Naslovnica Blog Stranica 770

Crveni voćni pauk prijeti cvjetalim voćnjacima

Agrosavjet
-
0
Crveni voćni pauk prijeti cvjetalim voćnjacima

Crveni voćni pauk – Voćarima sve više problema zadaje crveni pauk, sićušna voćna grinja, inače stalni stanovnik u voćnjacima.

Pažnja za uzgajivače JABUKA!

U posljednje vrijeme njegova prisutnost se pretvorila u veliku brojnost i prouzrokovača značajnih šteta, naročito u intenzivnim zasadima. Ovim tekstom ukazujemo na neke aspekte u zaštiti koje mogu pomoći u suzbijanju crvenog pauka. Smanjenjem potrošnje rastvora pesticida i sve blažim zimama zadnjih godina raste populacija štitastih vaši i crvenog pauka u većini plantažnih zasada. Savremenim uređajima za zaštitu plantažnih zasada postiže se uspješan depozit određene količine sredstva za zaštitu bilja uz sve manji utrošak tečnosti po jedinici površine. Međutim neki štetni organizmi se NE mogu uspješno suzbijati umanjenom potrošnjom vode prilikom aplikacije. To se odnosi na štitaste vaši, krvavu vaš ali i na crvenog pauka. Zato se posebna pažnja mora posvetiti naročito štetočinama čiji je jači napad zabeležen u protekloj sezoni.

Suzbijanje crvenog voćnog pauka

U strategiji suzbijanja crvenog voćnog pauka voćari koji su u proteklim godinama zabilježili u svojim zasadima jaču pojavu grinje i slabiji rezultat nakon primjene akaricida, preporučujemo da tokom zimske rezidbe pregledaju brojnost zimskih jaja na dvogodišnjem drvetu i na mjestima gde iz debla izbijaju rodne grane. Već prema zimskom pregledu zasada jabuka moguće je odrediti stvarnu potrebu suzbijanja, ali pritom koristiti dovoljno efikasna sredstva (mineralna ulja) uz povećani utrošak tečnosti na jedinicu površine (600-1000 lit./ha). Moguće je, takođe, već prije ili početkom cvjetanja kod jabuka koristiti preparate koji su efikasni na prezimljujuću populaciju crvenog pauka (npr. Apollo), a nakon cvjetanja pratiti brojnost grinja na mladom lišću i po potrebi upotrebiti efikasne preparate (Envidor SC, Vertimec EC, Kraft EC) ali ih ne koristiti kad u voćnjacima ima pčela! U novije vrijeme preporučuje se i ekološki vrlo prihvatljivo ulje uljane repice (Prima EC, Ogriol EC), koje suzbija pokretne stadije pauka u vegetaciji.

Crveni voćni pauk prijeti cvjetalim voćnjacima

Štetnost: Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) napada vinovu lozu i voće. Osim ove vrste, lozu mogu napasti i neke druge vrste crvenih pauka. Najveće štete nastaju u vrijeme kretanja loze ako je zaraza jaka. U posljednjih tridesetak godina svuda u svijetu, pa tako i kod nas, naglo je porasla pojava crvenih pauka, kako na vinovoj lozi, tako i na voćkama.

Ujednačena i pravilna prihrana smanjuje opasnost od voćnog crvenog pauka. Zimsko prskanje je potrebno kada se na dužnom metru nađe više od 500-1.000 jaja, kod nekih sorti čak 5.000. U vreme razvoja pupoljaka suzbijanje se vrši ako je zaraženo preko 60-70% listova, a leti kad je zaraženo preko 30-45% listova. Zimsko prskanje čokota sredstvima na bazi DNC je zabranjeno, dok je dozvoljena upotreba organofosfornih sredstva (u fenofazi pupoljka). Kasnije se može upotrebiti i neki od akaricida (u fenofazi prvih listića).

Jača zaraza

Kad je zaraza jača, zimska jaja treba suzbiti proljećnim tretiranjem kada je oko 30% larvi izašlo iz jaja, što se najčešće poklapa s početkom kretanja vegetacije (kada je dužina izboja 3-8 cm). Za to se koriste hemijski preparati tkz. akaricidi.

