Naslovnica Blog Stranica 249

Kako napraviti ulje od mrkve za sunčanje

Agrosavjet
-
0
Kako napraviti ulje od mrkve za sunčanje

Da bi vaša koža postala bronzana, donosimo vam stari narodni recept kako napraviti ulje od mrkve za sunčanje. Kada se koža namaže uljem od mrkve ona postaje mekana, nahranjena i zaštićena, a dobićete preplanulu ten puno brže.

S obzirom na to da macerat od mrkve treba odstajati 3 sedmice, savjetujemo vam da ga napravite čim prije, kako bi bio spreman kad krenete sa sunčanjem. S obzirom na to da je zaštitni faktor ovog preparata oko pet, preporučuje se koristiti ga kad je koža već potamnila ili kada je sunce slabije.

Mrkva je bogata beta-karotenom i vitaminom A, koristi se i u modernim preparatima za sunčanje jer obnavlja kožu i usporava starenje, sprječava fotoosjetljivost i ubrzava tamnjenje. Mrkva je jedan od najboljih izvora beta karotena koji ublažava osjetljivost kože na sunce, te podstiče preplanulost, a sva “obojena” voća i povrća, poput mrkve, pigment dobijaju isto od beta-karotena, jakog antioksidanta koji se u organizmu pretvara u vitamin A.

Pročitajte: Ulje od šipka – Protiv staračkih fleka ail i za jači imunitet

Kako napraviti ulje od mrkve

Potrebni sastojci:

  • 6 oraha (najbolji su zeleni u ljusci, ali mogu i stariji)
  • jedna veća ili dvije manje svježe mrkve
  • maslinovo ulje
  • cvjetovi smilja, lavande, žalfije (opcija)

Postupak izrade:

  • Umjesto zelenih, možete upotrijebiti i orahe koji su već malo sazreli odnosno otvrdnuli tako da ih jednostavno usitnite čekićem
  • Narezane orahe i njihove ljuske stavite u staklenu teglicu
  • Naribate mrkvu te zalijte ekstra djevičanskim maslinovim uljem do vrha
  • Možete dodati nekoliko cvjetova smilja, lavande ili/i žalfije
  • Teglicu dobro zatvorite
  • Ostavite da odstoji na suncu oko tri sedmice i povremeno protresite sadržaj u njoj kako bi podstakli bržu reakciju ispuštanja ljekovitih sastojaka iz oraha
  • Kada prođe tri sedmice – procijedite kroz gazu i dobijeno ulje spremite u bočicu
  • Čuvate li ulje na hladnom i tamnom mjestu, moći ćete se njime koristiti i sljedeće godine.

Pročitajte: Ulje od ruzmarina – Kako napraviti i koristiti?

Napomena: Ulje od mrkve je sredstvo za ubrzano tamnjenje i za sunčanje i ima jako nizak zaštitni faktor. Nije pogodno za kožu lica, za svijetlu put, bebe i djecu.

Kokosovo ulje za sunčanje – recept

Kokosovo ulje postalo je jedno od najpopularnijih ulja u proteklom desetljeću zbog svoje široke primjene, mnogih zdravstvenih dobrobiti i dostupnosti. Uz ulje, koristite i kremu za sunčanje s minimalnim faktorom 30. Za najbolje rezultate, pomiješate kremu za sunčanje s kokosovim uljem nekoliko minuta prije nego izađete van na sunce

Slatko od trešanja po provjerenom receptu

Agrosavjet
-
0
Slatko od trešanja po provjerenom receptu

Za slatko od trešanja najbolje je uzeti bijele trešnje sa tvrdom ljuskom.

Slatko je voće skuvano u jakoj koncentraciji šećera. Njime se služe gosti, a osim toga, veoma je dobro da se uzima ujutru, kao „prvi napitak“ uz čašu vode. Priprema se skoro od svih vrsta voća. Sirup u kome se nalazi voće mora biti gust, ali providan. U njemu se jasno moraju prepoznati plodovi ili isječeni oblici voća.

Slatko se obično ne kvari, jer je koncentracija šećera veoma visoka, na jedan kilogram voća dodaje se 1-1,5 kg šećera. Slatko koje je pripremljeno od voća sa nedovoljno kiseline rado se „ušećeri“. Da bi se to spriječilo , kod kuvanja slatka treba dodavati dosta limunske kiseline. Isto se postiže ako se prilikom kuvanja sirupa dodaje na svaki kilogram šećera oko 250 grama skrobnog sirupa, navodi se u Velikom narodnom kuvaru.

Pročitajte: Kompot od trešanja – 3 recepta iz velikog narodnog kuvara

Slatko od trešanja

Trešnje oprati i očistiti od koštica. Na jedan kilogram trešanja računati 1 kg i 250 g šećera. Šećer staviti u šerpu, naliti sa dvije čaše vode i gusto skuvati.

Trešnje zatim spustiti u kuvan šećer, dodati šipku vanile i sok od dva limuna. Slatko kuvati brzo, na jakoj vatri, pa kad po 2-3 kapi teško s kašike počnu padati, znači da je dobro kuvano. Gotovo slatko od trešanja opjeniti, pokriti pokvašenom čistom krpom, ostaviti da prenoći, a sutradan sipati u tegle i ostaviti na mjesto na kome i ostalo slatko stoji.

Pročitajte: SOK OD VIŠANJA BEZ KUVANJA – Napravite domaći sirup brzo i jednostavno

Načini razmnožavanja akvarijumskih riba

Agrosavjet
-
0
Načini razmnožavanja akvarijumskih riba

Načini razmnožavanja akvarijumskih riba mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine – živorotke i ikrašice.

Živorotke

Živorotke su ribe koje nose i rađaju žive mlade. Mužjak interno oplođuje ženku direktnim unošenjem spermatozoida u organ ženke preko mužjakovog kopulacijskog organa – gonopodija. Oplođena ženka nosi mlade dok ne postane spremna za okot, najčešće 20-60 dana, nakon čega rađa žive mlade.

Postoje dvije vrste živorotki:

  • ovovivipari (latinski: ovum = jaje; vivus = živući; parere = donijeti)
  • vivipari (latinski: vivus = živući; parere = donijeti)

Kod ovoviviparnih riba ženka proizvede jaja koja zadržava u svom tijelu. Kad jaja dosegnu zrelu fazu, unutar ženke se izlegu živi mladi koje ona onda otpušta iz svog tijela u vodu.
Viviparne ribe ne proizvode jaja već formiraju žive mlade koji se razvijaju unutar ženke. Mladi dobivaju hranu preko jedne vrste pupčane vrpce te kad su spremni izlaze na svijet.

Najpoznatije vrste živorotki: Gupi (Poecilia reticulata), Plati (Xiphophorus maculatus), Moli (Poecilia velifera), Švert (Xiphophorus helleri).

Pročitajte: Savjeti za početnike – Pravilna ishrana riba u akvarijumu

Ikrašice

Većina akvarijumskih riba su ikrašice. Kod ikrašica se jaja oplođuju spoljašnjom oplodnjom na način da ženka polaže jaja, nakon čega ih mužjak oplođuje sjemenom. Iz jajeta se nakon oplodnje izlegne mlađ koja se u roku 10-ak dana formira u ribu.

Po načinu razmnožavanja i brige za mlade, ikrašice se dijele na:

  • Raspršivače jaja (Egg Scatters)
  • Ribe koje polažu jaja (Egg Depositors)
  • Ribe koje zakopavaju jaja (Egg Buriers)
  • Ustonoše (Mouthbreeders)
  • Ribe koje grade gnijezdo (Nest Builders)

Primjer izlijeganja ribica iz jaja:

Raspršivači jaja (Egg Scatters)

Ribe koje se mrijeste na ovaj način raspršuju jaja koja padaju na bilje, ukrase i podlogu.
Mužjak i ženka istovremeno otpuštaju jaja i mliječ u vodu. Jaja i mliječ se izmiješaju te samim time dođe do oplodnje nakon čega oplođena jaja nasumično padaju ka dnu. Ribe se ne brinu za jaja i mlađ već ih jedu ako su im fizički dostupna. Zbog toga se preporučuje odvojiti roditelje čim se jaja uoče ili prije mrijesta postaviti mrežicu koja će spriječiti roditelje da dođu do jaja koja kroz nju padnu na dno.
Ribe se na ovaj način mrijeste u paru ili u grupi liježući popriličan broj malenih jaja. Mlađ se brzo izlegne te samostalno započne život.

Primjeri riba s ovakvom roditeljskom brigom su:

Tetre (npr. Paracheirodon axelrodii), Barbusi (npr. Barbus tetrazona), Zebrice (npr. Danio rerio), Zlatne ribice (npr. Carassius auratus)

Ribe koje polažu jaja (Egg Depositors)

U ovu kategoriju spadaju ribe koje polažu jaja na supstrat, drvo, kamenje, bilje ili akvarijsko staklo. Položena jaja su veća no količinski ih je manje nego kod riba koje raspršuju jaja.

Kod nekih vrsta iz ove kategorije roditelji brinu za svoja jaja, dok kod nekih vrsta – ne.
Vrste koje brinu za svoja jaja polažu ih u neku vrstu špilje ili na otvorenu površinu. Ribe formiraju par te nakon polaganja jaja brinu o njima te ih štite od drugih riba. Mladi se izlegnu u roku par dana i roditelji ih čuvaju i brinu o njima.

Kod vrsta koje ne brinu za svoja jaja, jaja se polažu na otvorenu površinu te bivaju napuštena i prepuštena slučaju. Roditelji neće pojesti svoje mlade, no nakon polaganja jaja njihov kontakt s njima prestaje.

Vrste riba koje polažu jaja i brinu za njih:
Razni ciklidi, neki somovi…

Vrste riba koje polažu jaja i ne brinu za njih:
Ciprinidi, razni somovi…

Ribe koje zakopavaju jaja (Egg Buriers)

Ribe koje zakopavaju jaja najčešće žive u područjima gdje voda presuši u određenom dijelu godine.
Prije negoli voda presuši, roditelji polažu jaja gurajući ih u supstrat. Bara presuši te roditelji umru no jaja ostanu u osušenom blatu čekajući sezonske kiše. Kada padnu kiše, bara se ponovo napuni vodom što stimuliše jaja da se izlegu. Nove mlade ribe brzo sazriju te se isti ciklus ponavlja.

Vrste riba koja zakopavaju svoja jaja spadaju u skupinu Killifish.

Pročitajte: RIBLJE ULJE – Zablude, činjenice i mitovi

Ustonoše (Mouthbreeders)

Ustonoše spadaju u vrstu riba koje nose svoja jaja ili larve u ustima. Dijele se u dvije podkategorije: Jajonoše i Larvonoše.

Jajonoše: Ženka polaže jaja koja odmah potom usiše u svoja usta. Oplodnja se onda odvija uz pomoć malog muškog trika. Na analnoj peraji, mužjak ima točke koje izgledaju poput ribljih jaja. Ženka misli da su to jaja koja su joj ranije promakla te ih pokuša usisati u usta. Mužjak zatim izbaci svoje sjeme koje završi ženki u ustima, oplođujući njena jaja. Ženka nosi oplođena jaja u ustima dok se mladi ne izlegnu što varira od 18 do 25 dana, zavisno od vrste ribe.

Larvonoše: Ženka polaže jaja na supstrat i čuva ih dok se ne izlegu mladi. Nakon okota majka usisa mlade u usta gdje ih drži dok mladi ne ojačaju. Kada postanu sposobni brinuti se o sebi, majka ih pušta u svijet.

