недеља, август 17, 2025
Naslovnica Blog Stranica 192

Kako prepoznati staro jaje? Uradite ovaj test i saznajte!

Kako prepoznati staro jaje – Svježa jaja ukusne su namirnice koje se savršeno slažu s mnogim jelima. Osim ako imate svoje koke koje vam svakodnevno „poklone“svježi obrok, vječna dilema s kojom se susrećemo je – da li je jaje koje smo kupili zaista svježe. Želite li biti sigurni u to da nije jaje staro napravite ovaj brzi test i saznajte odmah.

Jaje je vrijedna namirnica, samo je važno koliko je jedemo i kako je spremamo, i vrlo je korisno za zdravlje.

Jaja su izvanredan izvor nutrijenata. Jadno jaje (zavisno od veličine) osigurava između 4,5 – 6 g proteina, polovina te količine nalazi se u bjelancu. Bjelance se smatra idealnim izvorom proteina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Od ukupnih masti u jajetu, više od polovine otpada na nezasićene masne kiseline. Jaja su nadalje dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E.

Pročitajte: Čuvate kartonske kutije za jaja? Postoji odličan razlog da ih odmah pobacate

Kako prepoznati staro jaje

Test 1

U duboku staklenu posudu ili čašu natočite vode. Jaje nježno ubacite u čašu i posmatrajte šta se događa.

  • Svježe jaje u potpunosti će potonuti i „zalijepiti“ se za dno
  • Malo starije jaje će jednim djelom biti na dnu, a drugi će se podignuti prema površini
  • Jaja koja plutaju na površini vode rizična su za konzumaciju i zato ih radije ne koristite.

Test 2

Jaje uzmite u ruku i držite ga pored uha. Lagano ga protresite i slušajte zvuk koji dolazi iz unutrašnjosti jajeta.

  • Ako ne čujete nikakve zvukove jaje bi trebalo biti svježe i dobro za konzumaciju
  • Ako se iz jaja jasno čuje bućkanje, ono je najvjerovatnije staro i radije ga nemojte pripremati za jelo.

Pročitajte: Da li znate da se jaja NE PERU prije kuvanja – Evo zbog čega

Test 3

Pripremite jaje i veliki, bijeli tanjir. Uzmite jaje, nježno ga razbijte na tanjir i promotrite njegov izgled.

  • Ako žumance stoji čvrsto i uzdignuto, a bjelance ostane okupljeno oko njega jaje je svježe.
  • Ako je žumance čvrsto, ali se malo raširio i spljoštio, a bjelance prozirano i još uvijek nije potpuno razliveno po tanjiru jaje je starije, ali još uvijek dobro za konzumaciju.
  • Ako je žumance mekano, potpuno spljošteno ili se odmah razlilo, a bjelance vodenasto i potpuno razliveno po tanjiru jaje je najvjerovatnije staro i radije ga nemojte pripremati za jelo.

U koja jela se stavlja KURKUMA i koja je preporučena dnevna doza?

Kurkuma ima nevjerovatan spektar antioksidacijskih, antitumorskih, antimutagenih, antibiotskih, antiviralnih, antifungalnih, antidijabetičkih i antiupalnih svojstava. Radi se o izrazito zdravoj biljci koja je širom planete poznata više kao sastojak začina nego lijek. Priroda je i dalje izvor najboljih mogućih lijekova, a jedan od njih koji ima toliko pozitivnih učinaka na zdravlje da ih je teško nabrojati je kurkuma.

Ovaj sastavni dio poznatog curryja dolazi s Dalekog istoka, i sve se ljekovite moći pripisuju kurkuminu, osnovnoj komponenti ovog poznatog začina. Uz to što je prirodni baktericid i antiseptik, kurkumin ima fantastična antioksidacijska, antibiotska, antitumorska i antimutagena svojstva, pa je već odavno u upotrebi za prevenciju karcinoma.

Pročitajte: Zašto je kurkuma najzdraviji začin Bliskog istoka

Kurkuma i zdravlje

Kad se kurkuma kombinuje s karfiolom, snažno sprječava rak prostate, dojke i melanom, zaustavlja rast zloćudnih stanica i smanjuje rizik od leukemije u dječjoj dobi. Uz to odlično čisti jetru, sprječava i usporava napredovanje Alzheimerove bolesti uklanjanjem nataloženog plaka u mozgu.

Možda i najvažnije je njeno protivupalno djelovanje jer je jednako učinkovita kao i lijekovi, no bez ikakvih nuspojava, pa se može odlično koristiti za pomoć kod artritisa i reumatoidnog artritisa.

Istraživanja su pokazala da uspješno pomaže razgradnju masti, podstiče mršavljenje, usporava napredovanje multiple skleroze i učinkovito djeluje na psorijazu.

Studije su pokazale da kurkumin koji se nalazi u kurkumi, sprječava nastanak krvnih ugrušaka zbog svojih antikoagulantnih aktivnosti.

Kurkuma se takođe koristi za bolove u trbuhu i kod iritabilni crijeva. Jedna je studija potvrdila da kurkumin uklanja bol u predjelu želuca jednako dobro kao ibubrofen.

Dnevna doza kurkume

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odredila je 1.4 mg po kilogramu (0–3 mg / kg) tjelesne težine prihvatljiv je dnevni unos kurkume.

Kako sa svim, tako i sa kurkumom budite oprezni, koristite je u malim količinama, a ona se ne preporučuje trudnicama i osobama koje imaju kamenac u žuči.

Pročitajte: Kurkuma – Više od začina

U koja jela se stavlja kurkuma

Mi vam navodimo nekoliko primjera u koja jela se dodaje kurkuma, te promijenite boju i ukus svoga jela.

  • Za početak možete dodati prstohvat kurkume u omlet
  • Kurkumin blago ljutkasti ukus se fantastično slaže s karfiolom i korjenastim povrćem
  • Kada pripremate neki rižoto ili možda samu bijelu rižu kao prilog uz neko glavno jelo obavezn dodajte kurkumu
  • Da bi vas vaša omiljena supa još bolje ugrijala slobodno dodajte kurkumu
  • Napravite zlatno mlijeko koje se koristi protiv prehlade i gripe, a kako se priprema pročitajte u tekstu: Zlatno mlijeko – Dragulj alternativne medicine.

 

Kako se rasađuje hren?

Kako se rasađuje hren – Sigurno ste ovih dana u vašoj kuhinji koristili hren. Ova vrsta biljke tradicionalno se gaji za salate ili za različite vrste jela. Takođe, kod hrena se može upotrijebiti i list. Ipak, koji god dio hrena da koristite, trebalo bi da znate kako se ova kultura pravilno gaji.

Jesen je period kada u bašti možemo da imamo različite vrste povrća, kako one koje smo sijali u toku sezone, tako i trajnice. Riječ je o biljkama koje se u našim vrtovima nalaze tokom cijele godine. Jedna takva vrsta je hren.

„Hren je biljka koja formira izuzetno jak vretenast korijen, a može dostići čak i 40 centimetara u dubinu. Međutim, ukoliko hren izvadimo jednom ili dva puta godišnje, potrebno je biljku razmnožiti, ili stvoriti mogućnost da imamo više biljaka.“

Pročitajte: DOMAĆI JE NAJBOLJI: Ovako se pripema PRAVI HREN!

Vađenje hrena

„Kada izvadimo hren, trebalo bi da znamo da će on prije ili kasnije da nikne na istom mjestu. Ipak, ukoliko želimo da razmnožimo ovu biljku, potrebno je da korijen razdijelimo na nekoliko dijelova.“

„Za vađenje hrena neophodno je da imamo kvalitetan ašov, kako bismo korijen mogli da iskopamo u potpunosti. Kada izvadimo hren, dobijamo lijepo formiranu lisnu rozetu sa korijenom. Inače, hren se može upotrijebiti za presadnju samo zelenog dijela, ne i korijena. Korjenski dio ćemo koristiti u ishrani, ali lisnu rozetu nećemo baciti.“

Pročitajte: Savjeti za uspiješan uzgoj rena/hrena

Kako se rasađuje hren

Kada želimo da rasadimo hren, potrebno je da nožem uklonimo zeleni dio biljke. Lisna masa se skraćuje zbog štednje hrane, odnosno vitalnosti biljke. Hren čije smo listove skratili može se ponovo posaditi u vrtu. On će pustiti novo korijenje i tako nam osigurati dovoljnu količinu hrena za narednu godinu.

„Iz jedne biljke može se formirati jedan, ali i više hrenova. Ukoliko želimo veći broj sadnica, potrebno je da biljku podijelimo na nekoliko dijelova. Svaki od njih će formirati nov hren.“

„Hren zahtijeva kvalitetno, duboko i hranljivo zemljište. Zato se najčešće gaji na rubu bašte, na mjestu na kojem se formira kompostište, ali ovu biljku možemo gajiti i u većoj posudi. Vjerovali ili ne, hren se nekada gaji čak i kao dekorativna biljka.“

Čišćenje ribe u svega nekoliko minuta – Veoma brz i efikasan način

Čišćenje ribe – Ukoliko ne znate kako da pravilno, ali istovremeno brzo i efikasno očistite ribu, poslušajte savjete u videu u nastavku teksta.

On temeljno skida krljušt i potom nožem otvara ribu kako bi izvadio iznutricu. Napominje da je najvažnije lijepo izvaditi škrge koje u sebi zadržavaju mulj i pijesak. Ribu je potom potrebno temeljno oprati i spremna je za dalju pripremu.

Velik broj istraživanja pokazuje da su ljudi u čijoj prehrani riba i plodovi mora zauzimaju važno mjesto, dugovječniji. Riba je glavni predstavnik mediteranske ishrane koja ima brojne blagotvorne učinke na ljudsko zdravlje.

Pročitajte: Koja riba ima najmanje kostiju?

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, a u prvom redu čuvaju zdravlje srca i krvnih sudova.

Riba sadrži dvije posebno važne omega-3 masne kiseline – EPA i DHA koje dokazano doprinose normalnoj funkciji srca. Da bi se postigao blagotvoran učinak nužno je unijeti barem 250 mg EPA i DHA dnevno što se lako postiže redonim, umjerenim unosom ribe.

Mnogi pozitivni učinci konzumacije ribe prvenstveno se povezuju uz omega-3 masne kiseline, no osim toga riba je izvrstan izvor proteina. Istraživanja su pokazala kako proteini ribe sadrže bioaktivne peptidekoji imaju potencijalan preventivni učinak na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Važno je napomenuti kako je riba niskokaloričan izvor visokovrijednih proteina pa se preporuča osobama na redukcijskim dijetama te sportašima.

Uz proteine, riba obiluje vitaminima B skupine (B3, B6 i B12), te magnezijem, fosforom i kalijumom.

Posni soja čvarci /RECPET/

Kada bi vam neko rekao da postoje i posni čvarci, vjerovatno ne biste bili oduševljeni. Zapravo, riječ je o slanoj grickalici koja je vjerodostojna zamena za originalni delikates od mesa.

Sastojci:

  • 100 g soje u komadićima
  • 1 kašičica soli
  • 1 kašičica dimljene začinske paprike
  • 2 lovorova lista
  • voda
  • ulje za prženje

Priprema:

Sipajte vodu u šerpu, stavite dimljenu papriku, lovorov list i so. Kada smjesa proključa, dodajte sojine komadiće i kuvajte 10 minuta.

Posle tog vremena procijedite komadiće i ostavite nekoliko sati u cjediljci kako bi izašao sav višak tečnosti.

Pročitajte: Kako čuvati čvarke

Ulje zagrijte u tiganju i na srednjoj vatri pržite ocjeđene komadiće soje oko 20 minuta. Povremeno promiješajte i regulišite temperaturu, ali ne postoji velika bojazan da će izgoreti.

Pržene čvarke izvadite na ubrus kako bi se ocijedio eventualni višak ulja, dodajte još soli prema svom ukusu i uživajte.

Prijatno!

Dodajte jedan sastojak u tijesto i vaše pecivo će biti svježe danima: Jeftin je, a većina ga već ima u kuhinji

Napraviti najbolje tijesto nije složen proces, ali se mora poštovati, kako bi rezultat bio dobar.

Važno je da svi sastojci za tijesto imaju prije miješenja sobnu temperaturu, zato ih bar sat prije početka rada stavite na radnu dasku. Ako koristite suvi kvasac, odmah ga pomiješajte sa brašnom i svim ostalim dodacima za tijesto.

Sigurno da večina domaćica ima svoje cake kako da joj tijesto baš svaki put uspije, ali jedan trik omogućice da pecivo koje napravite bude svježe i po nekoliko dana. Nije važno da li mijesite kiflice, hljeb ili lepinje dovoljno je da samo dodate jedan sastojak.

Ukoliko skrob dodate u tijesto biće mekano danima

U pitanju je skrob koji pomaže kod svih vrsta tijesta. Ukoliko njega dodate u tijesto, ono će biti prozračnije, a pecivo ukusnije i svježije. Ono što je bitno da uradite je da pomiješate skrob sa brašnom, pa da tako dodate u tijesto, a ne da ga dodajete sa nekim drugim sastojcima.

Razmjera je sledeća – na 4 šolje brašna ide 1 kašika skroba. Nakon toga pripremajte ga po uobičajenom receptu i ostavljate ga da naraste kao i inače.

Feijoa – Dekorativno voćna vrsta koju treba posaditi

Feijoa se uzgaja kao dekorativno voćna vrste zbog neobičnih ljubičasto bijelih cvjetova koji su prisutni od maja do juna. Posebna vrijednost Feijoe su aromatični plodovi koji sadrže visoku količinu prirodnog joda što uravnotežuje rad štitne žlijezde i sprječava gušavost.

Feijoa je egzotična voćka koja polako, ali sigurno osvaja i naše prostore. Porijeklo vuče s područja Južne Amerike, a u Evropi se uzgaja uglavnom u mediteranskom području. Vrlo je popularna pa se često susreće u vrtovima, a ponekad se sadi i kao živa ograda. Nema posebnih zahtjeva prema tlu. U dolini Neretve nalazi se jedna od većih plantaža ove neobične voćne vrste u Evropi.

Iako je Feijoa suptropska biljka, dobro podnosi zimske temperature pa se bez problema može uzgajati na području Hercegovine. U zimskom periodu izdrži u kraćem razdoblju i do minus 10° C. Sporog je rasta. Ukoliko se sadi u vrtu dobro je sadnicu posaditi s južne strane, zaklonjenu od snažnih udara vjetra i niskih temperatura.

Pročitajte: Planinske breskve – Ljekovita voćka za koju vjerovatno niste ni čuli

Atraktivni listovi i cvjetovi

Ukoliko listove stisnemo ili zgnječimo imaju posebnu aromu. Cvjetovi su pravi melem za oči, imaju posebnu dekorativnu vrijednost, veliki su, razvijaju se u podnožju listova, pojedinačno, ponekad i po više zajedno, bijeli su do bijelo ljubičasti, u unutrašnjosti i odozgor crvenkasti s dugim crvenim prašnicima. Sadnica cvate od maja do juna i to do 40 dana, medonosna je biljka i vole je pčele. Latice cvijeta su predivne crveno-bijele boje, jestive su i imaju blago slatkasti, osvježavajući okus te se dodaju salatama.

Plod je inače aromatičan, mekan i sočan, nadasve egzotičan te elipsoidno-okruglastog oblika. Sazrijeva u jesen, ima zelenu voštanu kožu i mesnatu unutrašnjost. Ugodnog je mirisa te aromatičnog kiselo-slatkog ukusa koji podsjeća, nećete vjerovati, na kombinaciju guave, ananasa, kiwija, banane, šumske jagode i mente, neki čak kažu i kruške i avokada. Kožica im je tvrda, jedu se prerezivanjem na pola i vađenjem mesa kašikom.

Pročitajte: Nangka – Divovsko tropsko voće čiji ukus podsjeća na svinjetinu

Plodovi jako zdravi

Zdravstvene prednosti Feijoe su, između ostalog, promicanje zdrave funkcije crijeva zbog visokog nivoa vlakana, folne kiseline i vitamin B kompleksa. Feijoa je među vrlo alkalnim namirnicama, što je čini korisnim u uravnoteženju pH tijela.

Foto: Pixabay

U plodu su male sjemenke, koje ne smetaju kod jela, a posebnost plodova je da sadrže visoku količinu prirodnog joda i to više nego bilo koje drugo voće. Poznato je koliko je jod važan u prehrani jer uravnotežuje rad štitne žlijezde, sprječava gušavost, isto tako sadrži mnogo vitamina C i drugih elemenata, koji su potrebni za zdravu ishranu.

Plodovi postepeno dozrijevaju u oktobru i novembru te ne podnose temperature ispod nule zato ih je potrebno pravovremeno obrati te ih složiti u kutiju, gdje se postepeno omekšavaju, dobijaju slatkoću, a imaju osobinu da ne trule i drže se dosta dugo.

Kako sve možete koristiti leblebiju

Leblebija je mahunarka koja se kod nas ne koristi pretjerano često, a uglavnom je poznajemo kao glavni sastojak humusa. Mi vam danas donosimo nekoliko sjajnih pedloga kako možete koristiti leblebiju, a da nije humus.

Od ove namirnice možete napraviti savršen namaz za sendviče, posebo one sa tunjevniom sa kojom se savršeno slaže. Sameljite leblebiju u blenderu, dodajte malo majoneza sa manjim postotkom masnoće, malo kiselih krastavčića i limunovog soka, tunjevinu i namaz je gotov. Po želji možete doda ti i svježe mljeveni biber.

Pržena leblebija

Ovo su jednostavno savršene grickalice za filmske večeri u vašem domu, a sa pivom se savršeno dobro slažu. I što je najbolje zdravije su od kupovnih grickalica. Leblebiju iz konzerve procijedite, operite hladnom vodom i osušite ubrusima, nakon toga je raporedite u tepsiju, poprskajte maslinovim uljem i začinima po želji i pecite 20 minuta u rerni zagrejanoj na 200°C.

Pročitajte: Sva ljekovita svojstva LEBLEBIJE: U stanju je da za 24 sata očisti cijelo tijelo!

Supe i čorbice

Leblebija je mahunarka koju možete koristiti gotovo na isti način kako koristite pasulj ili grašak. U ovo zimsko vrijeme napravite divne čorbice i supe sa leblebijom koje će sigurno oduševiti vaše ukućane. Ne plašite se da eksperimentišete i dodajte razne indijske začine jer oni leblebiji daju zaista poseban ukus.

Omlet od brašna leblebije

Možete bez problema napraviti omlet i to bez upotrebe jaja, a sve što vam je potrebno jeste tofu i brašno od leblebije. Pomiješajte brašno sa tofuom i prelijte preko povrća koje ste zapržili u tavi.

Posne pljeskavice

Leblebija je sjajna osnova za posne pljeskavice i ćufte, jednostavno je samljite i dodajte začine po želji pa ih pržite baš kao i standardne pljeskavice.

Pročitajte: Tef – Najmanja žitarica na svijetu s najvećim nutritivnim vrijednostima

Pesto

Umjesto pinjola u klasični pesto sa bosiljkom možete staviti leblebiju, ostali sastojci neka budu isti ( bosiljak, bijeli luk, maslinovo ulje).

Slatka jela

Mljevenu leblebju možete koristiti i za nešto zdravije poslastice ako pazite na kalorije.

Šta su KNIP SADNICE i da li su dobar izbor za jesenju sadnju voća?

Knip sadnice predstavljaju dvogodišnje sadnice sa već formiranim rasporedom grana. Karakteriše ih veliki porast voćaka već u prvoj godini gajenja.

Pozna jesen ili rana zimska sadnja voćaka je najbolji izbor od čega zavisi uspjeh, pravilan rast i plodonošenje voćnih kultura. Novembar je mjesec najpogodniji za podizanje (sadnju) novih zasada voćaka. Jesenja sadnja je mnogo bolja od proljećne.

Proizvođači moraju imati na umu da se sve greške napravljene prilikom podizanja voćnjaka više nikada ne mogu popraviti, pri čemu izazivaju smanjenje produktivnosti i ekonomsku štetu u voćnjaku. Važno je da se ne sadi u smrznutu i previše vlažnu zemlju.

Kvalitet sadnog materijala je jedan od najvažnijih faktora uspješne voćarske proizvodnje. Ko štedi na sadnicama može izgubiti na prinosima. Od toga zavisi brzina stupanja zasada u period pune rodnosti i ostvarivanje visokih prinosa, pa i vraćanje uloženih sredstava.To su sadnice koje imaju dobro razvijen korjenov sistem i nadzemni dio sa određenim brojem prevremenih grančica. Postojanje prevremenih grančica sa određenim položajem i odgovarajućom razvijenošću, predstavlja osnovu za formiranje uzgojnih formi.

Razvijen korjenov sistem

Voćne sadnice moraju imati korjenov sistem sa najmanje pet osnovnih žila, a sadnice oraha najmanje tri osnovne žile. Dužina svake žile mora da iznosi najmanje 20cm. Dužina nadzemnog dijela sadnica jabuke, kruške, dunje, šljive, kajsije, trešnje i badema mora da iznosi najmanje 1m, breskve, višnje, kruške na dunji, jabuke na slabo bujnim podlogma i lijeske najmanje 70cm, a oraha 140cm. Prečnik sadnice neposredno iznad spojnog mjesta ne smije biti manji od 10mm, a presjek spojnog mjesta treba da bude zarastao najmanje 40%.

Pročitajte: Jednogodišnje ili dvogodišnje voćne sadnice? ŠTA IZABRATI PRILIKOM SADNJE?

Kod ovakvih sadnica moguće je plodonošenje već u prvoj godini nakon sadnje. Najčešće su to Knip i one su najbolji izbor. Te sadnice imaju dobro razvijen korjenov sistem i nadzemni dio sa 5 pa čak do 12 rodnih granica. Sa većim brojem prevremenih grana i snažnijim korjenovim sistemom predstavljaju kvalitetniji sadni materijal u odnosu na jednogodišnje bez prevremenih grana i okulante.

Često se na terenu dešava da dolazi do sušenja kompletnih novih zasada jer sadni material nije bio u redu, pa dolazi do presađivanja novih sadnica pri čemu su gubici višestruki. Da bi se ovakve greške izbjegle, veoma je važno provjeriti poreklo sadnica, rasadnika i zahtjevati prateću documentaciju o sortnoj i zdravstvenoj čistoti.

Potrebna dokumentacija prilikom kupovine sadnica

  • Sertifikat o proizvodnji sadnog materijala (fotokopija),
  • Uvjerenje o zdravstvenom stanju sadnog materijala (fotokopija),
  • Deklaracija (original) izdaje prozvođač odnosno prodavac,
  • Otpremnica (original) izdaje prozvođač odnosno prodavac, ,
  • Račun (original) izdaje prozvođač odnosno prodavac,
  • Uvjerenje o zdravstvenom stanju pošiljke bilja u unutrašnjem prometu (transportno uvjerenje) (original), izdaje fitosnitarni inspektor.

Ova dokumentacija je naročito bitna i prilikom konkurisanja za podsticajna sredstva za podizanje višegodišnjeg zasada voća.

Pročitajte: Zaštita mladih voćnjaka u zimu

Kako postupiti sa sadnicama

Sa sadnicama treba postupati krajnje oprezno, da se ne bi prilikom rukovanja mehanički oštetile, osušile, izmrzle ili pomešale sorte. Da ne bi došlo do svega ovoga, mora da se uradi sljedeće: sadnice od dobavljača uzimati (ako je tehnički izvodljivo) odmah nakon vađenja, izvršiti kontrolu stanja sadnica, prilikom utovara voditi računa da sadnice budu pravilno slagane u prevozno sredstvo da se mehanički ne oštete i da se do mjesta sađenja transportuju što je moguće brže.

Veće količine sadnica transportuju se hladnjačama ili kamionima sa ciradom. Sadnice ne treba transportovati po mrazu. Ako su sadnice duže vrijeme transportovane onda njihov korijen prije sadnje treba potopiti u čistu vodu i u njoj držati 12-14 sati, kako bi se iste osvježile.

Ako se iz bilo kog razloga desi da se sadnice ne posade odmah poslije preuzimanja, onda ih treba dobro utrapiti i obezbijediti od isušivanja, izrmrzavanja, glodara, stoke i neželjenih posjetilaca.

Novembar je mjesec najpogodniji za podizanje (sadnju) novih zasada voćaka.

Autor: Milena Zafirović Stojanović, PSSS

Ehmeja – Biljka prekrasnog cvijeta, veoma jednostavna za uzgoj

Ehmeja (​lat. Aechmea fasciata) pripada porodici bromelijaceja, u familiji je epifita, koji žive na stablima ili granama drveća u tropskim šumama. Ima karakterističan oblik listova složenih u rozetu, zelene boje, koji su mjestimično prekriveni krečnobijelim naslagama. U sredini je krupna cvast koja se u odnosu na vrstu ehmeje razlikuje po boji i gustini rozete. Uglavnom je blijedoružičaste boje.

Ehmeja (Aechmea fasciata) ima svojstva da svaka rozeta cvjeta samo jednom, razvijajući postupno male cvjetove koji dugo traju. Uvenuli cvjetni klas se mora obavezno odsjeći. Kad rozeta uvene, istovremeno niču dvije ili tri nove rozete koje je zamjenjuju. Mlade rozete se mogu pojedinačno posaditi, ali može i godina da prođe dok one ne procvjetaju.

Kod odabira biljke vodite računa da rozeta nije trula pri dnu i na cvjetnoj stabljici.
Preporučljivo je uzeti biljku sa mladim cvetnim klasom. Ehmeja u kućnim uslovima izraste do 60 cm u visinu, dok joj listovi ne predu 30 cm. Živi 2 do 3 godine, što zavisi kad je procvjetala, jer se posle cvjetanja postepeno suši.

Pročitajte: Dekorativna i jednostavna za održavanje: Ovo cvijeće se sadi u jesen

Njega ehmeje

Sasvim joj odgovara sobna temperatura i to od 12 do 28°C. Potrebna joj je vlaga,
tako da je treba zalivati dva puta nedjeljno i to u sredinu rozete mlakom vodom.
Ako se voda zadržava u rozeti, treba je mijenjati svake dvije-tri nedjelje. Nije
naročito zahtjevna što se tiče vlažnosti vazduha, ne treba joj čistiti lišće, niti
koristiti sredstva za sjaj lišća.

Presadivanje

Mlade rozete koje su odvojene od matične biljke i posađene zasebno, još jednom
presađujemo u proljeće, prije cvjetanja. Odgovara joj kompost bez krečnjaka.
Pažljivo izvadimo biljku sa zemljom iz saksije, odstranimo sa korijena staru zemlju
i ponovo biljku stavljamo u saksiju dopunjujući je novom zemljom. Biljku staviti
u zasjenčeno mjesto i ne zalivati je dva dana.

Pročitajte: Palma sreće – Raskošna zelena ljepotica idealna za svaki dom

Razmnožavanje

Razmnožavanje ehmeje iz sjemena je dosta komplikovano i uglavnom ga primjenjuju
odgajivači. Sjeme se posije u spremljen supstrat od dva dijela treseta i jednog dijela
pijeska u kutiji za razmnožavanje, stavlja se u osjenčeno mjesto, na temperaturi od
oko 23-25°C. Kad rasad dovoljno poraste, sadi se u saksije. Cvjeta posle 4-5 godina.

Lakši način razmnožavanja je sadnja mladih rozeta koje nastaju kad se stara osuši. Tek kad stari listovi potpuno smežuraju, odijelimo mlade biljke, pa ih posadimo.

Dodatni savjeti za njegu ehmeje

Nabrani listovi nam ukazuju da je suviše toplo i suvo. Treba da zalijemo zemlju i središnju rozetu (ako je suva).

Cvjetni klas i stabljika se suše, znači da je ehmeji suviše hladno. Treba da je premjestimo na toplije. Izuzev ako nije kraj cvjetanja pa se biljka prirodno suši.

Ako rozeta ili cvjetna stabljika trune – znači da je suviše vode u zemlji ili rozeti. Isprazniti rozetu i ostaviti da se zemlja osuši, premjestiti biljku na toplije mjesto.