Petak, 21 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoLjetna sjetva povrća koje ima kratku vegetaciju

Ljetna sjetva povrća koje ima kratku vegetaciju

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

U periodu kasne jeseni i zime svježe povrće na trpezi je prava blagodet. Da bismo tada uživali u zdravom povrću moramo ga posejati u drugoj polovini kalendarske godine. To je ljetna sjetva povrća.

Ograničavajući faktor ove proizvodnje je voda, te je neophodno obezbjediti redovno navodnjavanje usjeva.

Biljke koje možemo sijati za jesenju berbu su one koje imaju kratku vegetaciju: kupusnjače, salate, šargarepa, rotkvice, rotkve, repe, niski pasulj, krastavci, tikvice, cvekla, praziluk, spanać, keleraba, rukola, endivija, navodi savjetodavac PSSS Jagodina Dragan Mijušković.

Ljetna sjetva povrća

U prodaji ima i gotovog rasada, dok jedan dio povrtara proizvode rasad za svoje potrebe.

Mrkva

Kod nas sjetvu mrkve obavljamo direktnom sjetvom u rastresita zemljišta. Nakon skidanja prethodnog usjeva dovoljna je plitka obrada, ali površina mora biti dobro pripremljena i na gredice. Dubina sjetve je od 1,5 cm na težem zemljištu, dok na lakšem do 2,5 cm.

Klijavost sjemena kod mrkve u poljskim uslovima je 60% i dugo niče. U periodu klijanja, nicanja i dok su biljke mlade, mrkva je veoma osjetljiva na nedostatak vode. U ovom periodu značajno je da zemljište ima stalnu i umjerenu vlažnost.

Međuredni razmak treba da bude oko 15 cm, a razmak u redu 8-10 cm. Ovakav razmak je idealan, jer obezbjeđuje dovoljno vegetativnog prostora za rast biljke (korijena).

Zalivne norme zavise od vremenskih prilika i osobina zemljišta.

Pročitajte: Proizvodnja mrkve – Traži puno svjetlosti i umjereno vlažno zemljište

U prvom periodu rasta, mrkva slabije usvaja hraniva. Dva mjeseca nakon sjetve, usvajanje postaje intenzivno i tada treba pažnju posvetiti đubrenju. Vršiti redovno plijvljenje i zaštitu po potrebi.

Mrkva koju smo posijali tokom ljetnih mjeseci pristiže za vađenje krajem oktobra i početkom novembra. Ljetnom sjetvom obezbjeđujemo kontinuirano snabdijevanje tržišta svježom mrkvom.

Spanać

Spanać može uspješno da se gaji u ovom periodu ali je veoma osjetljiv na nedostatak vode i treba ga gajati samo ako možete osigurati redovno zalivanje.

Sjetva se obavlja krajem jula i tokom avgusta, a zimska sjetva spanaća se obavlja u septembru.

Zemljište treba da je dobro pripremljeno. Sjeme sijemo na dubinu 2,5-4 cm. Međuredni razmak je 15-30 cm, a razmak u redu 3-7 cm. Međuredni razmak zavisi od sortimenta, kvaliteta zemljišta i agrotehničkih mjera.

U baštama, na manjim površinama, berba spanaća obavlja se sukcesivno, beru se pojedinačni listovi. Cijele biljke se beru kada imaju pet do šest krupnijih listova.

Kupusnjače

Na našim terenima najčešće se u ovom periodu gaje kupusnjače i to: kasni kupus, kelj pupčar, kelj, raštan.

U ovom periodu se sadi rasad i potrebno je obezbjediti dobro navodnjavanje, koje će osigurati prijem rasada i dobar razvoj biljaka. Rasad kasnog kupusa treba da je dobro razvijen sa četiri do šest listova.

Sadnju kupusa obaviti na međuredni razmak 50-70 cm, a razmak u redu 40-60 cm.

Sadnice raštana trebaju da imaju četiri do šest listova, a sade se na razmak 60 cm x 40cm.

Za sve kupusnjače treba obezbjediti dobro navodnjavanje i zaštitu od štetočina, posebno od buvača.

Ljetna sjetva cvekle i rotkvi

Cvekla, repa, rotkva i rotkvice su biljke kratke vegetacije i mogu se uzgajati i kao postrni usjevi.

Dubina sjetve sjemena je 2-3 cm. Međuredni razmak za cveklu, repu i rotkvu je 30-40 cm, a razmak u redu oko 10 cm. Za rotkvice je potrebno manje međuredno i redno rastojanje. Sjetva može da se obavlja u više navrata, kako bi se obezbjedila dugotrajna berba.

Praziluk

Rasad praziluka u vreme sadnje treba da ima četiri do šest dobro razvijenih listova. Međuredni razmak je od 25-50 cm, a razmak u redu 10-15 cm. U baštama razmak između biljaka može biti i manji 25×10 cm.

Praziluk ima izražene potrebe za vodom, posebno neposredno nakon sadnje. Usjev je potrebno redovno okopavati i prihranjivati. Za upotrebu stiže već tokom jeseni, ali može ostati na gredici tokom zime ili se izvadi i skladišti u pijesku i plastenicima.

Pročitajte: Kakve uslove treba obezbjediti praziluku da bi dobro uspijevao

Salata

Zelena salata je biljka kratke vegetacije. Treba birati sorte koje su namijenjene za kasnu proizvodnju.

Za svoj rast i razvoj salata zahtjeva dovoljno vlage. Na visokim temperaturama, iznad 20 ºC, formira se manja glavica i brže dolazi do procvjetavanja. Može da se sije direktno na otvorenom ili se mogu proizvesti sadnice salate.

Osim zelene salate mogu se sijati rukola, keleraba i endivija.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI