Naslovnica Blog Stranica 792

Poljoprivrednici iz Bijeljine traže zabranu uvoza ranog povrća iz Italije i Španije

Agrosavjet
-
0
Poljoprivrednici iz Bijeljine traže zabranu uvoza ranog povrća iz Italije i Španije

BIJELJINA – Poljoprivredni proizvođači i povrtlari u Republici Srpskoj zabrinuti su zbog uvoza ranog povrća iz Italije i Španije, nemogućnosti nabavke repromaterijala, poljoprivrednih mašina, rezervnih dijelova i opreme za narednu poljoprivrednu sezonu zbog komplikovanih karantinskih procedura na graničnim prelazima u regionu.

Veliki proizvođač povrća iz Golog Brda kod Bijeljine i član Udruženja povrtlara Republike Srpske Mladen Lazić za CAPITAL je rekao da je stao uvoz opreme za prerađivačku industriju što odgađa realizaciju planiranih investicija.

“U aprilu sam planirao da otvorim fabriku za preradu povrća, ali sada ne mogu da dovezem pumpe za cirkulaciju vode, marke „Speroni“ iz Italije, koje sam već naručio i platio. Uglavnom smo svi mi proizvođači opremu nabavljali u Italiji i Španiji“, kazao je Lazić.

On je istakao da povrtlari apeluju na resorno ministarstvo da povede računa o plasmanu domaćih proizvoda na pijacama, jer se i dalje na pijaci „Arizona“, u uslovima pandemije virusa korona, dozvoljava uvoz i prodaja krastavca iz Italije i Španije.

„Kakva je to ekonomska logika da se dozvoli uvoz krastavca iz pomenutih zemalja, a zabrani prodaja domaćeg ranog krstavca na pijacama. Umjesto da krastavac prodajemo na Kvantaškoj pijaci, kupci se usmjeravaju na kućnu prodaju. Treba znati i to da su svi godinama već naviknuti na pijačnu prodaju“, istakao je Lazić.

On je naglasio da se, i u uslovima pandemije, moraju poštovati pravila ponude i potražnje, ali i pravila zdravstvene zaštite prodavaca i kupaca.

10 miliona za poljoprivrednike spremno za isplatu, čekali se kantoni

Agrosavjet
-
0
10 miliona za poljoprivrednike spremno za isplatu, čekali se kantoni
Prije tačno sedam dana, na redovnoj press konferenciji Vlade Federacije BiH najavljen je skori početak isplate poticaja za poljoprivrednike.

Pored ostalog, resorni ministar Šemsudin Dedić rekao je tada da je ministarstvo obezbijedilo za ove svrhe 10 miliona KM.

„Mnogi kantoni još nisu dostavili zahtjeve poljoprivrednika, tako da ih i ovom prilikom pozivam da u što kraćem roku odrade svoj dio posla”, izjavio je Dedić.

Obzirom na veliki broj upita poljoprivrednika zainteresovanih kad će krenuti očekivane isplate kontaktirali smo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Rečeno nam je da većina kantona nije nažalost imala sluha za apele ministra, te su sa dostavljanjem obračuna čekali do dana isticanja zakonskog roka, odnosno do 31. marta. Zahtjevi ovih kantona su trenutno u fazi obrade, koja bi, prema procjenama, trebala završiti do kraja naredne sedmice.

„Službenici zaduženi za obradu zahtjeva će raditi preko vikenda kako bi što prije završili sa unosom. Isplata poticaja u kantonima u kojima su zahtjevi već obrađeni trebala bi početi naredne sedmice”, navedeno je iz FMPVŠ.

(Vijesti.ba)

Tipovi rezidbe vinove loze na zrelo

Agrosavjet
-
0
Tipovi rezidbe vinove loze na zrelo

Rezidba vinove loze je redovna ampelotehnička mjera kojom se pojedini dijelovi čokota prekraćuju ili potpuno odbacuju.

Vinova loza podnosi izrazito jaku rezidbu, kojom se odbacuje od 50 do 90 % prošlogodišnjeg prirasta.

Osnovni cilj izvođenja rezidbe je da se obezbijedi planirani prinos i kvalitet grožđa u tekućoj godini. Rezidbom se održava određeni uzgojni oblik čokota, i obezbjeđuje odgovarajući broj kvalitetnih rodnih lastara koji će poslužiti za plodonošenje i orezivanje u narednoj godini.

Rodni elementi čokota su kondiri (kratki – do 3 okca ili dugi – s 4 ili 5 okaca) i lukovi (kratki – sa 6-8 okaca i dugi – sa 9 do 15 okaca).

Dužina orezivanja rodne loze zavisi od mnogobrojnih činilaca, poput sorte, podloge, gustine sadnje i uzgojnog oblika, klime i vremenskih prilika u prethodnoj vegetaciji, plodnosti i vlažnosti zemljišta kao i tipa vinogradarenja.

Rezidba je sortno specifična i usmjerena na projektovani prinos. U principu, sorte porijeklom iz Zapadne Evrope, Convarietes occidentalis (burgundci, rizling rajnski, sovinjon, mjerlo, kabernet) koji imaju sitne grozdove režu se po principu duge i mješovite rezidbe, dok izvorne sorte sa Balkanskog poluostrva i iz basena Crnog mora, Convarietes pontica, većinom se režu na kratko. Sorte iz ekološko-geografske grupe Convarietes orientalis (afus-ali, muskat hamburg, šasla i dr.) kao pretežno stone sorte se režu na dugačko.

Kratka rezidba vinove loze

Podrazumijeva zimsko orezivanje lastara na kondire i reznike (kondire za zamjenu). Ovaj tip rezidbe poznat je još i pod nazivom „kondir na kondir“, gdje se gornje razvijeni lastar na kondiru uklanja do osnove, a donji se ponovo reže na kondir (kratki ili dugački, shodno projektovanom prinosu). Kratka rezidba na kondire sa 2-3 okca se primjenjuje kod sorti sa veoma rodnim najnižim okcima pri osnovi lastara (prokupac, plovdina).

Ukoliko bi se kod ovih sorti ostavio veći broj dugih kondira ili lukova, to bi dovelo do visokih prinosa sa grožđem lošeg kvaliteta. Kod nekih sorti koje se takođe odlikuju visokom rodnošću okaca u osnovi lastara (smederevka, slankamenka, kardinal, vranac, muskat hamburg) primjenjuje se drukčiji tip kratke rezidbe: na kratke i duge kondire, kako bi se iskoristila rodnija okca (treće i četvrto) za donošenje većeg prinosa grožđa. Ovde je princip da se dugi kondiri u narednoj rezidbi uklanjaju do osnove, dok se na kratkim kondirima viši po položaju lastari orezuju na duge, a niži na kratke kondire sa dva okca. Na ovaj način uspiješno se suzbija polaritet vinove loze i sprječava izduživanje rodnih čvorova koji deformišu skelet čokota.


Duga rezidba vinove loze

Primjenjuje se u toplijim područjima i na kordunicama visokog stabla, gdje se ostavljaju samo lukovi na krakovima. Naredne godine, prvi dobro razvijeni lastar pri osnovi luka se ostavlja i orezuje na luk, a ostatak prošlogodišnjeg luka sa ostalim razvijenim lastarima se rezidom uklanja. U cilju obezbjeđenja najpovoljnijih uslova za diferenciranje pupoljaka pri osnovi ostavljenih lukova, isti se strmoglavo savijaju i privezuju za žicu. Na taj način osnova lukova zauzima vršni (dominantni) položaj na čokotu. Zahvaljujući veoma izraženom polaritetu u lastarima vinove loze, iz donjih okaca na lukovima će se razviti dobri lastari.

Mješovita rezidba

Namjenjena je sortama kod kojih su okca u osnovi lastara slabije rodnosti, a najrodnija su zapravo ona koja su pozicionirana na sredini lastara. Ovaj tip rezidbe podrazumijeva ostavljanje kondira sa dva okca za zamjenu i lukova na orezanom čokotu.

Lukovi se poslije donošenja roda orezuju do osnove dok se na ostavljenim kondirima primjenjuje mješovita rezidba: vršni lastar se orezuje na luk, a donji na kondir koji će služiti za zamjenu rodnih elemenata naredne godine.

Ukoliko se na kondirima nisu razvili dobri lastari, onda se za novi luk mogu ostaviti i dobro razvijeni lastari pri osnovi prošlogodišnjeg luka. Sorte poput afuz-alija, muskat italije, traminca, kaberne sovinjona, merloa i rizlinga dobro rađaju samo ukoliko se rezidbom ostavljaju lukovi sa 8-12 okaca, koji se u špaliru obavezno povijaju, kako bi se dobio povoljan raspored i porast lastara i suzbio polaritet.

Sorte koje imaju veoma rodna okca pri osnovi lastara, a razvijaju sitne grozdove (gamei, crni burgundac, rizling italijanski) takođe traže mješovitu rezidbu: ostavljaju se lukovi sa 6-8 okaca. Naime, ove sorte bi dobro rodile i na ostavljenim kondirima, ali bi zbog sitnih grozdova trebalo ostaviti mnogo kondira na čokotu koji se ne bi mogli pravilno rasporediti na skeletu kod pojedinih uzgojnih oblika. Mješovita rezidba takođe uspješno suzbija sile polariteta, ali dovodi i do stvaranja većih rana, pošto se lukovi odstranjuju do osnove.

Izvor: agrotv

PROČITAJTE:

REZIDBA STUBASTIH VOĆAKA

Rezidba korijena voćaka

Rezidba trešnje

Ljetnja rezidba – Bolji prinos voća

Koprivnjača: Pobijedite je uz ove prirodne lijekove

Agrosavjet
-
0
Koprivnjača: Pobijedite je uz ove prirodne lijekove

Koprivnjača ili urtikarija je alergijsko oboljenje kože,a ispoljava se u vidu crvenila, pa koža izgleda kao da je bila u dodiru sa koprivom, od čega i potiče popolarni naziv.

Svježi peršun

U kuvanu supu ili čorbu ubacite listove ili stabljike svježeg peršuna, jer ova biljka spriječava lučenje histamina koji izaziva koprivnjaču.

Korijen čika i zova

Od pomoći može biti i čaj od korijena čička i cvijeta zove. Pomješajte po 50gr korijena čička i zove, pa to prelijte litrom ključale vode i kuvajte 4min. Zatim ostavite poklopljeno da se ohladi. Procijedite tečnost i njome natopite gazu ili pamučnu krpu i zatim to privijajte na bolna mjesta.

Ako je svrab  jako izražen, odrasli mogu mogu piti tinkturu od čičkovog korijena triput po 10 kapi dnevno, dok se koprivnjača ne povuče. Ova tinktura priprema se tako što se staklena tegla napuni sjeckanim korijenom čička i prelije domaćom rakijom (komovom ili šljivovicom) ili 70-procentnim alkoholom, dobro zatvori i ostavi na toplom mjestu 21 dan. Zatim se procijedi i čuva u staklenim flašicama, na hladnom i tamnom mjestu.

Homeopatija

U liječenju koprivnjače mogu pomoći i homeopatski lijekovi koje prepisuje stručnjak homeopata. Od koristi može biti i pisanje dnevnika, te evidentitanje promjena, jer se tako otkriva uzrok ovog oboljenja.

Sunčanje

Izlaganje blagim sunčevim zracima, oko pola sata dnevno, može biti od pomoći u liječenju koprivnjače.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Ove namirnice su najmoćniji prirodni antibiotici

BLITVA – Evo zbog čega i kako bi je trebalo jesti

Ove namirnice su najmoćniji prirodni antibiotici

Agrosavjet
-
0
Ove namirnice su najmoćniji prirodni antibiotici

Uz ove namirnice ljekar vam neće biti potreban. Priroda ima rješenje za svaku bolest, a najmoćniji antibiotici kriju se u ovim namirnicama

Upotreba antibiotika je dostigla rekordni nivo, a oni mogu izazvati više štete nego koristi za naše tijelo. Osim što narušavaju crijevnu floru, ubijaju i zdrave ćelije.

Najbolja i najdravija, a jednako učinkovita alternativa su svakako određene namirnice koje mogu da ublaže sve upale i infekcije u jako kratkom roku, a da pritom ne ostave nikakve ozbiljne posljedice po naš organizam.

Redovnom primjenom, svi upalni procesi će se ublažiti, da bi na kraju potpuno nestati.

Ovo je spisak najmoćnijih prirodnih antibiotika:

 

1. Kurkuma

Poznata je kao jedna od najboljih biljnih antibiotika koje možete naći. Kurkuma je odličan izbor za uništavanje bakterija. Za optimalne rezultate, kombinujte dva antibakterijska sastojka, kurkumu i med, i nanesite mješavinu na bolna mjesta na vašoj koži. „Naše istraživanje je prvo koje je jasno pokazalo da proizvodi bazirani na medu mogu u mnogim slučajevima da zamjene antibiotske kreme za rane“, rekao je doktor Braun.

2. Đumbir

Prirodna antibiotička svojstva đumbira pomažu u spriječavanju i liječenju mnogih zdravstvenih problema izazvanih bakterijama. Fenoli koji se nalaz u korijenu đumbira imaju jaka anti-inamatorna dejstva, a pomažu i kod snižavanja holesterola.

3. Jabukovo sirće

Domaće jabukovo sirće ima antibiotička i antiseptička svojstva, kao i prirodno alkalizirajuće dejstvo. Sirće se preporučuje isključivo za spoljnu upotrebu.

4. Bijeli luk

Beli luk je moćan antibiotik, koji ima anti-virusna, anti-gljivična i antimikrobna svojstva. Istraživanja su pokazala da štiti dobre bakterije i eliminiše neprijateljske bakterije. Takođe ima visok sadržaj antioksidanata koji uništavaju slobodne radikale, i koji jačaju imuni sistem.

5. Ulje origana

Pored svojih antibakterijskih svojstava, origano može da pomogne sa varenjem i pomaže u gubitku težine. Ulje koje se nalazi u origanu, karvakrol, ustanovljeno je da se bori protiv bakterija koje mogu dovesti do infekcije. Ulje origana se koristi za liječenje digestivnih i urinarnih infekcija.

6. Crni luk

Bijeli luk i crni luk su bliski rođaci i posjeduju snažno antibiotičko, antivirusno, antigljivično, antiinamatorno i antioksidantno svojstvo. Sirov bijeli luk ili crni luk sadrže jedinjenje sumpora koje im daje svoja antibiotička svojstva. Oni se mogu koristiti za liječenje mnogih zdravstvenih bolesti poput otalgije, pneumonije, gripa i prehlade.

7. Aleva paprika

Ljuta aleva paprika je jak začin koji se koristi već hiljadama godina zbog svoje iscjeliteljske moći i antibiotičkog efekata.

Izvor: stil

PROČITAJTE:

BLITVA – Evo zbog čega i kako bi je trebalo jesti

Moćno rješenje za bolji san

 

Zašto kokoške jedu svoja jaja i kako to da spriječite

Agrosavjet
-
0
Zašto kokoške jedu svoja jaja i kako to da spriječite

Kada je u pitanju uzgoj kokošaka, najbolje bi bilo prikupiti jaja na vrijeme kako bi se izbjeglo njihovo lomljenje, ali i da ih kokoške ne bi pojele.

Većina kokošaka snese jaja do 10h ujutro. Stoga, skupljanje jaja rano ujutro je dobra praksa kako bi se osigurao kvalitet jaja. Međutim, uprkos pravovremenom sakupljanju jaja, oštećenja mogu i dalje da nastaju. Kokoške jedu voće, povrće, insekte, ali mogu i svoja jaja.

Zašto kokoške jedu svoja jaja?

Kokoške mogu da pojedu svoja jaja ukoliko im je nivo kalcijuma u organizmu jako nizak. Manjak kalcijuma uzrokuje da kokoška traži dodatnu prehranu od ljuski jajeta.

Takođe, mogu pojesti jaja zbog dosade i slučajnog otkrića. Ukoliko je velika gužva u kokošinjcu, odnosno ima previše kokošaka, neke od njih lako mogu slučajno da slome jaja. Kokoška tada ima priliku da jede žumance i može da razvije naviku da ih jede. Stoga, čak i ako ste primjetili da je nekoliko jaja razbijeno u kokošinjcu, to može da bude rezultat nezgode ali zasigurno će postepeno prijeći u ponašanje kokošaka.

Da biste spriječili kokoške da jedu jaja najprije treba provjeriti da ne pate od nekih zdravstvenih problema, a posebno nedostatka kalcijuma.

Takođe, treba im obezbijedi dovoljno prostora da mogu da lutaju i kljucaju okolo. Sakupljanje jaja, najmanje dva puta dnevno je takođe preventivna mjera kako ne bi došlo do slučajnog razbijanja, koje može da vodi ka jedenju jaja.

Izvor: Best nest box

PROČITAJTE:

7 čudnih znakova koji ukazuju da su kokoške bolesne

Šta je kokošija kuga?

Čim nema ljudi, priroda se budi: Divlje koze sišle sa planine pravo na ulice

Agrosavjet
-
0
Čim nema ljudi, priroda se budi: Divlje koze sišle sa planine pravo na ulice

Ove divlje koze obično žive na kamenitom području Velike Orme, na sjevernoj obali Velsa, u Velikoj Britaniji, ali one su i povremeni posjetioci primorskog grada Llandudno.

Stado su, međutim, ovog puta najvjerovatnije privukle prazne ulice zbog mjera protiv suzbijanja koronavirusa.

Neke od njih prolazile su ulicama gledajući u izloge zatvorenih prodavnica.

A neke druge kao da su pozirale lokalnim fotoreporterima.

Niske kamene ograde nisu predstavljale problem divljim kozama, pa su neke i šetale po njima.

Uglavnom su šetale praznim ulicama.

 

Koze pripadaju divljem kašmirskom krdu. Prvobitno su bile poklon zemljoposedniku lordu Mostinu od kraljice Viktorije, ali su se u međuvremenu preselile u divljinu.

Čak su neke od njih u ovoj šetnji praktikovale socijalnu distancu.

Jedan od zvaničnika rekao je da koze u gradu nisu ništa neobično, bar ne u ovo doba godine, prenio je Gardijan.

PROČITAJTE:

Plava pčela zaista postoji!

Uzgoj krastavaca na balama slame

Agrosavjet
-
0
Uzgoj krastavaca na balama slame

Praksa uzgoja takvih krastavaca već je poznata niz godina. Obično se uzgajaju u staklenicima ili plastenicima namijenjenima za uzgoj raznih kultura.

U takvim zaštićenim prostorima krastavci se mogu uzgajati na dva načina.Prvi je da se sadnice sade na gredice koje se pripreme za sadnju sadnica krastavaca.

Drugi je način uzgoja na balama slame. Ako možete nabaviti bale slame od pšenice, razmislite o takvom načinu uzgoja.

Praksa je pokazala da uzgoj na slami daje vrlo dobre rezultate. Prvenstveno se s uzgojem na slami počelo u zaštićenim prostorima gdje se krastavci uzgajaju više godina uzastopce u istom prostoru. Takvim načinom uzgoja izbjegava se nakupljanje štetnika u tlu i napad biljnih bolesti. Praktično je i to što se dio podloge (bale slame) na kojoj se uzgajaju biljke nakon sezone uzgoja može kompletno ukloniti. Tako se uklanja iscrpljena podloga koja, ako je uz to zaražena nekim parazitom, mora se temeljito raskužeti. Ovim načinom potpuno se uklanja, što je puno bolje.

Za uzgoj možete koristiti bale slame težine 15 – 25 kg. Na takvoj bali biljke mogu rasti više mjeseci. Iskustvo je pokazalo da je slama od pšenice najbolja.

Potrebno je pri nabavi slame obratiti pažnju na to da je cijela suha. Ako slama nije ravnomjerno suha, biokemijski procesi koji se odvijaju pri raspadanju slame neće biti ujednačeni što nije poželjno.

Osim toga, slama mora potjecati od biljaka koje nisu bile tretirane nikakvim herbicidima. To je važno zato što bi i male količine (rezidui) herbicida štetno djelovali na buduće biljke stakleničkih krastavaca.

U stakleniku širine 3,20 m složite dvije gredice slame. Bale složite 30 – 40 cm od stijenke staklenika. Slažete red od dvije bale s lijeve i desne strane, a u sredini ostavite prolaz.
Bale se mogu postaviti samo na površinu tla ali se mogu i malo ukopati. Ako ste se odlučili za ukopavanje bala, nemojte ukopati više od trećine njihove visine.

Ako se bojite da bi bale iz podloge mogle biti zaražene nematodama ili fuzarijom, tada prije polaganja bala na tlo prostrite plastičnu foliju i na nju složite bale. Rubove folije zakrenite prema gore tako da napravite zaštitni podložak. Stazu između bala – gredica možete zasipati sitnom slamom, usitnjenom korom drva ili tresetom.

Kako je slama suha, bale trebate navlažiti kako bi se pokrenuli željeni mikrobiološki procesi. Po mogućnosti, za namakanje slame koristite mlaku vodu, i to 40 – 50 litara po bali. Uz vodu dodajte i mineralni gnoj. Ako koristite granulirano gnojivo, vodu dodajte u 2 – 3 navrata kako bi se gnojivo polako otapalo i ulazilo u unutrašnjost bale te pomoglo mikrobiološkim procesima u slami da se počnu odvijati. Gnojivo se može dodavati i u obliku otopine, i to 2 – 3 puta.

Procesi razgradnje slame uz oslobađanje topline isti su kao i oni koji se odvijaju u klijalištu grijanom slamom i stajnjakom, samo što je u ovom načinu stajnjak nadomješten mineralnim gnojivom. Kako bi se tijekom uzgoja zimi taj proces potaknuo da što lakše i brže započne, staklenik treba lagano zagrijati. Kada proces krene, počne se oslobađati toplina. Temperatura u sredini bale može biti i viša od 40 oC. Nakon prve burne reakcije temperatura se pomalo stabilizira i iznosi 25 – 30 oC. Tako će ostati tijekom vegetacije i davati potrebnu toplinu biljčicama.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

Savjeti za uspješnu kasnu proizvodnju krastavaca u plasteniku

Kako da krastavac ne bude gorak?

Požurite sa registracijom i ažuriranjem podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava!

Agrosavjet
-
0
Požurite sa registracijom i ažuriranjem podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava!

Novi poljoprivrednici bi trebali požuriti sa registracijom, odnosno ažuriranjem podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava kako bi mogli ostvariti poticaje u ovoj kalendarskoj godini. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je već poslalo poziv općinama da im dostave liste poljoprivrednika za proljetnu sjetvu, sa vrstama i površinama kultura u skladu sa listom prihvatljivih troškova, kako bi istu dostavili na Javni poziv koji će objaviti Ministarstvo.

Naime, Vlada Federacije BiH je usvojila Odluku o proglašenju stanja nesreće prouzrokovane pojavom COVID-19 i donijela mjere koje podrazumijevaju veću podršku proljetnoj i jesenskoj sjetvi, a uvažavajući trenutnu situaciju i potrebu povećanja obima poljoprivredne proizvodnje i sigurnost prehrane stanovništva u Federaciji BiH.

Iz ovih razloga, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva planiralo je u ovoj godini podršku za različite programe pokretanja proizvodnje, poticanja jesenske ili proljetne sjetve i slične mjere koje nisu obuhvaćene ostalim modelima, te mjerama zemljišne politike i za te namjene obezbijedilo je 9 miliona KM.

Detalje poziva i uslova možete pogledati u dokumentima na ovom linku.

Detalje o obavijesti novim poljoprivrednicima možete pročitati ovdje.

Poljoprivreda.ba vam stoji na raspolaganju za objavu svih uočenih nepravilnosti pri dodjeli sredstava!

Semberci brinu kome će prodati povrće: I na njivu sa maskama

Agrosavjet
-
0
Semberci brinu kome će prodati povrće: I na njivu sa maskama

Semberski proizvođači ranog plasteničkog povrća, ovih dana, u vrijeme epidemije virusa korona, muku muče sa prodajom svojih proizvoda.

Rezignirano nabrajaju sve nevolje koje su ih snalazile i dodatno otežavale težački život, od rata, suša, leda i oluja, poplava, pa do epidemije, koja će ih, kako kažu, totalno upropastiti.

Rajo Kojić (45), proizvođač povrća iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine, već desetak dana bere rani krastavac, ali ne zna šta s njim da uradi…

– Nakon dvadesetak godina bavljenja ovim poslom, prvi put u njivu ulazim sa maskom na licu, i prvi put mi je veći problem što je rodilo, nego da nije… Suočeni smo sa nerješivim problemom plasmana robe, jer je zbog epidemije zatvorena kvantaška pijaca, a na zelenoj je minimalan promet. Uskoro će stići salata, rotkvica, mladi luk, pa lokalna zajednica i Vlada RS moraju što prije reagovati i obezbijediti makar prodaju u tržnim centrima, inače, propašće sav rod povrća – kaže Kojić.

Na Kojićevom imanju nekoliko sezonskih radnika, uglavnom žena, takođe sa maskama na licu, obavlja sadnju ranog paradajza.

– Ima straha od virusa, ali raditi se mora. Opremljene smo maskama i rukavicama, a kad završimo posao, opet izvršimo dezinfekciju radnih odela i obuće – kažu ove vrijedne žene.

U seoskim prodavnicama manje je kupaca, ali je i kupovina osnovnih životnih namirnica kao što su ulje, šećer, so, brašno, ograničena.

Željko Aleksić kaže da je dobro dok ima brašna, sve ostalo se lakše nabavi.

– Lako ću ja podnijeti nestašicu limuna, ali moram nabaviti sjeme kukuruza da obavim proljećnu setvu, da obezbijedimo hranu za stoku. Korona će proći, ali mi zimu ne smijemo dočekati praznih ambara, kaže Željko.

DAJ BOŽE DA SE OPAMETIMO

Na seoskoj česmi u centru sela, nekolicina mještana puni vodom kanistere. Kažu, sigurnije je sa arterskog bunara.

– Nisam vidio masku od služenja vojnog roka, a sad, eto, i po vodu sa maskom – kaže Pero Kokanović.

– Svako zlo se nakačilo na čovjeka. Ne možeš progledati na oba oka, pa to ti je… Daj bože, da nas ova epidemija malo opameti, da se poštenije odnosimo prema zemlji, vazduhu, vodi, prema šumama, pčelama… Kakve će biti posljedice kad sve ovo prođe, samo bog zna. Ja se samo molim da ovo što prije prođe i da što kraće traje…

Izvor: novosti.rs

PROČITAJTE:

Dok je Darinke i Zdravke biće i krompira

Zuhrudin i Šeherzada Zilić iz Tarevaca inate se godinama: Sve zajedno rade, zato su uspješni

1...791792793...1.016Stranica 792 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia