Naslovnica Blog Stranica 441

Da li je svim biljkama potrebna prihrana?

Vjerovatno ste se bar jednom zapitali da li je biljkama u vašoj bašti zaista potrebna prihrana, međutim, nikada se niste usudili da rizikujete sa eksperimentom. Zato u ovom članku rješavamo tu dilemu i otkrivamo kojim biljkama je prihrana potrebna, a kojima – nije.

Biljkama su potrebne hranljive materije, u to nema sumnje. Osim kiseonika, vodonika i ugljenika, biljke većinu hranljivih materija dobijaju iz zemlje. Ono što baštovani zaboravljaju da je zemlja poput velikog skladišta hrane. Ima puno hrane koja je spremna da je biljke konzumiraju.

Pretpostavimo da je vaš frižider pun hrane. Kada odete u prodavnicu, jer vam nedostaje sapun da li ćete kupiti još hrane? Naravno da nećete, jer je već imate.

Tako je i sa dodatnim đubrenjem. Trebalo bi da se radi tek kada hranljivih materija ponestane u zemlji. Međutim, tada bi trebalo da se primjene samo hranljive materije koje zaista nedostaju. Nema smisla da se dodaje nešto što već ima u zemlji u dovoljnoj količini.

Postoje dva načina da znate šta zemlji nedostaje:

a) kroz uzgoj biljaka i poznavanje signala koje one šalju i

b) ispitivanjem tla.

Problem mnogih baštovana je taj, što ne rade analizu zemljišta i ne vjeruju sopstvenim biljkama koje pokazuju da su nivoi hranljivih materija u redu.

Dodatna prihrana biljaka kada nije potrebna dovodi do nepotrebnog održavanja. Budući da azot u đubrivima poboljšava rast stabljika i lišća, ako se žive ograde đubre, to znači da ćete morati češće da ih šišate. Ista stvar se dešava i sa travom.

Pročitajte: Pretjerana PRIHRANA RUŽA je opasna – Evo kada je potrebno vršiti prihranjivanje

Većinu trajnica ne treba dodatno đubriti, poput drveća, žbunja i višegodišnjih biljaka, odnosno izuzetno rijetko – prenosi Agroinfo.

Biljke kojima je dodatna prihrana najpotrebnia su, zapravo, jednogodišnje biljke, a posebno jednogodišnje cvijeće u saksijama. Budući da sve vrijeme cvijeta, cvijeće troši mnogo hranljivih materija i treba da se dohrani. U tom slučaju se koriste vodotopiva đubriva i to samo kada im je potrebno, a znaci su smanjeno cvjetanje ili usporeni rast.

Ako imate malu baštu, možete da gajite patuljasti paradajz i druge manje biljke kojima dodatno prihranjivanje nije potrebno.

One mogu da tolerišu kratka sušna razdoblja, sve dok padaju umjerene količine kiše. Međutim, većina patuljastih biljaka ne može da se nosi sa dugotrajnim sušama, jer njihov korijenski sistem ne može da podnese takve uslove.

Ovo će vas potpuno iznenaditi – Najbolje organsko đubrivo nije kravlji stajnjak, a ni kokošiji

Još od davnina, ljudi su koristili stajnjak kako bi njime đubrili njive i bašte za potrebe uzgoja biljaka. Međutim, nije svaki podesan za đubrenje zemlje, a ujedno treba znati i kako ga primjeniti.

Ako je zemljište, primjera radi, biološki aktivno i u njemu ima korisnih mikroorganizama, ovo đubrivo može imati efekta kao brzorastvorljivo đubrivo, ako se pravilno aplicira na zemljište. Sa druge strane, ako se u zemljištu nalaze herbicidi i otrovi koji redukuju populaciju mikroorganizama, prosto dodavanje stajnjaka bez prethodnog kompostiranja, neće dati željene rezultate, a može imati i negativne posljedice po zemljište.

On je, u izvjesnim slučajevima može biti kontaminiran štetnim bakterijama ili ostacima pesticida i herbicida kao hemikalijama kojima su same životinje tretirane odnosno hrana koju su one konzumirale.

Opšta preporuka, prije bilo kakvog đubrenja bila bi da se izvrši analiza zemljišta. Iako neki drugi indikatori, poput prisustva kišnih glista mogu biti pokazatelj zdravlja zemljišta i ukazati na aktivnost korisnih mikroorganizama, ipak, bez analize, važni parametri poput tačnih vrijednosti makroelemenata u zemljištu, ostali bi nepoznati.

Živinski stajnjak, budući da sadrži visok nivo azota u sebi, mogao bi da naškodi biljkama, ukoliko je zemljište već snabdjeveno azotom u dovoljnoj mjeri.

Zbog prevelike koncentacije azota, dobro bi bilo izbjegavati upotrebu svježeg stajnjaka za đubrenje biljaka, a dodatni razlog je taj što se tako rizikuje unos štetnih bakterija u zemljište, kojima svjež stajnjak obiluje.  Stoga je potrebno sačekati i svjež stajnjak odložiti po strani na nekoliko nedjelja i prepustiti ga djelovanju mikroorganizama koji će ga pretvoriti u kompost.

Kako ishrana i digestivni sistem različitih životinja međusobno varira, tako postoje razlike i u sastavu njihovog izmeta i u upotrebljivosti istog. Stoga se, kao logično nameće pitanje, koje su prednosti svakog od njih i da li postoji nešto poput najboljeg stajnjaka.

Živinski stajnjak

Kod ptica uopšte, pa i kod živine, urin je pomiješan sa izmetom. Iz tog razoga, njihov stajnjak sadrži visoke procente azota što ga čini neupotrebljivim za direktno apliciranje u zemlju u kojoj rastu biljke. Zbog dobrog balansa makroelemanata, ovo đubrivo je kvalitetno ali samo ako se prethodno kompostira.

Pročitajte: Napravite KOKOŠIJI STAJNJAK za prihranu biljaka

Konjski stajnjak

Ovo nije dobar izbor za đubrenje prije sadnje. Naime, konjski izmet u sebi može sadržati sjemena mnogih korova koje konji ne svare u potpunosti tokom ishrane te možete doći u situaciju da podignete zasad korova umjesto željenih kultura. Sa druge strane, ovaj stajnjak je dobar izvor azota i kalijuma što ga čini odličnim za kompostiranje. Takođe, u prednsoti spada i to što, ukoliko potiče iz štala, dolazi pomiješan sa drugim organskim materijama poput sijena, slame, žitarica koje daju dobru osnovu za kompostiranje.

Ovčiji stajnjak

U vrijeme kada je čitava poljoprivreda bila organska, uzgajivači biljaka favorizovali su ovčiji stajnjak u odnosu na sve druge. Zbog odličnog balansa azota, fosfora i kalijuma u sebi, ovaj stajnjak je podjednako dobar izbor i za momentalno apliciranje i za kompostiranje.

Kravlji stajnjak

Ovo je u predstavi većine ljudi, sinonim za stajnjak uopšte. Istovremeno, najčešće se sreće i u prodaji kao dominantni sastojak različitih baštenskih zemljanih smješa i supstrata, ali po pravilu prethodno kompostiran. Razlog za to je ujednačen odnos makroelemenata koje kravlji stajnjak sadrži u sebi.  Ujedno, kravlji stajnjak je još jedan dokaz da sa stajnjakom u svježem stanju treba biti posebno oprezan, budući da sadrži bakteriju ešerihija koli koja može biti i smrtonosno za čovjeka.

Zečiji stajnjak

Iako su rijetki oni koji gaje zečeve ili na drugi način mogu da se snabdeju stajnjakom ovih životinja, mnogi, upravo njega označavaju kao najbolji životinjski stajnjak za đubrenje biljaka. Žečiji izmet je duplo bogatiji nutrijentima od živinskog i čak četiri puta od konjskog i kravljeg. Istovremeno, nema tako neprijatan miris kao izmet drugih životinja i jedan je od rijetkih koji se mogu koristiti odmah, u svježem stanju, bez opasnosti da će se tako naškoditi biljci.

UMJESTO KUKURUZA, NIČE KIKIRIKI, RUŽE I MALINE – Novi trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji Semberaca

Prilagođavanje tržištu, klimatskim promjenama, nedostatku radne snage, ili sve to zajedno, tek, na Semberskim poljima,umjesto kukuruza, kupusa i paprike, sve je više parcela sa malinom, aronijom, kupinom, kalemljenim ružama, ljekovitim biljem.

Generacija ratara, koji se još bave poljoprivredom, uglavnom je ušla u sedmu deceniju života, i primorana je da se opredjeljuje za poslove koji se mogu završavati porodično, kako kažu, sa što manje ruku.

Porodica Krstić, Ilija i supruga Ljiljana iz podmajevičkog Suvog Polja, umjesto šljivika, opredijelili su se za uzgoj maline.

– Supruga mi je rođena u Bratuncu, tradicionalno malinarskom kraju, i njeno veliko iskustvo u uzgoju maline, doprinijelo je da se opredijelimo za ovu proizvodnju – priča Ilija. – Treba naravno i u malinjaku naporno raditi, okopavati, navodnjavati, ali uspijevamo sve poslove završiti bez angažovanja drugih radnika. Sve što proizvedemo, prodamo u dvorištu, na improvizovanom štandu pored magistralnog puta Bijeljina–Tuzla, a ovogodišnja visoka cijena maline obezbijedila je i lijepu zaradu – kaže Ilija.

U Crnjelovu, najpoznatijem povrtarskom mjestu u BiH, prekrivenog hiljadama plastenika, proizvodnja nečega što nije povrće i bostan, u najmanju ruku je neuobičajeno. Ipak Biljana i Mirko Gajić iz Crnjelova, umesto paprike, kupusa i lubenice, odlučili su se za uzgoj ruža sorte ,,poliante” čiji miris se širi ovim mjestom.

Pročitajte: ZMIJSKA PALMA – U Banatu redovno cvjeta nesvakidašnji egzotični cvijet

– Nismo se mi apsolutno odrekli žitarica i povrća, ali uzgoj ruža ne zahtijeva puno radne snage, sve poslove završavamo porodično i to je osnovni motiv za bavljenje ovim poslom, objašnjava Mirko. Trenutno imamo oko pet hiljada mirisnih ruža, a odnedavno, uz pomoć stručnjaka iz Lipolista, počeli smo i proizvodnju višebojnih ruža stablašica. Ruže prodajemo, uglavnom po narudžbi, i po našoj evidenciji, one mirišu širom BiH, od Neuma, Mostara do Tuzle i Sarajeva, pričaju Gajići.

Dragica Tanacković iz Velike Obarske, još prije petnaestak godina počela je proizvodnju kikirikija. Danas, na porodičnom imanju, uz svesrdnu pomoć supruga Ilije, ona pored kikirikija uzgaja i malinu, kupinu, aroniju, ribizlu.

– Prosta računica, a vrijeme je takvo da sve moraš preračunavati, je pokazala, da je isplativije i lakše za obradu, imati hektar zemlje pod kupinom i ribizlom, nego pod kukuruzom. Zaokružili smo taj proizvodni proces, pa od naše neprskane aronije i kupine proizvodimo zdrave, kvalitetne sokove i kupinovo vino, kaže Dragica. Zasadi kupine traju i ekspoloatišu se po 15 godina, pa smo pošteđeni jurnjave za sjemenskom robom svakog proljeća, što je slučaj sa žitaricama i povrćem.

Nedavno smo završili berbu ribizle, malinu i kupinu ćemo brati sve do jeseni, kada pristiže i kikiriki, pričaju Dragica i Ilija Tanacković, ističući, da se od proizvodnje i prerade kupine u voćne sokove može lijepo zaraditi.

Iz svojih skrovišta izašla stvorenja iz noćnih mora

Neobični zglavkari koji izgledaju nešto poput škorpije i pauka, u samoodbrani ispuštaju kiselinu i jedu bubašvabe za večeru, napustili su svoja skloništa i krenula u Teksas u potrazi za hranom i partnerom.

Neobičan paukoliki zglavkari (arahnide) vinegruni, poznati kao „bič škorpioni“, često nazivani i „kopnenim jastogom“, pronađeni su prošle nedjelje u Nacionalnom parku „Big bend“ u basenu Čisos. Zaposleni u parku su na društvenim mrežama podjelili fotografiju ovog stvorenja, na užas svojih pratilaca.

Prema riječima zvaničnika parka, ljetna kiša izmamila je vinegrune iz njihovih skrovišta. Stvorenja, dugačka oko tri centimetra, pojavljuju se u ovo doba godine u potrazi za „hranom i ljubavlju“.

Pročitajte: Šta uraditi u slučaju da sretnete zmiju?

Vinegruni su „relativno bezopasni u slučaju da ih ne iznervirate“, kažu prirodnjaci.

Ove arahnide mogu da ugrizu svojim klještima, ali i da iz svog repa ispale „precizno usmjeren“ mlaz tečnosti koju čini 85 procentna sirćetna kiselina.

Oba ova odbrambena mehanizma vinegruna nisu opasni po ljude.

Zahvaljujući sirćetu koje izbacuje iz svog repa ovaj zglavkar je dobio i ime vinegrun (eng. vinegar – sirće). Vrsta pronađena u Teksasu je crne boje.

Vinegruni se kreću samo noću, imaju loš vid i najčešće nastanjuju pustinje. Obično love stonoge, škorpione, crvčke, bubašvabe i druge beskičmenjake i to svojim tankim prednjim nogama pomoću kojih osećaju vibracije.

Ženke se mogu prepoznati po mladuncima koje nose na leđima, slično kao škorpije.

Liker od kupina – Kako se priprema i koja su ljekovita svojstva?

Liker od kupina – Kupina je polužbunasta listopadna biljka koja pripada porodici ruža. Plodovi, kao i listovi ove biljke, izuzetno su zdravi i zato se koriste za pripremu brojnih vrsta domaćih jestivih proizvoda, kao što su čaj, džem, vino, sok, sirup od kupina, a u ovom tekstu donosimo vam recept za liker od kupina.

Domaći liker od kupine ima ne samo dobar ukus, već i intenzivnu boju i miris.

Sastojci za liker od kupina:

  • 1 l alokohola
  • 600 g šećera
  • 1 kg zrelih kupina

Priprema:

Pažljivo operite kupine, potpuno ih osušite, a zatim stavite u teglu, posipajte šećerom, zatvorite teglu i stavite na sunce 8 dana, prije nego što dodate alkohol. Zatim ih prelijte alkoholom do vrha, protresite, zatvorite i ostavite na tamnom mjestu 40 dana.

Nakon toga filtrirajte liker, prvo pomoću cjedila, a zatim s drugim filterima dok ne dobijete bistri sadržaj. Na kraju flaširajte i ostavite prije korišćenja da odstoji 2 mjeseca.

Pročitajte: Sirup od kupina recept: Samo jedna čaša dnevno čini čuda za organizam!

Ljekovita svojstva

Cijela biljka ima puno ljekovitih svojstava. Listovi se uglavnom koriste u ljekovite svrhe. Čaj možemo pripremiti od suvog lišća kupine. Čaj je dobar pri poboljšavanju probave, smanjenju stresa i ublažavanju upala u organizmu.

Plodovi ove biljke imaju još više ljekovitih svojstava nego listovi. Bogate su vitaminima i mineralima, poznate po visokom sadržaju vitamina A, ali sadrže i željezo, kalcijum, magnezijum, mangan, kalijum, beta-karoten te vitamine C i E.

Kupine sadrže najviše željeza od svog voća, pa su preporučeno rješenje za ublažavanje anemije. U tu svrhu dobro je poznato ljekovito prirodno piće zvano kupinovo vino ili kupinov liker. Za pripremu ovih napitaka vam ne treba puno vremena ni sastojaka, a izuzetno su zdrava ne samo za anemiju nego i za druge tegobe koje možda imate.

Pročitajte: Slatko od kupina /RECEPT/

Voće je puno antioksidansa, izuzetno bogato flavonoidima i polifenolima. Među 1.500 voća zauzeli su prvo mjesto po sadržaju antioksidansa. Unošenjem prirodnih antioksidansa omogućavamo našem tijelu učinkovitiju borbu protiv slobodnih radikala i oksidativnog stresa, jačajući tako svoje zdravlje i štiteći se od degenerativnih bolesti.

Najbolji čajevi za smirenje, nervozu i stres

Stres je odgovor organizma na neku opasnost. Danas, stres je postao dio svačije svakodnevnice. Moramo naučiti kako da se izborimo sa ovom pojavom. 

Postoje biljke koje vam mogu pomoći da se izborite sa stresom, tugom i emocijama.

Valerijana (odoljen, macina trava)

Valerijana (odoljen, macina trava) je samonikla biljka koja raste u šumama i livadama, a u posljednje vrijeme se gaji i na plantažama. Ona sadrži valerensku kiselinu koja je odgovorna za sedativno dejstvo koju valerijana ima.