Kasnije, u toku vegetacije, suzbijanje se vrši akaricidima ili organofosfatima koji takođe, djeluju na crvenog pauka. Primjena organofosfornih insekticida u toku vegetacije protiv crvenog pauka ima prednost samo kada osim pauka treba suzbiti i neke štetne insekte. Ne smije se češće upotrebljavati jedan te isti insekticid ili akaricid, kako se ne bi razvila rezistentnost crvenog pauka prema tim, pa i srodnim sredstvima. I neki fungicidi, koji se upotrebljavaju protiv pepelnice, npr. dinokap ili sumpor suzbijaju crvenog pauka, pa se za suzbijanje crvenog pauka kada je u maloj brojnosti preporučuju i ovi fungicidi.

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Sada je pravo vrijeme da zaštitite jabuke i kruške od krastavosti

Precvjetavanje šljive – koje preparate koristiti?

Smola na voćkama je znak da nešto ide naopako

Kalemljenje bušilicom /VIDEO/

Žuto upozorenje za dijelove BiH

Agrosavjet
-
0
Žuto upozorenje za dijelove BiH

Žuto upozorenje zbog grmljavine izdato je za područja Foče, Tuzle, Sarajeva i Višegrada.

Upozorenje za područja Višegrada i Foče na snazi je od 12 do 20 sati, a za područja Tuzle i Sarajeva od 13 do 18 sati.

Danas će u Bosni i Hercegovini prevladavati sunčano vrijeme. Tokom poslijepodnava u većem dijelu Bosne porast naoblačenja, što može usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren u zapadnim područjima Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje, veći dio dana, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 20 do 26 stepeni.

U utorak se očekuje sunčano vrijeme. Poslije podne moguć je umjeren porast naoblačenja. U kasnim večernjim satima u Hercegovini se očekuje kiša. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 21 do 27 stepeni.

U srijedu se očekuje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne veći dio dana se očekuje kiša ili lokalni pljuskovi. U ostatku Bosne poslijepodnevni lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

Jutarnja temperatura od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 18 do 24 stepena, prognoza je meteorologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine.

U četvrtak se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana rijetki lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u Hercegovini, centralnim i istočnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusa.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Pogledajte kako krdo divljih svinja uništava usjeve u Gradačcu

U Njemačkoj skočile cijene voća i povrća

Naučnici pronašli način da pobjede ambroziju i smanje broj alergičnih

Žućenje listova luka: Uzrok i sprječavanje

Agrosavjet
-
0
Žućenje listova luka: Uzrok i sprječavanje

Žućenje listova luka se veoma često javlja tokom proljeća. Niska temperatura i visoka vlažnost zemljišta pogoduju žućenju listova, ali ovu pojavu mogu izazvati oboljenja i štetočine.

Biljke crvenog i bijelog luka su u krajem zime i početkom proljeća veoma osjetljive. Veoma često na ozimim lukovima u ovom periodu primjećujemo simptome žućenja i propadanja listova. Ovi simptomi mogu biti izazvani promjenom uslova, pojavom oboljenja ili napadom štetočina. Rezultat žućenja listova luka može biti smanjen rast i prinos, ali i potpuno propadanje biljaka.

Nakon otapanja snijega biljke ozimog luka su ostale nezaštićene, a usljed variranja dnevne i noćne temperature listovi postaju žuto obojeni. Zbog kiše zemlja je prevlažna što još više pospješuje pojavu žutila na listovima. Kombinacija ova dva faktora rezultira gušenjem korijena i smanjenim usvajanjem hraniva.

Kako bi se usjev luka što brže oporavio potrebno ga je prihraniti, a sa rastom temperature i luk se oporavlja od pojave žutila.

Simptomi mnogih oboljenja započinju pojavom žućenja listova luka, jer je luk osjetljiv na bolesti, posebno u uslovima povišene vlažnosti zemljišta i niske temperature. Najčešće se od oboljena na luku javljaju plamenjača, hrđa i trulež luka.

Plamenjača luka

Plamenjača luka je najčešće oboljenje luka koje se brzo širi. Bolest se javlja na crvenom, bijelom luku, poriluku i luku vlascu. Prvi simptomi se uočavaju na listovima, a u povoljnim uslovima simptomi se šire i na lukovicu. Simptomi na listovima su najbolje vidljivi u jutarnjim satima kada se zbog vlage na listovima formira tamna prevlaka. Listovi se savijaju, gube boju i tokom vremena se suše. Optimalni uslovi za razvoj oboljenja je temperatura do 10°C uz povišenu vlažnost. Spore gljivice se šire pomoću vjetra i zbog toga je potrebna veća udaljenost parcela pod lukom.

Kako bi spriječili širenje ovog oboljenja potrebno je barem jednom u toku sedmice pregledati usjev luka. Ukoliko su uslovi optimalni pregled obaviti češće.

Hrđa luka

Hrđa luka se najčešće javlja kada je proljeće kišno i vlažno tokom dužeg perioda. Najčešće se javlja na bijelom luku i poriluku. Simptomi se javljaju na listovima luka u vidu hrđavih pjegica koje kasnije pocrne. Bolest se brzo širi. Napadnuti listovi se suše što umanjuje prinos. Spore se prenose vjetrom, kišnim kapima i preko insekata.

Pojavi i širenju hrđe luka pogoduje i pretjerano đubrenje azotnim đubrivima. Kod viška azota u ishrani slabi mehanička struktura listova, oni su mekši i gljivica lakše prodire u tkivo lista.

Trulež luka

Trulež luka izazivaju brojne gljivice, a za sve je zajedničko da izazivaju oboljenje koje se može pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka, ali i tokom skladištenja. Simptomi se najčešće manifestuju vodenastim pjegama u području vrata. Veoma često pojava ovog oboljenja prođe neprimjećeno i do razvoja bolesti dolazi tek na uskladištenim glavicama luka.

Bolje spriječiti nego liječiti

Najvažnije mjere borbe protiv ovih oboljenja su preventivne mjere:

  • kod sjetve odabrati otporne sorte,
  • obratiti pažnju na đubrenje – ne pretjerivati sa azotnim đubrivima,
  • drenirati zemljište – kopati kanale okolo gredica na kojima sadimo luk,
  • uklanjati zaostale glavice iz bašte i samonikle lukove,
  • ne saditi lukove na isto mjesto najmanje  4 godine.

Preventivno se poslije svake kiše usjev luka može tretirati pripravkom od mlijeka i sode bikarbone u koji smo dodali malo deterdženta za pranje suđa.

Ukoliko je došlo do pojave oboljenja u zaštiti lukova se odlično pokazao pripravak od listova hrena.

Lukova muva

Napad štetočina također može dovesti do žućenja listova. Veoma često kao rezultat napada lukove muhe možemo vidjeti žute listove.

U zaštiti od lukove muhe koriste se biljke i materije koje se odlikuju jakim mirisom. U zaštiti luka nabolje se pokazao pepeo, pelin, duvan i paprika samljeveni u prah, paradajz, maslačak, ružmarin, menta, četinari i mnoge druge biljke.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Suzbijanje lukove lisne buve

Lukova muva: Porastom temperature prijeti najopasnija štetočina luka

Lukova muva – štetnost i suzbijanje

Ručno oprašivanje paradajza: Da svaki cvijet postane plod!

Agrosavjet
-
0
Ručno oprašivanje paradajza: Da svaki cvijet postane plod!

Ručno oprašivanje paradajza: Ako vaš paradajz ne daje plod, pokušajte sa ovom jednostavnom ručnom strategijom oprašivanja.

Potrebno je: Mala slikarska četkica – kist

Instrukcije:

  1. Lagano podignite cvijet paradajza.
  2. Trljajte četkicom unutrašnjost cvijeta lagano napred i nazad. Ovo podstiče polen da se spusti na ženski dio cvijeta prenosi Rural Sprout
  3. Ručno oprašivati oko podneva svaka dva do tri dana. Cvijetovi će uvenuti i plodovanje će početi kada je oplodnja uspješna, pa pripazite na to
  4. Obavezno koristite drugu četkicu ili perite originalnu četkicu u alkoholu prije nego što prijeđete na drugu sortu. Ako ne uradite ovako, imaćete unakrsno oprašivanje.

Još načina za ručno oprašivanje paradajza

Prst – lagano tapkajte po vrhu cvjeta na visokofrekventni način

Električna četkica za zube – oponaša vibraciju pčele

Pamučni tampon – velika površina za prikupljanje polena

Otvorite vrata – omogućite prirodnim oprašivačima i vjetru da uđu to će pomoći oprašivanju

Pustite muziku – samo puštanje radija u vašem plasteniku može pomoći u oprašivanju paradajza. Mikro vibracije će uzrokovati pad polena.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Ovako uklanjajte donje listove paradajza i imaćete veći urod

Kako imati uspješan paradajz?

Manjak kalcijuma u gajenju paprike i paradajza dovodi do štete na plodovima

Pogledajte kako krdo divljih svinja uništava usjeve u Gradačcu

Agrosavjet
-
0
Pogledajte kako krdo divljih svinja uništava usjeve u Gradačcu

Mještani gradačačkih sela posljednjih dana muku muče s divljim svinjama, koje im uništavaju usjeve.

Redakciji Dnenog Avaza javilo se nekoliko poljoprivrednika, koji su se našli u bezizlaznoj situaciji. Večeras su snimili krdo koje danima terorizira mještane i uništava im usjeve. 

Poljoprivrednik Mato Lukanović kazao nam je da se mještani sami organiziraju kako bi zaštitili zasijana područja.

– Lovci su nemoćni. Ne rastjeruju divljač, jer ovdje nema organiziranog lova. Svinje prelaze međuentitetsku liniju pa ih lovci ne mogu otjerati – rekao je Lukanović.

Dodao je i da poljoprivrednici sami pokušavaju odbraniti svoja imanja, ali neuspješno.

Pogledajte video OVDJE

U Njemačkoj skočile cijene voća i povrća

Agrosavjet
-
0
U Njemačkoj skočile cijene voća i povrća

Cijene svježe hrane u Njemačkoj, prvenstveno voća i povrća, značajno su porasle tokom aprila, prenosi list Bild.

Kako se navodi, riječ je o porastu cijena od čak 10 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. Podatke je saopštila Informacijska agencija poljoprivrednog tržišta iz Bona i kako je naglašeno – rast cijena nije uzrokovala samo kriza virusa korona.

Pored činjenice da je pandemija odigrala veliku ulogu, treba imati u vidu da je posljednji urod voća poput jabuka bio lošiji nego inače.

Pojedine cijene povrća skočile su čak 27 odsto u odnosu na april 2019. godine, a to se pripisuje manjku sezonskih radnika zbog restrikcija putovanja što posljedično uzrokuje sporiji plasman proizvoda.

Izvor: nezavisne novine

Zaštita strnih žita od fuzarioze

Agrosavjet
-
0
Zaštita strnih žita od fuzarioze

Fuzarioze su kompleksna oboljenja koja izazivaju gljiva iz roda Fusarium.

Razlikujemo tri oboljenja fuzariozne prirode i to

1) Snežnu plesan (Fu-sarium nivala),

2) fuzarioznu trulež korena i stabla (Fusarium graminearum I Fusarium culmorum) i

3) Fuzarioza klasa (Fusarium graminearum I Fusarium cu-lmorum).

1) Snežna plesan. Posle topljenja snega s proleća na parcelama pod pšenicom primećuju se biljke čije je lišće sasušeno i slepljeno za zemlju. Ti listovi prekriveni su beličastom prevlakom. Napadnute biljke se suše i propadaju, a one koje se suše daju suvo i šturo zrno. Sem što su smežurana, zrna gube klijavost.

2) Fuzariozna trulež korena i stabla se razvija u toku cele vegetacije, a simptomi se najčešće uočavaju posle klasanja prevremenim uginjavanjem biljaka i pojavom belih klasova. Na tim klasovima u vlažnim uslovima razvijaju se saprofitske gljive zbog čega poprimaju crnu boju.

3) Fuzarioze klasa se javljaju u cvetanju u cvetanju i u mlečnoj zrelosti pšenice. Oboleli klasovi delimično ili potpuno propadaju, dobijaju slamasto-žutu boju, a u vlažnim uslovima formira se narandžasta navla-ka od parazita. Parazit može da zahvati i poslednju internodiju i ceo klas uginjava.

Mere zaštite bilja

Osnovna mera zaštite je setva zdravog semena.

Agrotehničke mere:

1) Korišćenje stajnjaka i jednostrana primena mineralnog đubriva do-vodi do povećanog razvoja štetočina i nematoda. Zbog toga se u godina-ma masovnog leta gundelja ne preporučuje primena stajnjaka. Velika pri-mena azotnih đubriva dovodi do povećane osetljivosti na bolesti i gu-bitaka od brojnih štetočina. Kompletna mineralna ishrana utiče na po-većanu otpornost biljaka.

2) Izbor semena i sadnog materijala je važna preventivna mera. Za setvu i sadnju treba upotrebiti zdrav semenski i sadni materijal. Gljive, bakte-rije, virusi, nematode i neki insekti prenose se semenom i sadnim ma-terijalom. Sprečavanje biljnih parazita regulisano je zakonom o semenu i sadnom materijalu i zakonom o semenu i sadnom materijalu.

3) Obrada zemljišta nepovoljno utiče na održavanje biljnih parazita. Je-senje duboko oranje, pored čuvanja vlage, pored čuvanja vlage, povećava aktivnost saprofita: organi gljiva koji služe za održavanje u nepovo-ljnim uslovima dospevaju u dublje slojeve zemljišta te nisu u stanju da izvrše nove infekcije.

4) Uništavanje korova doprinosi smanjenju razmnožavanja skakavaca, ste-pskog popca, lisnih vašiju, stenica, gundelja, crne repine pipe, podgri-zajuće sovice, nematoda puževa, hrčka i drugo. Korovi troše hranljive materije i vodu iz zemljišta,zauzimaju životni prostor namenjen gajenoj kulturi nadvisujući je i zasenjujući što bi u krajnjoj liniji imalo za po-sledicu da je gajena kultura zakržljala u razvoju usled nedovoljne ishra-ne. Mnogi biljni virusi se mogu preneti sa korovskih na gajene biljke, a i mnogi insetki i nematode su vektori virusa, kao i vilina kosica koja kao parazitska cvetnica koristi biljne sokove za sopstvenu ishranu.

5) Setva. Setvu treba izvesti u optimalno vreme i na optimalnoj dubini kvalitetnim semenom. Ranija prolećna setva dovodi do smanjenja šteta od insekatskih štetočina. Plitko posejano seme postaje plen ptica i glo-dara, dublje posejano seme postaje plen žičnjaka. Pregustom setvom se stvaraju povoljni uslovi za pojavu bolesti. Mnoge štetočine sa ozimih useva prelaze na jare useve.

Administrativne mere

Administrativne mere obuhvataju sve one mere koje su direktno utvrđene zakonskim i podzakonskim aktima i za čiji rad ili kontrolu odgovara država. U te mere spadaju kontrola uvoza sadnog i se-menskog materijala, fitosanotarni pregled na granici, stalni nadzor nad gajenim biljem i spontanom florom, fitosanitarna kontrola na granici na i na drugim mestima gde se ukaže potreba, obeležavanje, bezbedno čuvanje, primenu i promet pesticida. U ovu grupu mera spada i biljni karantin. Svaki pozakonski akt je usaglašen sa međunarodnim stručnim organizacija-ma i preuzetim obavezama.

Mehaniče mere suzbijanja

U mehaničke mere spada duboko zaoravanje strnih ostataka, uništavanje biljnih ostataka i zaraženih delova, selekti-ranje semena korova i ručno sakupljanje štetočina sa biljnih delova i nji-hovo fizičko uništavanje, pravljenje klopki za hvatanje krtica i voluhari-ca i postavaljanje mreža radi zaštite od ptica i drugih štetočina.

Trovanje ptica i plemenite divljači je zakonski zabranjeno.

Fizikalne mere obuhvata dezinfekciju i sterilizaciju zemljišta i pribora u rasadničkoj proizvodnji.

Ovom metodom se može dezinfikovati zemljište od prouzrokavača biljnih bolesti, štetočina i korova. To čini-mo u velikim buradima i kazanima ispod kojih naložimo vatru da bi zagre-jali vodu u njima. Istovremeno u druge manje posude stavljamo zemlju deblji-ne 10 cm ili pribor koji želimo sterilisati pod dejstvom vodene pare. Sterilizacija se obavlja u vremenu od pola sataod kada proključa voda, a po-sude moraju biti zatvorene.

Termoterapija je efikasna kod proizvodnje be-zvirusnog sadnog materijala. U fizikalne mere ubrajamo i primenu raznih uređaja za teranje krtica, miševa i komaraca; zatim primena različitih obojenih lepljivih ploča privlače štetne insekte koje se lepe za tu ploču.

Biotehničke mere obuhvataju primenu biotehničkih insekticida, sredstva za privlačenje (atrakktanti) i regulatora razvoja štetočina.

Biološke mere podrazumevaju suzbijanje parazita primenom njihovih prirodnih neprijatelja (predatora, virusa, gljiva i bakterija) i insektici-da biljnog porekla. Insekticidi biljnog porekla su na bazi piretrina i dobijeni su ekstrakcijim iz biljke buhač koja uspeva u Dalmaciji. Ima kratko delovanje i malo je otrovna za ljude. Od preparata spomenućemo AQUA Py, KENYATOX VERDE koji imaju primenu u domaćinstvu, zaštitu ukra-snog bilja i skladištima poljoprivrednih proizvoda.

Hemijske mere suzbijanja

Kako se fuzarioze uglavnom prenose semenom, to se suzbijanje postiže dezinfekcijom semena, jednim od preparata na ba-zi mankozeba kao što su MANKOGAL-FS, ZOROSAN-MZ, DITHANE FLO-CRVENI, 250 ml/100 kg, preparatima na bazi mešavine tiabendazola i flutriafola kao što je Vincit-F 200 ml/kg pšenice i ječma i preparatima na bazi tirama kao što su Royal-FLO 230 ml/kg.

Nedostaci i rizici hemijske zaštite

Nedostaci hemijskih sredstava su njihova manja ili veća otrovnost za ljude i životinje, nepravilna upotreba dovodi do oštećenja biljaka i česta je pojava rezistentnosti (što uslovlja-va čestu promene preparata kako bi se menjao način delovanja i minimi-zirala mogućnost pojave rezistentnosti).

Autor: Tošić Aleksandar
Diplomirani inžinjer poljoprivrede za zaštitu bilja

Izvor: AgroSavjet

Naučnici pronašli način da pobjede ambroziju i smanje broj alergičnih

Agrosavjet
-
0
Naučnici pronašli način da pobjede ambroziju i smanje broj alergičnih
Naučnici kažu da je uticaj invazivne biljke ambrozije na zdravlje u Evropi “ozbiljno potcijenjen”.

Alergije uzrokovane ambrozijom (Ambrosia artemisifolia) pogađaju oko 13,5 miliona ljudi u Evropi, pokazuje studija švajcarskih naučnika, a to dovodi do zdravstvenih troškova i ekonomskih gubitaka u vrednosti od oko 7,4 milijardi evra.

Međutim, naučnici kažu da bi biljka moglo da se kontroliše uz pomoć bube kukca, koja ne živi u Evropi, piše BBC.

Sjevernoamerička buba lišća (Ophraella communa) slučajno je stigla u Evropu u 2013. godine. Buba napada lišće od ambrozije i terenske studije u Italiji dokazale su da lisna buba može da smanji koncentraciju ambrozije za 82 odsto.

Ambrozija takođe potiče iz Sjeverne Amerike i danas je ima u 30 zemalja širom Evrope, od Iberije i Balkana do Skandinavije i Britanskih ostrva na sjeveru.

Polen ove invazivne biljke izaziva čitav niz simptoma od kijanja do svraba kapaka. Takođe pogoršava stanja poput astme i ekcema.

Obazrivi optimizam

Dr Šafner iz naučnog centra u Delemontu u Švajcarskoj i njegove kolege izračunali su kolike su ekonomske koristi od suzbijanja ambrozije pomoću severnoameričkog kukca.

Doktor je rekao: “Naša studija pruža dokaze da su uticaji ambrozije na zdravlje ljudi i ekonomiju do sada bili izuzetno potcenjeni, ali da bi biološka kontrola uz pomoć vrste insekta Ophraella communa mogla da ublaži njihov uticaj u nekim dijelovima Evrope”.

Uz pomoć podataka iz evropskog centra za praćenje polena njegov tim je pratio koncentracije polena u Evropi od 2004. do 2012. prije nego što je na kontinent stigla buba štetočina ili kukac, a uz pomoć zdravstvenih podataka iz jugoistočne Francuske došli su do broja osoba koje su patile od alergije na ambroziju.

Tada su uspjeli da utvrde ukupne ekonomske troškove zdravstvene zaštite za liječenje simptoma i drugih efekata – poput izgubljenog radnog vremena – zbog bolesti. Takođe su zaključili da biološka kontrola biljke pomoću buba lišća može da smanjiti broj oboljelih od alergije sa 13,5 miliona na približno 11,2 miliona i smanji zdravstvene troškove sa 7,4 milijardi na 6,4 milijardi evra godišnje.

“U ovom trenutku u Italiji se već odvija biološka kontrola ambrozije”, rekao je dr Šafner.

“Svaka druga zemlja koja želi da koristi O. communa za biološku kontrolu ambrozije moraće da prođe kroz procijenu rizika i koristi, a nacionalne vlasti moraju da odobre upotrebu ovog egzotičnog insekta za biološku kontrolu u svojoj zemlji.”

Izvor: glassrpske

PROČITAJTE:

Cijena sata u berbi jagoda nikad veća – u poljima turistički radnici

Prijeti nestašica kafe, omiljenog napitka?

Zašto dolazi do polijeganja rasada i kako ga spriječiti

Agrosavjet
-
0
Zašto dolazi do polijeganja rasada i kako ga spriječiti

Kvalitetan i dobar rasad često je preduslov za uspješnu povrtarsku proizvodnju. Paraziti iz roda Pythium mogu da nanesu veliku štetu pri proizvodnji rasada, jer su uzročnici polijeganja.

Paraziti iz roda Pythium

Rodu Pythium pripada veliki broj vrsta, preko 100, i predstavljaju fakultativne parazite i obično žive u zemljištu bogatom organskim materijama. Parazitiraju veliki broj biljnih vrsta, a najčešće štete nanose povrtarskim biljkama.

Najosjetljivije su mlade biljke u fazi klijanja i nicanja, dok su za starije biljke ove gljive bezopasne. Štete su naročito izražene ako poslije sjetve nastupi nepovoljni period za klijanje i nicanje. Češćoj pojavi polijeganja rasada doprinose i teška i slabo drenirana zemljišta, visoka vlažnost i temperatura, slabo provjetravanje, niske temperature poslije sjetve, kada seme nema dovoljno energije za klijanje ili je preduboko posijano.

Svi spoljni faktori koji negativno utiču na klijanje i nicanje sijanaca pogoduju razvoju Pythium vrsta i pospješuju ostvarenje infekcije. Kada je zaraženo sjeme u pitanju, simptomi su takvi da ono ne klija, truli i raspada se. Tkivo klijanaca je jako osjetljivo i na njemu se u početku javljaju vodenaste pjege, koje se brzo povećavaju i cijela biljka propada. Na izniklim biljkama oboljeva korijen ili stablo u prizemnom djelu, koji dobijaju mrku boju i nekrotira. Oboljele biljke poliježu i na njima se javlja bjeličasta micelija, koja se širi i po površini zemlje u vidu paučinaste prevlake. Ova površinska micelija predstavlja samo nastavak unutrašnje micelije, koja se nalazi u zaraženom tkivu.

Propadanje biljaka

U toplim lejama ili u usjevu propadanje biljaka se javlja u obliku koncentričnih krugova, pri čemu nastaju „gola mjesta”. Starije biljke po pravilu slabije oboljevaju i na njima se mogu naći pjege na stablu, a kao rezultata patološkog procesa zaostaju u porastu i javlja se uvelost. Slične simptome na biljkama prouzrokuju i druge vrste gljiva kao na primjer Fusarium spp., Rhizoctonia spp., Phytophthora spp..

Proizvodnja rasada je najvažniji segment u povrtarskoj proizvodnji i samo ako se proizvede zdrav i kvalitetan rasad može se očekivati zadovoljavajući prinos i kvalitet. Za suzbijanje ove grupe patogenih gljiva (Pythium spp.) najvažnije i jedino efikasne su preventivne mjre.

Preventivne mjere

Neophodna je dezinfekcija zemljišta, kao i tretiranje sjemena fungicidima. Od agrotehničkih mjera korisno je vršiti:

Koristiti plodored jer se tako smanjuje populacija parazita. Preparati na bazi metalaksila-m i propamokarb-hidrohlorida koriste se u zaštiti paprike, paradajza, plavog patlidžana, krastavca, bostana, salate, kupusnjača, ali sa slabijim uspjehom ako nisu preduzete navedene preventivne mjere suzbijanja patogena.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Prihrana za plodonosno povrće i mahunarke

Ovako uklanjajte donje listove paradajza i imaćete veći urod

Uzgoj i sadnja batata iz presadnica

RUJ: Spas za urinarne i bubrežne bolesti

Agrosavjet
-
0
RUJ: Spas za urinarne i bubrežne bolesti

Ruj – Biljni lijek za prostatu, bolesti bešike, bubrega i bakterija u urinarnom traktu, ešerihije koli…

Osim što je dobar u liječenju bubrežnih bolesti, infekcija, kamenca i slično, ruj je dobar i za mršavljenje.

Ruj je izuzetno bogat taninom i zato se koristi kod krvarenja, hemoroida, dijareje, kolitisa, parodontoze, zubobolje, angine. Zbog tanina je pogodan kao čaj protiv dijareje. Upotrebljava se kod gubitka kose i znojenja nogu. Dobar je za vaginalno ispiranje i grgljanje. Liječi i kiselinu u stomaku.

Ruj je daleko najbolji biljni lijek za prostatu, bolesti bešike, bubrega i bakterija u urinarnom traktu, ešerihije koli, klebsiele, proteusa.
Čaj se mora koristiti pod medicinskim nadzorom, a nikako samostalno, iako biljka nije nimalo otrovna.

Čaj
Priprema: Kašika usitnjenog suvog drveta ruja i pola litre hladne vode. Kuvati sadržaj pet minuta, a zatim procijediti. Pustiti da odstoji jedan sat. U toku dana uzmati tri puta po vinsku čašu čaja.

Kupka
Za kupku ili obloge pravi se nešto jači čaj. Pedeset grama listova drveta i dva litra ključale vode. Kuvati dvadeset minuta i procijediti. Pustiti da odstoji još jedan sat i sipati u kadu.

Izvor: magičnobilje

PROČITAJTE:

Čaj od divlje kruške lijek za dijabetes, prostatu i bubrege

Koprivnjača: Pobijedite je uz ove prirodne lijekove

ČAJ KOJI POMAŽE KOD PEDESET BOLESTI

1...769770771...1.011Stranica 770 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia