Naslovnica Blog Stranica 804

Pašalić: Dovoljne količine brašna i zaliha pšenice /VIDEO/

Html code here! Replace this with any non empty text and that's it.

Sjetva u doba korone: Ima li dosta sjemena, đubriva i drugog repromaterijala?

Sjetva će po svemu sudeći kasniti, ali za sada na tržištu ima dovoljno i đubriva i sjemena jer apoteke se snabdjevaju uglavnom u zimskom periodu pa su do sad već stvorene značajne zalihe, rekao je Vladimir Usorac

Posljednja dešavanja oko pandemije COVID-19 virusa – zatvaranja granica i ograničavanja kretanja ljudi, ali i roba, nameće pitanje snabdjevenosti tržišta strateškim životnim namirnicama.

Lanci snabdjevanja prehrambenim proizvodima do sada su odolijevali izazovima, a kako će se to odraziti u dužem roku prije svega na poljoprivredu, pitali smo glavne ljude u udruženjima poljoprivrednika BiH.

Na tržištu ima dovoljno sjemenskog materijala (sjetva se će se odvijati nesmetano)

Većina proizvođača ne strahuje od virusa tako da bi ovog proljeća mogle biti zasijane rekordne površine, ali sve zavisi od faktora dostupnosti i cijene repromaterijala, smatra Vladimir Usorac, proizvođač mlijeka.

Kako kaže, za sada na tržištu ima dovoljno i đubriva i sjemena jer apoteke se snabdjevaju uglavnom u zimskom periodu pa su do sad već stvorene značajne zalihe, a nije bilo poskupljenja. Problem bi bio ako bi došlo do poskupljenja usljed povećane potražnje, onda bi distributeri morali ići u dodatne nabavke, a to samo po sebi nameće veću cijenu. Takođe prisutni su i veoma nepovoljni vremenski uslovi.

Velika većina sjemena je iz uvoza

Zima bez snijega i suvo vrijeme u zadnja dva mjeseca doveli su do toga da zemlja polako ostaje i bez ono malo vlage što ima. Sjetva će kasniti i zbog niskih temperatura . Moje je mišljenje da će sjetva ove godine malo kasniti baš zbog vremenskih prilika i da će se ući u njive tek krajem aprila„, navodi Usorac.

Ocjenjuje da su đubriva i sjemena koja imamo na tržištu su skoro 90% iz uvoza – jedino u Lukavcu proizvodimo đubrivo, a sjeme kukuruza na institutu u Banja Luci.

Veterinari dobro rade svoj posao

Poljoapoteke rade punom parom, kako kaže ovaj farmer, možemo im biti zahvalni do neba. Većina, 99%, ljudi sjetvu obavlja na odloženo plaćanje tako da oni i u tom slučaju izlaze u susret. Velika većina ima jako sposobne inžinjere koji rade na zaštiti bilja pa ni tu nije veliki problem, što su povukli svoje komercijaliste sa terena.

Podsjetimo kako je podsektor animalne proizvodnje temelj ukupnih poljoprivrednih aktivnosti u BiH i kao takav okosnica opstanka i razvoja brojnih poljoprivrednih gazdinstava. Za poljoprivredne proizvođače sada je najbitnije da neće doći do poremećaja u obimu proizvodnje i isporuci kvalitetne stočne hrane.

Usorac otkriva da su veterinari obustavili rad u ambulantama, što će napraviti problema vlasnicima malih životinja. Što se tiče pokrivenosti terena, svi su aktivni, posao obavljaju sa povećanim oprezom, a savjetuju i ljude da se pridržavaju uputstava.

Proizvodnja mlijeka će opasti?

Da ne bi bilo sve sjajno, pobrinula se ekipa koja uvozi i prodaje žitarice jer su automatski podigli cijenu soje i kukuruza. Soje za nekih 16 – 17% a kukuruza za oko 10% tako da možemo očekivati i poskupljenje koncentrata za oko 15%, što će automatski podići troškove proizvodnje u svim granama. Upozorili smo i ministarstvo poljoprivrede RS o njihovom ponašanju tako da sad čekamo reakciju i odgovor sa njihove strane. Što se tiče otkupa proizvoda, jako je mali postotak domaćih proizvoda koje naši prerađivači otkupljuju (tovne svinje i bikovi)„, zaključuje on.

Dodaje kako smatra da će i proizvodnja mlijeka pasti za nekih 10% u sledećih mjesec dana, baš zbog povećanih troškova, većina se sprema za sjetvu, a ovo poskupljenje je samo dodatni udar koji mi teško možemo podnijeti.

Poljoprivreda je investicija

Nadamo se da će ministarstva maksimalno da podrže poljoprivrednike i da neće biti kašnjenja sa isplatama podsticaja, kako bi nam bar malo olakšali ionako tešku situaciju. A takođe i Predsjednik udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo, apeluje na državu da isplati zaostale poticaje kako bi olakšali ljudima posao oko predstojeće sjetve.

Svakom prilikom ponavljam da moramo više razmišljati o domaćoj proizvodnji, moramo je bolje i kvalitetnije poticati. Ogromna većina hrane koju konzumiramo nam dolazi iz uvoza. Puno se govori o namjenskoj industiriji i o tome da treba proizvoditi oružje za ne daj Bože. Isto tako – za ne daj Bože – trebamo biti u mogućnosti da proizvedemo dovoljno hrane da prehranimo Bosnu i Hercegovinu u slučaju da ostanemo u potpunoj izolaciji i da uvoz potpuno stane„, smatra Bićo.

Kako kaže, ove godine je budžet za poljoprivredu u Federaciji značajno velik, ali to još uvijek nije dovoljno. Svaka marka uložena u poljoprivredu je istovremeno uložena u sigurnost naše zemlje i njenih građana.

Nadamo se da će ova pandemija otvoriti oči i domaćim političarima. Da će sada shvatiti kako poljoprivreda nije trošak već investicija.

Izvor: Agroklub.ba

Pročitajte još:

Domaća proizvodnja nedovoljna da prehrani BiH

Kako spriječiti izmrzavanje krtola u zemlji?

Krompir (krtola/gomolj) je biljka hladnog umjerenog pojasa i najveće prinose daje na područjima gdje srednja temperatura najtoplijeg mjeseca vegetacije ne prelazi 18,5 ºC.

Ljetne temperature koje prelaze 30 ºC veoma su nepovoljne za proizvodnju krompira.

OSJETLJIVOST KROMPIRA (KRTOLA) NA NISKE TEMPERATURE

Osjetljivost krompira na niske temperature takođe je velika pa i pri 0 ºC do 1 ºC dolazi do oštećenja izniklih biljaka, posebno u proljeće, kada se javljaju kasni mrazevi.

Valja napomenuti da se biljka krompira oštećena mrazom u proljetnom stadijumu razvoja regeneriše (oporavi), ali se ipak odražava sniženjem prinosa.

Poseban problem čine rani jesenji mrazevi koji oštećuju krtole u zemljištu. Naime, krtola koja viri iz zemlje zbog toga što je slabo zagrunuta, pored toga što je već oštećena od svjetla, sada i promrzne, pa prilikom vađenja, a posebno u skladištu pričinjava znatne poteškoće zbog pojave truleži.

Da bi se ovo izbjeglo, proizvođači moraju voditi računa o tome da krompir sade na odgovarajuću dubinu i da ga dobro zagrnu.

Treba istaći da proizvođači upravo u ovom najčešće griješe, jer nikako ne mogu shvatiti da veća masa u prinosu zahtjeva više zemlje u nagrtanju. Gubici u prinosu zbog plitko posađenog i slabo ogrnutog krompira mogu biti toliko veliki da često premašuju 20%.

Proračunato na 1ha, to iznosi više od 4t.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

  1. NA OVAKVOM ZEMLJIŠTU KROMPIR DAJE NAJVEĆI PRINOS
  2. AKO ŽELITE VISOK PRINOS KROMPIRA OBEZBIJEDITE MU OVE USLOVE!
  3. UPUSTVA ZA REZANJE KROMPIRA PRIJE SADNJE

Kada je pravo vrijeme za sadnju gladiole

Gladiole u proljeće – Kada se cvjeće proizvodi za proizvodnju rezanog cvijeta, najvažnije je da se cvjetovi beru u što dužem vremenskom periodu, po mogućstvu cijele godine. Različite vrste zahtevaju različite uslovi, nekim vrstama podešava se temperatura, nekim svjetlost, a kod gladiole je bitno vrijeme sadnje. Ako hoćemo da proizvodimo gladiolu preko cijele godine, onda se kombinuje plastenička proizvodnja sa proizvodnjom na otvoreno.

Plastenička proizvodnja kreće polovinom februara mjeseca, sade se lukovice gladiola koje su mjesec dana bile tretirane na odredjenoj temperaturi i vlazi. To su takozvane suvo preparirane lukovice. Cvjetanje zavisi od termina uzgajanja kao i od sorte pa tako cvjetanje kreće za 75 do 110 dana od sadnje.

Proizvodnja gladiola na ovaj način, mora se voditi računa o temperaturi u fazi formiranja generativnih organa i kasnije cvjetnih drški. Temperatura treba da bude oko 16 stepeni. Na višoj temperaturi, u prvoj fazi, rasli bi samo vegetativni organi, odnosno listovi i izostalo bi cvjetanje. U drugoj fazi u takvim uslovima, dobili bi meku i krtu cvjetnu dršku. Što znači da gladiola koja razvija dugačku cvjetnu dršku sa teškim cvjetovima na vrhu, ne bi bilo dobro za tu proizvodnju. Gladiola se proizvodi u plasteniku i za kasnu proizvodnju cvjeta. U ovom slučaju lukovice se sade od polovine jula do polovine avgusta,a cvjetovi se beru od polovine septembra pa sve do početka decembra. Sade se tzv, hladjene lukovice, odnosno one koje su izvesno vrijeme bile izložene odgovarajućim temperaturama.

Gladiole u proljeće sadnja do polovine maja

Proizvodnja gladiola na otvorenom polju, gdje se sadnja lukovica vrši sukcesivno kako bi i cvjetanje bilo u različitim terminima. Sadnja može početi od 15. marta pa sve do 15. maja. Priprema zemljišta treba da bute takva da se prije sadnje prvo dezinfikuje (galationom) ili nekim sličnim preparatom, a lukovice se potapaju u rastvor nekog insekticida. Sve su ovo preventivne mjere koje su kod proizvodnje gladiola veoma bitne jer su lukovice gladiole osjetljive, kako na gljivice botritisa, fuzarijuma i sivu trulež, a napada ih insekti poput tripsa i žičara. Iz tog razloga moramo voditi računa prilikom proizvodnje gladiola da redovno tretiramo odgovarajućim preparatima u odredjenim intervalima.

Prilikom proizvodnje gladiola pored zaštite treba se voditi računa i o plodoredu, tako treba izbjegavati predusjev žitarice, posebno kada se proizvode dvije i više godina na istoj parceli i lucerišta i livade.

Kao predusjev najbolje su povrtarske odnosno baštenske biljke koje se okopavaju. Na kvadratni metar sadi se od 80 -120 lukovica. U zavisnosti od kvaliteta lukovice zavisi i dubina sadnje tih lukovica, tako napr. lukovice prve klase se sade na dubini od 15 cm, a sitnije lukovice tzv. piliće sadimo na većoj dubini kako bi se postigla veća stabilnost biljke. Lukovice gladiole se sade u redovima, a širina u redu zavisi će od načina obrade u samom radi.

Izvor: PSSS 

Posadite paradajz u kante – Prvi plodovi već u junu!

Paradajz treba da bude prisutan na trpezi uvjek kada je to moguće, zato što je odličan izvor vlakana, vitamina, minerala i fitonutrijenata. Sadrži velike količine vitamina B6, C i K. U njima se takođe nalaze beta karoten (provitamin A), biotin (vitamin B7), niacin (vitamin B3), kao i kalijum, fosfor, cink, gvožđe i dr.

Treba da ga konzumirate dok je svjež, zbog toga što kombinovano djelovanje gvožđa i vitamina C pomažu sintezi hemoglobina i formiranju novih crvenih krvnih zrnaca, što djeluje preventivno protiv anemije.

Donosimo vam 5 razloga zašto da sada posadite paradajz u kante:

1. Paradajz posađen u kante može da se unese u kuću tokom lošeg i hladnog vremena, ali isto tako može da se iznese na terasu ili u dvorište kada temperatura pređe 18 stepeni. Shvatite to, kao kada sadite povrće u plasteniku – stvarate mu divnu i pogodnu klimu.

2. Da biste gajili paradajz na ovaj način, nije vam potrebna bašta ili dvorište – Dovoljne su vam kante, zemlja i sadnice paradajza.

3. Uživajte u baštovantstu bez mučenja – nema okopavanja, plevljenja itd. – Samo se postarajte da sa mladice paradajza skidate zaperke kako bi vam rađao krupan i sočan plod.

PROČITAJTE JOŠ: SVE O RANOJ PROIZVODNJI PARADAJZA

4. Uštedećete na vodi jer ovaj vid baštovanstva zahtjeva minimum navodnjavanja.

5. Uštedećete na đubrivu – Štaviše, možete da koristite organsko đubrivo koje će pomoći da biljka iznese zdrave plodove.

PROČITAJTE JOŠ: Kalemljeni paradajz sa dva korijena daje nekoliko puta veći prinos! Probajte i uvjerićete se /FOTO/

Kako posaditi paradajz u kante?

Nađite veliku kantu (od 10 litara) ili veliku saksiju. Kupite kompost ili zemlju, kao i sadnice paradajza, pa ga duboko zasadite u zemlju. Kantu čuvajte u idealnim uslovima i redovno zalivajte paradajz.

Vodite računa o tome da ima dovoljno sunca i toplote. Ovako posađen paradajz već u junu može da donese prveplodove.

Izvor: stil

PROČITAJTE:

ČERI PARADAJZ: Uzgoj u saksiji na balkonu

Organski uzgoj PARADAJZA – Sve od sjetve do berbe!

Kako uzgajati paradajz naopako /VIDEO/

Ove 3 sobne biljke bi svaki dom trebalo da ima: U roku od jednog sata ukloniće sve viruse iz vazduha!

Priroda je moćna kada je čuvanje zdravlja u pitanju, sobne biljke su veliki pomoćnik kod održavanja svježeg vazduha u prostorijama

Ukoliko ste se ikada našli u prostoriji u kojoj se nalaze sobne biljke, sigurno ste primjeili koliko je vazduh čistiji i svježiji. Pojedine biljke imaju moć da otjeraju sve viruse i bakterije koje se nalaze u prostorijama.

One su poželjne u prostorijama u kojima se nalazite, a naročito u ovom periodu. Pojedine vrste imaju mogućnost da pročišćavaju vazduh, ali priča se tu ne završava, jer njihovo dejstvo može biti i dosta konkretnije – kućne biljke mogu da vas štite od virusa, što je i te kako korisna informacija.

PROČITAJTE JOŠ: Čudesni rastvori za sobne biljke

Istraživanje je pokazlo da kada vlažnost vazduha pređe 40 %, u stanju je da se zaraza znatno redukuje. Osim što imaju zdravstvenu ulogu, one su i estetski lijepe, pa će oplemeniti svaki prostor.

Evo o koje 3 vrste se radi:

Potos i Filadendron

Potos je poznat po tome da je izuzetan prečišćivač vazduha, da ubija duvan, isparenja, štetne materije, i najbolje je da ga držite u kuhinji ili dnevnom boravku.

Filadendron je naročito popularan kada su sobne biljke u pitanju, a i sjajan za vlažnost vazduha, pa bi i njega trebalo da imate u kolekciji.

Tajna je u povišenoj vlažnosti vazduha, kojoj ove biljke doprinose, a koja zapravo uništava viruse i bakterije kojima smo okruženi. Njihovo prisustvo životni prostor čini zdravijim, a imunitet jačim.

PROČITAJTE JOŠ: SUŠE VAMSE BILJKE EVO KAKO DA IH OŽIVITE

Monstera

Monstera je popularna sobna biljka, koja je vrlo lagana za održavanje. Najbolje je da je držite na sjenovitim mjestima koji nisu direktno izloženi suncu, i to u prostoriji gde najviše boravite. Njena moć uklanjanja virusa je jako velika.

Izvor: mogu ja to sama

Uticaj mraza na voće

Koliki će biti uticaj mraza i koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. U nekim krajevima česti kasni proljetni mrazevi mogu znatno smanjiti prinose voćaka.

Mraz koji se javi rano u proljeće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.

Niske temperature i mrazevi imaju negativan uticaj na osnovne fiziološke procese u biljkama. Uticaj mraza usporava fiziološke procese, a zatim ih i sasvim prekidaju. Kada temperatura padne ispod nule, dolazi do formiranja leda u biljkama. Kako kristali leda rastu, oni izvlače vodu iz stanica biljke i gubitak vode uzrokuje uginuće biljaka.

Pri temperaturi -1 do -2 °C stradaju zametci plodova, a pri temperaturi od -2 do -3°C stradaju cvijetovi. Zato je zadatak voćara u krajevima sa čestim proljetnim mrazevima kod voćaka što duže zadržati kretanje vegetacije i odugovlačiti cvatnju voćaka.

Pored navedenog, kristali leda takođe vrše i veliki pritisak na zidove stanica, kako se uvećavaju, što dovodi do pucanja i oštećenja tkiva.

Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća.

Mraz koji se javi rano u proljeće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.

Pročitajte još: Zaštita voćaka od kasnog mraza

Suzbijanje korova na organski način

Biološki ili kako je danas popularnije, organski način suzbijanja korova, sve je traženiji vid suzbijanja.

Šta sve podrazumjeva organski način suzbijanja korova?

Da bi suzbili korove na organski način, pored plevljena, okopavanja, obrade zemljišta te raznih fizičkih mjera uništavanja možemo koristiti i biološke preparate, bioherbicide.

Bioherbicidi su prparati koji su izolovani iz toksina biljaka ili proizvedeni kao produkt metabolizma mikroorganizama.

Dozvoljena sredstva za suzbijanje korova prave se od kukuruznog glutena, sirćeta, ulja karanfičića, cimeta i limuna.

Prirodni neprijatelji mogu se koristiti u zaštiti biljaka, a najstariji način je napasanje živorinja, jer kidanjem, čupanjem i gaženjem se na pašnjacima smanjuje zakorovljenost.

Bio dezinfekcija zemljišta zaoravanjem biljaka iz roda slačica smanjuje nicanje korova na bazi osolobađanja izotiocijanata iz zaorane biljne mase.

Solarizacija zemljišta njegovim zagrijavanjem ispod prozračne folije, u ljetnom periodu, pored ostalog uništava sjeme korova.

Sve pomenute mjere obavljene u trenutku kada su neophodne, u zavisnosti od osobina gajenih biljaka, smanjuju ukupnu zakorovljenost.

Napravite sami na orgaski način pesticide za suzbijanje lisnih vaši:

Orgasnki pesticid od maslačka

Oparak od maslačka – Ovo sredstvo se koristi za suzbijanje lisnih vaši. Potrebno 300 g isjeckanog korijena ili 400 g svježih listova prelije se sa 10 l tople vode temperature 40°C, nakon čega preparat stoji 1-2 sata, procijedi se i spreman je za upotrebu. Korijen maslačka treba čuvati na hladnom mjestu

Orgasnki pesticid od kadife

Sredstvo od kadife takođe djeluje na lisne vaši – u fazi cvijetanja sakupiti biljke kadife i osušiti ih. Pola kante suve biljke preliti sa 10l vode, ostaviti da odstoji 24 časa, procijediti, dodati 40g kalijumovog sapuna i sredstvo je spremno za tretiranje.

Slični članci:

Zaštita povrća u organskoj proizvodnji
Organska djubriva koja možete sami proizvesti
Napravite sami

Izvor: AgroSavjet

Ako želite visok prinos krompira obezbijedite mu ove uslove!

Šta sve trebamo ispuniti za visok prinos krompira:

Krompir kao kultura s relativno malim zahtjevima prema toploti bolje uspijeva u hladnijim krajevima. Važno je imati na umu da vrijeme sadnje zavisi od proizvodnog područja.

PROČITAJTE JOŠ: KOJU SORTU KROMPIRA IZABRATI?

Iako nije zahtjevan prema toploti, da bi dobili visok prinos krompira moramo ispuniti njegove velike zahtjeve prema vodi u fazi zametanja krtola/gomolja. Suša i visoke temperature kao stres u to vrijeme utiču na visinu prinosa, a suša u vrijeme rasta gomolja/krtola izaziva njegovo proraštanje pa je natapanje izrazito važna mjera njege u sušnijim područjima (osobito pred cvatnju i u vrijeme pune cvatnje). Krompir je biljka umjereno vlažne klime. Prinos krtola/gomolja, njegov broj, krupnoća i kvaliteta zavise o količini i rasporedu padalina tokom vegetacije.

PROČITAJTE JOŠ:  UPSUTVA ZA REZANJE KROMPIRA PRIJE SADNJE

Krompiru odgovara temperatura bez velikih kolebanja tokom vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja gomolja/krtola u skladištu.

Visok prinos krompira zavisi od teperature zemljišta. Minimalna temperatura zemljišta pri sadnji mora biti 6 – 8 °C. Stabljika s lišćem smrzava na -1 do -2 °C. Optimalna temperatura za rast gomolja/krtola jest 17 – 20.

ZAPRATITE FACEBOOK STRANICU AGROSAVJET I BUDITE U TOKU SA NAJNOVIJIM VIJESTIMA IZ POLJOPRIVREDE – FB AGROSAVJET-

Na višim temperaturama formiranje gomolja/krtola i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast gomolja/krtola potpuno prestaje. Najpogodniji su lakši tipovi zemljišta – propusna, rastresita, pjeskovito- humusna i pjeskovito-ilovasta tla s mrvičastom strukturom, bogata mineralnim i organskim materijama, s povoljnim vodozračnim obilježjima.

PROČITAJTE JOŠ: NA OVAKVOM ZEMLJIŠTU KROMPIR DAJE NAJVEĆI PRINOS

Ne odgovaraju mu teška zamočvarena zemljišta s visokom razinom podzemnih voda. Podnosi kiseliju reakciju zemljišta, a optimalni pH jest 5,4 – 6,5.

Izvor: pinova.hr

Djevojka dvije godine zalijevala umjetnu biljku, šokirala se kad je otkrila istinu

Svoje razočaranje ova djevojka podijelila je s prijateljima na Facebooku gdje je objavila objavu sa statusom i fotografijama biljke, koji je postao viralan, piše Indy100.

„Slomilo mi se srce jer je to bila prva biljka koju sam uspijevala „održati u životu“ i koja me inspirisala da nabavim više kućnih biljaka. Držala sam je na prozoru i nisam dala nikom drugom da je zalijeva jer sam željela da njen opstanak bude samo moja zasluga. Kada sam je odlučila presaditi, kupila sam lijepu odgovarajuću teglu, a kada sam pokušala izvući biljku, shvatila sam da ona stoji u plastici i da je umjetna. Toliko ljubavi sam uložila u ovu biljku, prala sam joj lišće i davala sve od sebe da izgleda što bolje i uspostavilo se da je plastična. Ne znam kako ovo nisam primijetila. Osjećam se kao da su posljednje dvije godine bile laž“, piše u okviru objave.

Na kraju ovog statusa ona je stavila link koji vodi na njeu stranicu na Instagramu na kojoj objavljuje fotografije biljaka koje ima zbog čega su korisnici društvenih mreža bili još više iznenađeni što nije uspjela primijetiti da je ova biljka umjetna.

Iako je ovu objavu namijenila prijateljima s Facebooka, ona je postala viralna i trenutno ima 1.900 lajkova i skoro 5.000 komentara, a podijeljena je više od 7.800 puta.

„Ovo sam napisala svojim prijateljima i članovima porodice. Sukulenti ne zahtijevaju mnogo vode. Zato je bilo lako ne primijetiti razliku“, opravdala se Caelie kada je vidjela koliku je pažnju privukla na internetu.

Izvor: Klix