Žilogriz je jedan od najopasnijih štetnika koštičavih voćaka u obalnom području ali značajne štete pričinjava i u kontinentalnim krajevima.
Tijelo mu je dugo 2 do 3 cm, crne boje, sa sivim nadvratnim štitnikom. Larva naraste i do 6 cm. Prezime odrasli oblici. Krajem marta kada temperature porastu preko 15 ºC, postaju aktivniji, penju se na grane i izbojke te grizu peteljke lišća i mlade izbojke, no štete su neznatne.
Zadržavaju se pretežno na osunčanim dijelovima krošnje. Od juna do avgusta odlažu jaja u zemlju uz voćke, katkad i na deblo u nivou zemlje. Najradije odlažu jaja u pjeskovita, a zatim u obrađena tla. Jaja su bijela, duga 1-1,5 mm. Jedna ženka odliži 200 do 600 jaja. Najviše jaja odlaže pod breskvu, kajsiju, šljivu, trešnju i td. Nakon obično 10 do 20 dana iz jaja izlaze larve.
One ulaze u korijen voćke. Najčešće ulaze u srednje debelo korijenje, a njihovim bušenjem dopiru i u deblje korijene. Iz korijena mogu preći i u stablo ispod ili iznad zemlje. Katkad ulaze kroz rane u vrat korijena. U jednoj je voćki nađeno desetak i više larvi žilogriza.
Razvoj larve traje 12 mjeseci ili 24 mjeseca. Iz rano odloženih jaja razvije imago već iduće godine, a iz kasnije odloženih jaja tek nakon dvije godine.
Čaure se u korijenu ili u deblu. Takav način života larve uzrokuje sušenje i ugibanje voćnih sadnica i mladih voćaka, ali i nešto starije biljke mogu biti oštećene. Za suva i topla vremena štete su izraženije. Najveće su štete na kamenitim tlima.
SUZBIJANJE ŽILOGRIZA
Suzbijanje žilogriza prijeko je potrebno sprovoditi, svuda gdje se podižu novi zasadi koštičavih voćaka. Osnovno je preventivno tretiranje kojim se sprečava ubušivanje larvi u korijenje. Pri sanji kao i za vrijeme prvih godina razvoja voćaka, u vrijeme odlaganja jaja, dakle u junu, treba tretirati tlo tridesetak cm (za sadnice) ili do 1 m (za mlade voćke) oko stabla sa 1 do 2 grama aktivne materije jednim “zemljišnim” insekticidom npr. na bazi aktivne materije hlorpirifos. Nakon tretiranja insekticid treba inkorporirati u gornji sloj tla.
Kurativne mjere, tj. uništavanje larvi u korijenju, mogu biti samo djelimično uspješne, a moguće su samo na manjim površinama. Sastoje se u zalivanju sadnica ili mladih voćaka spomenutim insekticidima razrijeđenim u vodi. Tečnosti mora biti toliko da prodire do zaraženo korijenja.
Osim zaštite mladih zasada treba smanjivati borjnost tih štetnika skupljanjem odraslih obika (trešnjom stabla), spaljivanjem zaraženih stabala odnosno dijelova s larvama, a obradom, đubrenjem i ostalim mjerama treba stvoriti što povoljnije uslove za razvoj mladih voćaka.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Žičnjaci – Najopasnija zemljišna štetočina povrća!
Larve GUNDELJA (GRČICE) prave VELIKE štete na POVRĆU
10 prirodnih načina za borbu protiv rovca