Naslovnica Blog Stranica 428

Uložena gotovo 43 miliona KM – Najviše površina pod sistemom za navodnjavanje u Semberiji

U izgradnju sistema za navodnjavanje u Republici Srpskoj od 2013. godine do danas uloženo je 42,8 miliona KM, zahvaljujući čemu se navodnjava 4.784 hektara površina, podaci su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Iz agrarnog budžeta Republike Srpske u izgradnju sistema za navodnjavanje uloženo je oko osam miliona KM.
Najviše površina pod sistemom za navodnjavanje ima Bijeljina 1.966 hektara, od čega je u Novom Selu 622 hektara, Donjem Crnjelovu 510 hektara, a u Batkoviću 834 hektara.
Trebinje pod sistemom za navodnjavanje ima 1.930 hektara, a pokrivene su površine u Zupcima, Mokrom polju, Trebinjskom polju, Zasad polju, Gomiljanima i druge, rečeno je Srni u resornom ministarstvu.
Opština Pelagićevo ima 202 hektara pod sistemom za navodnjavanje, Ljubinje 250 hektara, dok je u Bratuncu sistem izgrađen na 436 hektara.
U Ministarstvu poljoprivrede navode da je planirana izgradnja sistema za navodnjavanje na još 2.640 hekatara, za što će biti potrebno izdvojiti oko 30 miliona KM.
Prema podacima Ministarstva, predložene lokacije za izgradnju sistema za navodnjavanje su u Gradišci, Kozarskoj Dubici, Srebrenici, Rogatici, Nevesinju, Berkovićima i drugim opštinama.

Četiri najsmrtonosnije biljke na svijetu

Četiri najsmrtonosnije biljke na svijetu – Otkrijte biljne vrste koje se ubrajaju u najopasnije i najotrovnije biljke na čitavoj planeti.

Prva od ovih biljaka je ljutić, koja je veoma rasprostranjena na našim prostorima.

Ljutić

Baštovan iz Velike Britanije je 2014. godine umro pod misterioznim okolnostima, nakon što su mu gotovo svi organi otkazali. Iako uzrok smrti nije otkriven, sumnja se da je nesrećni baštovan najverovatnije preminuo nakon kontakta sa biljkom po imenu jedić ili ljutić (lat. Aconitum napellus), koja pripada rodu skrivenosemenica iz familije ljutića. Najotrovniji dio biljke je korijen, ali su i listovi poprilično otrovni. Neurotoksini iz biljke se mogu apsorbovati kroz kožu, a neki od simptoma trovanja su peckanje, povraćanje, ukočenost i dijareja.

Lakhvir Sing je 2010. godine osuđena za ubistvo svog ljubavnika nakon što mu je u kari stavila ljutić. No, uprkos gastrointestinalnim problemima, njen bivši ljubavnik je uspio da preživi trovanje. Osim ovih simptoma ova smrtonosna biljka usporava rad srca što svakako može da dovede do smrti, piše BBC.

Prema nekim teorijama, biljke su razvile određene toksine radi samoodbrane. Određene vrste biljaka sadrže kombinaciju hemijskih jedinjenja koja su efikasna u borbi protiv insekata, štetočina i drugih mikroorganizama, ali koja isto tako štete i ljudima.

Pročitajte: Obična mlječika – Otrovna biljka koju viđamo na svakoj livadi

Mančinelovo drvo

Još jedna ozloglašena biljka je mančinelovo drvo (lat. Hippomane mancinella), koje se još naziva i „drvo smrti“, a čiji plod nevjerovatno podsjeća na jabuku zbog čega se naziva i „jabuka smrti“. Drvo raste u južnim dijelovima Severne Amerike i sjevernim dijelovima Južne Amerike i toliko je otrovno da se čak za vrijeme kiše ne preporučuje stajanje ispod njega. Naime, organsko jedinjenje forbol pomiješano sa kišnicom može da izazove teške opekotine. Spaljivanje drveta se takođe ne preporučuje, jer je i dim toksičan i može privremeno da oslijepi osobu koja se nalazi u njegovoj blizini. Iako  je čak i stajanje pored ove biljke opasno, jedino konzumiranje ploda može stvarno da ubije.

Ricinus

Uprkos svojim raskošnim crvenim plodovima koja može da uljepša mnoge bašte, ricinus je veoma otrovna biljka. U našem narodu je zovu skočac i crveni čičak (lat. Ricinus communis). Otrovni su svi dijelovi biljke, ali je koncentracija otrova najveća u semenkama. Simptomi trovanja su povraćanje i dijareja koji mogu trajati i do nedjelju dana prije nego što nastupi smrt uslijed otkazivanja funkcija organa.

Pročitajte: Ricinus je ljekovita biljka, ali i veoma otrovna

Rakovo oko

I biljka po imenu rakovo oko (lat. Abrus precatorius) spada u opasne biljke. Naime, otrovna supstanca abrin se nalazi u jarko crvenim sjemenkama koje se koriste i u izradi perkusija i nakita. Samo jedna sjemenka biljke koja raste u Indoneziji može biti fatalna za ljudski organizam, ali samo ukoliko je sažvaćete, piše Nacionalna geografija Srbije.

Zabrana kaveznog uzgoja mogla bi da ugasi živinarstvo u Srbiji?

Kavezni uzgoj koka nosilja možda će od 2027. godine otići u zaborav, a živinari će, u tom slučaju, morati da pređu na druge sisteme.

To će se dogoditi ukoliko zakonodavni predlog evroparlamentaraca, da se od te godine ukine kavezni uzgoj životinja, stupi na snagu.

Među srpskim odgajivačima ova vijest nije najbolje dočekana, piše Ekapija.

Osman Burgić iz Ečke trenutno ima oko 4.000 koka nosilja i sve se nalaze u kavezima. Ako nove preporuke budu postale stvarnost, boji se da će morati da zaustavi proizvodnju u kojoj je od 2000. godine.

„Ne bih prešao na slobodni uzgoj, jer je u tom slučaju potreban veći prostor, poskupljuje proizvodnja, potrebno je više radnika za sakupljanje jaja i hranjenje. Mislim da je sve to pomalo neizvodljivo“, navodi Burgić.

Kao prednosti kaveza ističe veću nosivost kokošaka i čistija jaja koja nose.

„Ako su u slobodnom prostoru, pitanje je da li će snositi jaja u gnijezdu, uglavnom većina njih ostavlja na podu, jaje je onda prljavo i kako da ga prodate takvo“, dodao je.

Pročitajte: Zašto koke kljucaju perje i kako to spriječiti

Treba da postoji izbor

Jovica Ostojić ispred firme Koka Komerc iz Čuruga, koja odgaja i sa 18 nedjelja starosti isporučuje koke nosilje mnogim odgajivačima, među kojima je i Burgić, smatra da kaveze ne treba u potpunosti izbaciti.

„Mislim da treba da postoji izbor, ko hoće ozbiljno da se bavi ovim mogao bi, na primjer, da kupi humani kavez gdje stane manji broj koka, a ko hoće podno da uzgaja može i tako. Prednosti toga kada su životinje zatvorene je to što u manjoj mjeri dolazi do uginuća i veći je kapacitet koka nosilja sa manjom kvadraturom“, navodi Ostojić.

Dodaje da bi mnogi proizvođači mogli da odustanu od proizvodnje ukoliko ovaj prijedlog postane obavezan:

„Sama cijena jaja je niska, ne mijenja se godinama, a stočna hrana poskupljuje, ovo bi bila kap koja bi prelila čašu i ugasila živinarstvo u Srbiji“.

Pročitajte: Kako da vaše koke snesu jaja sa JARKO NARANDŽASTIM žumancem?

Alternativa – rasna živina

I u Savezu živinara Srbije smatraju da kavezi ne bi trebalo u potpunosti da se zabrane.

„Koka nosilja mora biti zatvorena, čim se pusti da šeta, manje jaja nosi. Ako su na otvorenom, počnu da kljucaju jedna drugu, a takođe i sama jaja koja se tako oštećuju. A kada su zatvorene, ne mogu da oštete jaja, uveče se pokupe i to je to“, navodi Radomir Erić ispred Saveza živinara Srbije.

Alternativa bi, smatra, bila da se pređe na rasnu živinu u podnom uzgoju. Inače, prema mišljenju Erića, jaja u slobodnom uzgoju su kvalitetnija, jer se životinja ne hrani samo koncentratom, već joj je dostupna različita hrana iz okoline, međutim, podsjeća da je nosivost u kavezu veća.

„Kada su puštene jedu ‘svašta’ i to je dobro za kvalitet jaja. Mi svakako moramo da se prilagodimo Evropskoj uniji. Tu je rješenje da pređemo na rasnu živinu ili domaće rase poput kaporke ili miksovanog gološijana koji dve, tri godine nosi jaja i to od 180 do 200 na godišnjem nivou“, navodi Erić.

Kada su u kavezu, lakše se i brže pokupe, manje je vremena potrebno za hranjenje i dostavljanje vode, dok kada bi bile u podnom sistemu, poljoprivrednik bi morao da bude u toku cijelog dana angažovan, dodaje Erić.

Zaključuje da će mnogi živinari odustati od ovog posla ukoliko budu morali da bace kaveze, prenosi b92.

Kako da omekšate tvrde breskve, kajsije i nektarine?

Breskve, kajsije i nektarine su mnogima omiljeno ljetnje voće. Međutim, nerijetko nam se desi da u prodavnici kupimo baš tvrde plodove koje je nemoguće odmah jesti.

Da li ste znali da postoji potpuno prirodan trik da za samo sat vremena omekšate tvrde breskve? Naime, dovoljno je da uzmete jednu papirnu kesu, stavite u nju breskve, kajsije ili nektarine i ubacite jednu jabuku.

Pročitajte: Razlika između breskve i nektarine

Zatvorite kesu i jabuke će brzo početi da ispuštaju etilen, prirodni gas koji ubrzava sazrijevanje voća, pa će breskve, kajsije ili nektarine biti mekane za samo sat vremena.

A ako želite da ih brzo oljuštite, najbolje je da ih na 20 sekundi potopite u vrelu vodu, pa 10 sekundi u ledenu. Kožicu ćete na taj način skinuti samo jednim potezom.

Šljive su riznica zdravlja i energije

Osim što jača kosti, šljiva smanjuje i rizik od oboljevanja od raka debelog crijeva, a konzumacija 12 šljiva prosječne veličine na dan tokom dva mjeseca snižava nivo lošeg holesterola.

Svježa šljiva obiluje vitaminima C, B6, B2, B3, K, bakrom, magnezijumom, gvožđem, kalcijumom, i sadrži čak 240 mg kalijuma na 100 g voća. Kalijum u šljivama ima dobar uticaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj element podstiče koagulaciju trombocita što je važno u borbi protiv ateroskleroze i drugih bolesti srca.

Šljiva obiluje i vlaknima, dva grama na 100 g, a uz sve to je niskokalorično voće. Ova nezaobilazna kraljica marmelade prvi je izbor i kod konstipacije, odnosno zatvora. Dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.

Pročitajte: Tonik od koprive – Ovježavajuće piće idealno za jačanje imuniteta

Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da mogu da pomognu u kontroli nivoa šećera u krvi i da se smanji rizik od dijabetesa tipa 2. One mogu smanjiti nivo triglicerida i glukoze u krvi, za šta je zaslužan lutein, prenose novosti.rs.

Takođe, flavonoidi u šljivama smanjuju rizik od otpornosti na insulin, a pozitivno utiču i na insulinsku osjetljivost.

„Med možete da pronađete i za 500 dinara, ali on nije vidio pčelu“ – Tegla bagremovog – 1.700

Bagremov med ove godine biće kao suvo zlato.

Godina je izuzetno loša, meda ima vrlo malo, pa mu je i cijena skočila na 1.200 dinara kod pčelara, a u radnjama i 1.700.

Mrazevi i suša doveli su do pada proizvodnje. Ipak, pčelari ne očekuju neku veliku zaradu, jer, kako kažu, sav novac će morati da iskoriste kako bi pokrili troškove proizvodnje.

„Cijena meda kod pčelara je skočila na nekih 1.000 do 1.200 dinara“, rekao je za Novosti Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Dodaje da ga ima vrlo malo ove godine i to što se dobije odmah ide u izvoz.

„Bagremov med u trgovinama je između 1.500 i 1.700 dinara za kilogram. Nemamo još podatke kakva će biti godina. Bagremovog meda je možda bilo na 20 odsto teritorije, a i tu je on bio ispod polovine prosečnog prinosa. Prošle godine smo imali i stare zalihe, a sada ih nemamo. Ni sa drugim vrstama meda neće biti bolja situacija. Ili je izmrzao ili nije medio“, navodi Živadinović.

Predsednik SPOS objašnjava da tu gde je bilo bagremovog meda, bilo ga je upola od prosječnog prinosa. Izvoz je mnogo doprineo da poskupi, jer je to najtraženiji med na svijetu. Zbog dobre cijene, pčelari su se odlučivali da ga prodaju.

Kako je ispričao Živadinović, ovakva situacija sa bagremovim medom, ali i cijena, biće plodno tlo za falsifikatore. Lažnom medu ne može se stati na put. U SPOS uvijek apeluju na građene da kupuju na provjerenim mjestima i da ne nasijedaju na niske cijene. Med možete da pronađete i za 500 dinara, ali on nije vidio pčelu.

Pročitajte: Preko 90 odsto falsifikata na tržištu – Pčelar objasnio kako prepoznati pravi med /VIDEO/

Bagremov med se otkupljuje na veliko za nekih šest do sedam evra po kilogramu. Zasad je jedino dobra suncokretova paša, ali se ovaj med u Srbiji ne upotrebljava toliko kao druge vrste. Livadska paša nije bila loša, ali je podbacila lipova.

Cijene u Srbiji

Suncorketov – 600 do 900 rsd

Livadski – 1.000 do 1.500 rsd

Cvjetni – 800 do 900 rsd

Lipov – 900 do 1.100 rsd

Pašalić – Suša će znatno uticati na usjeve

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić ocijenio je da će suša koja je zabilježena u proteklom periodu znatno uticati na ovogodišnje usjeve, ali da će se njihov tačan obim moći vidjeti tek na jesen.

Pašalić je istakao da se ta oštećenja u pojedinim regijama najbolje vide na kukuruzu, koji je po obimu proizvodnje najvažnija biljna kultura.

– Procjenjujemo da se u nekim područjima, kao što je Semberija, Lijevče polje, odnosno na pjeskovitim zemljištima gdje nije provedena agrotehnika koja je planirana, ta šteta može vidjeti i vizuelno i kreće se između 30 i 60 odsto – rekao je Pašalić u Banjaluci.

On je napomenuo da je, s druge strane, na nekim težim zemljištima koja se nalaze uz rijeke, kukuruz u dobroj kondiciji, kao i druge poljoprivredne kulture.

– U povrtarstvu se povrće uglavnom navodnjava, tako da tu nemamo mnogo štete, ali o konačnim procjenama ćemo moći govoriti tek na jesen kada kukuruz bude došao na berbu – rekao je Pašalić.

Pročitajte: Suša umanjila prinose krompira

On je podsjetio da je Vlada u posljednjih osam godina u sisteme za navodnjavanje uložila 42,5 miliona KM, te podigla te sistem na sedam hiljada hektara.

– Uložili smo i dodatnih osam miliona KM iz naših sredstava kroz redovne podsticaje, gdje svim proizvođačima koji podignu sistem za navodnjavanje vraćamo 30 odsto sredstava – rekao je Pašalić.

On je naveo da se usjevi mogu i osigurati, te da svaki proizvođač koji osigura usjeve od suše ima 50 odsto premije koje plaća Ministarstvo.

– Ne možemo namiriti štetu od suša, ali možemo da tu štetu preduprijedimo kroz izgradnju sistema za navodnjavanje i osiguranje usjeva – istakao je Pašalić.

Zadnji je čas za sadnju jagoda – Par savjeta koji će obezbijediti dobre prinose

Sadnju jagoda možemo obavljati u više navrata tokom godine, jedan od idealnijih je ljetna sadnja jagoda, od kraja juna do polovine avgusta. Međutim, prije sadnje moramo se odlučiti kakve jagode želimo saditi, jednorotke ili mjesečarke.

Jednorotke mogu zavisno od vrste i sorte biti rane, srednje ili kasne u plodonošenju. Ni kod jednorodnih ni kod mjesečarki vrste ne utiču na kvalitetu ploda. Mjesečarke nam donose plod već od jula pa sve do septembra te su stoga traženije od jednorotki. Dakako, postoje i jagode penjačice ili, zavisno od formiranja, viseće jagode.

Sadnja tokom ljeta možda ima prednosti jer se do zime biljka potpuno razvije i sljedeću godinu normalno nam plodonosi. Za jagode penjačice neophodna nam je potpora za njihov rast. Tu najčešće koristimo armirne mreže koje su dugotrajne i čvrste pa ih vjetar, ako su dobro postavljene, neusporedivo manje njiše od plastičnih mreža koje služe kao potporanj za rast jagoda te se tako jagode manje oštećuju, piše Living.

Zemljište za jagode mora biti dobro pripremljeno. Prekopana ili preorana površina zavisi od veličine parcele i količine sadnje, a treba biti pripremljena na dubini od 30 do 35 cm. Prije pripreme tlo pokrijemo stajskim đubrenjem i tada započnemo s oranjem ili kopanjem za pripremu sadnje. Najbolji je način sadnja na uzvišene gredice. Gredice bi nam trebale biti visine 20-25 cm.

Pri dnu su gredice normalno širine 70-80 cm, dok su pri visini široke 40-50 cm. Na tako pripremljene gredice postavljamo sistem za navodnjavanje i gredice prekrivamo crno-bijelom folijom, s time da nam bijela strana folije bude okrenuta prema nebu, a crna prema zemlji. Time izbjegavamo prženje listova za jakih vrućina. Foliju možemo kupiti već perforiranu, dakle pravilno izbušenu za sadnju jagoda ili možemo sami oštrim nožem ili skalpelom raditi križiće na mjestu sadnje na foliji ili pak rezanjem napraviti malene krugove.

Izgledaju kao viršle, ali to nisu – Obratite pažnju na deklaracije

Beograd – Zbog pesticida su prvo povučeni voćni jogurt i četiri sladoleda.

Kasnije su ispitivane još dvije vrste sladoleda koje smo uvezli iz Poljske. Šta je utvrdila srpska veterinarska inspekcija?

Izgledaju i upakovane su kao viršle, ali to nisu. Pošto ih je proizvođač napravio od nekvalitetnog mehanički separisanog mesa, na pakovanju nije pisalo da su to viršle, ali nije navedeno ni da su kobasice, prenosi RTS.

„Izbacili su samo taj naziv viršla, a stavili su u proizvod nešto što vas asocira i što vas upućuje da kupujete taj proizvod koji ste do sada upravo kupovali, tako da su iskoristili stare navike potrošača“, navodi Nikica Jovanović, pravni savjetnik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Bilo je i proizvođača koji su u nazivu proizvoda zadržali „viršle“, a proizvodili su po receptu mimo zakona. Zato je veterinarska inspekcija izašla na teren.

„Dobili smo informacije da je greškom iskorišćeno pakovanje koje je bilo namijenjeno da kažem za prethodnu turu, tj. od onda kada je važio stari pravilnik o kontroli i kvalitetu mesa, tako da će oni što se tiče marketa sve količine tako sporno deklarisanog proizvoda povući sa tržišta“, ukazuje Zoran Ivanović, načelnik veterinarske inspekcije.

Iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije apeluju na kupce da obavezno čitaju deklaracije.

Pročitajte: Da li je meso koje kupujete svježe – Provjerite uz pomoć ovog testa

Nekada, međutim, ni deklaracija ne može da pomogne. Nedavno su sa tržišta u regionu, ali i kod nas povučeni voćni jogurt i različite vrste sladoleda, a pred kraj prošle nedjelje u Hrvatskoj i tunjevina u kojoj su pronađeni komadi metala.

„Mi nismo dobili nikakvu notifikaciju da je redovnim kanalima ta tunjevina plasirana na tržište Srbije, ukoliko bude došla takva informacija mi ćemo naravno hitno reagovati i kod svakog uvoznika prekontrolisati da li se predmetni lot nalazi“, kaže Zoran Ivanović, načelnik veterinarske inspekcije.

Granična veterinarska inspekcija kontroliše sve proizvode koji se uvoze u Srbiju legalnim putem. Bez rješenja o dozvoli uvoza, nijedan prehrambeni proizvod ne može da uđe u zemlju. U veterinarskoj inspekciji zaposleno je novih 75 inspektora.

Suša prepolovila rod „crvenog zlata“ – Cijena dostigla istorijski rekord

U istoriji malinarstva Srbije nikad ranije nije postignuta apsolutno rekordna otkupna cijena od četiri evra.

Naime, visoka cijena i zbog suše prepolovljen rod obilježili su ovogodišnju sezonu “crvenog zlata” u Srbiji.

Kako za „Blic“ priča Jovan Milinković iz Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe, ovogodišnja sezona ostaće upamćena kao godina sa najvećom otkupnom cijenom u istoriji gajenja maline u Srbiji, jer nikada do sada kilogram „crvenog zlata“ nije plaćan puna četiri evra.

„Uzroci su mnogobrojni. Od činjenice da je još od lane na svjetskom tržištu deficit robe, a izuzetno povećana tražnja, preko ranije ugovorenih količina za izvoz koje nisu prošle godine mogle da budu postignute, što zbog pandemije što zbog manjeg roda, do unapred uzetih avansa. U razgovoru sa hladnjačarima saznali smo da je najveća količina otkupljena za velike izvozničke firme, koje su ranije napravile aranžmane, pa je dio ovogodišnjeg roda maline već izvezen“, navodi Milinković.

Što se tiče prinosa, po riječima Milinkovića, on je nažalost bio tek na nivou 50 odsto prosječnog godišnjeg roda u najvećem broju malinjaka u Srbiji. Naime, objašnjava sagovornik lista, koliko su zasadi dobro izgledali na početku vegetacije, suša koja je počela još u junu dovela je do manjih rodnih grančica i manjeg broja plodova koji su ostali sitni.

Pročitajte: Srpska organska malina osvojila Evropu

„Sve je, međutim, kupovano po ovoj cijeni koja je jedinstvena u istoriji domaćeg malinarstva. Pošto je berba završena, malinjaci se sada sređuju, ali su još uvijek visoke temperature da se sijeku izdanci. Vjerujem da će ovako visoka cijena biti veoma stimulativna da proizvođaći konačno počnu da primjenjuju savremene agrotehničke mjere. Malini se mora dati sve što joj treba, kao što se sada, na primjer, daje borovnici, da bi se ustalile površine koje mogu da se rade tom tehnologijom i to bi bio pravi put. Naravno, mnogi malinari su shvatili da sadni materijal mora biti iz matičnih zasada, zdrav i čist, i već su počeli da nam se obraćaju da zajedno podižemo matične zasade za zdrave sadnice“, zaključuje Milinković dodajući da bi bilo dobro da se dio novca od prodaje ovogodišnjeg roda vrati u primarnu proizvodnju.

Proizvođači, s druge strane, tek očekuju još bolju cijenu maline, objašnjavajući da je zbog činjenice da je suša prepolovila ovogodišnji rod, situacija na svjetskom tržištu veoma loša i da maline nema dovoljno.

„Smrznute maline, zbog manjka roda, nedostaje na evropskom i svjetskom tržištu još od sezone 2019/2020. godine, pa prošle, pa tako i ove na 2022. godinu. Možda je malo rano za procjenu, ali prateći trendove na evropskom i svjetskom tržištu i izuzetan skok tražnje od kako je počela pandemija, a uz to sumirajući i trenutno stanje zasada koje ne obećava, maline ni sljedeće godine neće biti dovoljno, a to znači da bi realna otkupna cijena mogla biti od 600 do 800 dinara kilogram“, smatra Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije malinara Srbije.

Radović je najavio nove vidove podrške Ministarstva poljoprivrede među kojima je i podsticaj od 90 odsto za nabavku kvalitetnog sadnog materijala, a u saradnji sa resornim ministarstvom Asocijacija malinara obezbijedila je besplatno ljetovanje za 50 proizvođača.

„Riječ je o petodnevnom ljetovanju u Grčkoj za 50 malinara sa teritorije čitave Srbije, koji uopšte ne moraju biti članovi naše asocijacije. Samo im treba pasoš, da imaju potvrdu da su vakcinisani ili negativan PCR tekst, mogu da ponesu trošak za sladoled, sve ostalo im je plaćeno i obezbijeđeno“, ističe Radović.

Pročitajte: Za vrijedne malinare besplatno ljetovanje u Grčkoj

Zainteresovani malinari za poklon ljetovanje u Grčkoj mogu se javiti Asocijaciji malinara Srbije.