Naslovnica Blog Stranica 259

Sadnja i razmnožavanje bagrema

Agrosavjet
-
0
Sadnja i razmnožavanje bagrema

Postoje četiri osnovne vrste bagrema: Robinia pseudoacacia, Robinia hispida, Robinia neomexicana i Robinia viscosa. Osim tih osnovnih vrsta, postoji i veliki broj varijeteta:

  • medonosni bagrem
  • ukrasni bagrem
  • patuljasti bagrem

Neke od poznatijih ukrasnih formi bagrema su:

  • Decaisneana (ima blijedoružičaste cvjetove i manje je otporna na mraz),
  • Pendula (ima povijene i obješene grame, a lišće mu je u početku smeđecrveno),
  • Pyramidalis (formira valjkastu ili usko piramidalnu krošnju),
  • Stricta (ima široko piramidalnu krošnju),
  • Umbraculifera (ima okruglastu i gustu krošnju te grane bez trnja),
  • Tortuosa (ima potpuno savijene grane).

Bagrem ima jaku izbojnu snagu iz panja, a budući da nema posebne zahtjeve, rašće na različitim vrstama tla. Ono na što je ipak dosta osjetljiv jeste mraz.

Sadnja i razmnožavanje bagrema

Bagrem se može razmnožavati sjemenom i korijenskim izdancima. Sjeme je prije sadnje potrebno stratificirati i ima nešto slabiju klijavost, ali nakon što proklija vrlo brzo raste pa tako u prvoj godini može doseći visinu od 1 m. Do cvjetanja dolazi četiri do šest godina nakon sjetve sjemena.

Bagrem najbolje raste u područjima s umjerenom klimom te na laganom i suvom tlu. Za uzgoj je idealno suvo pjeskovito tlo, ali uspijevaće i na tlima drugačijeg sastava, osim na onima koja su teška, ljepljiva i vlažna. Čim korijenje bagrema dođe do vlažnih slojeva tla, drvo počne oboljevati. Zato je vlažna zemljišta bolje iskoristiti za sadnju jasena, hrasta ili topole.

Razmnožavati se može sjemenom, reznicama ili proizvedenim presadnicama. Sjeme se može skupljati kroz cijelu zimu, a otrgnute mahune bagrema suše se na suncu ili uz pomoć nekog drugog izvora topline. Nakon sušenja se odvaja sjeme, a ako ga pohranimo na suvo i prozračno mjesto, možemo ga sačuvati duže vrijeme. Ono pritom neće izgubiti na klijavosti.

Pročitajte: Novi delikates na trpezi – Slatko od bagrema i pohovani cvijet

Razmnožavanje sjemenom

Bez obzira na to hoćemo li bagrem uzgajati direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom presadnica, prije toga treba pripremiti tlo. Tlo na kojem će se saditi bagrem treba biti rahlo, a osim zemljišta, treba pripremiti i sjeme. Kako bi se postiglo jednoličnije klijanje, sjeme se kratko prelije vrućom vodom i odmah se procijedi, ali vodu treba zadržati. Kada se voda nakon desetak minuta malo prohladi, sjeme se potapa u nju i ostavlja se sve dok se voda potpuno ne ohladi. Nakon toga ga treba posušiti i odmah slijedi sadnja. Ovako pripremljeno sjeme sadi se u vlažno tlo. Sjeme se može posijati i bez prethodne pripreme, ali tada će klijati sedmicu ili dvije kasnije i klijanje će biti nejednolično.

U slučaju da se želi izvršiti pošumljavanje neke površine bagremom, ili da se žele proizvesti presadnice, sjeme se sije u redove među kojima treba ostaviti 1 do 2 m razmaka. Sve dok mlade biljke ne ojačaju, potrebno je uklanjati korove i okopavati tlo.

Razmnožavanje reznicama

Reznice se s matičnog stabla uzimaju tokom kasne jeseni ili rane zime, tako da se do proljeća stignu zakorijeniti. Reznice se stavljaju u posude s vlažnim pijeskom i treba ih držati u hladnoj prostoriji gdje se temperatura kreće od 4 do 10℃. U proljeće reznice treba presaditi u lonce ispunjene mješavinom perlita, krupnog pijeska i tresetne mahovine. Na stalno mjesto se sade nakon što dosegnu visinu od 60 do 90 cm.

Pročitajte: BAGREM KAO LIJEK – Kako da napravite sirup i čaj od bagrema

Uzgoj i održavanje bagrema

Bagrem nema nikakve posebne zahtjeve, otporan je na vjetar, nije ga potrebno đubriti i jednom kada se ukorijeni ne treba ga zalivati. Važno je jedino da je posađen na mjestu do kojeg dopire dovoljno sunčeve svjetlosti.

Ako ga duže vremena ostavite bez nadzora, bagrem će formirati gusto šipražje koje će biti teško raskrčiti. U tom slučaju može ugroziti bioraznolikost jer usljed njegovog širenja može doći do nestanka autohtone vegetacije. Iz tog razloga bagrem treba saditi na siromašnijim i lošijim zemljištima, umjesto na parcelama s poljoprivrednim usjevima ili autohtonim vrstama. Kako se ne bi nekontrolirano širio, za vrijeme vegetacije ga treba orezivati ili upotrebljavati određene herbicide.

