Četvrtak, 13 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoRasađivanje kasnog kupusa i njega usjeva

Rasađivanje kasnog kupusa i njega usjeva

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Kasni kupus se rasađuje kada rasad ima pet-šest dobro razvijenih pravih listova.

Pred rasađivanje i čupanje, rasad treba dobro zaliti dan ranije, jer se biljke dobro obezbeđene vodom brzo oporavljaju i ukorenjavaju. Prilikom vađenja, rasad ne treba direktno čupati, nego prethodno potkopati i podignuti lopatom. Pijre rasađivanja rasad treba probirati. Odbacuju se biljke sa oštećenim tjemenim pupoljkom — buduća glavica, kao i slabe i bolesne biljke.

Odabran rasad treba slagati u gajbe u koje je prethodno stavljena slama i dobro zalivena. Ovakvim postupkom sačuva se veći dio žilica korjenovog sistema, što je uslov za bolje primanje. Kada se gajbe napune rasadom, dobro se zatvori slamom sa strane i odlaže u šupe ili zasjenčeno mjesto do sadnje. Nije dobro istovremeno čupati, pa rasađivati kupus. Najbolje je rasad dan ranije načupati, a drugi dan rasađivati, čime se postiže veći efekat u primanju. U jednoj gajbi u zavisnosti od razvijenosti stane 600–800 struka rasada.

Pročitajte: Njega usjeva kupusa – Prihranjivanje, okopavanje, zalivanje

Biljke se sade dublje nego u leji, odnosno sve do kotiledona. Zemlja oko žila korjena treba da se dobro sabije, da ne bude vazduha oko njega, jer može doći do propadanja biljaka, a rasađuju se na rastojanju u redu 50–60 i 60–70 cm između redova. Međuredno rastojanje zavisi i od međurednog kultivatora kojim proizvođači raspolažu. Rasađivanjem na sklop 70×50 cm dobijamo 28.600 biljaka po hektaru.

Optimalni rokovi za sadnju kasnih kupusa su od 20. juna do 20. jula. Uglavnom je najbolje saditi u prvoj ili drugoj dekadi jula. Posle 20. jula rasađivanje je kritično, pošto je ograničavajući faktor u proizvodnji kasnog kupusa dnevna temperatura tokom oktobra i novembra. Više autora je konstatovalo da jedan ljetnji dan vredi za postrne usjeve više od 10 jesenjih dana.

Dan-dva poslije rasađivanja počinje obnavljanje korjenovog sistema što najčešće traje oko 15 dana. U ovo vrijeme treba i popuniti prazna mjesta na parceli, nastala usljed propadanja rasada ili njegovog oštećenja.

Zalivanje rasađenih biljaka vrši se odmah nakon rasađivanja. U ovom periodu ne treba se osloniti na pojavu prirodne kiše, čime se često gubi izvjestan broj dana u razvoju koji se kasnije ne mogu nadoknaditi. Bolje je izvršiti prvo zalivanje prije rasađivanja, jer ovo zalivanje ne isključuje ponovno zalivanje poslije rasađivanja. Drugo vegetaciono zalivanje vrši se posije 3 do 5 dana. Dobro obezbeđene biljke vodom brzo se oporavljaju i ukorjenjavaju.

Kasni kupus se u toku vegetacije zaliva 10–12 puta, u vremenskom intervalu 8–15 dana između dva zalivanja sa po 30–40 mm/m2 vode. Orijentaciona količina vode za zalivanje kasnog kupusa je od 350–420 mm/m2 tokom vegetacije. Kritičan period za zalivanje je rasađivanje, obrazovanje asimilacione površine — lišća, i zavijanje glavica. Donja granica optimalne vlažnosti za kasni kupus do početka formiranja glavica iznosi 80% PVK, a od formiranja glavica oko 70% PVK.

Optimalne temperature za rast kasnog kupusa su 15–18oC. Međutim, u ljetnjem periodu dnevne temperature prelaze čak 30oC. Ukoliko su visoke dnevne temperature sa slabijim zalivanjem, ili još gore bez vode, formiraju se sitnije biljke sa puno listova rozete i dužim kočanom. Ako su dnevne temperature visoke, a kupusu dajemo puno vode (što se češće javlja u proizvodnji), formiraju se velike biljke, sa puno listova rozete i sa rastresitom glavicom (češći problem). Da bi se ovo izbeglo, kupus se zaliva jednom u deset dana, sa ne više od 35 mm/m2. Ako su dnevne temperature iznad 30–35 oC, rast kupusa se usporava ili čak zaustavlja.

Pročitajte: Kasni kupus – Proizvodnja rasada

Da bi se spriječila pojava korova i pokorice u toku vegetacije, zemljište treba okopavati i međuredno kultivirati dok biljke ne zatvore redove. Ove mjere njege se obično izvode dva dana poslije svakog zalivanja. Kultiviranje kupusa ima za cilj aeraciju površinskog sloja zemljišta, održavanje vlage i mehaničkog uništavanja korova. Ova mjera njege se obavlja u toku vegetacije sve dok biljke ne sklope redove, a prva se obavlja dvije nedelje nakon rasađivanja. Poslije svakog navodnjavanja ili poslije svake jake kiše treba izvršiti međurednu kultivaciju, da ne bi došlo do obrazovanja jake pokorice. Međuredna obrada treba da bude u površinskom sloju, a ne dublja, da se korjen kupusa, koji više ide u širinu nego u dubinu, ne bi oštetio.

Dubina prva dva kultiviranja iznosi 3–5 cm, ostala kultiviranja treba obavljati na dubinu od 5–7 cm. Pored kultiviranja, kupus izuzetno dobro reaguje i na okopavanje. Ova mera njege je značajna da uništi korov u redu i da razrahali zemljište u zoni korjenovog vrata. U toku vegetacije treba obaviti 2–3 okopavanja na dubinu, takođe 5–7 cm. Prvo okopavanje treba obaviti uporedno sa prvim kultiviranjem.

Izvor: Institut za ratarstvo i povrtarstvo

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI