstveno na moniliju koja nam je nekoliko godina unazad pravila problem za izvoz u Rusiju, ali i na druga tržišta. Prema tome proizvođači trebaju vršiti ozbiljne tretmane sa registrovanim fungicidima za Monilinia fructicola i Monilinia fructigena i naravno voditi računa o breskvinom smotavcu“, naglasila je sagovornica našeg portala.

Dodala je da je takođe važna kod breskve i nektarine druga generacija tripsa. U pitanju je takođe karantinska štetočina za skoro sve zemlje u okruženju i za sva tržišta gdje mi izvozimo voćne kulture.

Pročitajte: Radovi u voćnjaku po mjesecima – Kalendar voća

Berba krastavaca – Odredite pravi trenutak!

Agrosavjet
-
0
Berba krastavaca – Odredite pravi trenutak!

Za razvoj plodova krastavaca od precvjetavanja do tehnološke zrelosti potrebno je od 5 do 15 dana, što zavisi od sorte i uslova uspijevanja.

Na otvorenom polju plodonošenje traje 30 do 50 dana. Poseban uticaj na plodonošenje i visinu prinosa ima blagovremena berba. Plod koji se razvija zaustavlja zametanje novih. Prilikom berebe treba uklanjati sve prerasle, deformisane i bolesne plodove. Krastavac treba brati samo ujutru, pažljivo, pazeći da se biljke ne povređuju.

Salatni krastavci se beru svaka tri do četiri dana, a kornišoni svki ili svaki drugi dan. Prinos je različit a zavisi od sorte, uslova i načina gajenja. Na otvorenom polju salatne sorte i hibridi daju prinos 40 do 50 t/ha. Kornišoni, bez oslonca daju prinos 20-60 t/ha ili 50-70 t/ha na špaliru.

Klasiranje krastavaca se vrši prema postojećim nacionalnim i međunarodnim standardima, ili prema potrebi kupca.

Kornišoni za preradu klasiraju se po krupnoći u sljedeće klase:

I- Dužina ploda 3-6 cm, prečnik oko 2 cm, masa 10-12 g

II- Dužina ploda 3-9 cm, prečnik oko 3 cm, masa 40 g

III- Dužina ploda 9-12 cm, prečnik oko 4 cm, masa 80-100 g

IV- Dužina ploda 12-15 cm, prečnik oko 4,5 cm, masa 140-150 g

Prema krupnoći ploda salatne forme za svežu potrošnju se svrstavaju u dvije kategorije i to:

A- Dužina ploda 15-20 cm, masa 200-300 g

B- Dužina ploda 20-25 cm, masa 400-500 g

Kako su plodovi krastavca veoma osjetljivi, pakuju se pažljivo u čvrstu ambalažu. U jedinici pakovanja plodovi moraju biti iste sorete i krupnoće.

Pročitajte još: Kada i koliko je potrebno zalivati KRASTAVAC?

1...456457458...1.012Stranica 457 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia