Naslovnica Blog Stranica 424

U RS predviđaju rast cijena stočne hrane – Dva mjeseca suše napraviće veliku štetu

Sušni period od dva mjeseca nanio je veliku štetu poljoprivrednim proizvođačima, što će dovesti do rasta cijena stočne hrane, dok će prinosi jarih kultura, prije svega, kukuruza, biti manji od 30 do 80%.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kazao je za Srnu da je period ekstremne suše ugrozio i povrtlarsku proizvodnju u kojoj se koristi navodnjavanje, a ugroženi su i voćarstvo i ratarstvo.

Marinković smatra da nadležni organi treba da proglase elementarnu nepogodu i u skladu s tim na neki način pomognu poljoprivrednim proizvođačima.

– Ovo što nam se desilo je ravno nekoj prirodnoj kataklizmi – upozorio je Marinković.

Marinković je naveo da je još rano za objektivnije procjene, ali da će, prema podacima koje su do sada prikupili u Savezu, šteta biti od 1,8 do 2,5 milijardi KM.

– Bez pomoći nadležnih institucija, poljoprivrednici će jako teško izaći iz ove krize – naglasio je Marinković.

On je ukazao na činjenicu da poljoprivrednici, uz sve to, imaju probleme sa nedostatkom vode u brdskim predjelima, gdje su veliki problemi vezani za napajanje stoke, ali i obezbjeđivanje vode za piće.

– Kada se sve sabere i uzmu u obzir i požari u pojedinim regionima, to znači da je kompletna poljoprivredna proizvodnja ugrožena. Ovo će, neminovno, dovesti do daljeg rasta cijena stočne hrane – kazao je Marinković.

Mira iz Suvobora se jedva kretala, a onda je jedina biljka iz njene bašte napravila čudo

Travarka sa Suvobora preporučuje čuvarkuću za dobar imunitet, ali i list debele koke da se privija na sve vrste rana, jer bolovi i otoci nestaju kao rukom odneseni.

Dok nije bilo lijekova u izobilju i apoteka na svakom ćošku, naši stari liječili su se na prirodan način. U srpskim selima i danas skoro svaka travka ima svoje mjesto u kućnoj apoteci, a zalihe se spremaju tokom ljetnih dana kako bi se zima dočekala spremno. Takva situacija je u domu Milovanovića u selu Družetići podno planine Suvobor, čije padine su prepune ljekovitog bilja.

Pročitajte: Jovanče sa Manjače NE ODUSTAJE – Vrijedni dječak od ranog jutra putnicima prodaje maline

„Nedavno sam slomila butnu kost i nakon hirurške invervencije rana je sporo zarastala i otežano sam se kretala, pronašla sam gavez u blizini kuće koji mi je pomogao i oporavio me da nakon par nedelja ništa nisam osjećala kao da nikakvu povredu nisam imala“, kazala je za RINU, Mira Milovanović koja je nakon svojih teških životnih udaraca i povreda odlučila da se bavi prikupljanjem travčica i pravljenjem melema.

Кao osnovu za svoje prirodne meleme Mira koristi takođe prirodne proizvode i to domaću svinjsku mast, koja se pokazala kao najbolji i najodgovarajući sastojak. Кada se prave tinkture, odličnom se pokazala čista domaća rakija.

„Jako je važno kako taj proces pravljenja protiče, da domaći melemi i tinkture ne bi bili beskorisni. Biljke ne bi trebalo da se prže ili jače tretiraju, jer tada gube svoja ljekovita dejstva. Samo u kombinaciji sa prirodnim svojstvima one mogu da učine čuda za zdravlje ljudi“, kaže Mira.

Ona preporučuje čuvarkuću za dobar imunitet, ali i list debele koke da se privija na sve vrste rana jer bolovi i otoci nestaju kao rukom odneseni. Mnoge biljke nesmotreno gazimo ili zaobilazimo i to nesvesni da one mogu biti višestruko korisne za naš organizam i zdravlje.

„Cikorija koja se može vidjeti bilo gdje, apsolutno je zanemarena i propada. Ima specifične ljubičaste cvjetove koji su veoma ljekoviti, a koristi se čak i njen koren. Takođe crvena djetelina ima odlična svojstva za cijli organizam. Možemo reći da su lijekovi svuda oko nas, samo tereba biti pažljiv i dobro gledati kuda idete i šta se nalazi oko vas“, rekla je ova travarka sa Suvobora.

Imajući u vidu sve benefite, činjenica je da u šetnju kroz prirodu treba da krenete i sa određenim predznanjem kako ljekovito blago ne bi propadalo pred vašim očima. Jer, iz te šetnje možete da se vratite samo bogatiji – prije svega za ono najvrednije, a to je zdravlje.

Kako da najbrže ogulite paradajz za kuvanje

Tokom jeseni i zime nema ništa ljepše od domaćeg paradajz soka ili pelata koji smo sami napravili. Dobri su za sosove, pice, kuvana jela, a mnogo je i onih koji vole da popiju čašu domaćeg soka od paradajza bez industrijskih dodataka.

Pa ipak, paradajz nije tako lako oguliti i pripremiti ga za termičku obradu.

Da biste što lakše skinuli kožicu sa svežeg paradajza, isprobajte proverene trikove koji štede vrijeme i živce.

1. „Masaža“ nožem

Tupom stranom noža pređite preko cijelog ploda paradajza. Ne pritiskajte previše jako, kako se paradajz ne bi raspao. Potom zasijecite kožu i povucite rukom – vidjećete da se koža lako odvaja od sočnog dijela ploda.

2. Vrela voda

Cijele plodove paradajza na kratko spustite u vrelu vodu. Opet zasijecite dio pokožice i povucite – pokožica će otpasti u nekoliko komada.

Pročitajte: Brzo, jeftino i ukusno – Slatko od zelenog paradajza

Možete, takođe, i da prije nego što spustite paradajz u vrelu vodu nožem zasiječete donji dio ploda, suprotno od peteljke, tako da napravite krstić. Kad spustite paradajz u vrelu vodu, vrhovi zasječenih dijelova će se uvrnuti, pa je potrebno samo da paradajz izvadite iz vode, povučete pokožicu i u četiri poteza dobićete oguljen paradajz.

3. Temperaturni šok

Dobro operite paradajz, pa ga spustite u kesu i stavite u zamrzivač. Ostavite paradajz u zamrzivaču koliko je potrebno da se zaledi. Potom ga izvadite iz kese, ostavite da odstoji desetak minuta na sobnoj temperaturi i lagano povucite pokožicu – spašće bez po muke, prenosi Telegraf.

Alocasia baginda – Biljka nesvakidašnjeg izgleda

Alocasia baginda je biljka koja raste iz rizoma i iz roda Alocasia i porodice Araceae.

Njeni predivni listovi ne mogu proći nezapaženi, metalni, srebrno-zeleni listovi sa tamnozelenim venama na površini lista izgledaju nesvakidašnje.

Na prvi pogled ostavlja utisak da je njen list zmajeva ljuska tako je i nastalo jedno od njenih najpopularnijih naziva Alokazia zmajeva ljuska (eng. Alocasia Dragon Scale). Porijeklom je iz tropskih i suptropskih područja Azije i istočne Australije, gdje postoji više od 70 vrsta koje pripadaju ovoj porodici.

Pročitajte: Šeflera – Jednostavni i korisni savjeti za pravilnu njegu

Alokazia zmajeva ljuska zahtijeva malo veću temperaturu, kako je iz tropskuh uslova potrebno joj je osigurati temperaturu od 16-27°C, inače će usporiti rast i krenuti sa opadanjem lista i propadanjem biljke.

Kada je u pitanju zalivanje potrebno je obratiti pažnju da se zemlja osuši pa je onda zaliti, jer ukoliko korijen stoji u vodi krenuće truljenje. Kako biste izbjegli da se to dogodi, kombinacijom komponenata koji su propusni npr. perlit, treset, kore i zemlja za sukulente osiguraćete biljci da njeno korijenje ostane zdravo.

Pročitajte: Sijamski tulipan – Evo kako njegovati ovu lijepu biljku

Napitak za pročišćavanje začepljenih arterija

Pomoću ovog napitka sačuvaćete i srce od različitih bolesti koje nastaju upravo zbog nakupljanja masnoća.

Kombinovanjem samo tri sastojka možete potpuno očistiti svoje arterije i riješiti se naslaga masnoća u krvi i krvnim sudovima.

Ovaj moćni prirodni eliksir služi za čišćenje začepljenih arterija (ateroskleroza), regulaciju povišenih masnoća u krvi, prevenciju opšte malaksalosti organizma, prevenciju i liječenje infekcija i prehlada, jačanje imunog sistema, čišćenje jetre i jačanje enzima jetre, kao i za suzbijanje slobodnih radikala u organizmu koji uzrokuju mnoge ozbiljne bolesti.

Mnogi brinu zbog neprijatnog mirisa bijelog luka, ali znajte da će taj problem riješiti limun i voda.

Pročitajte: Crveni sok, najzdraviji na svijetu

Sastojci:

  • 4 veće glavice bijelog luka (oko 40 čenova),
  • 4 neoljuštena limuna,
  • manji korijen đumibra ili dvije kašike đumbira u prahu,
  • 2 litre vode.

Priprema: Operite limun i isjeckajte ga na komadiće. Ukoliko limun nije organski ili je prskan, isperite ga rastvorom sirćeta i vode. Oljuštite bijeli luk i stavite ga u blender zajedno sa limunom i đumbirom. Sve zajedno izmiksujte tako da dobijete homogenu masu. Tako izmiksanu smjesu stavite u metalnu šerpu, sipajte 2 litre vode i zagrijte do ključanja.

Čim počne da ključa, sklonite smjesu sa izvora toplote i ostavite da se ohladi. Procijedite i čuvajte u staklenim flašama (ukoliko vam ne smeta, ne morate procijediti).

Primena: Uzimajte po jednu čašu (200 ml) ovog napitka svakog dana, najmanje 2 sata prije obroka ili na prazan stomak. Prije svakog korišćenja dobro promućkajte flašu.

Vidjećete da će vam se energija vratiti za samo par nedelja i da će vam se cirkulacija u potpunosti popraviti.

Pročitajte: Šta je BULGUR i kako se sprema ova izuzetno zdrava žitarica?

Nova alternativa za kravlje mlijeko – Kako će se gljive sve više koristiti za dobijanje sira i jogurta?

Kompanije širom svijeta utrkuju se da pronađu alternativu poznatim namirnicama.

Tek sm navikli smo na sojino mlijeko, a sada pokretanje prehrambene tehnologije podiže alternativno mlijeko na viši nivo.

Kalifornijski Prfekt dej koristi gljive za proizvodnju mliječnih proteina koji su „molekularno identični“ proteinima u kravljem mlijeku, kaže suosnivač Rajan Pandja. To znači da se može koristiti za proizvodnju mliječnih proizvoda poput sira i jogurta.

„Zanimalo nas je pitanje šta je u mlijeku … što mu daje nevjerovatnu svestranost i ishranu koja nekako nedostaje mlijeku na biljnoj bazi“, kaže Pandja.

Izolovali su gen koji kodira protein surutke u kravljem mlijeku i uveli gljivicu. Kada se gljiva uzgaja u rezervoarima za fermentaciju, ona proizvodi protein surutke, koji se zatim filtrira i suši u prah koji se koristi u proizvodima uključujući sir i sladoled. Oni su već na policama u Sjedinjenim Državama i Hong Kongu.

Pročitajte: “Med možete da pronađete i za 500 dinara, ali on nije vidio pčelu” – Tegla bagremovog – 1.700

Fermentisane gljive

Iako proteini ne sadrže laktozu, hormone ili holesterol, nisu pogodni za osobe sa alergijom na mliječne proizvode. Ali kako proces ne uključuje životinje, Pandja opisuje proizvod kao „prilagođen veganima“.

Takođe je dobro za životnu sredinu. Ukoliko se ne koriste krave, proizvodnja mlijeka je efikasnija, kaže Pandja, navodeći da je ovim postupkom do 97% manje emisije gasova sa efektom staklene bašte od konvencionalnih mliječnih proizvoda.

Već su lansirali sladoled koji sadrži alternativu mlijeku, a njihov sljedeći proizvod je krem sir koji će biti na tržištu kasnije ove godine.

Stočari na mukama – Presušila hrana za stoku, farmama u BiH prijeti katanac

Suša i loše vremenske prilike umanjiće ovogodišnje prinose žitarica, što će dovesti i do nestašice hrane za stoku, a samim tim farmeri će biti prinuđeni da umanjuju broj grla, odnosno stočni fond, ističu farmeri u BiH.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS i poljoprivredni proizvođač iz Mašića kod Gradiške, rekao je da će stočari svakako biti prinuđeni da smanjuju broj grla, jer nemaju čime da ih prehrane.

„Stočni fond se uništava svake godine, ali ove godine suša nam je pomrsila sve naše računice, jer hrane za stoku nema, a sve je skuplja za nabavku, tako da se farmerima ne isplati ništa hraniti i toviti“, kazao je Banjac za „Nezavisne“.

Da je ova godina jedna od težih za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini, smatra i Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, koji kaže da je ovogodišnja suša uzela svoj danak te da će količina stočne hrane biti smanjena za više od pola.

Pročitajte: Zabrana kaveznog uzgoja mogla bi da ugasi živinarstvo u Srbiji?

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže da će manjak stočne hrane posebno uticati na one koji drže krave muzare i koji se bave tovom bikova i junadi, a i onima koji tove svinje je potrebno mnogo hrane.

On je dodao da se stočari u Semberiji već sada žale da neće imati dovoljno hrane da prehrane stoku.

„Kukuruz je podbacio i, ako njegova cijena bude visoka, ljudi neće imati ekonomsku računicu da drže stoku i presipaju iz šupljeg u prazno“, naglasio je Bakajlić.

Prema njegovim riječima, brojne farme će se zatvarati zbog nerentabilnosti proizvodnje i poslovanja.

„Ljudi nemaju stočnu hranu, a veoma je skupa ako se kupuje, pa je onda bolje prodati stoku nego kupovati stočnu hranu“, zaključuje Bakajlić.

Da stanje ništa nije bolje ni u Federaciji BiH u vezi s ovim pitanjem, složio se i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Pročitajte: Suša spržila i do 70% prinosa kukuruza u BiH

„Imamo parcele gdje poljoprivrednici uopšte neće imati nikakve prinose, što će dovesti do toga da sami farmeri odustanu od uzgoja stoke, jer je nemaju čime prehraniti“, kaže Bićo.

Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvodača u Sanskom Mostu, takođe je potvrdio da su nepovoljne vremenske prilike umanjile prinose stočne hrane, što sve skupa dovodi u tešku situaciju vlasnike stočnog fonda.

Govoreći o livadama, objasnio je da ih u prosjeku kose tri puta godišnje, a ove godine košene su samo jednom i nakon toga ih je suša uništila.

„Pored toga, suša je uticala i na same životinje, na stoku, pa smo samo u posljednjih mjesec dana zbog enormnih vrućina imali slučajeve uginuća stoke. Pokušaćemo vidjeti šta možemo učiniti za vlasnike koji su izgubili grla“, izjavio je Selimović.

Aromatizovana hraniva povećavaju apetit

Istraživanje u Kini pokazalo je da svinje radije jedu hranu sa dodatkom arome, kao i da to ima pozitivne efekte na produktivnost, ali i zdravlje prasadi

Istraživači u Kini ispitivali su uticaj aromatizovane hrane na reproduktivne sposobnosti i mikrobiologiju fecesa tokom kasne gestacije i laktacije. Istraživanja su pokazala značajne pozitivne efekte ovakve ishrane, prije svega na krmače, ali i na proizvodne performanse prasadi, prenosi portal All about feed.

Krmače radije jedu aromatizovanu hranu, a povećanje unosa hrane tokom laktacije može da ima pozitivne efekte na kondiciju životinja, kao i rast prasadi. Različiti pojačivači i poboljšivači ukusa u širokoj su upotrebi u ishrani svinja još od šezdesetih godina. Međutim, kako su istakli istraživači u ovoj, najnovijoj studiji, nikada do kraja nije ispitan tačan uticaj pojedinih aroma na proizvodne performanse svinja.

Pročitajte: Kako pomoći svinjama da lakše podnesu ljetne vrućine?

Poznato je da se tokom bremenitosti krmača mijenja sastav njihove crijevne mikroflore. Postoje mišljenja da ova promjena može da se prenese na fetus ili novorođenu prasad preko placente ili mlijeka. To znači da sastav mikroflore u crijevima krmača ima značajan uticaj ne samo na njihove performanse nego i na performanse prasadi.

Tim koji je radio istraživanje pretpostavio je da se hranjenjem krmača aromatizovanom hranom u kasnoj bremenitosti može povećati njihov apetit i regulisati mikroflora crijeva.

Sprovedeno istraživanje

Tokom istraživanja posmatrano je 20 zdravih krmača rase jorkšir, koje su vještački osjemenjene sjemenom landras nerasta. Hranjene su obrocima na bazi soje. U jednom slučaju hrana nije imala dodatke, a u drugom krmačama je u obrok dodavan po kilogram hraniva sa aromom mlijeka.

Studija je pratila krmače od 90. dana gestacije, pa do 25 dana nakon prašenja. Svinje su hranjene dva puta dnevno tokom gestacije sa ukupno 2,7 kilograma hrane dnevno, odnosno tri puta dnevno nakon prašenja. Prvog dana nakon porođaja dobijale su 1,5 kilograma hrane, drugog dana 2,5 kilograma, a od 3. do 7. dana količina hrane je svakodnevno povećavana za 0,5 kilograma. Nakon toga, sve do 25. dana, hranjene su po volji.

Prasad je potom zalučena, pa su analizirane proizvodne performanse i sastav fekalne mikroflore.

Pročitajte: Uzgoj svinja na danski način – Od praseta do mesare

Zaključak istraživanja

Utvrđeno je da je poraslo uzimanje hrane kod krmača koje su dobijale aromatizovano hranivo. U poređenju sa grupom koja nije dobijala aromatizovanu hranu, težina prasadi na zalučenju u prvoj grupi je bila veća, a prasad je brže napredovala i dobijala na težini. Režim ishrane nije se odrazio na debljinu leđne slanine, kao ni na broj prasadi u leglu.

Studija je pokazala da je značajno povećano prisustvo bakterija iz roda Phascolarctobacterium, dok je istovremeno smanjen broj bakterija Terrisporobacter, Alloprevotella, Clostridium sensu stricto 1, i Escherichia-shigella.

Prisustvo Phascolarctobacterum je u pozitivnoj korelaciji sa prosječnim dnevnim usvajanjem hrane kod krmača i prirastom prasadi. Nasuprot tome, prisustvo Clostridium sensu stricto 1, na primjer, u negativnoj je korelaciji sa navedenim parametrima.

U zaključku studije navodi se da je dodavanjem arome hrani za krmače moguće povećati njihove reproduktivne performanse. Povećanje produktivnosti je direktna posljedica rasta udjela „dobrih“ bakterija u crijevnoj flori, odnosno smanjenja broja onih koje se smatraju lošim.

A. Milić

 

Šeflera – Jednostavni i korisni savjeti za pravilnu njegu

Šeflera je porijeklom iz Azije i iz porodice je Araliaceae. Rod Heptapleurum je jako blizak rodu Schefflera, jako su slične, isti uslovi uzgajanja su ima potrebni, ali je manjih dimenzija. 

Šeflera ima dlanasto složene listove, koji se sastoje od sedam pojedinačnih listova koji polaze sa vrha peteljke, iz jedne tačke. Listovi su tamnozeleni, zeleni ili žutozeleni, zavisno od sorte. Stabljike su tanke, umjereno se granaju, pa ako želimo biljku gustog rastinja, treba da odsjecamo vrhove najviših izdanaka. Brzo raste i dostiže visinu preko 2 m.

Pročitajte: Ovo su sobne biljke koje nikada ne treba orošavati

Njega

Šefleri prija jako, difuzno svjetlo. Treba je redovno zalivati, puštajuće da se zemlja u saksiji malo prosuši između dva zalivanja. Odgovara joj temperatura staništa od 18-24°C. potrebno je redovno orošavanje, naročito ako je temperatura viša. Prihranjuje se jednom u 3-4 nedjelje. Zimi miruje, tako da joj je potrebno manje vlage, ne prihranjuje se, ali i dalje stoji na svjetlom mjestu i temperatura ne smije da padne ispod 13°C.

Presađivanje

Dok god želimo da nam biljka lijepo raste, redovno je presađujemo, svakog proljeća. Mijenjamo joj staru zemlju novom, hranljivom i stavljamo je u malo veću saksiju. Ako je šeflera dovoljno velika i razgranata, u dovoljno velikoj saksiji, mijenjamo samo gornji sloj zemlje.

Pročitajte: Koji je pravi raspored cvijeća po sobama i zašto je važan?

Šeflera – razmnožavanje

Razmnožava se tako što se u proljeće odsijeku vrhovi izdanaka dužine oko 10 cm. Skinuti starije, donje listove, a vrhove staviti u preparat za zakorijenjivanje. Reznicu saditi u kompost mješavine treseta i pijeska. Saksiju pokriti polietilenskom folijom, držati je u prostoriji na temperaturi 18-24°C. , na svjetlom mjestu. Potrebno je oko 4 nedjelje da se reznice zakorijene. Biljku otkriti kada se pojavi prvi listić, zatim nastaviti redovnu njegu.

Savjeti:

Ako su listovi izbledeli, žuti – biljka je ili previše zalivena ili premalo. Otklonimo oštećene listove, opipamo zemlju, pa ako je suva, biljku zalijemo i isprskamo.

Ako je zemlja mokra ostavimo je da se osuši, a potom krenemo pažljivije da zalivamo.

Sa koliko košnica treba pčelariti da bi se ostvarili prihodi?

Najveći broj pčelara ima neko drugo glavno zanimanje, a pčelarenje im je uzgredan posao na kome provode svoje slobodno vrijeme i koje im dopunjuje redovne prihode. 

Za ovakve pčelare u našim pašnim i vremenskim uslovima najviše odgovara pčelinjak sa 50 košnica. Ali, pčelar se na početku mora zadovoljiti sa manim brojem košnica, jer nema dovoljno znanja i iskustva. Kasnije, kada stekne potrebno iskustvo, postepeno će povećavati broj pčelinjih društava, sve dok ne dostigne normalan broj.

Praznični dani i godišnji odmor sasvim su dovoljni da se obave svi poslovi na pčelinjaku sa 50 košnica.

Pročitajte: Kako nabaviti prve košnice sa pčelama?

 

Manji broj košnica umanjuje rentabilnost, jer su troškovi obilaska i selidbe isti za 20-30 kao i za 50 košnica. Jer 50% prihoda sa pčelinjaka odlazi na troškove hranjenja, prevoza i obilaženja pčelinjaka, a drugih 50% predstavlja čist prihod.  Prema tome, ako pčelar želi da mu pčelarenje ne bude samo razonoda u slobodnom vremenu, već i rentabilno zanimanje, on mora u roku 5-6 godina broj košnica povećati na 50.

Pčelari kojima je pčelarenje glavno zanimanje treba da imaju najmanje 100 košnica, jer ovaj broj može jedan pčelar bez teškoća da opslužuje.

Da bi bili rentabilni, veliki društveni pčelinjaci moraju imati najmanje 500 košnica. Pčelinjak s manjim brojem košnica bio bi nerentabilan, jer su troškovi izdržavanja na ovako velikim pčelinjacima vrlo visoki.

Literatura: “Praktično pčelarstvo”, Autori: Vojin Todorović, dr Dušan Todorović

Pročitajte: Evo kako spriječiti rojenje pčela