Naslovnica Blog Stranica 961

Biljka besmrtnosti i ljepote koja nakon branja ne uvene /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Biljka besmrtnosti i ljepote koja nakon branja ne uvene /VIDEO/

Smilje, ili na latinskom Helichrysum arenarium, višegodišnja je biljka jarkožutih cvjetova i sivkasto-zelene stabljike. Listovi su duguljasti i dlakavi, a biljka može narasti i do 60 cm. Cvjeta u junu i julu, a uzgaja se na mediteranskom području, na pjeskovitim i kamenitim mjestima.

Smilje izuzetno dobro podnosi kako visoke temperature i sušu, tako i zimu. Voli sunce, pa tako i njegov naziv Helichrysum dolazi od grčke reči helios što predstavlja Sunce, odnosno Boga sunca i chrysos što znači zlato.

Smilje mnogi povezuju sa besmrtnošću. Cvjet ove biljke nakon branja ne vene, ne menja boju i dugo zadržava miris.

PROČITAJTE:

Debela koka: Protiv čira na želucu, kožnih oboljenja i sportskih povrijeda

BIJELA RADA: Ljekovita biljka naših livada

Virak – moćna biljka koja pomaže ženama

Vitamin K od kojeg zavisi život

Agrosavjet
-
0
Vitamin K od kojeg zavisi život

Vitamin K nije toliko „razvikan“ poput, na primjer, vitamina C, ali zato nije manje važan – naprotiv! Od njega doslovno zavisi život jer u slučaju povreda, omogućava normalno zgrušavanje krvi.

Poznat je kao koagulacijski vitamin pa je zato i nazvan vitaminom K.

Kada pomislite na vitamine, najčešće se nametnu vitamini C, D, E i A. Ali, procjenjuje se da 99 od 100 ljudi može imati nedostatak vitamina K. Sve više dokaza upućuje na vitalnu ulogu koju vitamin K igra u podsticanju imunološkog sistema, tako da definitivno nije vitamin koji treba previdjeti. Vitaminom K posebno su bogati kelj, blitva, raštika, prokulica, brokula, zelena salata, kupus, karfiol, mahune i grašak. U znatnim količinama sadrže ga i soja, šparoge, paradajz, celer i mrkva.

Dobar izvor vitamina K je mlijeko, odnosno mliječni proizvodi, a ima ga i u jajima (posebno žumancetu) te u mesu.

ŠTA JE VITAMIN K?

Vitamin K je dio grupe vitamina koji se prvenstveno koriste za liječenje rana i izbjegavanje zgrušavanja krvi. Glavne komponente vitamina K su K1 i K2, koje su korisne na prilično različite načine.

K1 se može naći u vašoj omiljenoj salati, prvenstveno u kelju i špinatu, te u vitaminskim uljima i žitaricama.

K2 nalazi se u fermentisanoj hrani i proizvodima životinjskog porijekla, a prirodno ga proizvode i bakterije u našim crijevima.

Izreka kaže: srećna crijeva, srećna koža.

ŠTA RADI VITAMIN K?

Glavna funkcija vitamina K je aktiviranje proteina u tijelu koji su vitalni za izbjegavanje zgrušavanja krvi, zaštitu srca i osiguravanje optimalnog zdravlja kostiju.

Vaše tijelo će primarno poslati K1 direktno u jetru, jer je to organ koji apsorbuje vitamine koje unosite, što ga čini važnim ako bolujete od bolesti jetre jer smanjuje zgrušavanje krvi.

A nedavna studija pokazala je da K2 može pomoći u smanjenju rizika od preloma kostiju.

K1 i K2 pomažu u smanjenju taloženja kalcijuma u arterijama, što može uzrokovati bolesti srca.

KAKO RADI VITAMIN K?

Vitamin K se otapa u masnoj hrani i ulju, što znači da se može pohraniti u masno tkivo tijela. Zatim aktivirati bjelančevine u tijelu i biva raspodijeljen tamo gdje tijelo smatra prikladnim. Zato je ključni igrač u vašem režimu vitamina.

POGODNOSTI VITAMINA K ZA VAŠU KOŽU

Vitamin K pomaže u procesu zacjeljivanja vaše kože, smanjuje upalu, crvenilo i oticanje, te može pogodovati kožnim bolestima kao što je ekcem. Savršen je izbor za osobe sa suvom kožom jer je štiti i hidratizira.

Izvor: Nezavisne Novine

Limun u saksiji – Savjeti za uspješno gajenje

Agrosavjet
-
0
Limun u saksiji – Savjeti za uspješno gajenje

Limun u saksiji traži dosta svjetlosti  pa zato birajte mjesto u sobi koje gleda na jug ili jugoistok. Ako baš imate problem sa svjetlošću u stanu, možete iskoristiti fluorescentnu svijetiljku od 40 vati. Nemojte se bojiti da će limun negativno utjecati na vazduh u kući, naprotiv, limun je biljka koja dezinfikuje sredinu u kojoj raste

Zalivanje kućnog limuna

Ako je Vaš limun smješten u relativno tamnoj prostoriji, zalivajte ga na dvije nedelje. Ako ga držite u toloj i svjetloj prostoriji, zalivanje je neophodno svake nedelje. Pošto drvo limuna ne podnosi suv vazduh, obavezno mu prskajte lišće više puta sedmično.

Inače, zalivanje limuna treba da bude umjereno, kada je u pitanju količina vode. Zimi zalivajte vaš limun na desetak dana, a ljeti svakog dana, naravno, uz prskanje listova. Najoptimalnije je zalivanje kišnicom i mekom vodom. Nikako ne koristite hladnu, već mlaku vodu, inače će listovi početi polako da opadaju.

Limun tokom ljeta

Ljeto bi limun trebalo da provede na balkonu, u bašti ili na terasi. Stavite ga na sunčano mjesto, ali ga obavezno unesite u kuću pre prvih jutarnjih mrazeva.

U slučaju da nemate terasu ni vrt, limun može i ljeti ostati u kući, ali uz redovno provjetravanje prostorije u kojoj ga držite u zalivanje na oko 5 dana.

Limun tokom zime

Mrazevi oštećuju stablo drveta limuna pa nikako ne treba dozvoliti da bude na velikim hladnoćama. Stavite ga u predsoblje, ali nikako u podrum. Optimalni uslovi tokom zime za kućni limun podrazumjevaju temperaturu od 7 do 13 stepeni i dosta svjetlosti. Minimalno ga zalivajte, tek da se zemlja ne bi osušila.

Ako tokom zime pretjerate sa zalivanjem, biljka može da istruli i ugine.

Inače, limun zimi neće rasti u visinu, neće listati već je u posebnoj fazi odmaranja. Jedino će cvijetati ako ga držite u toploj prostoriji, ali ni tada neće da zametne plodove.

Saksija sa limunom bi trebalo da se stavi na podmetač sa šljunkom. Šljunak u posudama ili podmetačima će omogućiti drenažu i sprečiti gubitak vlage.

Prihrana limuna

Tokom perioda vegetacije, neophodno je prihranjivanje biljke dva puta sedmično. Djubrite ga gnojivom za citrusne biljke u poznu zimu i početkom proljeća.

Menjanje zemlje

Zemlja za limun mora se promijeniti na dvije godine. Izvucite biljku limuna sa sve korenom iz saksije, zatim napunite saksiju novom zemljom do polovine visine saksije, sabijte je  i umetnite korijen koji ćete zatrpati zemljom do visine od oko 10 cm stabla. Nakon toga, važno je da se limun dobro zalije.

Razmnožavanje limuna

Najlakše je razmnožavanje limuna putem sjemena, ali ako želite kvalitetne plodove, potrebno je kalemljenje nakon godinu dana, na okce.  Možda je bolje, da nabavite kalemljeni  limun koji već ima zelene i zrele plodove i po koji cvijetić.

Razmnožavanje reznicama je takodje dobar način. Izaberite kvalitetnu reznicu, ubodite je u treset, stavite na svjetlo mesti i pokrijte najlonom koji ćete otkrivati svakog dana u trajanju od oko 5 minuta. Nakon otprilike 6 sedmica, limun će početi da raste i tada se najlon skida.

Orezivanje i presadjivanje limuna

Na tri do četiri godine, limun koji je mlad, treba da se presadi, a krošnja da se oreže. Takodje, iskoristitie presadjivanje da promenite zemlju tako što ćete koristiti mješavinu treseta, komposta i malo pijeska. Na dno posude stavite malo šljunka ili keramičkih komadića.

Vrlo velika, starija limunova stabla, se više ne presadjuju, već je potrebno samo menjanje zemlje i to površinskog sloja.

Redovno orezivanje svake godine doprinjeće da se krošnja lepo formira, posebno ako je limun još mlad.

Bolesti limuna

Poznato je da je limun osetljiv na lisnate, štitaste i vunaste vaši. Čim se pojave ove štetočine, odmah stavite vaše drvo limuna pod tuš, a onda nanesite insekticid koji će Vam preporučiti u poljoprivrednoj apoteci. Nemojte da čekate sa lječenjem jer će ono biti manje uspješno kada listovi počnu da se kovrdžaju.

Ako poštujete sve navedene smjernice, limun će Vam cvijetati i davati plodove svake godine. Pravilna njega koju ćete mu pružiti, omogućiće da drvo limuna živi i do 20 godina.

PROČITAJTE:

 

Rasađivanje kasnog kupusa i njega usjeva

Agrosavjet
-
0
Rasađivanje kasnog kupusa i njega usjeva

Kasni kupus se rasađuje kada rasad ima pet-šest dobro razvijenih pravih listova.

Pred rasađivanje i čupanje, rasad treba dobro zaliti dan ranije, jer se biljke dobro obezbeđene vodom brzo oporavljaju i ukorenjavaju. Prilikom vađenja, rasad ne treba direktno čupati, nego prethodno potkopati i podignuti lopatom. Pijre rasađivanja rasad treba probirati. Odbacuju se biljke sa oštećenim tjemenim pupoljkom — buduća glavica, kao i slabe i bolesne biljke.

Odabran rasad treba slagati u gajbe u koje je prethodno stavljena slama i dobro zalivena. Ovakvim postupkom sačuva se veći dio žilica korjenovog sistema, što je uslov za bolje primanje. Kada se gajbe napune rasadom, dobro se zatvori slamom sa strane i odlaže u šupe ili zasjenčeno mjesto do sadnje. Nije dobro istovremeno čupati, pa rasađivati kupus. Najbolje je rasad dan ranije načupati, a drugi dan rasađivati, čime se postiže veći efekat u primanju. U jednoj gajbi u zavisnosti od razvijenosti stane 600–800 struka rasada.

Pročitajte: Njega usjeva kupusa – Prihranjivanje, okopavanje, zalivanje

Biljke se sade dublje nego u leji, odnosno sve do kotiledona. Zemlja oko žila korjena treba da se dobro sabije, da ne bude vazduha oko njega, jer može doći do propadanja biljaka, a rasađuju se na rastojanju u redu 50–60 i 60–70 cm između redova. Međuredno rastojanje zavisi i od međurednog kultivatora kojim proizvođači raspolažu. Rasađivanjem na sklop 70×50 cm dobijamo 28.600 biljaka po hektaru.

Optimalni rokovi za sadnju kasnih kupusa su od 20. juna do 20. jula. Uglavnom je najbolje saditi u prvoj ili drugoj dekadi jula. Posle 20. jula rasađivanje je kritično, pošto je ograničavajući faktor u proizvodnji kasnog kupusa dnevna temperatura tokom oktobra i novembra. Više autora je konstatovalo da jedan ljetnji dan vredi za postrne usjeve više od 10 jesenjih dana.

Dan-dva poslije rasađivanja počinje obnavljanje korjenovog sistema što najčešće traje oko 15 dana. U ovo vrijeme treba i popuniti prazna mjesta na parceli, nastala usljed propadanja rasada ili njegovog oštećenja.

Zalivanje rasađenih biljaka vrši se odmah nakon rasađivanja. U ovom periodu ne treba se osloniti na pojavu prirodne kiše, čime se često gubi izvjestan broj dana u razvoju koji se kasnije ne mogu nadoknaditi. Bolje je izvršiti prvo zalivanje prije rasađivanja, jer ovo zalivanje ne isključuje ponovno zalivanje poslije rasađivanja. Drugo vegetaciono zalivanje vrši se posije 3 do 5 dana. Dobro obezbeđene biljke vodom brzo se oporavljaju i ukorjenjavaju.

Kasni kupus se u toku vegetacije zaliva 10–12 puta, u vremenskom intervalu 8–15 dana između dva zalivanja sa po 30–40 mm/m2 vode. Orijentaciona količina vode za zalivanje kasnog kupusa je od 350–420 mm/m2 tokom vegetacije. Kritičan period za zalivanje je rasađivanje, obrazovanje asimilacione površine — lišća, i zavijanje glavica. Donja granica optimalne vlažnosti za kasni kupus do početka formiranja glavica iznosi 80% PVK, a od formiranja glavica oko 70% PVK.

Optimalne temperature za rast kasnog kupusa su 15–18oC. Međutim, u ljetnjem periodu dnevne temperature prelaze čak 30oC. Ukoliko su visoke dnevne temperature sa slabijim zalivanjem, ili još gore bez vode, formiraju se sitnije biljke sa puno listova rozete i dužim kočanom. Ako su dnevne temperature visoke, a kupusu dajemo puno vode (što se češće javlja u proizvodnji), formiraju se velike biljke, sa puno listova rozete i sa rastresitom glavicom (češći problem). Da bi se ovo izbeglo, kupus se zaliva jednom u deset dana, sa ne više od 35 mm/m2. Ako su dnevne temperature iznad 30–35 oC, rast kupusa se usporava ili čak zaustavlja.

Pročitajte: Kasni kupus – Proizvodnja rasada

Da bi se spriječila pojava korova i pokorice u toku vegetacije, zemljište treba okopavati i međuredno kultivirati dok biljke ne zatvore redove. Ove mjere njege se obično izvode dva dana poslije svakog zalivanja. Kultiviranje kupusa ima za cilj aeraciju površinskog sloja zemljišta, održavanje vlage i mehaničkog uništavanja korova. Ova mjera njege se obavlja u toku vegetacije sve dok biljke ne sklope redove, a prva se obavlja dvije nedelje nakon rasađivanja. Poslije svakog navodnjavanja ili poslije svake jake kiše treba izvršiti međurednu kultivaciju, da ne bi došlo do obrazovanja jake pokorice. Međuredna obrada treba da bude u površinskom sloju, a ne dublja, da se korjen kupusa, koji više ide u širinu nego u dubinu, ne bi oštetio.

Dubina prva dva kultiviranja iznosi 3–5 cm, ostala kultiviranja treba obavljati na dubinu od 5–7 cm. Pored kultiviranja, kupus izuzetno dobro reaguje i na okopavanje. Ova mera njege je značajna da uništi korov u redu i da razrahali zemljište u zoni korjenovog vrata. U toku vegetacije treba obaviti 2–3 okopavanja na dubinu, takođe 5–7 cm. Prvo okopavanje treba obaviti uporedno sa prvim kultiviranjem.

Izvor: Institut za ratarstvo i povrtarstvo

Kajsije za zdravo srce, lijepu kožu, zube i kosti

Agrosavjet
-
0
Kajsije za zdravo srce, lijepu kožu, zube i kosti

Kajsije podstiču odbrambenu snagu organizma od infekcija. Ako se jedu prije obroka, dobro utiču na varenje. Zbog visokog sadržaja gvožđa preporučuju se anemičnim osobama.

Osim beta karotena, odličan su izvor vitamina „A“, „C“ i „E“. Sadrže flavonoide, koji štite od bolesti poput dijabetesa i srčanih oboljenja i dokazano neutralizuju slobodne radikale i štite od hroničnih oboljenja.

Zahvaljujući antioksidansima i vitaminu „C“, ovo voće je odlično i za kožu. Štite je od štetnih spoljnih uticaja i UV zraka koji izazivaju trajna oštećenja.

Vitamin „C“ pomaže u obnavljaju kože i izgradnji kolagena, a beta-karoten štiti od opekotina izazvanih sunčevim zracima.

Osim što su odličnog ukusa, kajsije su pune vitamina i minerala koji pomažu pravilnom funkcionisanju organizma.

Samo neki od razloga zašto bi ovo voće trebalo uvrstiti u svakodnevnu ishranu jer pomažu u očuvanju zdrave probave i zdravlja očiju, sprječavaju rizik od srčanih oboljenja, a koži pomažu da ostane lijepa.

Kajsije su bogate vodom pa zbog toga pomažu u održavanju zdravog krvnog pritiska, telesne temperature, zdravlja zglobova i pravilnog rada srca.

Izvor: RTS

Šareni kukuruz – Nastao kao hibrid više sorti!

Agrosavjet
-
0
Šareni kukuruz – Nastao kao hibrid više sorti!

Staklenozrni kukuruz je veoma stara sorta Čiroki Indijanaca. Ovaj kukuruz izgleda kao da je napravljen od stakla i kristala. Svako zrno je drugačije i podsjeća na mali dragulj.

Klipovi ovog kukuruza izgledaju kao da je neko umjesto zrna postavio staklene perle. Ipak, kukuruz nije obojen niti napravljen od stakla.

To je pravi, jestivi kukuruz, nastao kao hibrid više sorti, i dobar je za zdravlje. Jestiv je u svim bojama i istog je ukusa kao onaj standardne boje.

 

„Staklene perle” nisu proizvod genetske modifikacije, ni industrijskog genetskog inženjeringa, već je djelo entuzijaste i zaljubljenika u poljoprivredu što dokazuje da nijedna nauka ne može da zamijeni znanje stečeno iskustvom i principe tradicionalne selekcije.

Šta je GMO, a šta HIBRID ?

Sjeme se može kupiti po cijeni od osam dolara po pakovanju, ali je do njega teško doći, jer se godišnje zalihe veoma brzo rasprodaju.

Ovaj poseban kukuruz je nastao u Oklahomi, u njivama farmera Karla Barnsa. Slijedeći svoje korijene potomak Čiroki indijanaca je počeo da sadi starije vrste kukuruza, kakve su i oni sadili.

On je izolovao sjemena Indijanaca još iz 1800. godine, kada su prešli u današnju Oklahomu. Opčinjen raznim bojama farmer Greg Šoen se pridružio Barnsu i počeli su da ukrštaju sorte. Tako su nastale nove šarene i svjetlucave vrste.

Na kraju ovog videa možete da vidite ime konpanije koja prodaje sjeme ovog kukuruza, pa ako ste zainteresovani da nabavite ovaj kukuruz, pozovite ih.

PROČITAJTE:

Julski radovi u pčelinjaku

Agrosavjet
-
0
Julski radovi u pčelinjaku

Najvažniji posao u pčelinjaku u mjesecu julu jeste da se sve stare i neproduktivne matice zamijene mladim, oplođenim maticama koje će u narednim mjesecima, avgustu i septembru, obezbijediti da pčelinje društvo proizvede dovoljan broj pčela radilica, ukoliko to nije urađeno u mjesecu junu.

Glavni radovi na pčelinjaku u julu su sledeći:

  • Ceđenje meda;
  • Njega rojeva i osnovnih društava iz kojih su rojevi izrojeni;
  • Proizvodnja i zamjena matica, ukoliko to nije urađeno u mjesecu junu;
  • Krajem jula, tretiranje pčela protiv varoe;
  • Održavanje pojila na pčelinjaku;
  • Zaštita društava od toplote;
  • Borba protiv stršljena, osica i grabeži.

Grabež

Grabež na pčelinjaku je veoma opasna pojava koja za veoma kratko vrijeme može izazvati pomor velikog broja pčelinjih društava. Najveća opasnost od grabeži prijeti krajem ljeta i početkom jeseni, u bespašnom periodu, a najčešći uzrok nastanka ove veoma opasne pojave je neopreznost pčelara. Najefikasnija mjera borbe protiv grabeži je odgovarajuća preventiva.

Borba protiv osica i stršljena.

Sa pojavom velikih vrućina povećava se i broj osica i stršljena koje napadaju košnice, i mogu da naprave ogromne štete pčelinjim zajednicama. Osice su veoma štetne jer pored toga što se hrane medom, one kupe larve iz legla pčela i koriste ih za ishranu svojih mladih.

Postoji više načina borbe protiv osica i stršljena kao što je prelivanje osinjaka vrelom vodom ili petrolejom, upotreba raznih sprejeva, ali jedan od najefikasnijih načina uništavanja osinjaka kao i gnijezda stršljena jeste upotreba flaša od pola litre, tegle, flašice od soka i sl. koje se pune sokom, sirupom, melasom ili pivom i stave blizu košnica.

Med i ne prevreli sok se ne koriste, jer bi došlo do utapanja pčela. Postavljene posude treba svakodnevno kontrolisati i iz njih izbacivati potopljene insekte. Ova mjera može biti korisna ne samo za zaštitu pčelinjih društava, već i za zaštitu voća i grožđa.

Zaštita pčelinjih društava od toplote

Ljetnje žege pčelinjim zajednicama otežavaju život i rad, ukoliko je njihov stan- košnica neprilagođena normalnim uslovima života. Da bi održala optimalnu temperaturu gnijezda sa što manje utroška energije pčelinje zajednice, u savremenim košnicama, bitnog uticaja ima pčelar. Stoga se moraju preduzeti određene mjere zaštite pčela.

Dobra ventilacija, dovoljna količina vode i šareni hlad ispod krošnji drveća spriječiće nestanak matica i doprineće očuvanju pčelinjih zajednica.

PROČITAJTE:

Pčele i njihova potreba za vodom

DA LI PČELE SPAVAJU?

Svi znamo da su PČELE najkorisnija stvorenja, a znate li kakva je njihova ANATOMIJA

Jedite ovu biljku i riješite se cigareta i šećera zauvijek

Agrosavjet
-
0
Jedite ovu biljku i riješite se cigareta i šećera zauvijek

Svako zna da je pušenje loše po zdravlje i da je vrlo teško ostaviti ga. Nikotin je veoma opasan i zarazan, čineći da žudite za njim sve više. Ako želite da ostavite pušenje, ovaj prirodan lijek je najbolji za vas.

Nedavna istraživanja koja su sprovedena u Njemačkoj, pokazala su da ova biljka pomaže da ostavite nikotin i alkohol i uspješno suzbija ponovnu želju za tim. Ona blokira signale u vašem mozgu koji vam šalju želju za nikotinom. Ako želite da ostavite pušenje, dovoljno je da konzumirate vrlo malu količinu.

Stevija pripada redu hrizantema i potiče iz Paragvaja. Često je prije toga korišćena kao zaslađivač, dok nije otkriveno medicinsko dejstvo. Možete je naći u vidu tečnosti ili praška i zdravo je koristiti je u ishrani.

Stevija se takođe preporučuje za sve one koji žele da smršaju i unormale krvni pritisak. Dobro je i za dijabetičare. Možete je koristiti kao masku za lice kako biste zategli kožu i učinili je mekanom. Dobra je protiv akni i kao preparat protiv starenja

Ono što je najbolje od svega je to što možete potpuno sami da je uzgajate. Stevija raste tokom cijele godine, ali ne može da cvijeta na hladnim temperaturama. Međutim, korijenje ostaje čitavo i raste ponovo u proljeće. Zasadite je u saksiju od 30 cm i koristite kvalitetno zemljište. Neka bude pod direktnim uticajem sunčevih zrakova i zalivajte je redovno da se ne osuši.

Potrudite se da ima dovoljno prostora oko sebe. Raste oko 40cm u visinu u zavisnosti od sezone. Najbolje da sačekate da prođe zima i nakon toga je zasadite. Ljeti je redovno zalivajte.

Stevija cvjeta u jesen, zato možete da uklonite male bijele cvijetove kako bi izrasli novi. U ovo vrijeme biljka raste i nisu svi listovi zdravi.

Osušite listove i moći ćete da ih koristite dosta dugo. Isijecite dršku i ostavite samo listove. Poredajte ih na neku laganu tkaninu i osušite ih van sunčevog domašaja.

Lišće će se osušiti za jedan dan. Pokupite ih i stavite u posudu. Zatim ih isitnite u prah rukom ili mašinom za mljevenje.

Vodit računa i o tome da ovoj biljci ne odgovara vlažno zemljište, kako ne bi korijen istrunuo. Ako počne da vene, onda je korijenje trulo. Ponekad i insekti mogu biti problem. (haber.ba)

Prijedorski malinari nezadovoljni prinosom

Agrosavjet
-
0
Prijedorski malinari nezadovoljni prinosom

Potkozarski uzgajivači malina nisu zadovoljni ovogodišnjim prinosom – zbog vremenskih nepogoda rod maline je slab, a plod sitan.

Dodatni problemi su plasman proizvoda i niska otkupna cena.

– Veliki deo voćara iz Prijedora, a i šire, uništava velike zasade, gde je veliki novac uložen, a zbog nemogućnosti plasmana i jako niskih cena koje se trenutno kreću na tržištu. Prošle godine smo prodali velike količine. Nažalost, nismo uspeli ni berače platiti s tom cenom koju su nam platili – rekao je Nazif Pađan, proizvođač malina iz Prijedora, i dodao:

– Ako Vlada ne bude nešto pomogla s podsticajima, i nas malo što je ostalo moraćemo uništiti svoje zasade.

Izvor: RTRS

Sami sebi beru jeftinije plodove

Agrosavjet
-
0
Sami sebi beru jeftinije plodove

BANJALUKA, PRIJEDOR – Nedostatak radne snage za berbu u voćnjacima i ove godine brine voćare u RS, a za pojedine kao jedno od rješenja se nameće da svoje proizvode ponude građanima, koji bi sebi ubrali određenu količinu voća te ga platili povoljnije.

Ovaj mehanizam koji bi riješio problem radne snage, kako kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, već odavno postoji u zapadnoevropskim zemljama.

„Imaćemo ove godine problema sa radnom snagom, jer je veliki broj mladih, upravo onih koji su radili u poljoprivredi na dnevnicu, napustio zemlju i otišao u druge države za boljim poslovima“, rekao je Dojčinović.

Kaže da će najveći problem imati od polovine avgusta, kada će biti potreban ogroman broj radnika za berbu kruške i jabuke.

„Tu će trebati na hiljade radnika. Prva berba kreće od 15. avgusta i nadovezuju se berbe jedna na drugu, te se ne prekidaju do 15. novembra“, kaže prvi voćar Republike Srpske.

Dojčinović kaže da će morati naći rješenje za to, ali opcija da migranti vrše berbu se ne planira, jer ih voćari ne smiju uvesti u voćnjake zato što se radi o ljudima za koje je pitanje da li su ikada vidjeli sadnicu, a kamoli da ih beru.

Dodao je da je jedan voćar u Prijedoru iz svojih razloga skoro dao mogućnosti građanima da beru sami jagode po cijeni od 1,5 KM, te da je to opcija koja bi u budućnosti mogla na neki način smanjiti problem sa radnom snagom.

„Međutim, naš narod to nije naučio. U Njemačkoj je već to zaživjelo, njima ne trebaju više ni radnici ni bilo ko, uglavnom građani su kod njih dostigli taj nivo kulture da sami sebi uberu izvažu i za to ostave novac“, pojasnio je Dojčinović.

Napomenuo je da bi to bilo moguće u voćnjacima koji su u blizini većih gradova, jer teško da bi neko putovao kilometrima da ubere nekoliko kilograma jabuka.

Dalibor Jović, vlasnik plantaže „Jović“ kod Prijedora, kaže da je skoro dao jagode da građani sebi beru po cijeni od 1,5 KM iz razloga što je bila niska otkupna cijena, ali da bi to svakako mogao biti način ostalim voćarima da nadomjeste nedostatak radne snage.

„Već dvije godine uzmemo manji broj ljudi da rade i kada vidimo da se određena količina robe ne može ubrati, onda pozovemo građane da dođu obrati. Zadnje tri-četiri berbe ljudi poberu sebi sami ako nisu u finansijskoj mogućnosti da to i plate, te je tako u jednom danu sve bilo pobrano“, kaže Jović.

On je rekao da, iako je u zapadnim zemljama to zaživjelo, naši građani još nemaju tu kulturu, ali da bi svakako moglo biti jedno od rješenja za nedostatak radne snage kako voće ne bi propadalo i kako bi svi bili zadovoljni.

Darko Milošević, voćar iz Ugljevika i predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS, kaže da će ove godine biti manjak radnika, jer su mladi ljudi otišli u inostranstvo, a stariji nemaju snage, jer je vrućina pa su teški uslovi rada.

„Mi planiramo berbu šljive, koja će krenuti polovinom sljedeće sedmice, završena je berba trešnje ko je imao šta da ubere. Varijanta da ljudi sami sebi beru šljivu kod pojedinih voćara bi mogla se desiti ako se radi o šljivi koja će završiti u rakiji. Međutim, ako se bere za izvoz, onda je to već teže“, kaže Milošević.

Dodaje da nije zahvalno da dođe neko da bere voće ko će polomiti grane i da se to najčešće radi u godinama kada voće prerodi, te dodaje da to ne bi bilo opravdano ako bi voćari dali prenisku cijenu koja ne bi opravdala proizvodnju. On kaže da rješenje za nedotatak radne snage vidi u mašinskoj berbi.

Izvor: Nezavisne Novine

1...960961962...1.013Stranica 961 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia