Naslovnica Blog Stranica 438

Uz pomoć ovih tehnika ubrzajte rast povrća u bašti i plasteniku

Potreba za ranijom berbom može da se javi iz različitih razloga, a dobra vjest je da rast povrća može da se ubrza, ukoliko se primjeni kombinacija nekoliko tehnika. Evo i kojih.

Postoji bezbroj razloga zašto neko želi da ubrza rast povrća, ali to svakako znači da želi da ima raniju berbu. Rast biljaka može da se ubrza, bilo da se gaje u zatvorenom prostoru ili na otvorenom. Mogu da se ubrzaju vegetativna i cvjetna faza, a mi ćemo u ovom članku da se bavimo vegetativnom fazom.

Kako ubrzati vegetativnu fazu u plasteniku?

Ubrzati rast vegetacije u zatvorenom prostoru je mnogo lakše nego na otvoreno. To je zato što se uslovi potpuno kontrolišu, poput svjetla, temperature, vazduha i vode. Svi ovi elementi igraju presudnu ulogu u rastu biljaka.

Prvo što bi trebalo uzeti u obzir je sorta. Neke sorte rastu brže od drugih i zato je važno odabrati one koje imaju kraći period vegetacije.

Pročitajte: Kako da vaše povrće lakse podnese vrućine

Zatim, potrebno je da im se obezbedi više svjetla. Većina biljaka traži oko 14 sati sunčeve svjetlosti. Što su biljke duže izložene svjetlu – brže će da rastu, jer vrše fotosintezu sve vreme dok je svjetlo, odnosno biće u stanju koje se naziva anaboličko stanje.

Još jedan sjajan način za ubrzavanje vegetativnog rasta u zatvorenom prostoru je upotreba ugljen-dioksida. Naime, on je presudan za biljke, jer igra veliku ulogu u fotosintezi.

Biljke pretvaraju ugljen-dioksid i vodu u prehrambena jedinjenja. Stoga, što biljke budu unosile više ugljen-dioksida, to će imati veću sposobnost da koriste sunčevu svjetlost.

Pored odabrene sorte, svjetlosti i ugljen-dioksida, biljke mogu da se nahrane pravim dodacima, poput onih koji jačaju korijenski sistem tokom vegetativne faze i pospješuju brži rast.

Pročitajte: Ovaj sastojak svi imate u kući, a od njega voće i povrće buja i zaštićeno je od najopasnijih bolesti

Rast biljaka mogu da uspore bolesti, kao i napadi insekata i drugih štetočina, te je pravilna njega biljaka jako bitan faktor, ako želimo da biljke brže rastu. Bitno je riješiti se oštećenih listova i stabljika, jer oni samo crpe snagu na račun novog rasta. Takođe, treba sprovoditi biološke tretmane i prihrane koje će ojačati i zaštiti biljke od štetočina i bolesti, piše Agroinfo.rs.

Jedna od tehnika za brži rast biljaka je hidroponski uzgoj.

Ukoliko se biljke gaje u saksijama, jako je bitno da saksije budu dovoljno široke za pravilan razvoj korijena biljaka. Mala saksija može da učini da biljka ne može pravilno da razvija korijen, što će joj sigurno uspori rast.

Kako da povrće brže raste na otvorenom

Za razliku od uzgoja u zatvorenom, ubrzavanje vegetativne faze na otvorenom može da bude priličan izazov, jer se ne mogu kontrolisati uslovi u kojima biljke žive.

Međutim, postoji nekoliko stvari koje mogu da se urade da bi se, ipak, ubrzao rast biljaka.

Pročitati: Kako čuvati povrće i voće u frižideru, a sačuvati svježinu i ukus?

Kao i kod uzgoja u plasteniku, prvo se bira sorta koja brže raste od drugih, ali je jednako važno da ta sorta dobro uspjeva u regionu u kome živite. Naime, neke sorte mogu savršeno da rastu na nekim podnebljiva, ali na drugim jako slabo.

Hormoni za brže ukorenjavanje, takođe, mogu da pomognu, a postoje prirodni i sintetički.

Prihrana i zaštita su ovde od ključne važnosti. Pravilna kombinacija hranljivih materija i zaštita mogu da pomogne da biljke budu zdrave i otporne i da predugo ne uspore rast da bi se izborile sa napadima bolesti ili štetočina.

Savjeti za bolji uzgoj paradajza u malim baštama ili u saksijama

Otkrivamo vam koji su najbolji načini za uzgoj paradajza u malim baštama ili u saksijama na malom prostoru (balkonima, terasama). Ukoliko ispratite ove savjete i redovno ih primjenjujete, vaša berba može ubuduće da bude mnogo bogatija.

Iskusni urbani baštovani moraju da znaju trikove kako bi  svoj mali prostor koji imaju na raspolaganju iskoristili na najbolji mogući način. Prateći godinama rast i razvoj biljaka, ali i eksperimentišući došli su do nekoliko zaključaka koji im obezbjeđuju više hrane na malom prostoru.

Najbolji načini za uzgoj paradajza na malom prostoru

Prvo, odaberite sorte paradajza koje ne rastu previsoko i preširoko. To su determinantne vrste. Njima ne treba potpora (nekim vrstama treba blaga potpora), ali svakako ne treba kavez ili pritka.

Zatim, ne započinjite da sijete sjeme paradajza prerano, osim ako ne živite u toplijoj klimi. Paradajz je toploljubiva biljka i neočekivani, kasni mraz ili hladna temperatura može dosta da ga poremeti, pa čak i ubije. Najbolje vreme za sijanje je kada temperatura počne da se diže iznad 10 stepeni Celzijusovih.

Pročitajte: EVO KAKO OPORAVITI LIŠĆE PARADAJZA KOJE JE POČELO DA ŽUTI – Jednostavni savjeti!

Za razliku od ostalih biljaka, paradajz mora da bude zasađen duboko na stalno mjesto. Dakle, bez obzira da li ste rasad kupili ili sami odnjegovali, kada ga presađujete na stalno mjesto (u maloj bašti ili u većoj saksiji gde će provesti svoj ceo život) zasadite ga dublje, do prvih listova. Duboka sadnja će da podstakne zdravi i jak korijenski sistem. Na primjer, ako je biljka visoka 10 cm, od prvih listova ostavite samo 3 cm visine stabljike.

Pre nego što zasadite paradajz na stalno mjesto stavite na dno saksije par izlomljenih ljuski od jajeta. To će obezbjediti stalnu prihranu mineralima i kalcijumom. Kalcijumom je jako bitan u ishrani paradajza, jer on omogućava biljci da se zaštiti od toplotnog stresa, a utiče i na kvalitet plodova, piše Agroinfo.rs.

Pročitajte: Navodnjavanje paradajza – Osnovni uslov za postizanje visokog prinosa i vrhunskog kvaliteta

Napravite razmak između biljaka oko 40-50 cm. Biljke paradajza koje se gaje preblizu sklone su gljivičnim infekcijama i manje su rodne. Osim toga, traže više đubrenja, vode i orezivanja.

Ukoliko je reč o manjim sortama, slobodno ih možete uzgajati i sa manjim razmakom. Na primjer, ako gajite cherry paradajz. Takođe, cherry paradajz može da se uzgaja i u visećim saksijama, što je već dodatni prostor ranije niste imali.

Jako je važno da paradajz bude na osunčanim pozicijama. Što više sunca upije, to će biti rodniji.

Pročitajte: Prskanje paradajza sodom bikarbonom

Kako prihraniti paradajz

Što se tiče prihrane paradajza, primjenjujte manje doze nego što piše na pakovanju, ali češće. Na primjer, uzmete polovinu preporučene doze, ali je primjenite dva puta.

Jednom mjesečno možete da dodate šaku novog komposta ili kompostni čaj. To će biljkama dati dodatnu energiju.

Takođe, malčirajte biljke, jer se zemlja u saksijama mnogo brže suši, a malč će zadržavati vlagu. Možete koristiti ostatke od čaja, slamu, suvu travu…

Kada uzgajate paradajz u saksijama neophodno je da ga redovno zalivate i po mogućstvu da to obavljate ujutro. Ljeti je potrebno zalivanje gotovo svaki dan. Kada zalivate, radite to po bazi biljke, nikako po lišću. Mokro lišće je najčešći razlog pojave gljivičnih oboljenja, što će oslabiti paradajz, smanjiti mu rod, a neke bolesti mogu i da ga ubiju.

Zamija – Biljka koja ne zahtjeva puno pažnje

Ukoliko imate puno obaveza i manjak slobodnog vremena na raspolaganju, a pritom želite da imate zelenog ljubimca u svom stanu ili pak radnom prostoru, zamija može biti rješenje. Još jedan ogroman plus kod ove biljke je da ne traži puno svjetlosti, štaviše smeta joj direktna sunčeva svjetlost, te možete iskoristiti neki ugao u sobi koji je u polutmini i nepogodan za druge biljke.

Šta je zamija?

U pitanju je sukulentna biljka koja vodi porijeklo sa istoka Afrike. Ova egzotična sobna biljka svakako je najpoznatija po svojim mesnatim, tamnozelenim listovima zanimljivog izgleda: naime, izgledaju kao da su voskirani i presijavaju se. Listovi na stabljici rastu u paru. Iako u prirodi može da dostigne visinu do 1 metra, u kućnim uslovima ne prelazi 60 centimetara.

Takođe, još jedna stvar koja razlikuje zamiju koja raste u svom prirodnom, tropskom staništu, i zamiju koja se uzgaja kao sobno bilje je cvjetanje. Naime, zamija iz egzotičnih krajeva daje nježne zelene i bijele cvjetove koje nalikuju kalama, dok u kućnim uslovima obično ne cvjeta.

Pročitajte: Pet savjeta uz koje će orhideje preživjeti ljetne vrućine

Doživjela je ekspanziju zahvaljujući uzgajivačima cvijeća iz Holandije krajem prošlog vijeka. Ono što je praktično kod ove biljke je da ona zahteva minimalnu negu i uslove koje ispunjava većina domova ili kancelarija.

Ono po čemu je pored nevjerovatnog izgleda poznata je i to što ima mesto u Feng shui filozofiji. Prema njoj, ova biljka svom vlasniku donosi novac, zadovoljstvo i blagostanje.

Ipak na jednu stvar treba da obratite pažnju: držite je podalje od male djece i kućnih ljubimaca kako ne bi pojeli neki njen deo jer izaziva trovanje.

Zemljište i prihranjivanje

U pitanju je biljka koja zbog toga što je sukulent zahteva dobru drenažu, zemlja treba da bude porozna. Sadi se u manje saksije, jer biljci odgovara kada joj je korijen malo zbijen. Presađuje se u veliku saksiju tek kada se trenutna saksija napuni rizomom. Saksija naravno mora da ima drenažne otvore na dnu i tacnicu.

Pročitajte: Orhideja ne cvjeta – Evo nekoliko savjeta za pojavu prelijepih cvjetova

Oko prihranjivanja ove biljke ne morate brinuti, zahteva razblaženo tečno đubrivo jednom mjesečno koje dodajete prilikom zalivanja, i to samo u toku vegetacije. Koristite jednu četvrtinu doze koja stoji na pakovanju, piše agromedia.rs.

 Temperatura i svjetlost

Optimalna sobna temperatura treba da iznosi od20 do 25 stepeni (ako je temperatura veća od 25 stepeni intenzivnije se stvaraju lisni izdanci),  a zimi ne sme da prelazi ispod 15 stepeni.

Pročitajte: Ovaj predivni cvijet preživjće bez zalivanja i dok ste na godišnjem odmoru

Jedna od njenih glavnih karakteristika je ta da nije ljubitelj previše svjetlosti, te joj odgovaraju prostorije u kojima nema puno svjetlosti, naročito sunčeve, međutim povremeno je morate ostaviti na određenu količinu svjetlosti kako bi se ubrzao njen rast. Ljeti je možete iznijeti napolje, međutim nikako na direktne sunčeve zrake. Obezbedite joj najbolje hladovinu ili polusenku. Kada je reč o kući ili kancelariji izaberite istočni ili sjeverni prozor ali koji ima zavjesu.

Zalivanje

Ova stavka će obradovati mnoge. Kako zamija ima podzemni rizom u kojem skladišti vodu da bi bila zaštićena tokom suša nije je potrebno puno zalivati, tačnije jednom mjesečno. Osim u rizomu ona čuva vodu i u listovima, te 95 posto biljke čini voda.

Pazite da vodu sa tacnice ispod saksije redovno praznite jer njen podzemni rizom u protivnom truli. Zalivajte je ostajalom vodom na sobnoj temperaturi, a najbolji izbor je svakako kišnica.

Šta ako su listovi zamije požuteli?

Postoji dva razloga nastanka ovog problema. Prvi je preterano zalivanje, a drugi izloženost prevelikoj svjetlosti. Za oba ima rješenje: ako ste je joj davali prekomerne količine vode, nemojte je zalivati narednih mjesec dana kako bi „ozdravila“, a rješenje drugog problema je da pomerite saksiju na tamnije mjesto.

Tri sobne biljke koje „liječe“ vaš dom

Tri sobne biljke koje „liječe“ vaš dom – Zeleni ljiljan može da očisti vazduh od formaldehida, opasnog hemijskog jedinjenja koji izazova rak i to za čak 90 odsto.

Biljke kao i drveće važe za „pluća“ naše zemlje, jer imaju moć da proizvode kiseonik u procesu fotosinteze.

Ne samo da su dobre za popravljanje kvaliteta vazduha, već i eliminišu toksine, hemijska isparenja, mikrobe iz vazduha, spore buđi, a uz to i dovode vlažnost vazduha na odgovarajući nivo.

Pročitajte: Zbog ove greške sobno cvijeće vam brzo vene iako ga redovno zalivate!

Biljke se obično drže u dnevnoj sobi i predsoblju, a evo razloga da neku unesete i u svoju spavaću sobu! Dok spavate, mozak se odmara i potreban mu je kvalitetan vazduh, a sljedeće tri biljke su najbolje kada je riječ o cvijeću za ovu prostoriju:

1. Zeleni ljiljan 

Ako je vjerovati istraživanjima koja je sprovela NASA, zeleni ljiljan može da očisti vazduh od formaldehida, opasnog hemijskog jedinjenja koje može da izazove rak, i to za čak 90 odsto! Ovaj lijepi cvijet takođe upija i mirise i isparenja, ali i popboljšava kvalitet sna, budući da reguliše nivo kiseonika u prostoriji, piše HelthiDefinišn.com.

2. Svekrvin jezik 

Ova biljka ima nevjerovatnu moć da pretvori ugljen dioksid u kiseonik tokom noći! Kao i zeleni ljiljan, svekrvin jezik takođe upija štetni formaldehid, koji se nalazi u bojama za zidove, sredstvima za održavanje namještaja, raznim filterima od uređaja.

Pročitajte: Muškatle imaju svoju simboliku u kući – Evo šta privlači omiljeno cvijeće mnogih dama

3. Sveta smokva 

Još se naziva i Bo-drvo, a u stanju je da apsorbuje sav ugljen dioksid iz doma tokom noći, i učestvuje u fotosintezi.

Pomozite sebi, uzimajte hranu koja je u skladu sa vašom krvnom grupom

Pravilna ishrana vrlo je važna za zdrav i dug život, a doktor Piter D’Adamo tvrdi kako treba da je prilagodimo svojoj krvnoj grupi. Osim što je dobra za naše zdravlje, pravilna ishrana može da nam pomogne i u gubitku viška kilograma, ali važno je da znamo koje namirnice smijemo da jedemo.

Krvna grupa 0

Ishrana treba da vam bude bazirana na visokom unosu proteina, nemasnog mesa, mliječnih proizvoda, ribe, povrća, graška. Za mršavljenje važe drugačija pravila, pa su u tom slučaju najbolji morski plodovi, alge, crveno meso, brokoli, spanać i maslinovo ulje, dok pšenicu, kukuruz i mliječne proizvode treba izbjegavati.

Krvna grupa A

Treba da izbjegavate meso i birate vegetarijansku ishranu s mnogo graška, voća i povrća, kao i zrnastih žitarica. Za mršavljenje su najbolji plodovi mora, povrće, ananas, maslinovo ulje i soja, ali treba izbjegavati mliječne proizvode, pšenicu i kukuruz.

Krvna grupa B

Izbjegavajte kukuruz, paradajz, kikiriki i sjemenke susama. Pileće meso može takođe biti loš izbor. Jedite zeleno povrće, jaja, crveno meso i mliječne proizvode s nižim procentom masti. Za mršavljenje, treba da birate zeleno povrće, jaja i džigericu, ali izbegavajte piletinu, kukuruz, kikiriki i pšenicu.

Krvna grupa AB

Vaša ishrana treba da uključuje tofu, morske plodove, mliječne proizvode i zeleno povrće zbog manje količine želudačne kiseline u želucu. Izbegavajte kofein, alkohol i dimljene suhomesnate proizvode. Za mršavljenje su najbolji tofu, plodovi mora, zeleno povrće i alge, ali treba izbjegavati piletinu, kukuruz, heljdu i grašak.

Izgorio pčelinjak, šteta oko 17.000 KM

Pčelinjak porodice Anđelić iz trebinjskog sela Gornje Vrbno, 12 kilometara sjeveroistočno od centra grada, u dobroj je mjeri stradao od požara, a prema izjavama vlasnika šteta koju im je nanijela vatra iznosi više od 17.000 maraka.

„U pitanju je otvoreni požar koji se proširio na lokalitet gdje se nalaze košnice i gdje je izvršen uviđaj, ali o visini štete je još rano govoriti iako su vlasnici već dali izjavu o nekoj svojoj procjeni“, navedeno je u Policijskoj upravi Trebinje.

Sve se, prema izjavama komšija, dešavalo munjevitom brzinom i niko nije ni primijetio vatru u pčelinjaku dok nisu uočili ogromni plamen i viku vlasnika.

Pročitajte: Lopovi upadaju noću i kradu crveno zlato – Za nekoliko sati – 300 kilograma

„Plamen je već bio došao do rožnika kuće, ali su, srećom, vatrogasci iz Trebinja stigli jako brzo, s obzirom na to da smo ipak udaljeni od grada, tako da su spaseni kuća i pomoćni objekti“, kažu komšije.

S obzirom na to da je na teren izašla i trebinjska policija, u Policijskoj upravi Trebinje kažu da je sve još u fazi istrage, a od inspektora za poljoprivredu koji treba da izađe na lice mjesta se očekuje da ustanovi kolika je šteta i šta se sve događalo.

Iako se pretpostavlja da je uzrok požara ljudski faktor, u Policijskoj upravi Trebinje to nisu željeli da potvrde, niti da kažu da li je ustanovljeno da li je požar izbio u pčelinjaku ili je došao s okolnih parcela.

„Sve je još u fazi istrage i zasad se jedino zna da je u pitanju otvoreni požar“, saopšteno je u policiji.

Zauvjek se riješite napasti – Fantastičan trik da otjerate muve iz doma!

Muve prenose opasne bakterje i zato je veoma bitno da im ne dozvolite da vam ulete u dom. Ako to i uspiju, otjerajte ih uz pomoć jednostavnih biljaka.

Tokom ljeta ih ima sve više i više, ali ako posadite prave biljke u svom domu, možete se riješiti dosadnih letećih insekata iz kuće.

Bosiljak odbija muve

Obavezno ga posadite u teglicu i stavite u blizini stola i stolica. Od njega možete napraviti i prirodni repelent ako njegove svježe listove ubacite u ključalu vodu i ostavite ih tako nekoliko sati, piše stil.kurir.rs.

Zatim sipajte votku i pripremljenu tečnost čuvajte u frižideru, u bočici s raspršivačem. Ali, budite oprezni kod špricanja da tečnost ne bi dospjela u oči.

Pročitajte: Nabavite ovaj cvijet – Odbija komarce, ose i muve

Menta je dobra protiv muva

Pomiješajte šalicu vode i 25 kapi eteričnog ulja mente. Mješavinu ulijte u bočicu s raspršivačem te pošpricajte prostoriju kad god se sjetite.

Menta, odnosno metvica ima vrlo nježan i ugodan miris koji djeluje pozitivno na dišne putove, a koji dosadne muve nikako ne vole.

Lavanda

Oko kuće, na prozor ili na balkon u vaze zasadite nekoliko biljaka lavande. Lavanda se vrlo lako održava, ima ugodan miris, prekrasan je ukras, što je najvažnije vrlo uspješno tjera muve, komarce i ostale dosadne insekte.

Lavandu možete upotrijebiti i kao mentu, a sve što vam je potrebno je malo vode i nekoliko kapi eteričnog ulja ove ljekovite biljke.

Trik kojim ćete sprečiti ulazak muva u kuću

One ne vole objekte koji svjetlucaju i reflektuju svijetlost. Jedan od najjednostavnijih i po mnogima najefikasniji način da spriječite da u vaš dom ulete muve jeste da napunite do pola običnu kesu s čistom vodom i čvrsto je zavežete.

Stavite je ispred vrata ili prozora koje držite otvorene, a na njima nemate zaštitne mrežice.

Zbog njihove strukture očiju, bistre kese ispunjene vodom muvama liče na paukovu mrežu pa ne dolaze blizu.

Izbor živića za podizanje zasada jagode

U široj praksi, ljetnja sadnja jagode (u toku jula i avgusta) pokazala se kao najbolja jer biljke posađene u tom periodu, osim što im korijen intenzivno raste, daće u prvoj godini posle sadnji visoke prinose.

Praktično se pokazalo da su ti prinosi i do 75% veći kod jagode posađene u julu nego kod zasada jagode koji su podignuti tokom avgusta ili septembra.

Pročitajte: Njega živića jagode poslije sađenja – Za najbolje prinose slijedite ove savjete

Iz tog razloga, prilikom zasnivanja zasada na otvorenom polju ili u zaštićenom prostoru jedan od osnovnih preduslova uspješne proizvodnje je obezbjediti zdrav sadni materijal odgovarajuće kategorije, piše psss.rs.

Jednogodišnji živići koji se koriste za sađenje poželjno je da potiču od selekcionisanih, autentičnih i garantovano zdravih matičnih biljaka.

Pročitajte: Uz ovu mjeru do visokih i stablinih prinosa jagode

Pri izboru živića za sađenje trebalo bi voditi računa da je centralni pupoljak uočljiv i svjež, korijenov sistem razgranat i dobro razvijen, a lisna rozeta sa najmanje tri do četri lista.

U zavisnosti od načina proizvodnje postoje sledeći tipovi sadnica:

– zelene sadnice
– rashlađene frigo sadnice
– čekajuće sadnice (Waitingbed) 18-22 cm korijenovog vrata
– kontejnerske sadnice: Minitray kontejner 5x5cm i Trayplant kontejner 9x7cm

Pročitajte: Priprema živića JAGODE i tehnika sađenja

Kod naših naprednih proizvođača jagode, obično se koriste frigo sadnice koje se mogu dobiti iz uvoza, a na osnovu njihove razvijenosti svrstane su u 4 kategorije:

* A ++ prečnik korijena na sredini 14cm, dužina žila iznad 12 cm
* A + 10 -14cm, 12cm
* A- 8-10 cm, 10cm
* A 6-8 cm, do 8cm

Sadnja se mora pažljivo planirati jer frigo sadnice posađene posle polovine avgusta ne mogu do kraja vegetacije potpuno da završe razvojni ciklus (diferenciranje cvjetnih pupoljaka), što u određenoj mjeri utiče na smanjenje rodnog potencijala u narednoj godini.

Autor: dipl. inž. Radomir Bušatović

Uzgoj i razmnožavanje mušmule

Uzgoj i razmnožavanje mušmule – Mušmula (lat. Mespilus germanica) može rasti kao malo stablo iz porodice ružovki (lat. Rosaceae) ili veliko listopadno stablo. Ova voćna vrsta biljke pripada jabučastim sortama i botanički gledano, nalazi se između kruške i gloga.

Radi se o staroj vrsti koju možemo uzgajati na većim površinama i u nasadima namijenjenima proizvodnji. Prvi zapis o voću napravio je Teofrastus, botaničar s prelaza stare na novu eru.

Uglavnom je viđamo na okućnicama ili zasadima, a oko samog porijekla biljke postoji više mišljenja od koja su dominantnija dva – da potiče iz centralne Evrope i da je iz područja Kaspijskog jezera. Jako popularna u srednjem vijeku, danas je u Evropi cijenjena kao delikates, posebno u Francuskoj gdje se konzumira uz razna vina.

Mušmula je ukrasno stablo s velikim ružičastobijelim i bijelim cvjetovima koji obično cvjetaju u proljeće i zlatnožute boje u jesen. Najčešće ih viđamo kao polustablašice ili u obliku žbuna.

Pročitajte: Ovako se pravi liker od mušmula: Moćan napitak koji jača imunitet, čisti jetru, snižava holesterol!

Uzgoj

Uzgoj mušmule je sličan uzgoju jabuke, osim što je razlika u otpornosti na razne bolesti i štetnike. Same sadnice mušmule su otporne na insekte i bolesti biljke, dok jabuka nije. Jedini štetnici koji se pojavljuju kod mušmule su bolest gljivične pjegavosti listova i gusjenice koje napadaju (jedu) listove.

Ako za uzgoj koristite sjeme koje nema osušenu opnu sijete ga uz postupak „brzog klijanja“.

Kako bismo ubrzali klijanje biljke, 2 do 3 mjeseca prije presađivanja za uzgoj potrebno je sjeme prije sjetve potopiti u vodu na 24 sata i držati na temperaturi od 2 do 5°C. Biljke se presađuju u nasade u kasno proljeće ili početak ljeta, nakon što smo sigurni da je prošla opasnost od mraza.

Pročitajte: ZABORAVLJENA BILJKA – Njena ljekovita svojstva će vas oduševiti

Uzgoj mušmule u zasadu

Ako planirate uzgajati mušmulu u zasadu, prije same sadnje tlo treba pripremiti tzv. „rigolanjem“. Za 2 ili 3 stabla, iskopajte rupe (jame) dubine oko 60 centimetara, širine od 1 do 1,2 metra. Preporučuje se saditi na 4 x 3 metra ili 4 x 4 metra što iznosi otprilike 834 ili 625 sadnice po hektaru.

Rađanje plodova počinje u drugoj godini nakon sadnje, a tijekom punog rađanja, prinos iznosi od 12 do 15 tona ploda po hekatru.

Ako ste kupili sadnice mušmule, posadite ih u periodu od novembra do marta s razmakom od 5 metara između stabala.

Razmnožavanje mušmule

Mušmula se razmnožava reznicama tzv. kalemljenjem na vegetativnoj podlozi dunje u novembru. Ako se sadi na krečnim i pjeskovitim tlima, kalemljenje najbolje napraviti sa sjemenkama oskoruše i gloga. Nisu joj potrebni oprašivači što znači da su samooplodne. Plodovi su plosnati i nalik jabuci s rožnatim čašicama koje su karakteristično izbočene.

Predatorske stjenice su korisni insekti u plasteničkoj proizvodnji

Predatorske stjenice se ubrajaju u najvažnije prirodne neprijatelje poljoprivrednih štetočina.

Korisni insekti u plasteničkoj proizvodnji (Nesidiocoris tenuis)

Faza razvoja ploda je sa ekonomskog aspekta najvažnija razvojna faza paradajza, pa je posebna pažnja usmjerena ka zaštiti usjeva od potencijalnih štetočina kako bi se obezbjedila proizvodnja zdravih i tržišno primamljivih plodova.

Intenzivnu proizvodnju paradajza prate različite vrste štetnih organizama, pri čemu najviše pažnje privlače štetni insekti, upravo zbog njihovog evidentnog uticaja na visinu i kvalitet prinosa.

Najzastupljeniji način suzbijanja štetnih insekata u konvencionalnoj poljoprivredi bazira se na primjeni insekticida.

Primjena hemijskih materija je vrlo često prekomjerna i nekontrolisana, te dovodi do značajnog zagađivanja ekosistema, odnosno proizvodnje finalnih proizvoda upitnog kvaliteta.