Bolesti i štetnici

Ne postoje značajniji štetnici od kojih bi bagrem mogao stradati, ali mogu se pojaviti neki insekti koji početkom proljeća napadaju lišće. Krajem ljeta može doći do pojave insekata koji ulaze u stabla gdje se gnijezde i razmnožavaju. Napadnuta stabla poprimaju spaljen izgled i zaostaju u rastu. Manje štete mogu nanijeti i razni glodari i divljač koja zbog nedostatka hrane može glodati koru ili korijenje bagrema.

Zašto psi jedu travu?

Agrosavjet
-
0
Zašto psi jedu travu?

Zašto psi jedu travu? – Mnoge pse zateći ćete kako jedu travu. Riječ je o nasljeđu koje su psi zadržali od svojih predaka poput vuka i lisice koji su jeli sve životinje koje bi uhvatili.

Kako su te životinje uglavnom bile biljojedi, tako su i oni, hraneći se njima, pojeli veću količinu biljaka koje su bile u njihovim crijevima. Dakle, psi jedući travu jedu ono što bi zapravo i u prirodnim uslovima jeli, ali u nešto drugačijem obliku.

Drugo je objašnjenje koje podsjeća na to da psi nerijetko povraćaju nakon konzumiranja trave. Naime, neki psi imaju probleme sa želucem pa jedući travu olakšavaju sebi tegobe. Možda im je želudac osjetljiv, a možda imaju parazite ili im nedostaje određenih probavnih enzima

Pročitajte: Zašto psi krive glavu na stranu kada im pričamo?

Neki psi, s druge strane, jednostavno vole da jedu travu.

Dobro je znati da jedenje trave nije neobična pojava i nije zabrinjavajuće ako je pas ne jede u velikim količinama. Ako osim trave jede niz drugih stvari koje nisu za jelo, posjetite veterinara jer se u tom slučaju može raditi o poremećaju u ponašanju.

Pojavila se čokolada sa čvarcima

Agrosavjet
-
0
Pojavila se čokolada sa čvarcima

Poslije prvoaprilske šale da će mini Plazma keks biti zelena i slatko-povrćnog ukusa, istog mjeseca uslijedila je najava hrvatske fabrike slatkiša Kraš da pravi čokoladu sa čvarcima – i to ozbiljno.

Ograničena serija ovih slatko-slanih proizvoda prodavaće se 30. aprila u njihovoj prodavnici u Zagrebu, najavili su na Twitteru.

„Tražili ste, dobili ste! Dorina Čvarak je stvarno tu!“

Kao i kada su se prije nekoliko godina pojavili čoko smoki, plazma slana i ledena krem bananica mnogi na Balkanu su negodovali, a Kraš je izazvao posebno veliku pažnju jer su uz njihove slatkiše tradicionalnih ukusa odrastale mnoge generacije u bivšoj Jugoslaviji.

Nekima su omiljene bile Domaćica i Bajadera, a drugima bombone 505 sa crtom, Životinjsko carstvo i Kiki bombone.

Kako idu kakao i mast?

Raznoliki ukusi čokolada i slatkiša u međuvremenu su postali uobičajeni, pa su prvoaprilsku najavu Plazma keksa sa ukusom čokolade i brokolija mnogi shvatili ozbiljno.

Istog dana u Hrvatskoj je predstavljena mesnata čokolada.

„Slasna ili masna? Dorina u saradnji s Mesnom industrijom Braća Pivac predstavlja limitiranu čokoladu s čvarcima! S kim ćeš je prelomiti?“, objavljeno je na društvenim mrežama hrvatskog proizvođača slatkiša na svjetski Dan šale.

Shvativši da im je fora bila „toliko dobra“ iz Kraša su otišli korak dalje – umjesto da kažu „aprilili“, nekoliko nedjelja kasnije poručuju: „Tražili ste i dobićete“.

„Ono što su započeli prvog aprila, u Krašu će dovršiti poslJednjeg aprila. Naime, u rekordnom roku napravljena je Dorina Čvarak od 100 grama, s minimalno 50 procenata udjela kakaa i pažljivo biranim hrskavim čvarcima“, navodi se u saopštenju Kraša dostavljenom BBC na srpskom.

Ova ručno rađena čokolada proizvodi se u ograničenoj seriji.

Najava prodaje izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, među kojima je bilo mnogo duhovitih.

Nisu svi pozitivno reagovali, nekima je ova kombinacija ukusa bila, kako je navela jedna korisnica Twittera, uznemirujuća.

Mnogi su tražili nove ukuse, prilagođene lokalnim tržištima.

To i ne čudi pošto je za gastronomske ljubitelje ukusa iz Srbije fabrika Čipsi napravila svojevremeno čips sarma i čips sa kiselim krastavčićima.

Zašto firme to rade?

Proizvođači pokušavaju da osvježe brendove i da naprave što više novih proizvoda koji će biti tržištu interesantni, ocjenjuje marketinški stručnjak Borislav Miljanović.

„Kupci hoće da probaju nove proizvode, hoće nešto novo i ovo je odgovor proizvođača na to. Da li je taj miks ukusa dobar ili nije, to će se pokazati vremenom, kad počnu masovno da prodaju taj proizvod“, kaže Miljanović za BBC na srpskom.

Odluci fabrike vjerovatno je prethodilo istraživanje koje je pokazalo da može da bude zanimljivo kupcima, dodaje.

„U svakom slučaju, to neće škoditi njihovom osnovnom brendu. Ja bih probao čokoladu s čvarcima, a sad da li bih je jeo i da li bi mi se svidela, ne znam“, kaže uz osmijeh.

Tradicija duža od Jugoslavije

Fabrika Kraš je nadživjela Jugoslaviju.

Osnovana je sedam godina prije te države, 1911. kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Evropi i jedno vrijeme je imala titulu dobavljača kraljevskog dvora u Beču i Budimu.

Poslije Drugog svjetskog rata, 1946. godine postaju prva robna marka na ovim prostorima.

Od 1950. ujedinjuju se sa preduzećem Bizjak i nekoliko manjih fabrika slatkiša pod zajedničkim imenom antifašističkog borca i narodnog heroja Josipa Kraša.

Izbor položaja za podizanje vinograda

Agrosavjet
-
0
Izbor položaja za podizanje vinograda

Izbor položaja za podizanje vinograda – Ukoliko se vinograd podiže u rejonu, podrejonu ili vinogorju sa razvijenim vinogradarstvom, mogu se iskoristiti dugogodišnja praktična iskustva koja služe kao osnova za orjentaciju u pogledu izbora sorata, zemljišta i položaja za podizanje vinograda.

Međutim, ukoliko se osvajaju nove površine, gdje vinova loza nije gajena, onda se bez prethodne studije o agroekološkim uslovima ne preporučuje podizanje vinograda, s obzirom na to da je vinova loza veoma osjetljiva na nepovoljne klimatske i zemljišne uslove.

Pročitajte: Zašto vinova loza plače?

Izbor i ocjena pogodnosti jednog zemljišta ili zemljišnog kompleksa ili parcele u području gdje vinova loza ranije nije gajena mora se bazirati na provjeri agrobioloških i privredno-tehnoloških osobenosti sorti vinove loze koje se žele gajiti u datim agroekološkim uslovima, ekološkim uslovima, uslova predjela, zemljišnog kompleksa ili parcela namijenjenih podizanju vinograda, mogućnosti primjene agrotehničkih i meliorativnih mjera radi ublažavanja štetnog djelovanja nepovoljnih činilaca sredine (ukoliko je to neophodno), mogućnosti primjene savremenih agrotehničkih mjera koje će omogućiti poboljšanje kvaliteta grožđa i vina i prerađevina od grožđa i vina, mogućnosti visoko rentabilne proizvodnje grožđa i vina.

Izbor položaja za podizanje vinograda u potpunosti zavisi od činilaca kao što su ekspozicija, inklinacija i konfiguracija zemljišta. Za najbolji položaji za vinograd smatraju se blage kose okrenute jugu ili jugozapadu, gde vinova loza najbolje uspjeva, grožđe sadrži više šećera i aromatičnih materija, bogatije je bojenim materijama, vino ima veću količinu alkohola, harmoničniji odnos između alkohola i ukupnih kiselina, a bolji su i kvalitet grožđa i vina.

Pročitajte: Vinova loza – Rezidba za rod

Osim toga, prinos grožđa je stabilniji, loza bolje sazrijeva, bolje podnosi niske temperature zimi i dugovječnija je. U povoljnim klimatskim uslovima mogu se iskoristiti i položaji okrenuti jugoistoku, strogo vodeći računa o izboru sorte, toplotnoj sumi osvjetljenosti i drugim faktorima koji direktno ili indirektno utiču na prinose i kvalitet grožđa i vina.

 

Biljka čarobnog izgleda, privlači novac i sreću ukoliko procvjeta

Agrosavjet
-
0
Biljka čarobnog izgleda, privlači novac i sreću ukoliko procvjeta

Biljke u prostor donose posebnu energiju, što zna svako ko ih njeguje, ali neke se izdvajaju i po svojim feng šui svojstvima. Jedna od njih je klivija – sobna biljka sa mesnatim i velikim zelenim listovima i čarobnim cvijetom, najčešće narandžaste boje.

Cvjeta jednom godišnje, najčešće u proljeće, a njen cvijet je u obliku trubice, biljci daje posebnu egzotičnu ljepotu. Kada procvjeta, to simbolično znači da u vašu kuću uskoro stižu dobre vijesti.

Međutim, da bi klivija uopšte procvjetala, potrebna je adekvatna njega. Prija joj sjeverna strana u kući, a nikako je ne treba izlagati jakim sunčevim zracima. Prija joj sobna temperatura, a ne treba je zimi držati na temperaturi nižoj od 10 stepeni.

Pročitajte: Vjerovanja vezana za VERBENU, a evo i kako se gaji ova nezahtjevna biljka

Biljka se zaliva po potrebni, uopšte nije zahtijevna. Zimi se zaliva na oko 20 dana, dok tokom ljeta i proljeća treba zalivati češće. Prihranjuje se tečnim đubrivom od marta do septembra, kao i u februaru kada se formiraju cvjetni pupoljci. Mlade klivije se presađuju svake godine na proljeće kad stane cvjetanje u veću saksiju. Klivija se može razmnožavati dijeljenjem velikih biljaka, odnosno, odvajanjem mladica nakon cvjetanja, a može se razmnožiti i sjemenom.

Klivija zauzima svoje mjesto u istočnoj filozofiji feng šuija. Smatra se da je njena aura dragocijena i posebna i da zrači nevjerovatnom energijom. Postoje određena feng šui pravila za ovu srećnu biljku.

Pročitajte: Tajna uspješnog rasta FREZIJA, treba im dodati samo jedan sastojak koji ne košta ništa

Kliviju ne treba stavljati u spavaću sobu, jaka energija cvijeta može uticati na snove i uzrokovati nesanicu. Biljka jeste idealna opcija za uređenje dnevnog boravka i kancelarije. U ovim prostorijama imaće blagotvoran uticaj na okolinu i eliminisati negativnosti. A ako stavite nekoliko novčića u njenu saksiju, to može privući prosperitet u kuću i poboljšati porodično blagostanje.

Ako je cvijet prestao da cvjeta ili se iznenada osušio, prema feng šuiju, to može ukazivati na troškove, negativne promjene i gubitke.

Prednosti rotacije usjeva i kako to primijeniti u vašoj bašti na zasadima povrća

Agrosavjet
-
0
Prednosti rotacije usjeva i kako to primijeniti u vašoj bašti na zasadima povrća

Rotacija usjeva je odličan način da zemljište održava zdravim te da se smanjuju štetočine i bolesti u organskom povrću. Otkrijte prednosti rotacije usjeva i kako to primijeniti u vašoj bašti na zasadima povrća.

Gajenje iste vrste na istoj lokaciji iz godine u godinu čini povrće lakšom metom za štetočine i bolesti. Povrće koje je u srodnim biljnim porodicama koristi slične hranjive sastojke i podložno je napadu istih insekata i patogena.

Iako često vidimo velike farme koje uzgajaju iste vrste povrća svake godine radi komercijalne upotrebe, takođe vidimo da se ta polja prskaju hemijskim đubrivom, insekticidom, fungicidom i herbicidima.

Rotacija usjeva uključuje izmjenu lokacije biljnih porodica koje se gaje u bašti svake sezone. Sadnja vrsta iz godine u godinu u različitim oblastima kako bi se izbjeglo iscrpljivanje tla i spriječilo da se štetne i bolesti specifične za usjev razviju tokom sezona.

Pročitajte: Dublja sadnja paradajza – veći rod

Šta je rotacija usjeva?

Rotacija usjeva jednostavno mijenja lokaciju na kojoj se botanički srodne porodice gaje svake godine, tako da ni jedna vrsta neće biti zasađena na istom mjestu. Ovo omogućava zemljištu da se regeneriše i sprečava da štetočine i bolesti da zaraze biljke iz godine u godinu.

Gajenje porodica biljaka u različitim dijelovima bašte iu dužem periodu pomaže da se smanji šteta od štetočina, ograniči razvoj biljnih bolesti i pomaže održavanje plodnosti tla.

Na primjer, paradajz je vrlo podložan biljnoj vaši, virusu mozaika duvana i duvanskom moljcu. Ove bolesti i larve štetočina mogu da prezime u baštenskom zemljištu i napadnu mlade zasade paradajza sljedećeg proljeća ako se posadi na istom mjestu.

Potrebno je oko tri godine da bolesti i štetočine specifične za paradajz izumru. Korišćenjem rotacije usjeva, vrsta koja izvlači iz tla jednu vrstu hranjivih sastojaka, sljedeće vegetacione sezone će biti zamijenjena vrstom povrća koja taj hranjivi sastojak vraća u tlo.

Pročitajte: Zagrtanje krompira za uspješno gajenje i visoke prinose

Prednosti rotacije usjeva

Sadnja usjeva na različitim lokacijama u vrtu pomaže vam da vaše vrtno tlo ostane zdravo. Prekida ciklus postojanja štetočina i bolesti, prirodno podržava obnavljanje hranljivih sastojaka i poboljšava strukturu tla.

Kontrola štetočina

Vrste biljaka koje pripadaju istoj porodici često su podložne sličnim štetočinama. Većina štetočina hrani se vašim biljkama, a zatim pada na tlo da prezimi ili položi jaja. Ako se sljedeće godine biljke gaje na istom mjestu, ove štetočine mogu se ponovo hraniti tom istom vrstom i mogu čak da porastu.

Koriščenje tehnike rotacije usjeva pomoći će u održavanju broja insekata na niskom nivou.

Sprečava bolest

Mnogi organizmi koji izazivaju bolest tj. patogeni napadaju posebne biljne porodice takođe mogu da prezime u zemlji. Ako uzgajate povrće iz iste porodice na istom području bašte iz godine u godinu, ono patogenima omogućava da prežive i da iznova budu izvor zaraze. Vremenom, bolesti se nakupljaju i povećavaju štetu na biljkama.

Premiještanje porodice povrća na drugu lokaciju u vrtu svake sezone prouzrokovaće da mnogi patogeni gladuju i umru.

Obnavlja hranljive sastojke zemljišta

Vrsta povrća koja se gaji u određenoj oblasti u bašti ima direktan uticaj na plodnost tla na tom prostoru. Svaka porodica povrća jedinstvena je po vrsti i količini hranljivih materija koje izvlači iz tla. Sadnja iste porodice biljki iz godine u godinu izvlači iz tla određene hranljive materije. Rotacijom različitih biljnih porodica omogući ćete da hranljivi sastojci nadoknade.

Sve vrste zasada uzimaju nešto od zemlje, ali neke biljke takođe poboljšavaju kvalitet tla. Sadnja specifičnih kultura kao deo rotacije može izmeniti plodnost i strukturu tla.

Grašak, mahunarke, djetelina i dragušac korisni su za povećanje azota u baštenskom tlu i odlični su za upotrebu kao zimski pokrivač usjeva. Kada biljke završe ciklus i pretvore se u tlo, one daju tlu organske materije i hranjive sastojke jer se razgrađuju pomažući mu da se regeneriše.

Rotacija usjeva uravnotežuje gubitak različitih hranljivih sastojaka u tlu i daje im vremena da se obnove.

Pročitajte: Primjeri dobre kombinacije povrtarskih biljaka

Poboljšava strukturu tla

Korijeni biljaka pomažu u poboljšanju strukture tla tako što rastu u tlo dopuštajući vazduhu i vodi da prodru. Ako na jednom mjestu tokom više sezona sadite lisnato zelenilo sa plitkim korijenom, samo će gornji sloj ostati trošan.

Struktura tla može se poboljšati sadnjom rastinja sa plitkim i dubokim korijenom naizmjenično, kao dio procesa rotacije.

Sadnja biljaka sa dubokim korijenom, kao što su kukuruz, šargarepa, daikon, i repa, čini zemlju rastresitom i sprečava sabijanje. Biljke sa dubokim korijenom takođe mogu prikupiti hranjive materije, stavljajući ih na raspolaganje za povrće sa plitkim korijenom sljedeće godine.

Svake godine rotirajte usjeve tako da se povrće iz iste porodice tri godine ne uzgaja na istom mjestu. Ovo će dati dovoljno vremena da patogeni tla i jaja štetočina specifičnih za biljku izumiru, a baštensko tlo dovoljno ozdravi za održavanje zasađenih kultura.

Kako planirati rotaciju usjeva u maloj bašti

Svake godine napravite mapu za sadnju u bašti na kojoj ćete vidjeti gdje je sve posađeno.

Skiciranje baštenskog plana na papiru ili računaru takođe omogućava evidenciju o tome šta se nalazilo na svakom mjestu iz godine u godinu. Na taj način neće morati da pamtite ili slučajno posaditi nešto u istoj porodici povrća na istoj lokaciji u roku od tri godine.

Kako poedijeliti baštenske leje

Predlog je da se usredsredite na šest porodica biljaka u svrhu planiranja rotacije usjeva:

  • Porodica Alliaceae: Uključuje lukovice, kao što su vlašac, bijeli luk, praziluk, crni luk.
  • Porodica Amaranthaceae: lisnato zeleno povrće, uključuje rukolu, cveklu, kelj, zelenu salatu, slačicu, spanać, blitvu i potočarku.
  • Porodica brassicaceae: uključuje krstasto povrće kao što su brokoli, kineski kupus, prokelj, kupus, karfiol, raštan, kelerabu, rotkvice i repu.
  • Porodica cucurbitaceae: Porodica tikava uključuje krastavce, dinje, bundeve, tikvice i lubenicu.
  • Porodica Fabaceae: obuhvata sve mahunarke, uključujući grašak, kikiriki, slanutak, grašak šećerac, pasulj, soju, sočivo, piskavicu, lucerku i djetelinu.
  • Porodica Solanaceae: Uključuje čilije, patlidžane, papriku, krompir i paradajz.

Biljke u svakoj porodici možete grupisati zajedno i saditi u istoj leji, tako da ćete ih sljedeće godine lako premjestiti ih kao grupu na drugu leju.

Ostalo povrće, poput kukuruza, šargarepe i bilja, zasadite tamo gdje ima mjesta, ali pokušajte da ih dvije godine za redom ne zasadim na istom mjestu.

Pročitajte: Fitosanitarne mjere u povrtarstvu koje sprječavaju pojavu bolesti i štetočina

Ako nemate leje, lako možete rotirati usjeve pomerajući sve zasade tri reda ili tri metra u bašti. Ovo će obezbijediti dovoljno udaljenosti da spriječi migracije patogena i štetočine na svoje omiljene baštenske biljke.

Rotacija usjeva je odličan način za održavanje zdravog tla pri gajenju organskog povrća. Promjenom mesta gdje se posije određena vrsta povrća svake godine čini baštensko tlo zdravijim, plodnijim, manje sklonim napadima štetočina i bolesti i smanjuje potrebu za korišćenjem hemikalija u bašti.

Dobro planiranje je ključno za uspješan povrtnjak

Bez obzira jeste li novi u gajenju vlastite hrane ili već godinama imate povrtnjak, određen stepen planiranja je neophodan svake godine.

Miracolina – Čudesna bobica koja može transformisati ukus hrane

Agrosavjet
-
0
Miracolina – Čudesna bobica koja može transformisati ukus hrane

Miracolina – Latinsko ime ove vrste je Synsepalum dulcificum. Može se naći i starije ime Richadella dulcifica.

Miracolina (Synsepalum dulcifucum) čudesno je voće iz Sjeverne Afrike koje ima nevjerojatnu moć zavaravanja čula. Riječ je o grmovitoj biljci koja može narasti do 6 metara visine, a čiji crveni plodovi mogu transformirati ukus hrane. 

Tačnije, prožvačete li tu bobicu prije nego što pojedete limun, imaćete osjećaj da zapravo jedete slatkiše. Neobična karakteristika pripisuje se sastojku miraculinu koji se vezuje na osjetilne receptore te kiselu i gorku hranu pretvara u slatke zalogaje.

Pročitajte: JOSTA – Bobičasto voće otporno na bolesti, a ima i visoku cijenu u inostranstvu

S druge strane, hrana bogata šećerom postaje još slađa nakon konzumacije miraculina, a slatki učinak traje od pola sata do dva sata.

O tom je voću prvi put pisao istraživač Chevalier des Marchais 1725. godine, koji je tokom svojeg putovanja po Africi zapazio da lokalna plemena beru bobice s grmlja i žvaču ih prije jela. Pokazalo se da oni vijekovima koriste ovu bobicu kako bi zasladili hranu.

Dosadašnja istraživanja nisu zabilježila štetne učinke miraculina, pa se bobica čini idealnim zaslađivačem za dijabetičare te osobe koje izbjegavaju uzimanje hrane s visokim postotkom šećera iz drugih zdravstvenih razloga.

Pročitajte: Ljekovitost kupine, cijela biljka je prirodna apoteka – Donosimo recepte za čaj, vino, rakiju i tinkturu za želudac

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Zašto je dobro jesti mladi luk svaki dan?

Agrosavjet
-
0
Zašto je dobro jesti mladi luk svaki dan?

Mladog luka ima svuda i šteta je ne iskoristiti priliku jer je bogat vitaminima i mineralima, i odličan je u zaštiti zdravlja. On ima antibakterijska svojstva, pa štiti od upala, pomaže kod prehlade, a odličan je i za poboljšanje probave.

Zeleni dio mladoga luka nikako ne bi trebalo bacati jer se u njemu nalaze sastojci odlični za naše zdravlje.

Postoji mnogo razloga da mladi luk jedete svaki dan, ovo su samo neki od njih:

Štiti srce

Mladi luk je pun antioksidansa koji štiti ćelije u telu od oštećenja izazvanih djelovanjem slobodnih radikala.

Osim toga, on drži krvani pritisak u granicama normale i smanjuje rizik od stvaranja ugrušaka.

Pročitajte: Provjeren recept – Ukiseljeni mladi luk

Dobar je za vid

Ovo povrće štiti od upala i smanjuje rizik od bolesti mrežnjače. Sadrži vitamin A koji je važan za proizvodnju proteina u očima, zaslužnog za dobar vid.

Ljudi kojima nedostaje ovaj vitamin mogu da pate od noćnog sljepila i drugih poremećaja. Jedan luk sadrži oko tri odsto dnevnih potreba za vitaminom A.

Jača kosti

Vitamin C i K kojima mladi luk obiluje, dobri su za zaštitu kostiju.

Samo jedan luk sadrži oko 20 odsto preporučene doze vitamina K i oko dva odsto vitamina C.

I jedan i drugi važni su sa gustinu kostiju, kao i za njihovu čvrstoću. Nedostatak ovih vitamina povećava šansu za razvoj osteoporoze i preloma.

Pročitajte: Mladi luk: Zelena pera zdravija od bijele glavice

Snižava holestorol

Posebno je važan zeleni dio mladog luka koji neki ljudi bacaju, a bolje bi bilo da ga pojedu. Osim što snižava nivo lošeg holesterola u krvi, pomaže i u regulisanju nivoa šećera u krvi.

Čini kožu lepšom

Mladi luk pomaže tijelu u proizvodnji kolagena koji je važan za lijepu, zdravu i zategnutu kožu. Kolagen je zaslužan za usporavanje nastanka bora na licu i nalazi se u mnogim kremama.

Za bolji prinos povrća i raskošnu baštu, sad je vrijeme da uradite ovo

Agrosavjet
-
0
Za bolji prinos povrća i raskošnu baštu, sad je vrijeme da uradite ovo

Evo šta ovog mjeseca obavezno morate da uradite za povrće, voće i cvijeće.

Šta se radi u vrtu, bašti tokom maja:

1. Ako ste sijali sjemenke u saksije, sada je vrijeme da sadnice posadite u baštu. Isto tako sjeme možete posaditi direktno u baštu, jer je zemlja dovoljno topla.

U maju možete da sjete i sadite sve od tikvica, do krompira, brokolija, kupusa, paradajza.

2. Posijte sjeme divljeg cvijeća.

3. Možete da posadite muškatle, ruže, sve vrste cvijeća iz rasada ili iz sjemena.

4. Lukovice mogu da se sade u maju. Ovde ne mislimo na tulipane ili narcise, već na neke lukovice koje se razvijaju tokom ljeta, kao što su kane, dalije itd.

5. Sve vrste cvijeća za balkone i dvorišta: kadife, muškatle, begonije, petunije itd.

6. Berite listove maslačka i jedite ih kao salatu, ostali korov čupajte iz bašte.

Pročitajte: Napravite svoju bašticu – 5 biljaka koje je lako uzgajati

7. Posadite paradajz u kante.

8. Pospite malč oko biljaka.

9. Rasadite višegodišnje biljke.

10. Nahranite, nađubrite baštu.

11. Isijecite nadzemni dio lala i narcisa.

12. Pokosite travnjak.

13. Oberite mladu koprivu, jedite je, kuvajte, sušite za čaj….

14. Bogato zalijte baštu.

Sindrom pada nosivosti kod živine

Agrosavjet
-
0
Sindrom pada nosivosti kod živine

Sindrom pada nosivosti (Adenovirosis) je infektivno oboljenje kokošaka koje se pored smanjene nosivosti karakteriše i nošenjem jaja sa mekom ljuskom i jaja bez ljuske.

Virus sindroma pada nosivosti (EDS) je tipičan adenovirus grupe III. Osim što aglutiniše eritrocite kokoši, ćurke, patke, guske, goluba i pauna, virus ne aglutiniše eritrocite velikog broja sisara. Virus poseduje Ag djelimično sličan grupi I adenovirusa.

Do sada je utvrđen samo jedan serotip virusa EDS, a analizom restriktivne endonukleaze utvrđena su tri genotipa. Jedan genotip odgovara izolatima iz kokošaka u Evropi u periodu od 11 godina. Drugom pripadaju izolati iz pataka u Velikoj Britaniji, a trećem iz kokošaka u Australiji obolelih od EDS.

Virus EDS daje visoke titre na kulturama bubrega patke, jetri embriona patke ili fibroblastima embriona i na jetri pilećeg embriona. Nešto slabije virus raste na kulturi ćelija kokošijeg bubrega, a slabo na fibroblastima pilećeg embriona. Na ćurećim ćelijama raste slabo, a na velikom broju ćelija sisara ne raste. U visokom titru raste na različitim ćelijama gusaka.

Virus vrlo dobro raste na embrioniranim SPF pačijim ili guščijim jajima, i ona su najbolji sistem za proizvodnju Ag za vakcine ili hemaglutinine, pošto se dobijaju titri 1/16000-1/32000.

U poređenju sa drugim adenovirusima, virus EDS kod kokošaka se ponaša jedinstveno. Poslije inicijalnog ulaska kroz nosnu ili gastrointestinalnu sluznicu, nakon lokalne virusne replikacije nastaje prolazna viremija. Principijelno mjesto replikacije virusa je uterus, a replikacija se u manjem stepenu odvija i u drugim dijelovima reproduktivnog trakta.

Ako je inficiran embrion, ili se pile inficira pre postizanja polne zrelosti, virus ostaje latentan do polnog sazrevanja. Na taj način osigurava se prenošenje virusa na sledeću generaciju, jer će virus biti prisutan u i na jajima do 3 nedelje. Virus se izlučuje preko kloake i nastaje u jajovodu. Za razliku od drugih adenovirusa, virus EDS ne potiče iz gastrointestinalnog trakta, pošto se u njemu minimalno replikuje.

Na infekciju su prijemčive kokoške svih uzrasta i linija, iako postoje razlike u odgovoru na infekciju. Pri eksperimentalnom inficiranju dve linije nosilja za smeđa jaja i jedna linija nosilja belih jaja, linija belih jaja pokazala je izraženiju depresiju nošenja jaja u odnosu na linije za smeđa jaja. Međutim, kod linija za smeđa jaja bilo je više snešenih jaja sa defektima ljuske.

Informacije o patogenezi virusa EDS kod plovuša su oskudne, ali prema dostupnim podacima virus se ponaša kao konvencionalni adenovirus. Plovuše su često inficirane virusom EDS.

Prepelice su prijemčive na virus i kod njih se razvijaju klasični klinički znaci. Iako se ćurke i fazani mogu eksperimentalno inficirati, nisu uočeni znaci bolesti. Biserke mogu da se inficiraju prirodno, i kod njih se razvijaju tipični znaci.

Virus sindroma pada nosivosti vezan je za tri sindroma. Klasična forma je utvrđena kad se primarno inficiralo roditeljsko jato. Pilići koji se izlegu od ovih roditelja ostali su zdravi su i nisu stvarali antitela (At) do postizanja polne zrelosti. U nekom periodu između pronošenja i pika nosivosti, došlo je do nošenja abnormalnih jaja, a ptice su stvarale At. Ova infekcija vjerovatno je inicijalno nastala nakon upotrebe vakcine dobijene na kulturi ćelija pataka u kojima je bio latentan virus EDS. Infekcija se otada iskorenjuje iz primarnog roditeljskog jata kokošaka. Međutim, virus je neposredno zatim inficirao komercijalno jato nosilja i postao endemski u nekim oblastima. Ovo je prvenstveno zbog prisustva virusa na spoljašnosti jaja, što je dovelo do kontaminacije tacni i kolica. U mnogim slučajevima, ova oprema nije adekvatno očišćena ili dezinfikovana pre vraćanja iz prostorija za pakovanje jaja za potrebe drugih farmi po slučajnom metodu. Infekcija takođe može da se prenese iz jednog jata u drugo preko ljudi koji nadziru rad i radnika koji servisiraju opremu.

Treća kategorija predstavljena je sporadičnom pojavom EDS. Sporadično se EDS javlja kad kokoške dođu u kontakt sa domaćim ili divljim vodenim pticama. Kontakt može da bude direktan ili preko kontaminirane vode za piće. Ovakvo pojavljivanje bolesti je samoograničavajuće, osim ako se infekcija proširi na druga jata, kad bolest postaje fokus endemske infekcije.

Prvi znak infekcije je gubitak boje ljuske kod pigmentisanih jaja. Ubrzo nakon toga pojavljuju se jaja tanke ljuske, meke ljuske ili jaja bez ljuske. Jaja tanke ljuske često su rapavog izgleda kao posuta peskom ili na jednom kraju granulisano rapava. Ako se isključe očigledno defektna jaja, nema uticaja na oplođenost i leženje. Opisana je i pojava malih jaja i vodenastog bjelanca.

Ako bolest nastane kao rezultat reaktivacije latentnog virusa, nosivost se smanjuje za približno 40 odsto, obično kad jato ulazi u fazu pronošenja i u periodu nosivosti između 50 odsto i pika nosivosti. Nosivost se ne vraća na tehnološki nivo sledećih 4-10 nedelja, i često kasnije u nošenju dolazi do kompenzacije, što ima za rezultat sveukupan gubitak jaja u količini 10-16 jaja po koki.

Ako se koke inficiraju u peridu nošenja lateralno, klinička slika može biti drugačija jer transmisija virusa može biti veoma spora, posebno kod ptica u kavezima. Slaba nosivost može biti pre utvrđena nego izražen pad nosivosti. Pažljivom inpekcijom uočava se da samo koke u nekoliko kaveza nose abnormalna jaja u bilo kom posmatranom vremenu. Na brzinu širenja utiče više faktora, kao što su broj inicijalno inficiranih jedinki i pozicija kaveza sa inficiranim jedinkama u odnosu na smer uređaja za sakupljanje jaja, razdeljivanje hrane i izđubravanje.

Pročitajte: Kupanje u prašini – Zašto to kokoške rade i da li je zdravo?

Inficirane ptice odaju izgled zdravih jedinki. Zapaža se inapetencija, pasivnost i usporenost. Zapažena je i prolazna dijareja, ali se verovatno radi o eksudatu iz jajovoda.

Ako se ptice vertikalno inficiraju, stvaranje antitela izostaje do postizanja polne zrelosti. Zato, za potvrdu da je roditeljsko jato slobodno od vertikalno prenetog virusa, testiranje ne treba raditi pre 32. nedelje starosti. U odsustvu kliničkih znakova, selekcija korektnih jedinki kao uzorka predstavlja problem. U slučaju da su ptice smještene u kavezima, problem može da se reši na taj način što se odabira kavez u kom su prisutna deformisana i promenjena jaja.

Testiranjem svih ptica u kavezu, kog nekih će se utvrditi At i moguće i virus. Uterus je organ izbora za histologiju, imunohemiju ili izolaciju virusa, ali patognomonične lezije i virusni Ag prisutni su samo kratko vreme. Kad se sakuplja krv za serologiju, trebalo bi uzimati krv iz onih kaveza u kojima se najduže nose defektna jaja. Ako se koke drže na prostirci, problem je mnogo teži. Za izolaciju virusa ili detekciju Ag ili lezija, najjednostavniji metod je defektna jaja davati kao hranu kokama koje nemaju At držanim u individualnim kavezima. Jaja koja snesu ove koke treba svakodnevno pegledati, a testiranje se radi kada koka snese abnormalno jaje. U nekim slučajevima uspješno je bilo ispitivanje kloakalnih briseva uzetih od slučajno izabranih koka.

S obzirom na to da se virus EDS prenosi vertikalno i da ptice ne stvaraju antitela pre polne zrelosti, potvrda o slobodnom statusu od vertikalno prenetog virusa nije moguća dok jato ne pronese izvestan broj nedelja. Test HI je zadovoljavajuć, ali vreme testiranja krvi različito je u zavisnosti od tipa roditelja. Za roditelje brojlera, prihvatljivo je da se krv uzima sa 30 nedelja, iako je 35 nedelja izabrano u programima eradikacije kako bi se obezbedila sigurnosna granica. Pošto postoje teške ekonomske posledice bolesti i virus se teško isključuje, mnogi proizvođači komercijalnih jaja rutinski vakcinišu jata komercijalnim inaktivisanim vakcinama koje su vrlo efikasne za kontrolu bolesti kad se pravilno primjene. Neuspeh vakcinacije u zaštiti posljedica je loše tehnike vakcinacije.

U profilaksi bolesti upotrebljavaju se, između ostalog, i inaktivisane vakcine u cilju preventive. I kod nas se upotrebljava vakcina koja se aplikuje pre prenošenja u starosti izmedju 14-18. nedelje.

Ne postoji efikasna terapija. Preporučuje se davanje udarnih doza vitamina uz povećanje procenta bjelančevina. Od esencijalnih aminokiselina potrebno je davati veće količine lizina, metionina. cistina, a u cilju zaštite jetre hrani dodavati betain, holin, vitamina B i E vitamin. Zbog poremećaja formiranja ljuske jajeta treba voditi računa o potrebama nosilja u kalcijumu.

1...258259260...1.007Stranica 259 of 1.007

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia