Naslovnica Blog Stranica 427

Kako da najbrže ogulite paradajz za kuvanje

Agrosavjet
-
0
Kako da najbrže ogulite paradajz za kuvanje

Tokom jeseni i zime nema ništa ljepše od domaćeg paradajz soka ili pelata koji smo sami napravili. Dobri su za sosove, pice, kuvana jela, a mnogo je i onih koji vole da popiju čašu domaćeg soka od paradajza bez industrijskih dodataka.

Pa ipak, paradajz nije tako lako oguliti i pripremiti ga za termičku obradu.

Da biste što lakše skinuli kožicu sa svežeg paradajza, isprobajte proverene trikove koji štede vrijeme i živce.

1. „Masaža“ nožem

Tupom stranom noža pređite preko cijelog ploda paradajza. Ne pritiskajte previše jako, kako se paradajz ne bi raspao. Potom zasijecite kožu i povucite rukom – vidjećete da se koža lako odvaja od sočnog dijela ploda.

2. Vrela voda

Cijele plodove paradajza na kratko spustite u vrelu vodu. Opet zasijecite dio pokožice i povucite – pokožica će otpasti u nekoliko komada.

Pročitajte: Brzo, jeftino i ukusno – Slatko od zelenog paradajza

Možete, takođe, i da prije nego što spustite paradajz u vrelu vodu nožem zasiječete donji dio ploda, suprotno od peteljke, tako da napravite krstić. Kad spustite paradajz u vrelu vodu, vrhovi zasječenih dijelova će se uvrnuti, pa je potrebno samo da paradajz izvadite iz vode, povučete pokožicu i u četiri poteza dobićete oguljen paradajz.

3. Temperaturni šok

Dobro operite paradajz, pa ga spustite u kesu i stavite u zamrzivač. Ostavite paradajz u zamrzivaču koliko je potrebno da se zaledi. Potom ga izvadite iz kese, ostavite da odstoji desetak minuta na sobnoj temperaturi i lagano povucite pokožicu – spašće bez po muke, prenosi Telegraf.

Alocasia baginda – Biljka nesvakidašnjeg izgleda

Agrosavjet
-
0
Alocasia baginda – Biljka nesvakidašnjeg izgleda

Alocasia baginda je biljka koja raste iz rizoma i iz roda Alocasia i porodice Araceae.

Njeni predivni listovi ne mogu proći nezapaženi, metalni, srebrno-zeleni listovi sa tamnozelenim venama na površini lista izgledaju nesvakidašnje.

Na prvi pogled ostavlja utisak da je njen list zmajeva ljuska tako je i nastalo jedno od njenih najpopularnijih naziva Alokazia zmajeva ljuska (eng. Alocasia Dragon Scale). Porijeklom je iz tropskih i suptropskih područja Azije i istočne Australije, gdje postoji više od 70 vrsta koje pripadaju ovoj porodici.

Pročitajte: Šeflera – Jednostavni i korisni savjeti za pravilnu njegu

Alokazia zmajeva ljuska zahtijeva malo veću temperaturu, kako je iz tropskuh uslova potrebno joj je osigurati temperaturu od 16-27°C, inače će usporiti rast i krenuti sa opadanjem lista i propadanjem biljke.

Kada je u pitanju zalivanje potrebno je obratiti pažnju da se zemlja osuši pa je onda zaliti, jer ukoliko korijen stoji u vodi krenuće truljenje. Kako biste izbjegli da se to dogodi, kombinacijom komponenata koji su propusni npr. perlit, treset, kore i zemlja za sukulente osiguraćete biljci da njeno korijenje ostane zdravo.

Pročitajte: Sijamski tulipan – Evo kako njegovati ovu lijepu biljku

Napitak za pročišćavanje začepljenih arterija

Agrosavjet
-
0
Napitak za pročišćavanje začepljenih arterija

Pomoću ovog napitka sačuvaćete i srce od različitih bolesti koje nastaju upravo zbog nakupljanja masnoća.

Kombinovanjem samo tri sastojka možete potpuno očistiti svoje arterije i riješiti se naslaga masnoća u krvi i krvnim sudovima.

Ovaj moćni prirodni eliksir služi za čišćenje začepljenih arterija (ateroskleroza), regulaciju povišenih masnoća u krvi, prevenciju opšte malaksalosti organizma, prevenciju i liječenje infekcija i prehlada, jačanje imunog sistema, čišćenje jetre i jačanje enzima jetre, kao i za suzbijanje slobodnih radikala u organizmu koji uzrokuju mnoge ozbiljne bolesti.

Mnogi brinu zbog neprijatnog mirisa bijelog luka, ali znajte da će taj problem riješiti limun i voda.

Pročitajte: Crveni sok, najzdraviji na svijetu

Sastojci:

  • 4 veće glavice bijelog luka (oko 40 čenova),
  • 4 neoljuštena limuna,
  • manji korijen đumibra ili dvije kašike đumbira u prahu,
  • 2 litre vode.

Priprema: Operite limun i isjeckajte ga na komadiće. Ukoliko limun nije organski ili je prskan, isperite ga rastvorom sirćeta i vode. Oljuštite bijeli luk i stavite ga u blender zajedno sa limunom i đumbirom. Sve zajedno izmiksujte tako da dobijete homogenu masu. Tako izmiksanu smjesu stavite u metalnu šerpu, sipajte 2 litre vode i zagrijte do ključanja.

Čim počne da ključa, sklonite smjesu sa izvora toplote i ostavite da se ohladi. Procijedite i čuvajte u staklenim flašama (ukoliko vam ne smeta, ne morate procijediti).

Primena: Uzimajte po jednu čašu (200 ml) ovog napitka svakog dana, najmanje 2 sata prije obroka ili na prazan stomak. Prije svakog korišćenja dobro promućkajte flašu.

Vidjećete da će vam se energija vratiti za samo par nedelja i da će vam se cirkulacija u potpunosti popraviti.

Pročitajte: Šta je BULGUR i kako se sprema ova izuzetno zdrava žitarica?

Nova alternativa za kravlje mlijeko – Kako će se gljive sve više koristiti za dobijanje sira i jogurta?

Agrosavjet
-
0
Nova alternativa za kravlje mlijeko – Kako će se gljive sve više koristiti za dobijanje sira i jogurta?

Kompanije širom svijeta utrkuju se da pronađu alternativu poznatim namirnicama.

Tek sm navikli smo na sojino mlijeko, a sada pokretanje prehrambene tehnologije podiže alternativno mlijeko na viši nivo.

Kalifornijski Prfekt dej koristi gljive za proizvodnju mliječnih proteina koji su „molekularno identični“ proteinima u kravljem mlijeku, kaže suosnivač Rajan Pandja. To znači da se može koristiti za proizvodnju mliječnih proizvoda poput sira i jogurta.

„Zanimalo nas je pitanje šta je u mlijeku … što mu daje nevjerovatnu svestranost i ishranu koja nekako nedostaje mlijeku na biljnoj bazi“, kaže Pandja.

Izolovali su gen koji kodira protein surutke u kravljem mlijeku i uveli gljivicu. Kada se gljiva uzgaja u rezervoarima za fermentaciju, ona proizvodi protein surutke, koji se zatim filtrira i suši u prah koji se koristi u proizvodima uključujući sir i sladoled. Oni su već na policama u Sjedinjenim Državama i Hong Kongu.

Pročitajte: “Med možete da pronađete i za 500 dinara, ali on nije vidio pčelu” – Tegla bagremovog – 1.700

Fermentisane gljive

Iako proteini ne sadrže laktozu, hormone ili holesterol, nisu pogodni za osobe sa alergijom na mliječne proizvode. Ali kako proces ne uključuje životinje, Pandja opisuje proizvod kao „prilagođen veganima“.

Takođe je dobro za životnu sredinu. Ukoliko se ne koriste krave, proizvodnja mlijeka je efikasnija, kaže Pandja, navodeći da je ovim postupkom do 97% manje emisije gasova sa efektom staklene bašte od konvencionalnih mliječnih proizvoda.

Već su lansirali sladoled koji sadrži alternativu mlijeku, a njihov sljedeći proizvod je krem sir koji će biti na tržištu kasnije ove godine.

Stočari na mukama – Presušila hrana za stoku, farmama u BiH prijeti katanac

Agrosavjet
-
0
Stočari na mukama – Presušila hrana za stoku, farmama u BiH prijeti katanac

Suša i loše vremenske prilike umanjiće ovogodišnje prinose žitarica, što će dovesti i do nestašice hrane za stoku, a samim tim farmeri će biti prinuđeni da umanjuju broj grla, odnosno stočni fond, ističu farmeri u BiH.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS i poljoprivredni proizvođač iz Mašića kod Gradiške, rekao je da će stočari svakako biti prinuđeni da smanjuju broj grla, jer nemaju čime da ih prehrane.

„Stočni fond se uništava svake godine, ali ove godine suša nam je pomrsila sve naše računice, jer hrane za stoku nema, a sve je skuplja za nabavku, tako da se farmerima ne isplati ništa hraniti i toviti“, kazao je Banjac za „Nezavisne“.

Da je ova godina jedna od težih za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini, smatra i Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, koji kaže da je ovogodišnja suša uzela svoj danak te da će količina stočne hrane biti smanjena za više od pola.

Pročitajte: Zabrana kaveznog uzgoja mogla bi da ugasi živinarstvo u Srbiji?

„Gubici su ogromni. Uložili smo sredstva i mislili smo da ćemo imati dovoljno kabaste hrane i zrna kukuruza, ali nije tako. Kukuruza nema skoro nikako. Bićemo izloženi dodatnim troškovima da kupimo kukuruz, a nemamo ni kvalitetne silaže. Biće veoma teško i velikim i malim stočarima, jer to je veliki teret i uticaće negativno na cjelokupnu proizvodnju“, rekao je Radić.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže da će manjak stočne hrane posebno uticati na one koji drže krave muzare i koji se bave tovom bikova i junadi, a i onima koji tove svinje je potrebno mnogo hrane.

On je dodao da se stočari u Semberiji već sada žale da neće imati dovoljno hrane da prehrane stoku.

„Kukuruz je podbacio i, ako njegova cijena bude visoka, ljudi neće imati ekonomsku računicu da drže stoku i presipaju iz šupljeg u prazno“, naglasio je Bakajlić.

Prema njegovim riječima, brojne farme će se zatvarati zbog nerentabilnosti proizvodnje i poslovanja.

„Ljudi nemaju stočnu hranu, a veoma je skupa ako se kupuje, pa je onda bolje prodati stoku nego kupovati stočnu hranu“, zaključuje Bakajlić.

Da stanje ništa nije bolje ni u Federaciji BiH u vezi s ovim pitanjem, složio se i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Pročitajte: Suša spržila i do 70% prinosa kukuruza u BiH

„Imamo parcele gdje poljoprivrednici uopšte neće imati nikakve prinose, što će dovesti do toga da sami farmeri odustanu od uzgoja stoke, jer je nemaju čime prehraniti“, kaže Bićo.

Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvodača u Sanskom Mostu, takođe je potvrdio da su nepovoljne vremenske prilike umanjile prinose stočne hrane, što sve skupa dovodi u tešku situaciju vlasnike stočnog fonda.

Govoreći o livadama, objasnio je da ih u prosjeku kose tri puta godišnje, a ove godine košene su samo jednom i nakon toga ih je suša uništila.

„Pored toga, suša je uticala i na same životinje, na stoku, pa smo samo u posljednjih mjesec dana zbog enormnih vrućina imali slučajeve uginuća stoke. Pokušaćemo vidjeti šta možemo učiniti za vlasnike koji su izgubili grla“, izjavio je Selimović.

Aromatizovana hraniva povećavaju apetit

Agrosavjet
-
0
Aromatizovana hraniva povećavaju apetit

Istraživanje u Kini pokazalo je da svinje radije jedu hranu sa dodatkom arome, kao i da to ima pozitivne efekte na produktivnost, ali i zdravlje prasadi

Istraživači u Kini ispitivali su uticaj aromatizovane hrane na reproduktivne sposobnosti i mikrobiologiju fecesa tokom kasne gestacije i laktacije. Istraživanja su pokazala značajne pozitivne efekte ovakve ishrane, prije svega na krmače, ali i na proizvodne performanse prasadi, prenosi portal All about feed.

Krmače radije jedu aromatizovanu hranu, a povećanje unosa hrane tokom laktacije može da ima pozitivne efekte na kondiciju životinja, kao i rast prasadi. Različiti pojačivači i poboljšivači ukusa u širokoj su upotrebi u ishrani svinja još od šezdesetih godina. Međutim, kako su istakli istraživači u ovoj, najnovijoj studiji, nikada do kraja nije ispitan tačan uticaj pojedinih aroma na proizvodne performanse svinja.

Pročitajte: Kako pomoći svinjama da lakše podnesu ljetne vrućine?

Poznato je da se tokom bremenitosti krmača mijenja sastav njihove crijevne mikroflore. Postoje mišljenja da ova promjena može da se prenese na fetus ili novorođenu prasad preko placente ili mlijeka. To znači da sastav mikroflore u crijevima krmača ima značajan uticaj ne samo na njihove performanse nego i na performanse prasadi.

Tim koji je radio istraživanje pretpostavio je da se hranjenjem krmača aromatizovanom hranom u kasnoj bremenitosti može povećati njihov apetit i regulisati mikroflora crijeva.

Sprovedeno istraživanje

Tokom istraživanja posmatrano je 20 zdravih krmača rase jorkšir, koje su vještački osjemenjene sjemenom landras nerasta. Hranjene su obrocima na bazi soje. U jednom slučaju hrana nije imala dodatke, a u drugom krmačama je u obrok dodavan po kilogram hraniva sa aromom mlijeka.

Studija je pratila krmače od 90. dana gestacije, pa do 25 dana nakon prašenja. Svinje su hranjene dva puta dnevno tokom gestacije sa ukupno 2,7 kilograma hrane dnevno, odnosno tri puta dnevno nakon prašenja. Prvog dana nakon porođaja dobijale su 1,5 kilograma hrane, drugog dana 2,5 kilograma, a od 3. do 7. dana količina hrane je svakodnevno povećavana za 0,5 kilograma. Nakon toga, sve do 25. dana, hranjene su po volji.

Prasad je potom zalučena, pa su analizirane proizvodne performanse i sastav fekalne mikroflore.

Pročitajte: Uzgoj svinja na danski način – Od praseta do mesare

Zaključak istraživanja

Utvrđeno je da je poraslo uzimanje hrane kod krmača koje su dobijale aromatizovano hranivo. U poređenju sa grupom koja nije dobijala aromatizovanu hranu, težina prasadi na zalučenju u prvoj grupi je bila veća, a prasad je brže napredovala i dobijala na težini. Režim ishrane nije se odrazio na debljinu leđne slanine, kao ni na broj prasadi u leglu.

Studija je pokazala da je značajno povećano prisustvo bakterija iz roda Phascolarctobacterium, dok je istovremeno smanjen broj bakterija Terrisporobacter, Alloprevotella, Clostridium sensu stricto 1, i Escherichia-shigella.

Prisustvo Phascolarctobacterum je u pozitivnoj korelaciji sa prosječnim dnevnim usvajanjem hrane kod krmača i prirastom prasadi. Nasuprot tome, prisustvo Clostridium sensu stricto 1, na primjer, u negativnoj je korelaciji sa navedenim parametrima.

U zaključku studije navodi se da je dodavanjem arome hrani za krmače moguće povećati njihove reproduktivne performanse. Povećanje produktivnosti je direktna posljedica rasta udjela „dobrih“ bakterija u crijevnoj flori, odnosno smanjenja broja onih koje se smatraju lošim.

A. Milić

 

Šeflera – Jednostavni i korisni savjeti za pravilnu njegu

Agrosavjet
-
0
Šeflera – Jednostavni i korisni savjeti za pravilnu njegu

Šeflera je porijeklom iz Azije i iz porodice je Araliaceae. Rod Heptapleurum je jako blizak rodu Schefflera, jako su slične, isti uslovi uzgajanja su ima potrebni, ali je manjih dimenzija. 

Šeflera ima dlanasto složene listove, koji se sastoje od sedam pojedinačnih listova koji polaze sa vrha peteljke, iz jedne tačke. Listovi su tamnozeleni, zeleni ili žutozeleni, zavisno od sorte. Stabljike su tanke, umjereno se granaju, pa ako želimo biljku gustog rastinja, treba da odsjecamo vrhove najviših izdanaka. Brzo raste i dostiže visinu preko 2 m.

Pročitajte: Ovo su sobne biljke koje nikada ne treba orošavati

Njega

Šefleri prija jako, difuzno svjetlo. Treba je redovno zalivati, puštajuće da se zemlja u saksiji malo prosuši između dva zalivanja. Odgovara joj temperatura staništa od 18-24°C. potrebno je redovno orošavanje, naročito ako je temperatura viša. Prihranjuje se jednom u 3-4 nedjelje. Zimi miruje, tako da joj je potrebno manje vlage, ne prihranjuje se, ali i dalje stoji na svjetlom mjestu i temperatura ne smije da padne ispod 13°C.

Presađivanje

Dok god želimo da nam biljka lijepo raste, redovno je presađujemo, svakog proljeća. Mijenjamo joj staru zemlju novom, hranljivom i stavljamo je u malo veću saksiju. Ako je šeflera dovoljno velika i razgranata, u dovoljno velikoj saksiji, mijenjamo samo gornji sloj zemlje.

Pročitajte: Koji je pravi raspored cvijeća po sobama i zašto je važan?

Šeflera – razmnožavanje

Razmnožava se tako što se u proljeće odsijeku vrhovi izdanaka dužine oko 10 cm. Skinuti starije, donje listove, a vrhove staviti u preparat za zakorijenjivanje. Reznicu saditi u kompost mješavine treseta i pijeska. Saksiju pokriti polietilenskom folijom, držati je u prostoriji na temperaturi 18-24°C. , na svjetlom mjestu. Potrebno je oko 4 nedjelje da se reznice zakorijene. Biljku otkriti kada se pojavi prvi listić, zatim nastaviti redovnu njegu.

Savjeti:

Ako su listovi izbledeli, žuti – biljka je ili previše zalivena ili premalo. Otklonimo oštećene listove, opipamo zemlju, pa ako je suva, biljku zalijemo i isprskamo.

Ako je zemlja mokra ostavimo je da se osuši, a potom krenemo pažljivije da zalivamo.

Sa koliko košnica treba pčelariti da bi se ostvarili prihodi?

Agrosavjet
-
0
Sa koliko košnica treba pčelariti da bi se ostvarili prihodi?

Najveći broj pčelara ima neko drugo glavno zanimanje, a pčelarenje im je uzgredan posao na kome provode svoje slobodno vrijeme i koje im dopunjuje redovne prihode. 

Za ovakve pčelare u našim pašnim i vremenskim uslovima najviše odgovara pčelinjak sa 50 košnica. Ali, pčelar se na početku mora zadovoljiti sa manim brojem košnica, jer nema dovoljno znanja i iskustva. Kasnije, kada stekne potrebno iskustvo, postepeno će povećavati broj pčelinjih društava, sve dok ne dostigne normalan broj.

Praznični dani i godišnji odmor sasvim su dovoljni da se obave svi poslovi na pčelinjaku sa 50 košnica.

Pročitajte: Kako nabaviti prve košnice sa pčelama?

 

Manji broj košnica umanjuje rentabilnost, jer su troškovi obilaska i selidbe isti za 20-30 kao i za 50 košnica. Jer 50% prihoda sa pčelinjaka odlazi na troškove hranjenja, prevoza i obilaženja pčelinjaka, a drugih 50% predstavlja čist prihod.  Prema tome, ako pčelar želi da mu pčelarenje ne bude samo razonoda u slobodnom vremenu, već i rentabilno zanimanje, on mora u roku 5-6 godina broj košnica povećati na 50.

Pčelari kojima je pčelarenje glavno zanimanje treba da imaju najmanje 100 košnica, jer ovaj broj može jedan pčelar bez teškoća da opslužuje.

Da bi bili rentabilni, veliki društveni pčelinjaci moraju imati najmanje 500 košnica. Pčelinjak s manjim brojem košnica bio bi nerentabilan, jer su troškovi izdržavanja na ovako velikim pčelinjacima vrlo visoki.

Literatura: “Praktično pčelarstvo”, Autori: Vojin Todorović, dr Dušan Todorović

Pročitajte: Evo kako spriječiti rojenje pčela

Virus mozaika duvana na paradajzu – Kako se boriti protiv ove opasne bolesti?

Agrosavjet
-
0
Virus mozaika duvana na paradajzu – Kako se boriti protiv ove opasne bolesti?

Virus mozaika duvana (Tobacco mosaic virus) je jedan od najrsprostranjenijih virusa duvana i paradajza.

Naročito se javlja na osjetljivim visokim indeterminantnim sortama paradajza. Kod ovih sorti vrši se presađivanje, pinciranje, zakidanje vrha stabla i sukcesivna berba plodova. U toku ovih radova virusne čestice soka zaraženih biljaka, rukama i odjećom prenose se u povrijeđeno tkivo zdravih biljaka. Na taj način ostvaruju se nove masovne infekcije. nisu rijetki usjevi sa 100% zaraženim biljkama.

Virus mozaika duvana prenosi se sjemenom. Zaraze sjemna su površinske i nastaju prilikom izdvajanja sjemena iz pulpe paradajza, pri čemu se virusne čestice iz soka zaraženih plodova zadržavaju na njegovoj površini. Ove čestice su ifektivne u narednih 6-8 mjeseci. Međutim, kod 0,5 % sjemena postoji endogena zaraza. U ovom sjemenu virus je aktivan dok traje njegova klijavost.

Biljke iznikle iz zaraženog sjemena predstavljaju osnovni izvor zaraze za dalje širenje virusa, najčešćim mehaničkim povredama oboljelih i zdravih biljaka u toku njege usjeva.

Virus se održava i u ostacima zaraženih biljaka do njihovog potpunog razlaganja, potom 1-2 godine u zemljištu. Zaraze nastaju preko povreda korijena.

SIMPTOMI BOLESTI

Zavise od soja vrisusa, sorte paradajza, starosti biljke i klimatskih uslova. Na mladim biljkama nastaje mozaik, a listovi postaju duži i šiljati. Na starijim biljkama takođe se javlja mozaik, ali bez ovih deformacija liski.

Pojedini sojevi izazivaju nekrotične crtice i pjege na stablu, listu i plodovima, sami ili u zajednici sa drugim virusima, kao što su vrirus mozaika kormpira, virus crtičastog mozaika krompira i drugi. Opisane promjene nastaju u tzv. šok fazi poslije završenog perioda inkubacije.

Poslije toga biljka počne da se oprovalja. Na starijem lišću simptomi se maskiraju samo na mladom lišću i dalje se ispoljavaju simptomi mozaika, naročito jasno po vlažnom i nešto svježijem vremenu, posebno na biljkama jako đubrenim azotom.

Maskiranje simtpoma naročito je izraženo po sunčanom i suvom vremenu.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

SUZBIJANJE VIRUSA

Osnovna mjera kontrole ovog virusa je striktno provođenje svih neophodnih higijenskih mjera prilikom piniciranja, zalamanja vrhova i vezivanja paprike i paradajza, s obzirom na to da se virus prenosi mehaničkim sokom zaraženih biljaka.

Za proizvodnju rasada treba koristiti isključivo dezinfikovano sjeme paprike i paradajza, koje treba sijati isključivo u dezinfikovan supstrat. Pojedinačne oboljele biljke treba odstraniti iz usjeva i spaliti, a ruke oprati temeljno sapunom.

U toku njege i presađivanja rasada ne pušiti, jer se virus može prenijeti dodirom iz zaraženog fermetisanog duvana cigarete.

Navodi se u knjizi “Smjernice za integralnu zaštitu paradajza, paprike i patlidžana na otvorenom polju” Sarajevo, 2016 – Autori: Prof.dr Nedžad Karć; Prof.dr Vojislav Trkulja; Dipl.ing. Enes Smajlović; Dipl.ing. Mladen Zovko; Dipl.ing. Radenko Radović; Prof.hab Czeslaw Slusarski; Dr Riccardo Bugiani

 

NJIH JE DOVOLJNO DA KUPITE JEDNOM – 7 namirnica koje se mogu iznova i iznova uzgajati

Agrosavjet
-
0
NJIH JE DOVOLJNO DA KUPITE JEDNOM – 7 namirnica koje se mogu iznova i iznova uzgajati

Luk je trajno povrće i može vam dati beskonačnu zalihu ako ga odlučite ponovo uzgojiti. To je prilično jednostavno napraviti!

Kupovina svježih proizvoda može biti skupa, pogotovo kupujete li voće i povrće van sezone. Međutim, postoji mnoštvo svježih namirnica koje možete kupiti jednom i ponovo uzgajati u sopstvenom domu. Za to je potrebno samo malo predanosti, truda i motivacije. Zato, donosimo vam 7 namirnica koje je dovoljno kupiti – jednom!

Zelena salata

Salatu je možda i najlakše ponovo uzgojiti, jer vam praktički treba samo – činija vode! Sve što trebate da uradite je da odsiječete donji dio glave salate i da je stavite u malu činiju. Zelena salata „voli“ plitku činiju koja ne smije biti preširoka. Svakako provjeravajte vodu svakih nekoliko dana. Morate paziti na „sluzavu“ vodu, ako se to dogodi, svakako zamijenite vodu. I ako sve bude u redu, imaćete pola glavice salate za otprilike dvije nedjelje.

Pročitajte: Kako da zelena salata duže ostane svježa i fino hrskava

Paradajz

Može biti sladak, sočan i ukusan i lako ih je samostalno uzgajati. Sljedeći put kad ih kupite, razmislite o odvajanju jednog, izvadite sjemenke kako biste taj jedan paradajz pretvorili u prekrasnu biljku. Uzmite sjemenke i stavite ih na papir da se osuše. Nakon što vam to pođe za rukom, sjemenke stavite u zemljanu teglu i ostavite u zatvorenom prostoru. Kad sjeme naraste koji centimetar, biljku stavite napolje i redovno zalivajte.

Ananas

Ananas je poznat po sočnom i slatkom ukusu, ali da li ste znali da možete kupiti ovo ukusno voće i ponovo ga uzgajati? Važno je znati kako ananas uspjeva u toplijoj klimi, zato pripazite da biljku držite dalje od niskih temperatura. Da bi biljka ananasa uspjela, biće joj potrebno puno sunca veći dio dana. Za početak sačuvajte vrh (poznat i kao kruna) ananasa i odsijecite ostatak voća kao i koru. Stavite krunu u šoljicu vode tako da može niknuti korijenje. Nakon što primjetite rast korijena, tada možete presaditi svoju krunu ananasa u široku posudu sa zemljom. 

Mladi luk

Mladi luk služi mnogim jelima kao ukras, pa čak i može dodati malo ukusa raznim salatama, a relativno ga je lako uzgojiti u vodi. Donji bijeli dio luka obavezno zadržite, a ako ima još netaknutih korijena, pobrinite se da i njih ostane. Odaberite visoku čašu i donji dio luka postavite u vodu. Redovno provjeravajte vodu, menjajte je ako je potrebno i uživajte gledajući kako raste vaš svježi mladi luk!

Pročitajte: Bijeli LUK na plastičnim flašama – LAKO do visokog PRINOSA

Krompir

Ako ste ikada čuvali krompir dovoljno dugo, vjerovatno ste primjetili kako počinje klijati. Umjesto bacanja krompira, razmislite o uzgajanju. Krompir presijecite na pola i pobrinute se da svaka polovina ima najmanje dva oka poznata i kao klice. Komadiće krompira osušite na sobnoj temperaturi, što može potrajati i do nekoliko dana. Kad se osuše na dodir, posadite ih u osam centimetara zemlje. Nakon toga, da biste mogli obaviti berbu, valja se uvjeriti da je vrh krompira – „umro“.

Luk

Luk je trajno povrće i može vam dati beskonačnu zalihu ako ga odlučite ponovo uzgojiti. To je prilično jednostavno napraviti! Sve što trebate da uradite je da odsiječete dno luka ostavljajući korijenje netaknutim. Moraćete da odsiječete barem centimetar i po luka za ponovni rast. Ostavite da se osuši nekoliko dana, a zatim ga posadite u lonac napunjen s 3/4 zemlje. Stavite dno luka u tlo i prekrijte ga jednim do dva centimetra zemlje. Nakon što luk ima nekoliko listova, morao je već da regeneriše korijenje. Uklonite stare mladice, a berbu možete da napravite nakon što luk potpuno naraste.

Pročitajte: Luk možete uzgajati tokom cijele godine u običnom, plastičnom balonu za vodu /FOTO/

Celer

Celer, poput salate, može uspijevati u vodi. Za ponovni uzgoj celera moraćete da odsiječete najmanje dva centimetra na dnu i staviti ga u „plitku“ vodu. Morate se pobrinuti da celer dobije direktnu sunčevu svjetlosti, a trebali biste da vidite rast unutar samo tri do četiri dana. Ipak, ako želite punu zalihu celera, moraćete da ga prenesete u tlo. Ako se odlučite za to, pričekajte da nikne debela stabljika celera, a zatim je prenesite na organsko tlo. Ako se odlučite za uzgoj napolju, vodite računa o životinjama koje ga mogu pojesti, pa je najbolje držati ga u stakleniku. I za kraj, naoružajte se strpljenjem, jer nekad treba i do nekoliko mjeseci dok zrela stabljika ne naraste.

1...426427428...1.013Stranica 427 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia