Petak, 30 Septembra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoKako se obavlja postrna sjetva boranije? Popunite praznine u bašti

Kako se obavlja postrna sjetva boranije? Popunite praznine u bašti

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Postrna sjetva boranije – Približava se vrijeme kada će se s mnogih njiva i leja u baštama, skinuti usjevi posijani jesenas ili rano proljetos i parcele će ostati prazne. Da ne bi „dangubile“ na njima mogu da se gaje biljke iz takozvane postrne ili druge sjetve.

Naravno, u sred ljeta drugi usjev se ne može zasnovati na svakoj slobodnoj parceli jer je navodnjavanje prvi preduslov za postrnu sjetvu. Dakle, postrna sjetva većine povrća je moguća samo na njivama na kojima postoji mogućnost da se usjev navodnjava. Od povrća, kao drugi usjev najčešće se sije boranija (Phaseolus vulgaris), koju u nekim krajevima zovu i mahune, zeleni grah. Za ishranu se beru nezrele mahune dok su još sočne i meke, i u zavisnosti od sorte i podneblja, odnosno tradicije, pripremaju se čitave mahune ili mlado zrno.

Ova biljka pripada porodici mahunarki, a potiče sa prostora Meksika i Južne Amerike. U Evropi se počela gajiti u 16. vijeku i vrlo brzo se raširila na cijeli kontinent zbog svog kvaliteta i lakog uzgoja. Veoma je korisna namirnica i dobar prirodan antioksidans, kao lijek za prevenciju raznih bolesti. Ovo povrće sadrži razne korisne sastojke kao što su: bjelančevine, biljna vlakna, omega 3 masne kiseline, arginin.

Vrste boranije

Boranija i pasulj pripadaju istoj botaničkoj vrsti u kojoj su, s obzirom na način korišćenja, stvorene sorte s kvalitetnom mahunom bez „konca„ i pergamentnog sloja, koje zovemo boranija, i sorte s kvalitetnim zrelim zrnom različitog oblika veličine i boje, koje zovemo pasulj. Ali, neke sorte boranije mogu da se ostave da sazru i da se pripremaju kao pasulj.

Boranija se, prema visini biljke, dijeli na niske sorte (50-60 cm) i visoke sorte (i do tri m). Od niskih veoma su rasprostranjene „piker“, „galotin 50“, „favorit“, „harvester“, „nijagara“, „sprajt“ i domaće selekcije „panonka“, „sana“, „jasenica“. Za berbu najranije stiže „palanačka rana“, a od. od žutih poznata je „zlatna olovka“. Od visokih sorti najviše se gaji „puterka“ – krupnog, tamnomodrog sjemena čije mahune dostižu dužinu i petnaestak cm.

Za jesenju proizvodnju boranija (žute sorte) se sije krajem juna, tokom jula i na samom početku avgusta, ne kasnije, a za berbu dospijeva u septembru, oktobru i početkom novembra. Za gajenje na većim površinama uvijek se biraju niže sorte jer ih je lakše obrati mašinski, dok se visoke gaje uglavnom na manjim površinama uz kuću (treba im oslonac). Niske sorte imaju kraću vegetaciju oko 50 – 60 dana, dok se visoke mogu brati duže. Postoje i podjele prema biji i veličini mahune na žute, zelene i šarene.

Pročitajte: Boranija i njene potrebe za vodom – kada i kako zalivati?

Visoke sorte boranije se uglavnom gaje uz kuću jer zahtjevaju poptporu. Zbog višeg rasta daju veći prinos po jednoj biljci. Međutim berba je komplikovanija jer se beru ručno. Bez obzira da li se gaje samo za kućne potrebe ili je dio namijenjen prodaji, preporučljivo je da se siju sukcesivno, svakih sedam dana. Između redova ostavlja se razmak od 60 cm, dok su kućice jedna od druge udaljene tridesetak cm. U svaku kućicu se ubacuje do pet sjemenki.

Da bi se visoke sorte boranije mogle dobro razviti koriste se potpornjevi – najšešće su to pritke koje stoje samostalno ili se međusobno povezuju. Takođe može da se koristi špalir od stubova među kojima je zategnuta žica za koju se veže mreža. Nekada se za oslonac mogu koristiti i druge biljke kao što su kukuruz ili suncokret.

Da bi boranija imala dobar rod treba da se gaji u plodoredu tako da na istu parcelu dođe poslije tri-četiri godine. Dobro je da se prije nje gaje ratarske biljke ili od povrća krompir, krastavci i kupus, dok je ona dobar predusjev za većinu povrća.

Postrna sjetva boranije – Redukovana priprema zemljišta

Kada se boranija gaji kao postrni usjev nema puno vremena za pripremu zemljišta. Za to i nema potrebe, i ona je redukovana. Poslije pliće obrade unese se komplaksno mineralno đubrivo, nikako stajnjak, a količine zavise od predusjeva i kvaliteta zemljišta. Orijentir su količine koje ovo povrće iznese. Tako s 10 t prinosa boranija iznosi: 75 kg azota, 20 kg fosforoksida, i 70-90 kg kalijumovog oksida. Ova biljka je veliki azotofiksator pa su joj potrebne niže doze azotnih đubriva. Kada se rasturi đubrivo obavi se fina predsjetvena obrada i sije.

Razmak između redova ide od 50 do 65 cm, dok je unutar reda razmek među biljkama oko 7 cm. Ukoliko se siju bujne sorte boranije treba ostaviti veći razmak u redu. Da bi se postiglo ravnomjernije nicanje potrebno je poslije sjetve zemljište povaljati. Ostale mjere su iste kao i u proljećnoj sjetvi,s tim da su boraniji u ovom roku sjetve potrebna i četiri-pet navodnjavanja. Voda je najpotrebnija za kompletan razvoj cvjetova i njihovu oplodnju, jer suvo vrijeme ometa ovaj prirodni proces.

Pročitajte: Đubrenje boranije

Boraniji smetaju korovi pa ih valja redovno uklanjati okopavanjem ili kultiviranjem. Prvo kultiviranje ili okopavanje uz prihranu KAN-om ili vodotopivim đubrivima kroz sistem za zalivanje obavlja se 15-20 dana po nicanju ili kada biljke dostignu visinu od 8-10 cm. Čim počne cvjetanje međuredna obrada zemljišta se obustavlja. Za postrnu sjetvu treba odabrati niske sorte jer je njihova vegetacija kraća.

Boranija raste brzo i prve mahune za branje stižu za 45-50 dana poslije nicanja. Mahune treba da su krte, sočne i mesnate. Niske sorte boranije beru se mašinski kada je oko 75 procenata mahuna zrelo, što se najšeće radi vizuelnim pregledom imajući u vidu karakteristike sorte koja je posijana. Valja znati da ranija berba daje manji prinos, ali kada se zakasni mahune su lošijeg kvaliteta.

Kada je u pitanju zaštita, treba znati da probleme mogu napraviti iste bolesti i štetočine koje napadaju pasulj i grašak. To su gama sovica (Autographa Gamma) mediteranska stenica (Nezara viridula) — poznata kao i povrtna sovica, Pamukova sovica (Helicoverpa armigera), a od bolesti ovo povrće zaražavaju bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) i antraknoza (Colletotrichum lindemuthianum).

Hranljiva boranija, ali može da bude i otrovna

Sirova boranija je zapravo malo toksična. Nećete umrijeti ako ih jedete kuvane, ali ako ih pojedete svježe iz bašte, pojšćete i malo otrova! Toksini su više koncentrisani u sjemenima nego u mahunama, pa ako ćete ih jesti sirove, birajte mlade mahune s malim sjemenkama. Kuvanje, odnosno visoka emperatura razgrađuje ove toksine i čini boraniju sigurnom za jelo.

Pročitajte: Baštenski način gajenja boranije

Boranija – Biljka svjetlosti

Boranija ima velike zahtjeve za svetlošću u prvim fazama rasta, kada zasjenjivanje dovodi do izduživanja biljaka. U fazi cvjetanja i plodonošenja intenzivno osvjetljenje, uz veću vlažnost vazduha, utiče pozitivno na kvalitet mahuna. U toku dana boranija okreće listove prema položaju sunca, odnosno ujutro i predveče listovi su cjelom površinom okrenuti ka suncu, dok su u podne samo ivicom, i na taj način se biljka brani od prevelike žege. Neke sorte visokog stabla su tolerantne na nedostatak svjetlosti i zato se uspješno gaje u združenom usjevu sa kukuruzom.

Po porijeklu, boranija je biljka kratkog dana. Međutim, veliki broj sorti i širok areal gajenja uslovio je da danas postoje sorte kratkog dana – indiferentne, koje podjednako cvjetaju i pri dugom i pri kratkom danu, te sorte dugog dana. Sorte koje se gaje kod nas uglavnom su kratkog dana i zato se najbolje uzgajaju u proljeće ili jesen. Međutim, pasulj i neke sorte boranije uspješno se gaje i kao međuusjev u kukuruzu.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

bijeli luk

Ozimi bijeli luk – Jesenja sadnja i skladištenje

Kako bi sadnja lukovičastog povrća bila potpuna, ne smijemo zaboraviti ni na bližeg «rođaka» crvenog luka kojeg prepoznajemo pod nazivom bijeli luk ili češnjak. Bijeli...