Najbolji primjeri ustonoša ženke su većine ciklida.

Ribe koje grade gnijezdo (Nest Builders)

U ovu skupinu spadaju ribe koje za svoja jaja grade neku vrstu gnijezda. To može biti gnijezdo u obliku rupe iskopane u šljunku ili nešto zahtjevnije poput gnijezda od mjehurića koje riba ispuhuje miješajući slinu, zrak i vodu često pričvršćujući gnijezdo uz pomoć biljaka.
Nakon oplodnje jaja, ženku je potrebno odvojiti. Mužjak skuplja jaja premještajući ih u gnijezdo te se brine o gnijezdu i jajima dok se ne izlegu mladi.

Primjer ribe koja gradi gnijezdo u šljunku je Jack Dempsey ciklid (Rocio octofasciata).
Primjer ribe koja gradi gnijezdo od mjehurića je Beta splendens.

Šest ključnih biljaka za povrtnjak – Brzo rastu, lako se uzgajaju i super su i za početnike

Agrosavjet
-
0
Šest ključnih biljaka za povrtnjak – Brzo rastu, lako se uzgajaju i super su i za početnike

Uzgoj vlastite hrane ima brojne prednosti – znate šta jedete, osjećate uspjeh jer ste sami uzgojili biljke, jeftinije je i samo vrtlarenje djeluje terapeutski.

Jun je mjesec u kojem još imate priliku zasukati rukave i zasaditi vlastitu hranu. Sjajan izbor za početnike su, recimo, tikvice. Tikvice su tipično ljetno povrće. Osigurate li im mjesto na suncu i mnogo vode, nagradiće vas brojnim plodovima toekom cijelog ljeta. Tikvice su toliko jednostavne za uzgoj da ih mogu uzgojiti čak i djeca. Dovoljno je utisnuti pokoju sjemenku u uzgojnu čašicu pa da već dvije sedmice poslije u rukama držimo mladu presadnicu s nekoliko razvijenih listova.

Tikvice rastu brzo

Tikvica, poznato je, raste brzo, tako da nije uopše kasno posaditi je i u junu ili maju. Nije loša ideja saditi tikvice dva do tri puta u sezoni jer one se nakon obilnog stvaranja plodova obično iscrpe. To se najprije primjećuje na listovima koji dobijaju pepeljastu presvlaku (zbog gljivične bolesti pepelnice) ili im listovi žute i suše se. Da biste to spriječili, djelujte preventivno i listove prskajte 3-postotnom otopinom sode bikarbone.

Krenete li za zaštitom na vrijeme i prskate li otprilike svakih sedam dana, vaše će tikvice ostati zdrave i neoštećene, a urod bogat. Ako volite tikvice, postupno uzgojite vlastite presadnice više puta u sezoni. Tikvice sadite u razmaku od oko 130 cm među redovima i 60–70 cm od biljke do biljke zavisno od bujnosti. Valja ih zalivati svakih nekoliko dana. Veoma su osjetljive na pepelnicu i plemenjaču. Tikvice traže dobro razrahljeno humusno tlo s mnogo hranjivih materija.

Pročitajte: Big Beef F1 paradajz – Zdrave i snažne biljke krupnih plodova

Najčešće se sadi paradajz

Paradajz je čest izbor baštovana, a dobro uspijevaju i u teglicama. Sade se samostalno, najbolje iz presadnica, daleko od paprike. Potrebno im je puno sunca i puno vode. Često ih napadaju bolesti pa vodite računa da su dobro zaštićene te da tlo u kojem rastu nikad nije natopljeno vodom.

Super izbor i za balkon

Patlidžani će uspjeti, osim u bašti i u stakleniku, i na vašem balkonu, u tegli ili drvenom sanduku. No, na što morate pripaziti da biste dobili zdrave, velike i ukusne plodove? Najvažniji uslovi za uzgoj su – sunce i toplina, a zatim zalivanje, odnosno dovoljno vlage i po tome je vrlo sličan paprici.

Paprike su zakon

Paprike vole vodu. I neće im smetati ljetni pljuskovi, no ono što može usporiti rast paprike jest temperatura. Sve dok je ona viša od 15 stepeni, biljka raste, a kada temperatura padne, počinje faza koju nazivamo mirovanjem. Ako ih kojim slučajem uzgajate u posudama, na balkonu ili terasi, slobodno ih tokom zime smjestite unutra, na toplo i svijetlo mjesto i one će nastaviti rasti još mjesecima.

Pročitajte: Kako skupiti sjeme zelene salate iz sopstvenog uzgoja?

Povrće koje je hit tokom cijele godine

Zelena salata voli vlažno i rahlo humusno tlo. I maslenke i kristalke zasadit ćete iz presadnica, a svoje mjesto mogu naći i u teglama i vertikalnim vrtovima na vašem balkonu. Pri sadnji treba paziti na tvrdoću tla – ako je ono više pjeskovito, tada na površinski sloj stavite treseta koji će zadržavati vlagu. Presadnice se sade plitko i to u vlažno tlo i nakon sadnje redovno zalivajte salatu.

Biljke zaštitnice

Važnu ulogu u organskom vrtu igraju u biljke zaštitnice, odnosno biljke koje se sade uz nasade kako bi odbile brojne štetnike. Uglavnom je riječ o cvijeću, a jedna od najboljih biljaka zaštitnica je neven koji će pružati zaštitu povrtnim kulturama sve do kasne jeseni.

Namirnice koje čiste pluća od nikotina

Agrosavjet
-
0
Namirnice koje čiste pluća od nikotina

Namirnice koje čiste pluća od nikotina – Ako ste prestali da pušite ili ste strastveni pušač, ovim namirnicama ćete ublažiti negativno dejstvo cigareta i započeti proces čišćenja organizma.

Namirnice koje čiste pluća od nikotina

Zelje

Folna kiselina vrlo je važna za normalan rad i razvoj tijela, ali isto tako pomaže tijelu da se riješi nikotina. Velike količine folne kiseline nalaze se u zelju.

Uzgoj blitve – Na šta obratiti pažnju?

Agrosavjet
-
0
Uzgoj blitve – Na šta obratiti pažnju?

Uzgoj blitve – Blitva je vrlo zahvalna povrtna kultura za uzgoj zbog mogućnosti prilagođavanja tlu i klimi. Razlikuju se dva osnovna tipa kultivara: lisnata blitva (Beta vulgaris L. ssp. vulgaris var. cicla); blitva rebrašica (Beta vulgaris L. ssp. vulgaris var. flavescens).

Prvi kultivar ima kraće, tanje i zelene lisne peteljke s glatkim do blago valovitim plojkama. Rebrašica ima duge i široke, bijele lisne peteljke te valovite ili mjehuraste plojke. U posljednje vrijeme vrlo su popularni kultivari crvenih ili žutih lisnih peteljki (tzv. rainbow blitva): Oni su potrošačima izuzetno zanimljivi zbog atraktivnog izgleda.

Optimalna temperatura za klijanje i rast je 16 do 20 °C. Biljka, premda sporije, raste i pri temperaturama od 5 do 10 °C. Potpuno razvijene, mlade biljke podnose blagi mraz. To omogućava prezimljavanje u priobalnom području. Ipak, treba voditi računa da izloženost mladih biljaka niskim temperaturama kroz duže vrijeme može izazvati prijevremeno cvjetanje.

Pročitajte: Blitva- Biljka izuzetno hranljivog lišća

Paziti na đubrenje

Najbolje uspijeva na dubokim, rahlim tlima, dobro opskrbljenim organskom tvari uz pH od 6 do 8. Međutim, prilagodiće se i manje povoljnim uslovima, a dobro podnosi i blago zaslanjena tla. Važno je pridržavati se plodoreda i ne uzgajati blitvu na istom mjestu najmanje 3 godine kao ni druge kulture iz roda Beta poput cvekle.

Pri pripremi tla preporučuje se đubrenje kompostiranim organskim đubrivom. Kasnije, obično nakon berbe, može se obaviti prihrana tekućim đubrivom od koprive koje je bogato azotom. Kao i kod uzgoja ostalog lisnatog povrća, treba voditi računa o količini azota koje se unosi u tlo. Najviše zbog potencijalne prekomjerne količine nitrata u listovima.

Za ranoproljetni uzgoj blitve prikladno je napraviti uzdignute gredice koje će omogućiti brže zagrijavanje tla, prozračivanje usjeva i bolje ocjeđivanje vode. Blitva se najčešće sije direktno u tlo; međutim mogu se uzgojiti i presadnice koje se sade u fazi razvijenih 3 do 5 pravih listova. Pri izravnoj sjetvi, sije se na razmake redova 30 do 50 cm; biljke se unutar reda prorjeđuju na razmak 20 do 30 cm.

Biljke se mogu ostaviti dok ne razviju 5 do 6 pravih listova; potom mogu prorijediti sklop čupajući cijele biljke s korijenom (koje se mogu konzumirati kao mlada blitva). Presadnice se najčešće sade na razmak 30 do 40 cm unutar reda. U kontinentalnim područjima sije se na otvorenom od druge polovinr msrts do kraja maja dok se presadnice sade u prvoj polovini aprila. U mediteranskom području sije se od februara do aprila; za jesensku i zimsku berbu može se sijati od avgusta do početka septembra.

Poželjno je tretiranje biostimulatorima

Za kontinuirani rast i obnavljanje biljaka nakon berbe važno je opskrbiti usjev vodom, pogotovo u kritičnim razdobljima. U kontinentalnom dijelu obično su dovoljna 2 do 3 navodnjavanja tokom ljetnih mjeseci. U priobalnom području je važno navodnjavati biljke nakon sjetve i na početku vegetacije, ako je riječ o jesensko-zimskom uzgoju ili u drugoj polovini vegetacije ako je riječ o proljetnom uzgoju.

U svrhu prevencije razvoja bolesti i pojave štetnika, važno je držati se plodoreda te izbjegavati susjedne usjeve cvekle te šećerne i stočne repe. Takođe, preporučuje se uzgajati blitvu u kombinaciji s dobrim susjedima: blitva – praziluk– neven, blitva – kadifica, blitva – pasulj– kopar, blitva – salata.

Pročitajte: Kako zamrznuti blitvu

Blitvu često napadaju lisne vaši. Kao atraktant se koriste ljepljive žute trake ili ploče, a korisno je u blizini uzgajati repelentne biljke poput anisa, bijelog luka, čubra, dragoljuba, korijandara, lavande ili vlašca. Preventivno se mogu koristiti i biljni ekstrakti za prskanje od pelina, koprive, čubra ili vratića. Od prirodnih neprijatelja, izuzetno su korisne bubamare, ose najeznice, uholaže i grabežljive stjenice. Uopšteno, poželjno je malčirati usjev. Biljke tretirati biostimulatorima koji će povećava otpornost na abiotske (hladnoća, visoka temperatura, suša) i biotske (paraziti, bolesti) činioce.

Blitva se može brati oko 60 dana nakon sjetve odnosno 30 dana nakon sadnje. Ako se ne čupaju cijele mlade biljke u svrhu prorjeđivanja, obiru se spoljašnji, zdravi, razvijeni listovi što omogućava višekratnu berbu (3 do 5 tijekom uzgoja). S obzirom da blitva brzo gubi vlagu i svježinu, poželjno ju je odmah nakon berbe smjestiti na hladno uz visoku vlagu zraka.

Kako se obavlja postrna sjetva boranije? Popunite praznine u bašti

Agrosavjet
-
0
Kako se obavlja postrna sjetva boranije? Popunite praznine u bašti

Postrna sjetva boranije – Približava se vrijeme kada će se s mnogih njiva i leja u baštama, skinuti usjevi posijani jesenas ili rano proljetos i parcele će ostati prazne. Da ne bi „dangubile“ na njima mogu da se gaje biljke iz takozvane postrne ili druge sjetve.

Naravno, u sred ljeta drugi usjev se ne može zasnovati na svakoj slobodnoj parceli jer je navodnjavanje prvi preduslov za postrnu sjetvu. Dakle, postrna sjetva većine povrća je moguća samo na njivama na kojima postoji mogućnost da se usjev navodnjava. Od povrća, kao drugi usjev najčešće se sije boranija (Phaseolus vulgaris), koju u nekim krajevima zovu i mahune, zeleni grah. Za ishranu se beru nezrele mahune dok su još sočne i meke, i u zavisnosti od sorte i podneblja, odnosno tradicije, pripremaju se čitave mahune ili mlado zrno.

Ova biljka pripada porodici mahunarki, a potiče sa prostora Meksika i Južne Amerike. U Evropi se počela gajiti u 16. vijeku i vrlo brzo se raširila na cijeli kontinent zbog svog kvaliteta i lakog uzgoja. Veoma je korisna namirnica i dobar prirodan antioksidans, kao lijek za prevenciju raznih bolesti. Ovo povrće sadrži razne korisne sastojke kao što su: bjelančevine, biljna vlakna, omega 3 masne kiseline, arginin.

Vrste boranije

Boranija i pasulj pripadaju istoj botaničkoj vrsti u kojoj su, s obzirom na način korišćenja, stvorene sorte s kvalitetnom mahunom bez „konca„ i pergamentnog sloja, koje zovemo boranija, i sorte s kvalitetnim zrelim zrnom različitog oblika veličine i boje, koje zovemo pasulj. Ali, neke sorte boranije mogu da se ostave da sazru i da se pripremaju kao pasulj.

Boranija se, prema visini biljke, dijeli na niske sorte (50-60 cm) i visoke sorte (i do tri m). Od niskih veoma su rasprostranjene „piker“, „galotin 50“, „favorit“, „harvester“, „nijagara“, „sprajt“ i domaće selekcije „panonka“, „sana“, „jasenica“. Za berbu najranije stiže „palanačka rana“, a od. od žutih poznata je „zlatna olovka“. Od visokih sorti najviše se gaji „puterka“ – krupnog, tamnomodrog sjemena čije mahune dostižu dužinu i petnaestak cm.

Za jesenju proizvodnju boranija (žute sorte) se sije krajem juna, tokom jula i na samom početku avgusta, ne kasnije, a za berbu dospijeva u septembru, oktobru i početkom novembra. Za gajenje na većim površinama uvijek se biraju niže sorte jer ih je lakše obrati mašinski, dok se visoke gaje uglavnom na manjim površinama uz kuću (treba im oslonac). Niske sorte imaju kraću vegetaciju oko 50 – 60 dana, dok se visoke mogu brati duže. Postoje i podjele prema biji i veličini mahune na žute, zelene i šarene.

Pročitajte: Boranija i njene potrebe za vodom – kada i kako zalivati?

Visoke sorte boranije se uglavnom gaje uz kuću jer zahtjevaju poptporu. Zbog višeg rasta daju veći prinos po jednoj biljci. Međutim berba je komplikovanija jer se beru ručno. Bez obzira da li se gaje samo za kućne potrebe ili je dio namijenjen prodaji, preporučljivo je da se siju sukcesivno, svakih sedam dana. Između redova ostavlja se razmak od 60 cm, dok su kućice jedna od druge udaljene tridesetak cm. U svaku kućicu se ubacuje do pet sjemenki.

Da bi se visoke sorte boranije mogle dobro razviti koriste se potpornjevi – najšešće su to pritke koje stoje samostalno ili se međusobno povezuju. Takođe može da se koristi špalir od stubova među kojima je zategnuta žica za koju se veže mreža. Nekada se za oslonac mogu koristiti i druge biljke kao što su kukuruz ili suncokret.

Da bi boranija imala dobar rod treba da se gaji u plodoredu tako da na istu parcelu dođe poslije tri-četiri godine. Dobro je da se prije nje gaje ratarske biljke ili od povrća krompir, krastavci i kupus, dok je ona dobar predusjev za većinu povrća.

Postrna sjetva boranije – Redukovana priprema zemljišta

Kada se boranija gaji kao postrni usjev nema puno vremena za pripremu zemljišta. Za to i nema potrebe, i ona je redukovana. Poslije pliće obrade unese se komplaksno mineralno đubrivo, nikako stajnjak, a količine zavise od predusjeva i kvaliteta zemljišta. Orijentir su količine koje ovo povrće iznese. Tako s 10 t prinosa boranija iznosi: 75 kg azota, 20 kg fosforoksida, i 70-90 kg kalijumovog oksida. Ova biljka je veliki azotofiksator pa su joj potrebne niže doze azotnih đubriva. Kada se rasturi đubrivo obavi se fina predsjetvena obrada i sije.

Razmak između redova ide od 50 do 65 cm, dok je unutar reda razmek među biljkama oko 7 cm. Ukoliko se siju bujne sorte boranije treba ostaviti veći razmak u redu. Da bi se postiglo ravnomjernije nicanje potrebno je poslije sjetve zemljište povaljati. Ostale mjere su iste kao i u proljećnoj sjetvi,s tim da su boraniji u ovom roku sjetve potrebna i četiri-pet navodnjavanja. Voda je najpotrebnija za kompletan razvoj cvjetova i njihovu oplodnju, jer suvo vrijeme ometa ovaj prirodni proces.

Pročitajte: Đubrenje boranije

Boraniji smetaju korovi pa ih valja redovno uklanjati okopavanjem ili kultiviranjem. Prvo kultiviranje ili okopavanje uz prihranu KAN-om ili vodotopivim đubrivima kroz sistem za zalivanje obavlja se 15-20 dana po nicanju ili kada biljke dostignu visinu od 8-10 cm. Čim počne cvjetanje međuredna obrada zemljišta se obustavlja. Za postrnu sjetvu treba odabrati niske sorte jer je njihova vegetacija kraća.

Boranija raste brzo i prve mahune za branje stižu za 45-50 dana poslije nicanja. Mahune treba da su krte, sočne i mesnate. Niske sorte boranije beru se mašinski kada je oko 75 procenata mahuna zrelo, što se najšeće radi vizuelnim pregledom imajući u vidu karakteristike sorte koja je posijana. Valja znati da ranija berba daje manji prinos, ali kada se zakasni mahune su lošijeg kvaliteta.

Kada je u pitanju zaštita, treba znati da probleme mogu napraviti iste bolesti i štetočine koje napadaju pasulj i grašak. To su gama sovica (Autographa Gamma) mediteranska stenica (Nezara viridula) — poznata kao i povrtna sovica, Pamukova sovica (Helicoverpa armigera), a od bolesti ovo povrće zaražavaju bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) i antraknoza (Colletotrichum lindemuthianum).

Hranljiva boranija, ali može da bude i otrovna

Sirova boranija je zapravo malo toksična. Nećete umrijeti ako ih jedete kuvane, ali ako ih pojedete svježe iz bašte, pojšćete i malo otrova! Toksini su više koncentrisani u sjemenima nego u mahunama, pa ako ćete ih jesti sirove, birajte mlade mahune s malim sjemenkama. Kuvanje, odnosno visoka emperatura razgrađuje ove toksine i čini boraniju sigurnom za jelo.

Pročitajte: Baštenski način gajenja boranije

Boranija – Biljka svjetlosti

Boranija ima velike zahtjeve za svetlošću u prvim fazama rasta, kada zasjenjivanje dovodi do izduživanja biljaka. U fazi cvjetanja i plodonošenja intenzivno osvjetljenje, uz veću vlažnost vazduha, utiče pozitivno na kvalitet mahuna. U toku dana boranija okreće listove prema položaju sunca, odnosno ujutro i predveče listovi su cjelom površinom okrenuti ka suncu, dok su u podne samo ivicom, i na taj način se biljka brani od prevelike žege. Neke sorte visokog stabla su tolerantne na nedostatak svjetlosti i zato se uspješno gaje u združenom usjevu sa kukuruzom.

Po porijeklu, boranija je biljka kratkog dana. Međutim, veliki broj sorti i širok areal gajenja uslovio je da danas postoje sorte kratkog dana – indiferentne, koje podjednako cvjetaju i pri dugom i pri kratkom danu, te sorte dugog dana. Sorte koje se gaje kod nas uglavnom su kratkog dana i zato se najbolje uzgajaju u proljeće ili jesen. Međutim, pasulj i neke sorte boranije uspješno se gaje i kao međuusjev u kukuruzu.

Čajevi od korova za suzbijanje novih korova

Agrosavjet
-
0
Čajevi od korova za suzbijanje novih korova

Čajevi od korova – Definicija korova je vrlo jednostavna. To su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini. No što to zapravo znači u praksi? Je li pojava pšenice u nasadu zobi zapravo korov? Pa prema definiciji jeste, no i jedna i druga kultura su one koje sijemo za urod i pojava jedne kulture u drugoj može biti nakon plodoreda, doneseno vjetrom ili pticama. Ali, kako ukloniti korove?

U klasičnoj konvencionalnoj poljoprivredi u upotrebi postoji cijela paleta pesticida namijenjenih suzbijanju korova koju poznajemo kao herbicidi. Ekološka, a nadasve biodinamička poljoprivreda, na korove gledaju malo drugačijim okom.

Korovi kao indikatori tla

Pojava nekih biljaka na tlu daje nam do znanja neke osnovne osobine tog područja. Svaka biljka zahtijeva specifične uslove spoljašnje sredine za rast. Pa tako pojava poljske preslice indicira na kiselo tlo, glinaste strukture jer upravo je to pogodan medij za rast preslice. Rast koprive ukazuje nam na višak željeza u tlu. Obično se uvijek kopriva pojavljuje na mjestima gdje postoji neki metalni otpad. Na livadi, polju i oranici ona kazuje na suvišak željeza. Loboda na primjer, svima nam poznat korov, pokazuje kako je to područje bogato azotom jer ona preferira upravo takva tla.

Pročitajte: Najbolji organski pesticidi koje možete napraviti sami

No, jesu li svi korovi koji se pojavljuju zapravo „štetočine“ bašte koji se nadmeću s našim kultiviranim biljkama za hranjiva, ili oni predstavljaju nešto više? Gledajući s aspekta dobro organizovanog vrta svaki od ovih korova ima i svoju svijetlu, pozitivnu stranu. Tako preslicu koristimo u čaju za suzbijanje pretjeranog rasta gljiva. Koprivu koristimo na nekoliko načina – kao repelentno sredstvo za insekte ako je namačemo do 24 sata u vodi ili đubrivo koje dobijemo dužim namakanjem. Loboda je pak biljka koja izuzetno privlači biljne vaši i pomaže vam u borbi s najezdom koja se zna pojaviti u zasadima ili vrtovima.

Čajevi od korova – izrada

U ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi primjenjujemo različite čajeve, macerate ili tinkture. Sve kako bi u proizvodnji ili pomogli biljkama u rastu ili ih pokušali zaštiti od različitih štetočina odnosno bolesti. Između ostalog u to spadaju i izrade čajeva od korova, čime nastojimo smanjiti količinu korovnih vrsta.

Ovi čajevi od korova primjenjuju jednom sedmično tokom mjesec dana. Svaka od prikupljenih biljaka sadržava različit količine mikro i makro elemenata. Hranjive materije koje su vraćene u tlo lako su dostupne usjevima i sprječavaju ponovan rast nepoželjnih biljaka.

Pročitajte: Prirodno đubrivo – Stvari koje inače bacate vaše biljke obožavaju

čaj od korova

Izrada čaja je jednostavna. Nepoželjne biljke koje ste dobili plijevljenjem skupite u vreću (jutena ili vreća od krompira). Možete upotrijebiti čitave biljke: korijen, stabljiku, list i plod. Zatim sakupljene biljke u vreći stavite u posudu i prelijte kišnicom dok posuda nije gotovo puna.

Biljke potopite tako što ćete na njih dodati kamen ili ciglu. Sve ostavite da fermentira i promiješajte jednom sedmično. Nakon 2-3 sedmice procijedite koncentrat i razblažite u omjeru od 1:10. Prije primjene razblaženu otopinu snažno miješajte kako bi se obogatila zrakom. Nakon toga zalijte ili poprskajte tlo.

Žuljevi na nogama – Ovo su namirnice koje će vam pomoći

Agrosavjet
-
0
Žuljevi na nogama – Ovo su namirnice koje će vam pomoći

Ukoliko vam žuljevi na nogama stvarju probeleme, a vaša koža je osjetljiva ili nosite tijesnu i neudobnu obuću, na pravom ste mjestu.

Postoje namirnice koje vam na vrlo jednostavan način mogu pomoći da riješite ovaj problem a, što je najvažnije, lako su dostupne i vrlo efektne.

Aloa vera

Iako u današnje vrijeme mnogo proizvoda sadrži ekstrakte aloje vere, biljka u prirodnom obliku ipak je najbolji lijek. Presjecite list aloje vere i sokom namažite žulj. Bol bi trebalo da prestane u vrlo kratkom roku.

Crveni luk

Ne samo što nosi titulu namirnice koja se ne može izostaviti u jelima i koja daje hrani odličan ukus, luk ima i jako antibakterijsko dejstvo. Potrebno je da žuljeve dobro namažete polovinom glavice luka ili da komadić luka stavite na problematično mjesto, uvijete zavojem i ostavite da djeluje preko noći i žuljevi na nogama će nestati. Osim žuljeva, crvenim lukom na isti način može se liječiti i ubod insekata, prenosi portal Magično bilje.

Bijeli luk

Bijeli luk ima širok dijapazon blagotvornog dejstva na zdravlje organizma, a jednako je efikasan i u otklanjanju bradavica i žuljeva. Utrljate čen bijelog luka na oštećeno područje tri ili četiri puta dnevno, sve dok se koža potpuno ne zaliječi.

Pročitajte: Rješite se bolnih žuljeva na prirodan način

Šimšir

Ako se žuljevi na nogama inficiraju, odličan efekat možete postići pomoću šimšira. Upotreba je vrlo jednostavna: malu količinu šimširovog soka stavite na nažuljano mjesto.

Kantarion

Ulje kantariona trave poznato je po protivupalnom dejstvu, a možete ga napraviti kod kuće ili kupiti u apoteci. Kantarion smiruje područje pod upalom i podstiče zarastanje tkiva, pa je vrlo efikasno u otklanjanju žuljeva.

Vazelin

Vazelin je jedan od najboljih melema za kožu. Ukoliko imate žuljeve, prije spavanja ih namažite vazelinom, koji će vrlo brzo pomoći zaratsanje kože.

Čuvarkuća

Sok iz listova čuvarkuće djeluje na bakterije pa se zbog toga može koristiti i kod liječenja žuljeva. Melem od čuvarkuće možete napraviti i kod kuće i vaši žuljevi na nogama će prestati da bole a uskoro i potpuno nestati.

Priprema: Dva ili tri lista čuvarkuće sameljite i stavite na gazu, gazu na posudu, pa ćete dobiti sok ove biljke. Pomiješajte dobijenu tečnost sa istom količinom bademovog ulja i namažite na nažuljano mjesto da djeluje nekoliko minuta. Zalijepite flaster i ponovite postupak tri noći uzastopno.

Poljska preslica – Ljekovitost i upotreba

Agrosavjet
-
0
Poljska preslica – Ljekovitost i upotreba

Poljska preslica je u službenoj kliničkoj fitoterapiji odobrena za mokraćne tegobe, kod upala mokraćnih puteva, poput upale mokraćnog mjehura, te kao pomoćna terapija manjih kamenaca bubrega i mokraćnog mjehura.

Botanički podaci

Poljska preslica (Equisetum arvense L.) pripada vrlo staroj, ali evolucijski slijepoj grani papratnjača. Ona je trajna zeljasta biljka s podzemnim puzećim podankom, iz kojeg u proljeće niču smeđe do žute, 10 do 20 cm visoke fertilne (plodne) stabljike, koje na vrhu nose sporangije združene u strobilus. Nakon njih, potkraj proljeća niču zelene sterilne stabljike. One u pršljenima nose nekoliko bočnih ogranaka, takođe člankovite građe. Listovi stabljike i bočnih ogranaka vrlo su mali i neupadljivi, srasli u rukavce koji izrastaju iz koljenca. Sterilna biljka usko je piramidalna i visoka do 50 cm. Poljska preslica proširena je po Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji. Čvrstoću biljci daju kristali silicijeva dioksida, kojeg u ukupnoj masi osušene biljke ima 5 do 10 posto.

Dijelovi biljke koji se koriste

U medicini se koristi zeleni, sterilni oblik biljke, a smeđi, fertilni se ne koristi. Ljekovit je cijeli nadzemni dio (zelen) biljke.

Hemijski sastav

Biljka sadrži oko 10 posto silicija, a dvije trećine tog silicija je silicijeva kiselina. Ostali spojevi su različiti silikati koji su topivi u vodi. Flavonoidi su jedni od aktivnih spojeva u biljci. Europski oblici uglavnom sadrže spojeve kvercetina, a azijski spojeve luteolina. Od drugih spojeva, karakteristični su derivati kavene kiseline te neuobičajene kiseline poput ekvizetolične. Zanimljivo, biljka sadrži vrlo malene količine alkaloida nikotina, inače karakteristična za duhan.

Indikacije

Biljka je u službenoj kliničkoj fitoterapiji odobrena za mokraćne tegobe, kod upala mokraćnih puteva, poput upale mokraćnog mjehura, te kao pomoćna terapija manjih kamenaca bubrega i mokraćnog mjehura. Blago diuretičko djelovanje opravdalo je i korištenje ove biljke kod edema (oteknuća) nogu. Smatra se da su za taj učinak najodgovorniji flavonoidi i derivati kafene i hidroksicimetne kiseline. Stoga poljska preslica ulazi u brojne čajne smjese koje se koriste kod tegoba s mokraćnim sustavom, zajedno s medvjetkom, listom breze i zlatnicom.

Osim službeno odobrenog korištenja, biljka se nekoć tradicionalno koristila, zajedno s plućnjakom, za liječenje tuberkuloze. Korištenje ove biljke kod tuberkuloze temeljeno je na starom vjerovanju kako silicijevi spojevi pogoduju aktivnosti imunog sistema pluća. Danas se smatra kako je takva uporaba zastarjela i nije utemeljena u nauci.

Kao remineralizacijska biljka našla je svoje mjesto u modernoj fitoterapiji kod tegoba kao što je osteoporoza. Premda za tu indikaciju nije klinički odobrena, njena upotreba pokazala se blagotvornom kod te bolesti modernog doba. Za potpun učinak kombinira se s biljkama bogatim kalcijumom (sjemenke susama, rogač) tokom dužeg razoblja (nekoliko mjeseci terapije). No, za tretman osteoporoze preferiraju se pripravci biljke koji imaju najveći mogući nivo u vodi topivih silicijevih spojeva, kao što je SIPF ekstrakt.

Zanimljivo, pripravci poljske preslice koriste se kod krhke kose, zrele i stanjene kože te lomljivih noktiju. U tu svrhu često se kombinira s pripravcima lista koprive. Katkad se vodeni pripravci preslice koriste kao oblozi za njegu kože i zacjeljivanje manjih rana, premda je danas takva uporaba u nas gotovo potpuno zaboravljena.

Način primjene i doze

Vodeni pripravci

Premda se većina čajeva zelenih dijelova biljaka spravlja kao infuz, odnosno potapanjem biljnog materijala kipućom vodom, od poljske preslice spravlja se isključivo dekokt, odnosno pripravak dobijen kuvanjem u vodi. Razlog tome je u silicijem bogatoj strukturi biljnog materijala, koji se tek kuvanjem otapa u vodi. Dva do četiri grama kuva se pet minuta u 250 mL ključale vode, a zatim se makne s vatre i ostavi stajati još 10 do 15 minuta. Procijedi se i doza popije uvijek svježa i topla, između obroka. Takva doza spravlja se tri puta dnevno. To znači da dnevna doza iznosi 6 do 12 grama biljke na dan.

Prema nekim autorima, može se spravljati macerat biljke u mlakoj vodi – 8 grama biljke ostavi se stajati u 6 do 8 dcl mlake vode preko noći (10 do 12 sati). Takva otopina procijedi se i razdijeli u tri manje doze koje se uzimaju između obroka.

Tinktura

Spravlja se u visokopostotnom etanolu, obično 70-postotnom. 2 mL takve tinkture uzima se tri puta dnevno u 1 do 2 dcl vode.

Suvi ekstrakti

Normirani su na količinu biljke iz koje se dobija suvi ekstrakt. Na primjer, na zapadnoevropskom tržištu postoje kapsule sa 250 mg suvog ekstrakta dobijenog sušenjem tinkture biljke. Kod nas takvi pripravci nisu uobičajeni.

SIPF ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja) koji se nalazi na tržištu jedan je od najboljih pripravka zbog visoke razine silicijevih spojeva i flavonoida. Uzima se u dozi od 3 mL u 100 – 200 mL vode, dva do tri puta dnevno.

Terapija kod urinarnih tegoba traje u prosjeku dvije do tri sedmice, nezavisno od poboljšanja stanja. Poljska preslica je biljka pogodna za podsticanje oporavka mokraćnog sistema od infekcija, i to nakon kraće upotrebe medvjetke.  Terapija drugih bolesti, kao što je osteoporoza, traje nekoliko mjeseci, nakon koje se napravi stanka od nekoliko sedmica. Prije terapije obvezno se konsultirajte s fitoaromaterapeutom i ljekarom.

Kontraindikacije i nuspojave

Mnogo je strahova vezano uz upotrebu poljske preslice. Neki autori izriču velik strah zbog mogućeg iritativnog djelovanja na bubrege, a neki navode kako poljska preslica izaziva manjak nekih vitamina B kompleksa. Moderna klinička fitoterapija smatra poljsku preslicu posve sigurnom biljkom. Kao i svaka druga biljka koja djeluje diuretički, ne smije se koristiti kod glomerulonefritisa i težih oštećenja bubrega. Najvjerojatnije je pogoršanje stanja tijekom uzimanja poljske preslice u takvim bolestima nagnalo autore, sasvim pogrešno, da uopšteno upozoravaju o „iritativnom“ djelovanju na bubrege.

Katkad dolazi do opasne zamjene poljske preslice s vrstom Equisetum palustre. Premda je znalci lako razlikuju od poljske preslice, ipak treba paziti od koga kupujete biljku. Navedena vrsta otrovna je zbog sadržaja alkaloida kao što su palustrin i spermidin.

Napomena: 

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

 

1...248249250...1.016Stranica 249 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia