Naslovnica Blog Stranica 249

Trovanje pčela: prepoznavanje ključnih simptoma

Agrosavjet
-
0
Trovanje pčela: prepoznavanje ključnih simptoma

Trovanje pčela – U zavisnosti od stepena izloženosti, dejstva i vrsti sredstva za zaštitu bilja kojima su pčele bile izložene, postoje razlike u simptomima koji se ispoljavaju u ponašanju pčela. Ove promene variraju od blagih, do onih veoma opasnih, pa čak i letalnih. Kada su pčele direktno izložene pesticidima, dolazi do akutnog trovanja, a ukoliko su došle u kontakt sa ostacima pesticida na biljkama ili u polenu unijetom u košnicu, takvo trovanje može biti subakutno ili hronično. 

pčelarska oprema

Pčelarsku opremu možete naručiti na OLX.BA 

Da bi se pravovremeno i ispravno reagovalo, važno je da znamo da prepoznamo znakove trovanja pčela. Simptomi koji ukazuju na izloženost pčela sredstvima za zaštitu bilja su:

  • Usporenost pčela izletnica koje dolaze sa paše.
  • Dezorjentacija izletnica kojima stražarice ne dozvoljavaju da uđu u košnicu, jer imaju izmenjen miris (sredstva za zaštitu bilja ne moraju biti direktno otrovna za pčele izletnice, dovoljno je da značajno izmene njihov miris, i stražarice ih neće primiti nazad u košnicu).
Pročitajte: Umirujuće dejstvo dima na pčele
  • Povećana agresivnost pčela na pčelinjaku i/ili borba između pčela na ulazu u košnicu.
  • Povraćanje, bezvoljnost pčela i klonulost društva. Pojava većeg broja uginulih i iznemoglih pčela sa povijenim trbuhom i izbačenom rilicom u i ispred košnice.
  • Trovanje pčela utiče na prestanak ili smanjenje polaganja jaja matice.
  • Ispred košnice može se primijetiti veliki broj uginulih, ali i dezorjentisanih pčela, koje su blago paralizovane i okupljaju se u obliku grozda.
  • Izbacivanje uginulih pčela  iz košnice u velikom broju.
  • Napušteno leglo u košnici sa mnoštvom uginulih pčela.
  • Nagli prestanak izlaska pčela, u nedostatku izletnica.
  • Izlaganje pčela sistemičnim pesticidima dovodi do brzog djelovanja aktivne materije sredstva za zaštitu bilja na nervni sistem pčele, brzo dolazi do dezorjentacije, zatim paralize i uginuća pčele dok je još na putu ka košnici.

Sok od pasulja – Jako je zdrav, a ukus će vas tek oduševiti – usudite se

Agrosavjet
-
0
Sok od pasulja – Jako je zdrav, a ukus će vas tek oduševiti – usudite se

Pasulj je svima poznat u domaćoj kuhinji, čorbasti i prebranac, ali da li ste nekada probali sok od pasulja? Ukus će vas oduševiti – usudite se.

Svakodnevna konzumacija kuvanog pasulja povezana je sa nižom koncentracijom takozvanog lošeg (LDL) holesterola u krvi.

Podsećamo, pasulj se koristio još u drevnoj indijskoj ajurvedskoj i kineskoj medicini pre više od 3000 godina. Najstariji sačuvani tekstovi nam govore kako su iscelitelji koristili ekstrakte pasulja da smanje tremor kod pacijenata kako bi lečili stanje koje sada smatramo Parkinsonovom bolešću.

Zalijevanje biljaka: kako da znate da li ste pretjerali?

Agrosavjet
-
0
Zalijevanje biljaka: kako da znate da li ste pretjerali?

Zalijevanje biljaka je složen proces kod proizvodnje biljaka jer kada biljka nema dovoljno vode, ona počinje da se suši, ali cvijeće i ukrasno bilje propada i kada pretjeramo sa zalijevanjem, što iz iskustva znaju domaćice koje imaju zelene i cvjetne ljubimce.

Iskusne žene, koje godinama sade cvijeće što ono balkonsko, što ukrasno, kućno podijelile su svoje iskustvo i otkrile kako da prepoznate da li je vaša biljka previše zalivena.

Različite biljke imaju različitu potrebu za vodom, pa je važno znati kada bi koju trebalo zalijevati. Pretjerano zalijevanje biljaka može da prouzrokuje truljenje korijena, što može da dovede do toga da biljka potpuno propadne. Ono što je važno, jeste da reagujemo na prve znakove upozorenja nam biljka šalje.

Pročitajte: Šta možete, a šta ne smijete koristiti za zalivanje biljaka

Evo nekoliko jasnih znakova po kojima ćete prepoznati da je zalijevanje biljaka urađeno pogrešno i da ima više vode nego što joj je potrebno.

Ako je zemlja unutar saksije vlažna na dodir

Može vam se učiniti da je zemlja na površini suva i da je potrebno zaliti biljku. Prije nego što to uradite, provjerite vlažnost zemlje na većoj dubini, tako što ćete prstom razgrnuti zemlju i vidjeti da li je mokra. Ukoliko je vlažna, nemojte zalijevati biljku. Svaka saksija i žardinjera trebalo bi da ima rupu na dnu kako bi se višak vode odlijevao.

Od pretjeranog zalijevanja biljaka – listovi žute

I kada se biljka suši zbog manjka vode, ali i kada je previše zalivana, njeni listovi počinju da žute. I kod ove situacije najpouzdaniji način je da provjerite zemlju unutar saksije, na većoj dubini, prstom i vidite da li biljka ima dovoljno vlage.

Mekana stabljika biljke

Sigiran znak da ste pretjerali sa zalijevanjem je, ako stabljika biljke postane mekana i gnjevaca. Ukoliko to uočite, odmah prestanite da dolijevate vodu u saksiju, jer je to alarm da je biljka ugrožena i da će vrlo brzo početi da truli što će dovesti do njenog izumiranja.

Pretjerano zalijevanje biljaka dovodi do Invazije insekata

Iskusni uzgajivači cvijeća kažu da komarci, ali drugi insekti napadaju biljku, ako je mnogo zalivena. Oni vole vlagu, pa ako ih primijetite da se „motaju“ u blizini vaših zelenih ljubimica, to je znak da bi trebalo da smanjite zalijevanje biljaka.

Prirodno đubrivo za cvijeće – Evo kako da ga napravite sami

Agrosavjet
-
0
Prirodno đubrivo za cvijeće – Evo kako da ga napravite sami

Prirodno đubrivo ili kompost se pravi od organskog otpada koji vremenom truli i pretvara se u humus, neophodan za zdrav rast biljaka, a posebno cvjetnica.

Ako hoćete da vaše kućne ljepotice dočekaju zimu prihranjene novom zemljom, ljeto je pravo vrijeme da pripremite kompost koji ćete koristiti u jesen.

Da biste dobili kavlitetno prirodno đubrivo najbolje je da ga napravite sada, jer mu je potrebno dva, tri mjeseca i toplo vrijeme kako bi bio spreman za upotrebu.

KAKO NAPARAVITI OVO PRIRODNO ĐUBRIVO

Ukoliko imate dvorište, onda ste u prednosti. Za početak napravite prostor u kome ćete držati kompost, a koji može biti neki sjenovit ćošak. Napravite kompostnjak, zapravo gajbicu ili ogradu, a možete da izaberete i neku staru posudu ili kofu koja će vam poslužiti u te svrhe.

Iskusne domaćice koje kompostom, kao prirodnim đubrivom, prihranjuju svoje biljke svake jeseni kažu da ga je najbolje praviti od lišća i grančica koje ste sakupili, svježe košene trave u koju ćete dodati ostatke hrane poput ljuski od jaja, kore od krompira, tikvica, šargarepe i drugog povrća. Kako kažu, u kompost je poželjno sipati i talog od kafe.

Pročitajte: Kako ubrzati kompostiranje i napraviti kompost za 18 dana

Ono što nikako ne bi trebalo stavljati u kompost su masnoća i ulje, otpaci od mesa i kostiju, mliječni proizvodi, debele grane i lišće od oraha.

Organski otpad počinje da truli na prirodan način. Faktori koji utiču na pravljenje komposta su temperatura, vlaga i količina vazduha.

Poželjno i da ponekad promiješate smjesu da ne bi došlo do manjka kiseonika. Temperatura je ključni faktor, zato je važno da obezbijedite sjenovito mjesto, pošto će sama prirodna reakcija podići temperaturu na 60 stepeni, što je neophodno za odvijanje prirodnog procesa truljenja.

Sunce nije poželjno pošto može da isuši kompost i u tom slučaju će se zaustaviti reakcija. Kompost je spreman kada ga stisnete u šaci i on poprimi njen oblik. Ako iz njega curi voda, onda ima previše vlage. Da bi se organski sastojci lijepo razgradili, domaćice koje prave kompost preporučuju da ih isitnite.

Da je ovo prirodno đubrivo odnosno kompost spremno za upotrebu, znaćete po njegovom mirisu. Ukoliko miriše na svježu zemlju, možete da ga upotrebite. Ako se još osjećaju otpaci, znači da proces kompostiranja nije završen.

Kompost dodajte u saksije sa vašim biljkama na jesen i omogućite im da zimu provedu zdrave i prihranjene.

DANI MALINE – BRATUNAC 2022: Sajam poljoprivrede prehrambene industrije i turizma

Agrosavjet
-
0
DANI MALINE – BRATUNAC 2022: Sajam poljoprivrede prehrambene industrije i turizma

Sajam poljoprivrede prehrambene industrije i turizma – DANI MALINE – BRATUNAC 2022  nakon dvogodišnje pauze vraća se na kalendar sajamskih manifestacija u BiH.

Koncept sajma je drugačiji u odnosu na dosadašnje manifestacije, te će se DANI MALINE održati u formi dvodnevne manifestacije na otvorenom, i to izložbeni dio sa gastro događajem “S’ malinom u slast, malini u čast“, koji će se održati na Trgu Miloša Obilića 17.06. ispod pet sajamskih paviljona, kao i gastro takmičenje ZLATNI KOTLIĆ PODRINjA koji će se održati 18.06. na platou na Rajskoj plaži.

Petak 17. jun i subota 18. jun, trg Miloša Obilića i Rajska plaža Krasanpolje.Dobro došli !!!

Prijavu i više informacija o ovoj manifestaciji možete pronaći na LINKU

 

Zeleno uvenuće paprike i paradajza u plasteniku

Agrosavjet
-
0
Zeleno uvenuće paprike i paradajza u plasteniku

Zeleno uvenuće je opasna bolest koja nanosi značajne štete pri gajenju paradajza, paprike i plavog patlidžana kod nas. 

Verticillium albo-atrum i V. dahlie su izrazito polofagne fitopatogene gljive koje u prirodi napadaju ekstremno širok krug biljaka domaćina, među kojima su osim paprike, paradajza i plavog patlidžana ekenomski posebno značajni krompir, krastavac, lubenica, dinja, jagoda, te razne ukrasne, korovske i mnoge višegodišnje biljke, kao što su npr. Prunus spp., kao i razno šumsko drveće.

Pročitajte: Zeleno uvenuće – Može dovesti do potpunog propadanja vašeg povrća

Do pojave bolesti je dolazi ako nisu preduzete sve mjere zaštite u proizvodnji rasada, a takođe nije izvrešena dezinfekcija zemljišta. U ovakvim situacijama neophodno je ukloniti sve biljke koje su zaražene, što dalje od plastenika i uništiti ih. Nakon toga preporuka je da se biljke zaliju sa preparatima na bazi aktivne materije propamokarb-hidrohlorida. Nakon toga potrebno je izvršiti i prihranu biljaka. U cilju zaustavljanja razvoja patogena mogu se koristiti i preparati na bazi bakra.

champ agrimatco.ba

Zeleno uvenuće se često javlja u zaštićenom prostoru zbog nemogućnosti primjene plodoreda, a posebno velike štete pričinjava na paprici i paradajzu. Ono što ovog patogena čini destruktivnim oboljenjem je i to što može da zarazi biljke u svim fazama razvića, tako da mlade biljke mogu veoma brzo da propadnu po ostvarenju infekcije. Ukoliko se njegova pojava ne drži pod kontrolom može doći do značajnog smanjena prinosa, i do 90%.

Primjenom fungicida zaustaviće razviće gljive samo dok traje dejstvo aktivne materije, nakon toga nastaviće se njeno razviće. Zbog navedene situacije, i teškoće sprovođenja hemijskih mjera, u smislu suzbijanja u vegetacionom periodu, posebnu pažnju treba posvetiti preventivnim mjerama borbe protiv bolesti.

ZELENO UVENUĆE: PREVENTIVNE MJERE PROTIV

Od agrotehničkih mjera veoma je značajan plodored za gajenje biljaka na otvorenom polju, kao i izbor otpornih sorti. Zemljište u zaštićenom prostoru je potrebno dezinfikovati termički (zagrijavanjem na 80°S u trajanju od 30 minuta ) ili hemijski.

Peruanske jagode – Uzgoj i priprema pekmeza, čokoladnih pralina, salate…

Agrosavjet
-
0
Peruanske jagode – Uzgoj i priprema pekmeza, čokoladnih pralina, salate…

Peruanske jagode službeno zovu Physalis peruviana, ali ove zanimljive bobice imaju razna imena, zavisno u kojem dijelu svijeta se nađete. Mi ih zovemo peruanskim jagodama, neki vučjim jabučicama, a znaju biti i rt ogrozda, aztec bobica, poha, harankash… Potiču iz Južne Amerike odakle su se rasprostranile po cijelom svijetu i bliski su srodnik paradajza.

U Evropu su stigle negdje krajem 18. vijeka i brzo su postale popularne jer izgledaju vrlo neobično dok rastu i sazrijevaju – nalikuju lampionima koji mijenjaju boju iz zelene u narandžastu dok sazrijevaju, a ako se tako ostave, opna oko ‘lampiona’ nestane i ostane fino isprepletena mreža unutar koje se nalazi jestiva kuglica.

Peruanske jagode odlične su za zdravlje, prepune su vitamina i minerala, a posebno su bogate jakim antioksidansima – biljnim spojevima polifenolima i karotenoidima koji, između ostalog, pomažu smanjiti upalne procese u tijelu.

Pročitajte: Peruanska jagoda – Kako da iskoristite ovaj neobičan plod?

Neki ih zovu – superhranom. Odlične su i za jačanje imuniteta jer obiluju vitaminom C, za jačanje kostiju zbog vitamina K i jačanje krvožilnog sustava radi vitamina B skupine.

Osim toga, imaju malo kalorija pa su dobar izbor za ljude koji paze na liniju, u 100 grama se nalaze 53 kalorije (za poređenje, ista količina keksa ili čokolade ima deset puta više kalorija).

Kakvog su ukusa i kako se jedu peruanske jagode?

Bobice peruanske jagode su slatkasto kisele. Jedu se tek kad su skroz zrele, jer nedovoljno zreli plodovi, osim što nisu ukusni, mogu biti i toksični. Neki kažu da peruanske jagode ukusom pomalo podsjećaju na maline, kruške i paradajz.

Ovo tropsko voće može se jesti na mnogo načina – sirovo, sušeno, u kolačima, slatkišima, kao dodatak salatama, u obliku pekmeza… Prije jela ili stavljanja u hranu se ogule (ovojnica je otrovna, služi samo za zaštitu ploda od spoljašnjih uticaja).

Kako ih uzgajati u vrtu?

Radi se o jednogodišnjoj biljci koja se uzgaja iz sjemenki, a to je posao koji se u zatvorenom prostoru radi na samom početkom proljeća.

Nakon što provire iz zemlje potrebno ih je rasaditi i pomalo iznositi na sunce pa vraćati u zatvoreni prostor dok se pomalo ne priviknu na spoljašnje uticaje, kako ih sunce ne bi spržilo. Nakon toga se sade u osunčani dio vrta zaštićen od vjetra na razmak između 50 i 80 centimetara.

Dobro uspijeva i u dijelovima vrta koji se nalaze u polusjeni. Takođe, potrebno joj je vlažno tlo pa je redovno zalivajte. Ova egzotična biljka naraste do metar i pol, a počne cvjetati početkom ljeta. Na kraju sezone je dobro iz zrelih plodova izdvojiti sjeme, osušiti ga i spremiti za sadnju iduće godine.

Pročitajte: Ružica Ivanović uspješno uzgaja peruanske jagode u semberskom selu Brodac

Nekoliko zanimljivih recepata

Pekmez od peruanskih jagoda

Sastojci:

  • 500 g zrelih plodova
  • 500 g šećera
  • 150 ml vode
  • 100 ml soka od jabuke
  • sok od 1 manjeg limuna

Postupak: Stavite u lonac šećer i vodu pa kuvajte na laganoj vatri dok se šećer ne otopi. Potom umiješajte sve ostale sastojke i nastavite kuvati dok peruanske jagode ne postanu staklaste. Na kraju pekmez stavljajte u staklenke i pasterizirajte.

Egzotična ljetna salata

Vrlo je jednostavno: Pomiješajte malo mladog špinata ili zelene salate sa kockicama manga i peruanskim jagodama. Dodajte komadiće kozjeg sira i prelijte sa sokom od narandže.

Čokoladne praline na štapiću

Na manje drvene štapiće popikajte peruanske jagode pa svaku umočite u otopljenu tamniju čokoladu. Stavite ih potom na hladnije mjesto da se čokolada stegne i fine praline na štapiću su gotove.

Ne jedite prve lubenice u sezoni, stručnjaci naveli ozbiljan razlog

Agrosavjet
-
0
Ne jedite prve lubenice u sezoni, stručnjaci naveli ozbiljan razlog

Prve lubenice su se već pojavile na pijacama i u prodavnicama, ali ljekari upozoravaju na opasnost od štetnih sastojaka koje lubenica sadrži.

Lubenice na početku sezone uglavnom sadrže veliku količinu nitrata, odnosno supstanci koje se koriste za brzo sazrijevanje plodova. Ova supstanca nije štetna u malim količinama, ali ako se stalno unosi u organizam, može izazvati trovanje koje rezultira mučninom, povraćanjem i bolovima u stomaku.

Pročitajte: Lubenica i krastavac u jednoj biljci – Savjeti za kalemljenje ovog neobičnog povrća

„Hronične bolesti mogu da se pogoršaju kod ljudi koji unose nitrate u velikim količinama, a ako već imaju problema sa sistemom za varenje, mogu očekivati negativne posljedice. Ista je situacija i sa zapaljenskim bolestima“, kažu stručnjaci.

Rane lubenice se ne preporučuju sljedećim grupama zbog nitrata:

  • djeci,
  • osobama sa alergijskim bolestima i
  • onima sa slabim imunitetom, kao što su pacijenti na hemoterapiji.

Treba biti oprezan

Međutim, treba napomenuti da nisu sve lubenice koje su trenutno u prodaji pune nitrata. Ako se uzgajaju u stakleniku, onda se tamo stvaraju uslovi za brže sazrijevanje nego na „otvorenom“, zbog čega nema potrebe za korišćenjem nitrata.

Stručnjaci upozoravaju da, iako nije izvjesno da će sve rane lubenice sadržati ovaj sastojak, ipak treba biti oprezan.

Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita tokom cijele vegetacije

Agrosavjet
-
0
Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita tokom cijele vegetacije

Plamenjača paradajza  (Izaziva je gljivica Phytophthora infestans) je jedna od najčešćih, ali i najopasnijih bolesti paradajza . Ova bolest se javlja još u rasadu, tako da već tada treba obaviti zaštitu.

PLAMENJAČA PARADAJZA – SIMPTOMI

Da bi ste uočili simptome plamenjače paradajza potrebno je obavljati redovne preglede uSjeva.

Prvi simptomi su pjege koje nastaju najprije na vrhovima listova, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista. One su nepravilnog oblika, s gornje strane lista svijetlo sive do svijetlo smeđe, kasnije postaju prozirne te za kratko vrijeme potamne, propadaju, odnosno suše se, dok peteljke lista ostaju dugo zelene.

Na naličju lista može se u vlažnim klimatskim uslovima formirati bijela pučinasta prevlaka. Posebno donje strane lista obično su prve napadnute zbog dugotrajnije vlage.

Na stablu pjege su ovalne i javljaju na mjestima gdje izlaze lisne peteljke iz stabljike. To su mjesta na kojima se duže zadržava voda, pa se stoga lakše zaraze.

Povrede imaju eliptičan oblik i zahvataju parenhim korijen.

Na zelenim i zrelim plodovima simptomi se očituju kao tamno obojene manje ulegnute pjege koje poprimaju bronzastu boju.

Unutrašnjost ploda, endokarp, nije zahvaćen.

Pri proizvodnji paradajza u rasadu često su napadnute mlade biljke, a i kasnije se može javiti napad pošto se biljke rasade u polju ili u zaštićenom prostoru.

Možemo zaključiti da je plamenjača paradajza opasna u svim periodima vegetacije.

ZAŠTITA PARADAJZA OD PLAMENJAČE

Sorte žbunastog izgleda sa mnogo lišća češće ugrožavaju ovaj parazit, jer se unutar grma duže zadržava vlaga, pa su tu uslovi za razvoj bolesti povoljniji.

Debljina kutikule ploda nema važan uticaj na otpornost poloda.

Prilikom određivanja prvog roka tretiranja moramo imati na umu činjenicu da zaraženi krompir predstavlja osnovni izvor zaraze za paradajz. Po nama, kao orjentacija može poslužiti i vrijeme pojave prvih znakova bolesti na krompiru (obično i periodu cvjetanja).

Razmaci između tretiranja mogu biti duži u periodu u kojem nema padavina ili su srednje dnevne temperature iznad 25 ºC i iznad.

Tretiranje obaviti najbolje u jutarnjim satima

PREVENTIVNI PREPARATI

  • Preparati od mlijeka
  • Preparati od luka
  • Pripravak od sode bikarbone

Preparat od mlijeka

Jedan od najboljih preventivnih prirodnih preparata predstavlja mlijeko. Prvo se 1 litar mlijeka razredi sa 10 litara vode. Ovako pripremljen preparat se mora odmah upotrebiti. Ukoliko se koristi pasterizovano mlijeko količina vode može se smanjiti do najmanje 5 litara. Umjesto mlijeka mogu se koristiti jogurt ili kefir. 1 litar jogurta se razredi sa 10 litara vode. Može se koristiti i surutka.

Preparat od luka

500 g lukovine potopiti u 10 litara vode i sve to treba ostaviti oko 10 dana da fermentiše. Dužina fermentacije zavisi od temperature. Nakon što nestane pjena, rastvor treba procijediti i razrijediti vodom, u odnosu 1:10. Mogu se pripremati i razni drugi preparati kao npr. cimet rastvoren u vodi. Plamenjača paradajza  osjetljiva je na susjede kao što su: bosiljak, ren i kadifica.

Pripravak od sode bikarbone

Protiv plamenjače paradajza prirodna zaštita vam može biti i soda bikarbona. To je bezmirisni bijeli prah. Kao što već znate, soda bikarbona se često koristi u kulinarske svrhe i sastojak je praška za pecivo pa ne šteti kao zaštitno sredstvo u borbi protiv plamenjače. Pripremite je tako da u prskalicu od dvije litre stavite dvije kašičice sode bikarbone i par kapi biljnog ulja te jednako toliko kapi ekološkog deterdženta. Prašak se stavlja kako bi pomogao da se tečnost bolje rasprši. Alkalna reakcija koja se stvori nakon prskanja, uništava gljivice jer više ne mogu živjeti te uginu. Ako primijetite plamenjaču, ovo sredstvo pošpricajte sa svih strana i taj postupak ponovite svakih sedam dana.

Pošto se plamenjača paradajza vrlo brzo širi, neophodno je često pregledati biljke i po uočavanju prvih simptoma adekvatno reagovati.

 

 

Japanska šljiva – Ukrasno drvo tamnocrvenih listova 

Agrosavjet
-
0
Japanska šljiva – Ukrasno drvo tamnocrvenih listova 

Japanska šljiva je malo do srednje veliko listopadno drvo popularno kako u vrtu, tako i često korišteno u urbanim sadnjama. 

Ova vrsta naraste oko 5 do 7 m visine, kompaktne krošnje širine od 3 do 5 m.

Listovi su sitni, ovalni. Tokom vegetacije, listovi su tamno ljubičaste boje (skoro crne boje), dok u jesen mijenjaju boju u narančasto-crvenu.

Može  saditi samostalno ili u grupama (drvored i sl.), a krasi je gusta krošnja. Cvjeta krajem marta. Krajem maja javljaju se plodovi promjera do 2 cm. Dobro podnosi niske temperature.

JAPANSKA ŠLJIVA – OSOBINE, UZGOJ I ODRŽAVANJE

Crvenolisna japanska šljiva sadi se na osunčane položaje. Nema posebnih zahtijeva vezanih uz pH zemljišta.

Zahtijevaju plodno isto tako i umjereno vlažno tlo. Vrlo su osjetljive na rane proljetne mrazeve. Ne treba je orezivati.

Pročitajte: Savjeti za pravilno orezivanje šljive

Gratis tekst o ukrasnoj EVODIJI

Evodija (Tetradium Daniellii) zanimljiva kao i japanska šljiva je ukrasno i medonosno drvo, ili zbun, u zavisnosti kako se orezuje. Izuzetno je bogata polenom i ubraja se u jednu od najboljih pčelarskih biljaka.

evodija
Foto: arboretum.live

Kao i japanska šljiva nije zahtjevno drvo i prilagođava se različitim tipovima zemljišta. Raste u visinu do oko 12 metra, a širinu krošnje zna da ima čak 8 metra. Sadi se na razmak od 5 metara.  Ako želite da u svom dvorištu imate evodiju, znajte da nije mnogo zahtjevna i da se prilagođava svim podlogama, mada joj više odgovaraju pješčane i suve podloge. Spada u šumsko i ukrasno drveće, i veoma je otporna na uslove koji vladaju u gradu, poput zagađenog vazduha.

Evodija se još naziva „pčelinje drvo“ ili „korejski bagrem“. Počinje da cvjeta tek poslije četvrte godine i tada prvi put rađa plod. Cvjetovi evodije su bijeli, prijatnog mirisa i nakupljneni su u grozd. Kada procvjeta evodija postaje crvena, a plod joj se vadi iz čaura koje pucaju. Plod joj je veoma sitan tako da gomila od hiljadu sjemenki ima težinu od samo šest grama.

Najniža temperatura koju evodija može da podnese je -18 stepeni do japanska šljiva izdržava i niže temperature.

Pošto joj period cvjetanja traje mjesec dana, i pošto je veoma bogata polenom, evodija spada u medonosne biljke. Sa samo jednog hektara zasađene evodije, pčele prikupe oko hiljadu kilograma meda. Med dobijen od evodije ima specifičan ukus intenzivne arome i za razliku od drugih medova, ne kristališe se.

Pročitajte: Sadnja i uzgoj vatrenog grma

Evodija se sadi u jesen ili pred samu zimu. Potrebno je da se sjeme dva dana prije sijanja pokvasi vodom. Tegla se napuni zemljom, a sjeme se stavi jedan i i po centimetar u zemlju počev od vrha tegle, koju ćete držati na sobnom prozoru. Kada biljka dostigne do 12 centimetara, presađuje se u veću teglu. Evodija obavezno treba da se zaliva dva puta dnevno, a ako je preko zime iznesete napolje, biće to pogubno po nju.

 

 

 

 

 

1...248249250...1.012Stranica 249 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia