Četvrtak, 29 Septembra, 2022
spot_img
NaslovnicaMagazinPriče sa selaPreradom do bolje zarade od višanja, mogu da se iskoriste i koštice

Preradom do bolje zarade od višanja, mogu da se iskoriste i koštice

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Beogradska porodica Simić, koja se primarno ne bavi poljoprivredom, ima poljoprivredno gazdinstvo u Feketiću i voćnjak višanja sorte „Prima“. Jelena i Vladan, uz dva sina – Viktora (5) i Lazara (3), dosta vremena provode u selu kod Malog Iđoša, gdje su prije više od 10 godina zasadili prve stabljike.

„Prima“ je stara autohtona sorta višnje koju karakteriše visok sadržaj šećera u plodu, visok nivo antioksidanasa i izuzetna otpornost, a uspjeva na sjeveru Bačke.

„Gajimo je organski, tačnije ni sa čim nije tretirana, čak ni organskim zaprašivačima. U procesu smo konverzije za dobijanje organskog sertifikata koji očekujemo ove godine. Ova sorta višnje ima odličnu predispoziciju da se gaji organski, zbog svoje otpornosti na bolesti. Voćnjak je posađen pre 12 godina sa idejom da se višnja prerađuje u razne proizvode, i da se gaji na potpuno prirodan način“, objašnjavaju naši sagovornici.

Pročitajte: Nećete vjerovati ali za ovaj domaći sir postoji lista čekanja

Zasad malih tamno crvenih plodova podigli su na površini od 1,5 hektara, gdje je oko 700 stabala sa kojih, u zavisnosti od godine, uberu između 10 i 20 tona višanja. Ideja je bila da ovo bude isključivo porodičan posao, ali u sezoni zatraže i pomoć sezonskih radnika. Ipak, plod koji uberu ne prodaju u svježem stanju, već u svojim proizvodnim pogonima voćke prerađuju i plasiraju na tržište kao gotov proizvod.

“Trenutno je riječ o maloj i skromnoj porodičnoj proizvodnji. Tržište nam je najviše u Beogradu i za sada prodaja uglavnom funkcioniše putem društvenih mreža. Računica je takva da je višnju neisplativo prodavati u svježem stanju, dok u preradi ima zarade„, otkriva porodica Simić.

„U početku je bio plan da se proizvode samo rakija i liker, ali smo ga unapredili projektom ‘Samo višnje’. On podrazumijeva proizvode koji su napravljeni samo od višnje, bez bilo kakvih dodataka. Takođe, cilj ovog projekta je potpuna iskoristivost ploda višnje. Sada proizvodimo rakiju, liker, džem, jastuke punjene košticama višanja i peteljke za čaj, a od prošle godine smo krenuli i sa proizvodnjom soka“, navodi Jelena.

Za sada, kako kažu, imaju skromne preradne kapacitete, a plan im je da ove godine ulože novac u modernizaciju i proširenje, kako bi u roku od jednog sata mogli da prerade tonu svježih višanja.

Pročitajte: Neobično ali ipak moguće – japanska jabuka iz voćnjaka u Srbiji

U svoje proizvode ne dodaju šećer ni konzervans, niti bilo šta drugo, a višnja se samo pasira (dakle, ne cijedi), dok se sok zatim pasterizuje i ambalažira u „Bag in box“ od tri i pet litara.

„To je ustvari matični sok, odnosno nektar i nema nikakve dodatke. Pakovanje ‘Bag in box’ ga čini upotrebljivim i više od 45 dana od dana otvaranja na sobnoj temperaturi, zato što nema interakcije soka sa vazduhom. Ideja sa sokovima je bila da sa što više ljudi podijelimo ovaj eliksir zdravlja, nevjerovatnog ukusa“, otkriva Vladan.

Ulje od sjemena koštica višanja

Posebno su ushićeni zbog svog novog proizvoda – ulja od sjemena koštica višanja, koje za sada proizvode samo oni u cijelom regionu. Na domaćem tržištu, osim njihovog, postoji jedino uvozno iz Sjedinjenih Američkih Država.

„Ulje je jestivo, a ima primjenu i u kozmetici (kreme, sapuni, šamponi). Odlično je za suvu kožu i kožu sklonu ekcemima. Dobro je za bore, njegu kose, i sadrži alfa-eleostearinsku kiselinu koja se ponaša kao inhibitor ćelija raka dojke. Ulaganja su značajna, a nismo imali nikakvu finansijsku podršku. Nemamo konkurenciju zato što je ovo specifična sorta višnje koja nije zastupljena na tržištu“, objašnjava Vladan Simić.

Višnja sorte „Prima“ ne zahtijeva nikakvu hemijsku zaštitu i zato je, kako kažu, idealna za gajenje u organskoj proizvodnji. Institut za voćarstvo u Čačku sproveo je studiju i došao do zaključka da je ova sorta, koja je priznata 2013. godine, a u narodu poznata kao Feketićka višnja, najotpornija sorta višanja na svijetu.

Pročitajte: Ovo zaboravljeno voće je sigurna investicija

“Koštice se isckrckaju u mašini za krckanje lješnika i propuste se kroz mašinu sa sitima različitih veličina, dok se ne odvoje samo sjemenke. Zatim se one cijede u mašini za hladno cijeđenje iz koje izlazi hladno cijeđeno ulje. Uporednom analizom koju smo radili u relevantnoj laboratoriji došli smo do skoro identičnih rezultata kao i kod organskog ulja iz Amerike“, opisala je Jelena.

Plan je da narednih godina šire zasade, povećavaju preradne kapacitete i da im, kako kažu, ova proizvodnja jednog dana bude osnovna djelatnost.

„Samo osnovna ulaganja oko sadnje, bez sistema za navodnjavanje, pre 12 godina bila su između 15.000 i 20.000 evra. Investicija u preradu iznosi 30.000 evra. Zbog toga što nije bilo sistema za navodnjavanje rod je došao tek kroz šest do sedam godina. Poslujemo samo u Srbiji i budući ciljevi su proširenje zasada i povećanje proizvodnje“, naglasili su naši sagovornici.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kaktus

Feng šui stručnjaci upozoravaju: Ovu biljku nikako ne bi trebalo da...

Postoji više razloga zašto baš ovu biljku ne bi trebalo da držite u sobi Zbog svog autentičnog izgleda, kaktusi su postali jedno od  omiljenih kućnih...
hljeb sa bundevom

Hljeb sa bundevom