Valerijana je najpoznatija po svom umirujućem dejstvu, ali pored toga ona umanjuje napetost i razdražljivost, pomaže pri napadima panike i histerije. Veliku ulogi igra kod osoba koje žele da ostave pušenje.

Valerijana deluje da miris duvanskog dima bude još jači i da smeta osobama koje su navikle na njega.

Čaj od valerijane pomaže pri ublažavanju glavobolja, menstrualnih bolova, ublažava simptome astme, a takođe snižava i krvni pritisak. U apotekama možete naći valerijanu u obliku kapi, tableta, kapsula i čaja. Treba reći da je ova biljka veoma jaka, te nije preporučljiva za djecu i trudnice.

Za pripremu čaja od valerijana potrebno je da jednu kašičicu čaja prelijete sa 2 dl vrele vode i da ostavite da odstoji 5-10 minuta, a zatim ocijedite i popijte. Konzumirajte 2-3 šolje ovog čaja dnevno, po mogućstvu da treća šolja bude pola sata prije spavanja, jer će vam pomoći da pobijedite nesanicu. Čaj možete da pijete tri nedjelje, a zatim napravite pauzu da ne bi došlo do kontraefekata – mogu  se javljati mučnine i glavobolje.

Pročitajte: Uz ove biljke pobijedite STRES

Matičnjak (pčelinjak, limun trava, pčelinja trava)

Za razliku od valerijane ova biljka je vrlo prijatnog mirisa te se koristi i kao začin za pravljenje raznih jela.

Čaj od matičnjaka pomaže kod mnogih stanja i bolesti. Pomaže kod depresije, stresa, straha, napetosti. Matičnjak je najpoznatiji kao prirodni lijek baš za ove bolesti. Veoma je djelotvoran kod osoba koje pate od hipohondrije (preokupljenost mislima da patimo od neke bolesti). Ako osjećate simptome prehlade i gripa, čaj od matičnjaka u kombinaciji sa medom će smanjiti tjelesnu temperature i ojačati imunitet. Matičnjak se savjetuje osobama koje imaju kardio-vaskularne smetnje, aritmiju, povišeni pritisak, holesterol.

Veoma su rijetke negativne posljedice poslije konzumiranja čaja od matičnjaka. Međutim, ako već pijete neku vrstu lijekova za smirenje, kao i lijekove za štitnu žlijezdu trebalo bi da se posavjetujete sa ljekarom o konzumiranju čaja.

Čaj možete pronaći u većim prodavnicama zdrave hrane. Priprema je vrlo jednostavna-jednu kašičicu čaja preliti kipućom vodom, ostaviti da odstoji par minuta, a zatim ocijediti. Preporučena doza je dvije-tri šolje na dan.

Lipa

Lipa pored svog poznatog prelijepog mirisa i ukusa ima i ljekovita svojstva. Neka od njih su:

  •  Čaj od lipe je odlično sredstvo za borbu protiv stresa. Pomoći će vam kada ste nervozni, razdražljivi, anksiozni i kada patitite od nesanice. U cvijetu se nalaze eterična ulja koja imaju sedativno dejstvo i ona su zaslužna za regulisanje gorenavedenih stanja.
  •  Pomaže kod bolesti srca. Hipertenzija (povišen krvni pritisak) i arterioskleroza (zakrečenje arterija) su samo neke od bolesti gde vam može pomoći čaj od lipe.
  •  Čaj pospješuje detoksikaciju organizma jer podstiče protok žuči i rad jetre. Čaj uspješno snižava povišenu tjelesnu temperaturu, izaziva znojenje te djeluje i kao antiseptik. Za razliku od drugih čajeva, čaj od lipe je preporučljiv i djeci i trudnicama, naravno u ograničenim količinama.

Možete da ga pijete nekoliko puta na dan, a princip pravljenja je isti kao i prethodna dva čaja.

Za smirenje nerava možete napraviti i sirup od lipe. Dvije šake cvjetova od lipe potopiti u litar hladne vode i ostaviti dva dana da odstoji na hladnom i mračnom mjestu. Poslije dva dana, procijediti tečnost, dodati 800 gr šećera i miješati na tihoj vatri dok ne proključa. Nakon toga, skloniti sa vatre da se prohladi i dodati sok od jednog limuna i promiješati. Ovaj sirup je najbolje držati u frižideru  i konzumirati po jednu kašičicu sirupa pola sata prije jela, do tri puta na dan.

Zanimljivo je da čaj od lipe možete dodati vodi za kupanje prije spavanja kako biste se opustili.

Pročitajte: Kako napraviti liker od lipe?

Glog

Glog je listopadni žbun koji može da naraste i do 4 m. Ljekovita svojstva imaju bijeli i crveni glog. Kod nas je rasprostranjeniji bijeli glog (pasiji trn, oštri trn, medvjedova hrušica).

Glog se preporučuje osobama koje imaju problema sa srcem, sa slabim živcima kao i ženama koje se nalaze u predmenopauzi i menopauzi.

Čaj će vam, takođe, pomoći da se izborite sa virusima i bakterijama i ojačati vam imunitet. Ukoliko osjetite neke promene na koži (crvenilo, osip, iritaciju), bolove u stomaku, malaksalost, vrtoglavicu potrebno je prekinuti konzumiranje čaja. Ako se ove nuspojave ne povuku i ako ih dalje osjećate obratite se ljekaru.

Za pripremu čaja obično se koriste sušene bobice ove biljke, kao i bobice u prahu i lišće. Prije pravljenja čaja preporučuje se da bobice odstoje 12 časova u vodi. ¼ šolje bobica preliti sa 3 čaše vode i staviti da se kuva. Kada počne da ključa, smanjite temperaturu i kuvajte onoliko dok u šerpi ne ostane jedna šolja vode. Procijedite vodu i po ukusu zasladite medom. Čaj će vam pomoći da smirite nerve, da lakše zaspite i lakše dišete.

Lavanda – biljka divne boje i divnog mirisa

Čaj od lavande je jedan od najboljih čajeva za smirenje, nervozu i stres. Često za miris omekšivača biramo lavandu da bismo utonuli u san uz pomoć mirisa ove biljke. Da biste se dodatno opustili lavandu možete staviti u kupku prije spavanja.

Čaj od lavande reguliše probleme sa varenjem-umiruje želudac, opušta mišiće digestivnog trakta, smanjuje grčeve u želucu i smanjuje gasove. Ulje lavande vam može pomoći pri bolovima. Na primjer, ako vas boli glava, par kapi utrljajte u sljepoočnice i ubrzo ćete videte poboljšanje. Ulje možete nanijeti i na mjesto uboda insekta.

Čaj za smirenje od lavande se pravi vrlo lako-dvije kašičice osušenih cvjetova lavande prelijte vrućom vodom i ostavite da odstoji desetak minuta. Procijedite i zasladite medom.

Pročitajte: Kamilicu nipošto nemojte miješati sa ovim lijekovima

Kamilica

Kamilica je na našim prostorima, a i u svijetu, jedna od najprodavanijih čajeva. Ova biljka vrlo uspješno smanjuje stres, nervozu, strah, osjećaj uznemirenosti. Blagi efekat sedativa, koji ovaj čaj pruža, će vam pomoći da se umirite i brzo zaspite. Svakodnevnim udisanjem pare čaja od kamilice će vam biti od koristi-popraviće vam raspoloženje, smanjiti uznemirenost i napetost.

Pored navedenog, ova biljka pomaže i pri ublažavanju menstrualnih grčeva, sprječavanju prehlade, poboljšanju izgleda kože.

Za čaj možete koristiti osušene ili svježe listove kamilice, prelijte ih vrelom vodom, pustite da odstoji desetak minuta i čaj je spreman.

Za razliku od drugih čajeva ove vrste, čaj od kamilice ne stvara zavisnost.

Napomena

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Uklanjanje listova oko grozdova – Kako i zašto se obavlja?

Uklanjanje listova oko grozdova – U savremenom vinogradarstvu redovno se primjenjuje defolijacija u cilju povećanja kvaliteta grožđa, a ova mjera izvodi se na 20 do 30 dana prije berbe.

Iz zone lastara, u kojoj se razvijaju grozdovi uklanjaju se pojedini listovi koji zasjenjuju grozdove. Na taj način se značajno poboljšava osvjetljenost i aeracija, što doprinosi boljem sazrijevanju grozdova, potpunoj obojenosti pokožice i manjem razvoju sive truleži.

U našim područjima obično se vrši u septembru i oktobru. Obavlja se ručno, a u novije vrijeme pomoću mašina, kao i tretiranjem listova hemijskim sredstvima (defolijantima).

Da bi se ostvarili pozitivni efekti defolijacije, neophnodno je voditi računa o vremenu i broju uklonjenih listova. Kad se pri defolijaciji ukloni 15 do 25 odsto listova na 20 do 30 dana prije berbe grožđa, pozitivni efekti su veoma izraženi.

Pročitajte: Lačenje i prekraćivanje lastara vinove loze – Važna mjera za svaki vinograd

Uklanjaju se stari listovi, čija je fotosintetska aktivnost slaba. Usljed znatnog poboljšanja fitoklime čokota, preostali listovi obavljaju intenzivniju fotosintezu i stvaraju dovoljno ugljenih hidrata za ishranu i sazrijevanje grozdova i lastara kao i za nagomilavanje rezervne hrane.

Reakcija sorti na defolijaciju je različita, pa tako sorta muskat hamburg pozitivno reaguje na postepenu defolijaciju. Od početka razvoja grozdova potrebno je uklanjati pojedine listove koji prave sijenku jer se u takvim uslovima razvijaju rehuljavi grozdovi, koji slabo sazrijevaju.

Pročitajte: Zašto vinova loza plače?

S druge strane, grozdovi sorte kardinal dobijaju bolju obojenost kad rastu u uslovima slabe zasjene nego na direktnoj svjetlosti. Zbog toga je potrebno da se za svaku sortu obave ogledi u cilju razrade najpogodnije ampelotehnike, odnosno pravilne i pravovremene primjene pojedinih mjera zelene rezidbe u okviru njenog gajenja, uzimajući u obzir zemljišne i klimatske uslove sredine kao i sistem gajenja.

Autor: Mr Nebojša Mladenović

Da li je svježi mladi sir dobar ili loš za zdravlje?

Mliječni proizvodi su jedan od najboljih prehrambenih izvora kalcijuma i drugih hranljivih sastojaka. Evo 6 zdravstvenih dobrobiti sira.

1. Zdravlje kostiju

Sadržaj kalcijuma, proteina, magnezijuma , cinka i vitamina A, D i K u siru znači da može doprinijeti zdravom razvoju kostiju kod djece i mladih i prevenciji osteoporoze.

2. Zdravlje zuba

Sir može poboljšati zdravlje zuba. Kalcijum igra važnu ulogu u formiranju zuba, a sir je dobar izvor kalcijuma.

3. Krvni pritisak

Statistika pokazuje da ljudi koji jedu više sira imaju niži krvni pritisak, uprkos tome što su neki sirevi bogati mastima i natrijumom.

Svježi sir ima blagi ukus i mali udio masti. Kalcijum može pomoći u smanjenju krvnog pritiska. Preporučuje se konzumiranje siroviog sira zbog toga što sadrži manje količine masti i natrijuma.

Pročitajte: Zašto je kozji sir izuzetno dobar za naše zdravlje?

4. Mikrobiota i holesterol u crevima

Kao fermentirana hrana, sir može pomoći u jačanju zdravih crijevnih bakterija. To bi moglo imati pozitivan efekat na nivo holesterola u krvi, prema maloj studiji objavljenoj 2015. godine.

5. Zdrava težina

Studije pokazuju da je osoba sa visokim indeksom tjelesne mase ( BMI ) vjerovatnije da imaju nizak nivo kalcijuma. Budući da je sir dobar izvor kalcijuma, ljudi koji su na dijeti za mršavljenje mogu imati koristi.

6. Omega-3 masne kiseline

Pronađene su u nekim vrstama sira. Omega-3 masne kiseline utiču pozitivno na kardiovaskularni sistem i mozak.

Rizici

Prehrana bogata natrijumom i zasićenim mastima vjerojatno će povećati rizik od visokog krvnog pritiska , kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2 . Veliki unos zasićenih masnoća može povećati rizik od dijabetesa , pretilosti i kardiovaskularnih problema.

Pročitajte: Šta je PLAVI SIR i zašto je toliko ZDRAV?

Netolerancija na laktozu:

Osobama sa intolerancijom na laktozu nedostaje enzim potreban za razgradnju i probavu šećera koji se nalazi u mlijeku. Konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda može rezultirati nadutošću, nadimanjem ili prolivom.

Napomena

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Moguće novo poskupljenje guma zbog smrtonosne bolesti koja napada zasade kaučuka

Još prije nekoliko mjeseci mediji su pisali da svijetu predstoji period u kom će cijene automobilskih guma znatno porasti kao posljedica smrtonosne bolesti koja napada zasade kaučuka, osnovne sirovine za proizvodnju automobilskih pneumatika.

Tržišni trendovi sada ukazuju na to da se sasvim sigurno mogu očekivati značajna povećanja cijena guma za automobile i komercijalna vozila, budući da je u posljednje vrijeme došlo do značajnih povećanja cijena u cijelom lancu proizvodnje i snabdjevanja, prenosi Index.

Troškovi proizvodnje prirodne gume u prvoj polovini 2021. bili su u prosjeku za 57 odsto veći od prošlogodišnjih. Rast cijena nafte uticao je i na cijenu sintetičke gume, koja je u prvih šest mjeseci bila 66 odsto iznad prosjeka iz 2020. godine.

I cijena električne energije je porasla za 154 odsto, što je posebno važno za države u kojima se gume proizvode. Takođe, za više od 200 odsto porasle su i naknade za prevoz tereta u kontejnerskom brodskom transportu.

Do rasta cijena guma u Evropi ove godine je već došlo, a u cijelom sistemu proizvođač – trgovac malo su smanjene marže i tako je izbjegnut veći rast cijena. Ipa

 

Zašto je obavezna ljetna rezidba trešanja?

Ljetna rezidba trešanja se uvijek kombinuje (nadopunjuje) sa zimskom rezidbom.

Ljetna rezidba trešanja ili rezidba u zeleno može se obavljati odmah nakon završetka berbe pa sve do kraja septembra odnosno u dva-tri navrata pa i više, kako bi stres voćke koji smo izazvali ljetnom rezidbom sveli na što manju mjeru.

Zašto se sprovodi ljetna rezidba trešanja?

Glavni cilj ljetne rezidbe je postizanje prozračne krošnje kako bi sunce prodrlo što dublje do centralne provodnice i time se omogućilo kvalitetno odrvenjavanje jednogodišnjih izboja koji se nalaze duboko u krošnji voćke. Veći dio onih grana koje sprječavaju prodor svijetla u unutrašnjost krošnje trešanja rezidbom se uklanja.

Pretjerana zasjenjenost dubine krošnje trešanja izaziva propadanje i gubitak listova te odumiranje odnosno sušenje izboja, ogoljavanje unutrašnjosti krošnje i seljenje vegetacije i roda na rubove krošnji trešanja, što nije dobro iz više razloga:

Plodovi bliži centralnoj provodnici uvijek su krupniji i bolji.
Nepopunjen prostor za razvoj voćke u centru krošnje.
Postepeno ogoljavanje i odumiranje tog centralnog dijela krošnje radi nedostatka svjetlosti.
Potrebno je odstraniti upravo veliki broj tih vanjskih izboja radi propuštanja svjetlosti u centralni dio.

Pročitajte: Ovo je najkrupnija trešnja na svijetu

Kod ljetne rezidbe trešanja uglavnom umjerenom rezidbom nastojimo smiriti voćke da ne idu u drugi porast tj. izbjegavamo podsticanje vegetativnog porasta.

Cilj nam je isto tako i to da se sva hranjiva tada troše na zametanje rodnih pupova, zatim dobro odrvenjavanje jednogodišnjih izboja u dubini krošnji i pohranjivanje dovoljne količine rezervnih hranjiva kako u nadzemnom tako i u i podzemnom dijelu voćaka za jesen i naročito za zimu. Ako sve te uslove zadovoljimo, trešnja će ući u zimu  sa dovoljnom zalihom rezervnog hranjiva, a što je vrlo važno za proljeće tj. za novu vegetaciju.

Ovdje je svakako potrebno još spomenuti, a što nije direktno vezano na ljetnu rezidbu, da je potrebno kroz cijelo vrijeme vegetacije, dakle i nakon berbe sprovoditi adekvatnu zaštitu trešnje protiv bolesti i štetnika, zatim  navodnjavanje s fertirigacijom kao i folijarnu prihranu odgovarajućom kombinacijom đubriva, zavisno od fenofaze.

Isto tako je vrlo važno povremeno dodati i odgovarajuću dozu biljnih hormona i aminokiselina da bi se ublažio stres uzrokovan učinkom visokih temperatura.

Autor: Marijan Mavračić dipl. ing. agr.